(1)

Brza transformacija globalne ekonomije kao rezultat digitalizacije donosi nove pritiske na sustave oporezivanja dobiti trgovačkih društava na razini Unije i na međunarodnoj razini te dovodi u pitanje sposobnost određivanja mjesta na kojem bi digitalna poduzeća trebala plaćati porez i koliko bi trebala platiti. Iako su i tijela na međunarodnoj razini, kao što je G20, prepoznala potrebu da se pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava prilagode za digitalno gospodarstvo, postizanje dogovora na globalnoj razini vjerojatno će biti zahtjevno.

(1)

Brza transformacija globalne ekonomije kao rezultat digitalizacije donosi nove pritiske na sustave oporezivanja dobiti trgovačkih društava na razini Unije i na međunarodnoj razini te dovodi u pitanje sposobnost određivanja mjesta na kojem bi digitalna poduzeća trebala plaćati porez i koliko bi trebala platiti. Iako su i tijela na međunarodnoj razini, kao što je G20, prepoznala potrebu da se pravila o oporezivanju dobiti trgovačkih društava prilagode za digitalno gospodarstvo, postizanje dogovora na globalnoj razini vjerojatno će biti zahtjevno i neće se dogoditi u skoroj budućnosti .

(1.a)

U digitalnom dobu, u kojem su podaci postali novi gospodarski resurs, uz rad i tradicionalne resurse iz prošlosti, i u kojem multinacionalna poduzeća koja se u velikoj mjeri oslanjaju na digitalne aktivnosti vrlo često pribjegavaju poreznima aranžmanima koji im omogućuju izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza, potrebno je razviti novi pristup kako bismo imali pravedan i održiv sustav digitalnog oporezivanja kojim će se zajamčiti da digitalna poduzeća porez plaćaju ondje gdje se odvija njihova stvarna gospodarska aktivnost.

(2)

U Izvješću o 1. mjeri za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti (BEPS) „Rješavanje poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu” koje je OECD objavio u listopadu 2015. izneseni su različiti pristupi za oporezivanje digitalnoga gospodarstva koji su dalje ispitani u privremenom izvješću OECD-a iz 2018. pod naslovom „Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije”. S ubrzavanjem digitalne transformacije gospodarstva raste potreba za pronalaženjem rješenja za osiguravanje pravednog i djelotvornog oporezivanja digitalnih poduzeća.

(2)

U Izvješću o 1. mjeri za smanjenje porezne osnovice i premještanje dobiti (BEPS) „Rješavanje poreznih izazova u digitalnom gospodarstvu” koje je OECD objavio u listopadu 2015. izneseni su različiti pristupi za oporezivanje digitalnoga gospodarstva koji su dalje ispitani u privremenom izvješću OECD-a iz 2018. pod naslovom „Porezni izazovi koji proizlaze iz digitalizacije”. S ubrzavanjem digitalne transformacije gospodarstva raste hitna potreba za pronalaženjem rješenja za osiguravanje pravednog i djelotvornog oporezivanja digitalnih poduzeća. Međutim, u radu OECD-a na oporezivanju digitalnog gospodarstva dosad nije ostvaren dovoljan napredak, što pokazuje da se tim pitanjem treba pozabaviti na razini Unije. Bez obzira na poteškoće u postizanju globalnog dogovora i na mjere koje Unija poduzima ovom Direktivom, i dalje bi svim snagama trebalo nastaviti raditi na postizanju globalnog dogovora. U nedostatku zajedničkog pristupa Unije, međutim, države članice donosit će unilateralna rješenja, što će dovesti do regulatorne nesigurnosti i otežati situaciju za poduzeća koja posluju prekogranično i za porezna tijela. Kao što su zatražili Istražni odbor Europskog parlamenta za pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza (PANA) te njegov Posebni odbor za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (TAXE2), trebalo bi uspostaviti ovlašteno porezno tijelo UN-a koje će služiti kao forum za rasprave o globalnom dogovoru i drugim pitanjima povezanima s međunarodnim poreznim sustavom.

(3.a)

Europski parlament zaključio je u konačnim izvješćima Istražnog odbora za pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza i utaju poreza i Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka da je potrebno riješiti pitanje oporezivanja u digitalnom gospodarstvu.

