Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Prijedlogu direktive Vijeća o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu uvođenja detaljnih tehničkih mjera za funkcioniranje konačnog sustava PDV-a za oporezivanje trgovine između država članica

(COM(2018) 329 final – 2018/0164 (CNS))

(2019/C 159/05)

Izvjestitelj: Krister ANDERSSON

Suizvjestitelj: Giuseppe GUERINI

Zahtjev za savjetovanje:	Vijeće Europske unije, 11.7.2018.
Pravni temelj:	članak 113. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	20.12.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	24.1.2019.
Plenarno zasjedanje br.:	540
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	163/0/2

1.   Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO pozdravlja prijedlog Komisije o zamjeni prijelaznog sustava PDV-a za oporezivanje trgovine među državama članicama koji je uspostavljen prije više od 25 godina te je još na snazi. Zamjena prijelaznog sustava ključan je korak prema prelasku na konačni sustav PDV-a koji se temelji na načelu odredišta za oporezivanje robe kojom se trguje među poduzećima te se radi o važnom postignuću kojim se dokazuje trajna konsolidacija unutarnjeg tržišta EU-a.

1.2.

EGSO još jednom poziva Komisiju (1) da ispita kako što brže uvesti zajednički sustav za usluge i robu, čime bi se smanjili predvidljivi problemi koji proizlaze iz postojanja dvaju različitih sustava za robu i usluge. Međutim, Komisija se u više navrata zalagala za postupan prelazak na novi sustav, koji bi se sastojao od dvije faze: prva bi obuhvaćala robu, a druga usluge.

1.3.

EGSO naglašava važnost nastavka rada radi prelaska na drugu fazu jer bi jednako postupanje prema robi i uslugama u pogledu plaćanja PDV-a moglo pridonijeti rastu i učinkovitijem suzbijanju prijevara.

1.4.

EGSO ističe da je Komisijin prijedlog opsežan i dobro formuliran, ali da neka pitanja još uvijek nisu riješena. Predloženi sustav imao bi koristi od jasnih odredbi, odnosno jasno utvrđenih pravila o lošim dugovima i upravljanju povratom unutar jedinstvene kontaktne točke. Osim toga, mogle bi se navesti i razraditi dodatne definicije pojmova kao što su „mjesto trgovanja” i „platforme”.

1.5.

EGSO napominje da će predloženi sustav potaknuti učinke novčanog toka zbog PDV-a na prekograničnu dostavu robe među poduzećima, što će dovesti do priljeva novčanog toka prodavatelja i odljeva novčanog toka kupca. Međutim, trošak kapitala općenito će biti veći jer će razdoblje potrebno za povrat PDV-a uvijek biti duže od razdoblja u kojem prodavatelj raspolaže iznosom za PDV. Nadalje, u okviru sustava jedinstvene kontaktne točke nastat će razlike u razdoblju povrata, i to zbog izvještajnih razdoblja država članica, roka plaćanja lokalnim poreznim tijelima i učinkovitosti lokalnih poreznih tijela u pogledu povrata PDV-a zemlji kupca.

1.6.

EGSO poziva na dodatno razmatranje tih aspekata radi sprečavanja negativnih posljedica za jedinstveno tržište te jamčenja sigurnosti i predvidljivosti novog sustava PDV-a čija izrada je u tijeku, čime će se smanjiti troškovi usklađivanja i administrativno opterećenje.

1.7.

EGSO poziva na primjenu jasnih i razmjernih kriterija u pogledu koncepta „ovjerenog poreznog obveznika” u svim državama članicama kako bi se olakšao najširi mogući pristup tom statusu. Radi ostvarivanja svrhe novog sustava zasnovanog na odredištu bilo bi korisno uskladiti vremenski okvir tijekom kojeg države članice moraju obraditi zahtjev za dobivanje statusa ovjerenog poreznog obveznika. Države članice trebale bi žurno obrađivati zahtjeve za dobivanje statusa ovjerenog poreznog obveznika kako bi poduzećima omogućile nastavak poslovanja bez nepotrebnih prekida, kašnjenja i administrativnih opterećenja prouzrokovanih nesigurnošću, a Europska komisija ujedno bi trebala pažljivo pratiti funkcioniranje statusa ovjerenog poreznog obveznika u cilju izbjegavanja mogućih zlouporaba i manjka regulatorne ujednačenosti, posebice tijekom prvih mjeseci primjene.

1.8.