(4)

U Zaključcima Europskog vijeća od 19. listopada 2017. naglašena je potreba za djelotvornim i pravednim sustavom oporezivanja koji je prikladan za digitalno razdoblje te je navedeno da se odgovarajući prijedlozi Komisije iščekuju početkom 2018 (15). U zaključcima Vijeća ECOFIN od 5. prosinca 2017. naglašeno je da bi i globalno prihvaćena definicija stalne poslovne jedinice i povezana pravila o transfernim cijenama i pripisivanju dobiti trebali ostati okosnica u rješavanju izazova oporezivanja dobiti digitalnoga gospodarstva te se potiče bliska suradnja EU-a, OECD-a i drugih međunarodnih partnera u odgovoru na izazove oporezivanja dobiti digitalnoga gospodarstva (16). U tom bi se pogledu od država članica trebalo zahtijevati da uključe pravila u svoje nacionalne sustave poreza na dobit kako bi mogle ostvarivati svoje pravo oporezivanja. Stoga bi trebalo pojasniti razne primjenjive poreze na dobit trgovačkih društava u državama članicama. Tim bi pravilima trebalo proširiti definiciju stalne poslovne jedinice i utvrditi oporezivu sponu za znatnu digitalnu prisutnost u njihovim jurisdikcijama. Uz to, trebala bi se utvrditi opća načela za dodjelu oporezive dobiti toj digitalnoj prisutnosti. U načelu, ta bi se pravila trebala primjenjivati na sva trgovačka društva koja su porezni obveznici bez obzira na to gdje su rezidenti u porezne svrhe, bilo u Uniji ili izvan nje.

(4)

U Zaključcima Europskog vijeća od 19. listopada 2017. naglašena je potreba za djelotvornim i pravednim sustavom oporezivanja koji je prikladan za digitalno razdoblje te je navedeno da se odgovarajući prijedlozi Komisije iščekuju početkom 2018 (15). U zaključcima Vijeća ECOFIN od 5. prosinca 2017. naglašeno je da bi i globalno prihvaćena definicija stalne poslovne jedinice i povezana pravila o transfernim cijenama i pripisivanju dobiti trebali ostati okosnica u rješavanju izazova oporezivanja dobiti digitalnoga gospodarstva te se potiče bliska suradnja EU-a, OECD-a i drugih međunarodnih partnera u odgovoru na izazove oporezivanja dobiti digitalnoga gospodarstva (16). U tom bi se pogledu od država članica trebalo zahtijevati da uključe pravila u svoje nacionalne sustave poreza na dobit kako bi mogle ostvarivati svoje pravo oporezivanja. Stoga bi trebalo pojasniti razne primjenjive poreze na dobit trgovačkih društava u državama članicama. Tim bi pravilima trebalo proširiti definiciju stalne poslovne jedinice i utvrditi oporezivu sponu za znatnu digitalnu prisutnost u njihovim jurisdikcijama. Uz to, trebala bi se utvrditi opća načela za dodjelu oporezive dobiti toj digitalnoj prisutnosti. U načelu, ta bi se pravila trebala primjenjivati na sva trgovačka društva koja su porezni obveznici bez obzira na njihovu veličinu i na to gdje su rezidenti u porezne svrhe, bilo u Uniji ili izvan nje. Nadalje, zajedničkim pravilima utvrđenima u ovoj Direktivi poziva se na šire usklađivanje osnovice poreza na dobit u Uniji za sva trgovačka društva. Zbog toga ova Direktiva ne bi smjela sprečavati ili odgoditi rad na prijedlogu zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit.

(5)

Međutim, ta se pravila ne bi trebala primjenjivati na subjekte koji su porezni rezidenti u jurisdikciji izvan Unije s kojom država članica znatne digitalne prisutnosti ima ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je na snazi, osim ako taj ugovor sadržava odredbe o znatnoj digitalnoj prisutnosti kojima se stvaraju prava i obveze u odnosu na jurisdikciju izvan Unije slične onima koji su uspostavljeni ovom Direktivom. Time se izbjegava proturječnost s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s jurisdikcijama izvan Unije, s obzirom na to da pravo Unije općenito ne obvezuje te jurisdikcije.