EGSO naglašava da je dobro funkcioniranje jedinstvene kontaktne točke presudno za provedbu novog sustava zasnovanog na odredištu. Bez potpuno razvijene jedinstvene kontaktne točke zasnovane na revizijama u matičnoj državi, prilagodljivim pojednostavnjenjima i mogućnosti prebijanja ulaznog PDV-a iz svih država članica, svaki će sustav zasnovan na odredištu znatno povećati administrativno opterećenje, osobito za MSP-ove.

1.9.

EGSO izražava zabrinutost zbog toga što bi se predmetni prijedlog mogao pokazati odvraćujućom preprekom za MSP-ove i novoosnovana poduzeća. EGSO smatra da bi sustav prijenosa porezne obveze trebalo odobravati za sve prekogranične isporuke robe među poduzećima sve dok se konačan sustav ne počne u potpunosti primjenjivati, a PDV pravodobno vraćati.

1.10.

EGSO preporučuje odgovarajuće ulaganje u IT softver/hardver u cilju ispravnog osmišljavanja stabilne i pouzdane jedinstvene kontaktne točke putem koje se može učinkovito upravljati znatnom količinom osjetljivih informacija, čime će se zajamčiti brzo i sigurno funkcioniranje sustava u korist europskih poduzeća i poreznih uprava. Radi se o strateškim ulaganjima kojima se izbjegavaju nepovoljni ishodi tijekom prijelaznog razdoblja sa starog sustava na novi. To prijelazno razdoblje podrazumijeva znatne troškove prilagodbe koje bi s pomoću odgovarajuće digitalizacije trebalo svesti na najmanju moguću razinu.

1.11.

EGSO naglašava potrebu za daljnjom suradnjom među državama članicama u svrhu borbe protiv prijevara i trajne analize kako bi se zajamčilo da predloženi sustav ne dovede do novih vrsta prijevara i gubitaka u prikupljanju PDV-a. Oporezivanjem prekograničnih transakcija među poduzećima povećat će se ukupan iznos PDV-a u sustavu. Time bi se mogla povećati mogućnost za druge vrste prijevara, odljeva i gubitaka u prikupljanju PDV-a. Porezni obveznik u državi članici s visokom razlikom između planiranog i prikupljenog PDV-a naplaćuje porez za države članice s manjom razlikom između planiranog i prikupljenog PDV-a.

1.12.

EGSO preporučuje jačanje suradnje između nacionalnih fiskalnih tijela i tijela za izvršavanje zakonodavstva kako bi novi sustav PDV-a zasnovan na odredištu bio djelotvorniji u borbi protiv prijevara i pouzdaniji, što bi se dobro odrazilo na europska poduzeća. Takva bi suradnja, među ostalim, trebala obuhvaćati automatiziranu razmjenu informacija i podataka te redovita izvješća i analize u vezi s funkcioniranjem novog sustava, osobito u prvim godinama njegove provedbe.

1.13.

Konačno, EGSO smatra da bi europska poduzeća imala koristi od opsežnih komunikacijskih aktivnosti kojima bi Komisija na jasan i praktičan način objasnila glavne značajke novog sustava PDV-a i konkretne prednosti koje bi se u skladu s očekivanjima trebale postići reformom PDV-a u korist europskih poduzeća i njihova rasta.

2.   Uvod i kontekst

2.1.

U svojem akcijskom planu o PDV-u usvojenom u travnju 2016. (2) Europska komisija objavila je Prijedlog direktive Vijeća kojim se uvode detaljne tehničke izmjene pravila EU-a koja se odnose na porez na dodanu vrijednost (PDV) (3). Predloženom direktivom mijenja se približno 200 članaka Direktive Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. (4), koja će se prilagoditi u cilju uvođenja detaljnih tehničkih mjera za funkcioniranje konačnog sustava PDV-a za oporezivanje trgovine među državama članicama (na temelju načela odredišta).

2.2.

Prijelazne odredbe koje su na snazi od 1. siječnja 1993. zamjenjuju se Prijedlogom Komisije koji sadrži detaljne odredbe o trgovini unutar Unije među poduzećima, a na temelju kojeg bi se prekogranične transakcije robe tretirale na isti način kao i domaće. Nadalje, prijedlog služi kao prvi od dvaju regulatornih koraka – od kojih se jedan odnosi na robu, a drugi na usluge – koje Komisija poduzima u cilju postizanja jednostavnijeg konačnog sustava PDV-a za trgovinu unutar Unije koji je otporniji na prijevare.

2.3.

Prijedlogom Komisije uvode se važne izmjene Direktive o PDV-u kako bi se postigle sljedeće prednosti za poduzeća i nacionalne proračune: i) pojednostavljenje oporezivanja robe, ii) izrada jedinstvenog internetskog portala za trgovce („jedinstvena kontaktna točka”), iii) smanjenje birokracije i iv) određivanje prodavatelja kao osobe koja obično preuzima odgovornost za naplatu PDV-a.

2.4.

U glavne izmjene ubraja se uklanjanje pojma „stjecanje robe unutar Zajednice” u skladu s kojim se, u svrhu PDV-a, trgovina robom među poduzećima dijeli na dvije transakcije: prodaja u državi članici podrijetla koja je izuzeta od PDV-a i stjecanje robe koje se oporezuje u državi članici odredišta. Umjesto toga uvodi se novi koncept „isporuka robe unutar Unije”, u skladu s kojim će se prekogranična isporuka robe među poduzećima unutar Unije u svrhu PDV-a tretirati kao jedinstvena transakcija.

2.5.

U izmjene koje je predložila Komisija ujedno se ubrajaju: i) nova iznimka od općeg pravila prema kojoj se mjestom isporuke pri isporuci robe unutar Unije smatra mjesto gdje se roba nalazi u trenutku u kojemu se završava otprema ili prijevoz robe kupcu; ii) izmjena kojom se utvrđuje jedinstveno pravilo za trenutak kad nastupa obveza obračuna PDV-a pri isporukama unutar Unije; iii) novi članak prema kojem PDV plaća osoba kojoj se isporučuje roba, pod uvjetom da je ta osoba ovjereni porezni obveznik. Komisija očekuje da će se prijedlogom smanjiti prekogranične prijevare u području PDV-a u visini do 41 milijardu EUR godišnje.

3.   Opće napomene

3.1.

EGSO pozdravlja prijedlog Komisije o zamjeni prijelaznog sustava PDV-a za oporezivanje trgovine među državama članicama koji je uspostavljen prije više od 25 godina te je još na snazi. Zamjena prijelaznog sustava ključan je korak prema prelasku na konačni sustav PDV-a koji se temelji na načelu odredišta za oporezivanje robe kojom se trguje među poduzećima te se radi o važnom postignuću kojim se dokazuje trajna konsolidacija unutarnjeg tržišta EU-a.

3.2.

EGSO je zabrinut zbog troškova koje će to nametnuti poduzećima, a osobito MSP-ovima. Oni moraju svoje sustave prilagoditi pravilima trgovanja i unutar i izvan Europe. Od najveće je važnosti da novi zahtjevi u vezi s izvješćivanjem o PDV-u ne postanu ni dio prijedloga ni dio njegove provedbe. Takve bi promjene samo dovele do povećanja troškova usklađivanja.

3.3.

U svojim prethodnim mišljenjima EGSO je pozvao Komisiju da ispita kako što brže uvesti zajednički sustav za usluge i robu, čime bi se smanjili predvidljivi problemi koji proizlaze iz postojanja dvaju različitih sustava za robu i usluge (5). Međutim, Komisija se u više navrata zalagala za postupan dvostupanjski prelazak na novi sustav.

3.4.

Stoga će Komisija i nacionalna porezna tijela prije obuhvaćanja usluga moći procijeniti rezultate novog sustava PDV-a koji se temelji na načelu odredišta u pogledu: i. učinkovitosti u borbi protiv prijevara; ii. troškova koje će usklađivanje nametnuti europskim poduzećima; iii. načina na koji porezna tijela upravljaju novim okvirom.

3.5.

EGSO se nada će se izborom progresivnog i sporijeg prelaska na novi sustav PDV-a u bližoj budućnosti omogućiti stvaranje jedinstvenog i učinkovitog konačnog sustava koji bi obuhvaćao i robu i usluge. Moguće je da će se tijekom postupne provedbe moći isplativo učiti od prvih operativnih ishoda novog sustava koji se odnosi isključivo na robu.

3.6.

Međutim, valja napomenuti da je konačan sustav PDV-a drugi korak u prelasku s prijelaznog sustava koji se očekuje više od 25 godina. EGSO stoga naglašava važnost nastavka s radom prema drugom koraku. Kad bi se roba i usluge tretirali na isti način, sustav PDV-a bio bi pogodniji za rast i otporniji na prijevare.

3.7.