(5)

Međutim, ta se pravila ne bi trebala primjenjivati na subjekte koji su porezni rezidenti u jurisdikciji izvan Unije s kojom država članica znatne digitalne prisutnosti ima ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji je na snazi, osim ako taj ugovor sadržava odredbe o znatnoj digitalnoj prisutnosti kojima se stvaraju prava i obveze u odnosu na jurisdikciju izvan Unije slične onima koji su uspostavljeni ovom Direktivom. Time se izbjegava proturječnost s ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s jurisdikcijama izvan Unije, s obzirom na to da pravo Unije općenito ne obvezuje te jurisdikcije. Međutim, kako bi odredbe sadržane u ovom tekstu bile u potpunosti djelotvorne, države članice trebalo bi pozvati da, prema potrebi, prilagode svoje trenutačno važeće ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kako bi se u njih uključile odredbe o znatnoj digitalnoj prisutnosti kojima se stvaraju prava i obveze u odnosu na jurisdikciju izvan Unije slične onima koji su uspostavljeni ovom Direktivom. Komisija bi mogla sastaviti prijedlog o amandmanu o uvođenju modela Unije za porezne ugovore kojim bi se prilagodile tisuće bilateralnih ugovora koje je zaključila svaka država članica.

(8)

Ključni je cilj ove Direktive poboljšati otpornost unutarnjeg tržišta kao cjeline kako bi se odgovorilo na izazove oporezivanja digitalnog gospodarstva. Taj se cilj ne može u dovoljnoj mjeri ostvariti pojedinačnim djelovanjem država članica jer digitalna poduzeća mogu prekogranično poslovati bez fizičke prisutnosti u nekoj jurisdikciji te su stoga potrebna pravila kako bi se osiguralo da plaćaju poreze u jurisdikcijama u kojima ostvaruju dobit. S obzirom na tu prekograničnu dimenziju inicijativa na razini Unije stvara dodanu vrijednost u usporedbi s onim što se bi se moglo ostvariti mnoštvom nacionalnih mjera. Zajednička inicijativa na cijelom unutarnjem tržištu potrebna je da bi se osigurala usklađena primjena pravila o znatnoj digitalnoj prisutnosti u Uniji. Jednostrani i različiti pristupi država članica mogli bi biti nedjelotvorni i fragmentirati jedinstveno tržište stvaranjem oprečnih nacionalnih politika, narušavanja tržišta i poreznih prepreka za poduzeća u Uniji. Budući da se ciljevi ove Direktive mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je navedeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(8)

Ključni je cilj ove Direktive poboljšati otpornost unutarnjeg tržišta kao cjeline kako bi se odgovorilo na izazove oporezivanja digitalnog gospodarstva , uz poštovanje načela porezne neutralnosti, ali i slobode kretanja usluga unutar jedinstvenog tržišta te bez diskriminacije između poduzeća iz Unije i onih izvan nje . Taj se cilj ne može u dovoljnoj mjeri ostvariti pojedinačnim djelovanjem država članica jer digitalna poduzeća mogu prekogranično poslovati bez fizičke prisutnosti ili s vrlo malom fizičkom prisutnošću u nekoj jurisdikciji te su stoga potrebna pravila kako bi se osiguralo da plaćaju poreze u jurisdikcijama u kojima ostvaruju dobit. S obzirom na tu prekograničnu dimenziju inicijativa na razini Unije stvara dodanu vrijednost u usporedbi s onim što se bi se moglo ostvariti mnoštvom nacionalnih mjera. Zajednička inicijativa na cijelom unutarnjem tržištu potrebna je da bi se osigurala usklađena primjena pravila o znatnoj digitalnoj prisutnosti u Uniji. Jednostrani i različiti pristupi država članica mogli bi biti nedjelotvorni i fragmentirati jedinstveno tržište stvaranjem oprečnih nacionalnih politika, narušavanja tržišta i poreznih prepreka za poduzeća u Uniji. Potrebno je posebno voditi računa o tome da pristup Unije bude pravedan i da se njime se ne diskriminira bilo koju državu članicu. Budući da se ciljevi ove Direktive mogu bolje ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti, kako je navedeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(8.a)

Kako bi se uspostavio ujednačen i dosljedan okvir za porez na dobit za sva društva u Uniji, pojam znatne digitalne prisutnosti i rješenja predstavljena u ovoj Direktivi trebali bi isto tako postati sastavni dio Direktive Vijeća o zajedničkoj osnovici poreza na dobit i Direktive Vijeća o zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit.