Iako je prijedlog opsežan, EGSO bi htio naglasiti činjenicu da i dalje preostaju određena neriješena pitanja. Primjerice, predloženi sustav mogao bi se poboljšati jasnim odredbama ili dodatnom jasnoćom pri utvrđivanju pravila o lošim dugovima, upravljanju povratima u okviru jedinstvene kontaktne točke, predujmovima te definicija pojmova „tržište”, „platforme” itd. Te će nesigurnosti, zajedno s negativnim novčanim tokom, potaknuti poduzeća da poduzmu mjere za svođenje rizika na najnižu razinu. EGSO izražava želju da se ti aspekti dalje istraže radi sprječavanja negativnih učinaka na jedinstveno tržište.

3.8.

Promatrajući iz druge perspektive, valja napomenuti da bi europska poduzeća imala koristi od opsežnih komunikacijskih aktivnosti kojima bi Komisija na jasan i praktičan način objasnila glavne značajke novog sustava PDV-a i konkretne prednosti koje bi se u skladu s očekivanjima trebale postići reformom PDV-a radi jačanja europskih poduzeća i njihova rasta.

3.9.

Oporezivanjem prekograničnih transakcija među poduzećima povećat će se ukupan iznos PDV-a u sustavu. Time bi se mogla povećati mogućnost za druge vrste prijevara, odljeva i gubitaka u prikupljanju PDV-a. Porezni obveznik u državi članici s visokom razlikom između planiranog i prikupljenog PDV-a naplaćuje porez za države članice s manjom razlikom između planiranog i prikupljenog PDV-a. EGSO stoga naglašava potrebu za daljnjom suradnjom među državama članicama u svrhu borbe protiv prijevara i trajne analize kako bi se zajamčilo da predloženi sustav ne dovede do novih vrsta prijevara i gubitaka u prikupljanju PDV-a.

4.   Glavne izmjene Direktive 2006/112/EZ

4.1.

Trenutačna potpodjela transakcije povezane s robom na dva dijela za potrebe plaćanja PDV-a – isporuka robe u državi članici otpreme izuzeta od PDV-a i „stjecanje unutar Zajednice” oporezivano u državi članici odredišta – zamijenit će se jedinstvenom transakcijom naziva „isporuka robe unutar Unije”, gdje se riječ „Zajednica” zamjenjuje riječju „Unija” (6).

4.1.1.

Prelazak na jedinstvenu transakciju nužan je za ostvarenje novog sustava PDV-a koji se temelji na načelu odredišta te bi se time trebalo pojednostaviti administrativno upravljanje trgovanjem. S druge strane, uklanjanje upućivanja na „Europsku zajednicu” u cijelom tekstu Direktive 2006/112/EZ nužna je prilagodba teksta u svjetlu novih institucijskih formulacija koje su uvrštene u Ugovor iz Lisabona, u kojemu se upućuje na „Europsku uniju”.

4.1.2.

Definicija pojma „isporuka robe unutar Unije” odnosi se na isporuku robe koju provodi porezni obveznik za poreznog obveznika ili za pravnu osobu koja nije porezni obveznik, pri čemu robu iz jedne države članice u drugu otprema ili prevozi dobavljač ili neka druga osoba u njegovo ime ili osoba koja stječe robu unutar Unije (7).

4.1.3.

Važno je napomenuti da se takvim sveobuhvatnim pojmom neće obuhvatiti: i) isporuka robe s montažom ili instalacijom, s pokusnim operacijama ili bez njih; ii) isporuka robe izuzeta u skladu s člancima 148. i 151. Direktive 2006/112/EZ; te iii) roba obuhvaćena paušalnom odredbom za poljoprivrednike (8). Takve transakcije, ako imaju prekogranični karakter, trenutačno ne pridonose povećanju isporuke i nabave robe unutar Zajednice, a novi tekst potvrđuje taj poseban režim.

4.1.4.

EGSO smatra da navedena izuzeća predstavljaju korisnu potvrdu odredbi koje su već sadržane u Direktivi 2006/112/EZ u pogledu određene navedene robe te se stoga s pomoću njih može jamčiti dosljednost i sigurnost pravila o PDV-u diljem jedinstvenog tržišta tijekom početne faze provedbe novog sustava.

4.2.