(8b)

Ako ovaj prijedlog ne dovede do dogovora i stoga ne uspije otkloniti narušavanje tržišnog natjecanja i porezne prepreke za poduzeća u Uniji, Komisija bi trebala izdati novi prijedlog koji se temelji na članku 116. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, prema kojem Europski parlament i Vijeće, odlučujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom, donose potrebne direktive.

(9)

Svaka bi se obrada osobnih podataka koja se provodi u okviru ove Direktive trebala provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (17), uključujući obveze pružanja odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera za usklađivanje s obvezama koje su uvedene tom Uredbom, posebno onih koje se odnose na zakonitost obrade, sigurnost aktivnosti obrade, pružanja informacija te prava ispitanika, tehničku i integriranu zaštitu podataka. Osobni bi se podaci trebali anonimizirati kad god je to moguće.

(9)

Svaka bi se obrada osobnih podataka koja se provodi u okviru ove Direktive trebala provoditi u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (17), uključujući obveze pružanja odgovarajućih tehničkih i organizacijskih mjera za usklađivanje s obvezama koje su uvedene tom Uredbom, posebno onih koje se odnose na zakonitost obrade, sigurnost aktivnosti obrade, pružanja informacija te prava ispitanika, tehničku i integriranu zaštitu podataka , vodeći računa o načelima nužnosti i proporcionalnosti . Osobni bi se podaci trebali anonimizirati kad god je to moguće. Podatke koji se u svrhu primjene ove Direktive smiju prikupljati od korisnika trebalo bi ograničiti isključivo na podatke o tome u kojoj se državi članici korisnici nalaze, a da se pritom ne omogućuje identifikacija korisnika.

(10)

Komisija bi trebala ocijeniti provedbu ove Direktive pet godina nakon njezina stupanja na snagu i o tome izvijestiti Vijeće. Države članice trebale bi priopćiti Komisiji sve informacije potrebne za to ocjenjivanje. Trebalo bi osnovati savjetodavni odbor DigiTax koji će ispitati pitanja o primjeni Direktive.

(10)

Komisija bi trebala ocijeniti provedbu ove Direktive [tri godine nakon stupanja na snagu ove Direktive] i o tome izvijestiti Europski parlament i Vijeće , posebno o administrativnom opterećenju i dodatnim troškovima za poduzeća, a posebno za mala i srednja poduzeća (MSP-ove), učinku sustava oporezivanja predviđenog ovom Direktivom na prihode država članica, učinku na osobne podatke korisnika i učinku na unutarnje tržište u cjelini, s posebnim naglaskom na moguće narušavanje tržišnog natjecanja između poduzeća koja podliježu novim pravilima iz ove Direktive. Tim preispitivanjem trebalo bi također ispitati treba li mijenjati vrste usluga koje su obuhvaćene ovom Direktivom ili definiciju znatne digitalne prisutnosti . Države članice trebale bi priopćiti Komisiji sve informacije potrebne za to ocjenjivanje. Trebalo bi osnovati savjetodavni odbor DigiTax koji će ispitati pitanja o primjeni Direktive. Dnevni red toga odbora trebao bi biti javno dostupan, a prije izbora njegovih članova trebalo bi zajamčiti da oni nisu u sukobu interesa. Na sastanke tog odbora trebalo bi pozivati promatrača Europskog parlamenta.

(10.a)

S obzirom na administrativne troškove koje podrazumijeva znatna digitalna prisutnost, trebalo bi osigurati da se MSP-ovi nenamjerno ne obuhvate područjem primjene ove Direktive. Komisija bi u okviru postupka preispitivanja trebala ispitati u kojoj mjeri ova Direktiva negativno utječe na MSP-ove.

(12.a)

Budući da je svrha odredbi iz ove Direktive osigurati trajno i sveobuhvatno rješenje za problem digitalnog oporezivanja, privremeno rješenje u obliku poreza na digitalne usluge, kako je predviđeno u Direktivi o zajedničkom sustavu poreza na digitalne usluge kojim se oporezuju prihodi od pružanja određenih digitalnih usluga, automatski prestaje vrijediti nakon što se počnu primjenjivati odredbe utvrđene u ovoj Direktivi.

(a)

prikupljanje, pohranu, obradu, analizu, razvoj i prodaju podataka na razini korisnika;

(a)

prikupljanje, pohranu, obradu, analizu, iskorištavanje, prosljeđivanje, razvoj i prodaju podataka na razini korisnika;