Pojam isporuke robe unutar Unije nadopunjen je specifičnim uvrštavanjem koncepta „mjesta isporuke robe” u Direktivu 2006/112/EZ, s pomoću kojeg se određuje država članica u kojoj treba platiti PDV. Postojeća opća pravila u tom su pogledu potvrđena, no uz postojanje novog izuzeća (9) prema kojem se mjestom isporuke za isporuku robe unutar Unije smatra mjesto gdje se roba nalazi u trenutku kad završava otprema ili prijevoz robe kupcu (10).

4.2.1.

EGSO podupire zamisao u osnovi obaju regulatornih odabira Komisije jer su oni jasno usmjereni na razvoj novog sustava koji se temelji na načelu odredišta i jer zadržavanje opsežnih izuzeća na temelju načela oporezivanja u državi članici podrijetla može naštetiti dosljednosti novog okvira za PDV, smanjiti predvidljivost prava i eventualno povećati troškove usklađivanja za poduzeća i administrativno opterećenje poreznih tijela.

4.2.2.

Ipak, važno je i dalje analizirati učinke novčanog toka predloženog sustava. Trenutačno PDV na prekograničnu isporuku robe među poduzećima ne utječe na novčani tok. Suprotno tome, predloženi sustav dovest će do priljeva novčanog toka prodavatelja i odljeva novčanog toka kupca (11).

4.2.3.

Međutim, trošak kapitala općenito će biti veći jer će razdoblje potrebno za povrat PDV-a obično biti duže od razdoblja u kojem prodavatelj raspolaže iznosom za PDV. To je zbog toga što u mnogim državama članicama postoji tendencija otezanja s povratom PDV-a. Trošak kapitala varirat će zbog izvještajnih razdoblja država članica, roka plaćanja lokalnim poreznim tijelima i učinkovitosti lokalnih poreznih tijela u pogledu povrata PDV-a kupcu. Trošak kapitala posebno je bitno pitanje za male države članice s velikim stopama izvoza.

4.2.4.

I europska i nacionalna porezna tijela trebala bi voditi računa o takvim posljedicama na novčani tok i likvidnost europskih poduzeća te ih učinkovito uklanjati izbjegavajući kašnjenja u povratu i povezane troškove. Promjenama u lancu opskrbe, zbog učinaka na novčani tok, riskira se narušavanje trgovine unutar Unije i stvaranje prepreka ostvarenju jedinstvenog tržišta.

4.3.

Načelo prema kojem PDV plaćaju svi porezni obveznici koji obavljaju oporezivu isporuku robe ostaje temelj sustava PDV-a, uz određene iznimke već navedene u članku 193. Direktive 2006/112/EZ, koje su sada nadopunjene novim odstupanjem navedenim u članku 194.a. U skladu s takvim odstupanjem, u slučaju da dobavljač nema poslovni nastan u državi članici u kojoj treba platiti PDV, osoba kojoj se isporučuje roba plaća PDV pod uvjetom da je ta osoba ovjereni porezni obveznik (12).

4.3.1.

Kad je riječ o ovjerenom poreznom obvezniku, EGSO razumije zamisao u osnovi omogućivanja poduzećima s dokazanom pouzdanošću u pogledu poreza da ostvare koristi od odgovarajućih mjera pojednostavljenja. Međutim, kako je navedeno u mišljenju ECO/442 „Paket za reformu PDV-a (I.)”, koncept ovjerenog poreznog obveznika trebalo bi poduprijeti jasnim i transparentnim kriterijima provedbe kako bi se poduzećima, a posebice MSP-ovima, omogućilo ostvarivanje koristi od statusa ovjerenog poreznog obveznika.

4.3.2.

Odbor naglašava da je važno da se poreznom obvezniku koji obavlja složene isporuke omogući primjena predviđenih pojednostavnjenja na sve dijelove transakcije kako bi se postigle očekivane prednosti. Moguće je da će nametanjem fiktivne podjele transakcije planirano pojednostavnjenje dovesti do komplikacija.

4.3.3.

U tom pogledu ključna je provedba usklađenih, jasnih i razmjernih kriterija u svim državama članicama kako bi se omogućio što širi pristup statusu ovjerenog poreznog obveznika. Europska komisija ujedno bi trebala pažljivo pratiti funkcioniranje statusa ovjerenog poreznog obveznika u cilju izbjegavanja mogućih zlouporaba i manjka regulatorne ujednačenosti, posebice tijekom prvih mjeseci primjene.

4.3.4.

Radi ostvarivanja svrhe sustava, bilo bi korisno uskladiti vremenski okvir tijekom kojeg države članice moraju obraditi zahtjev za dobivanje statusa ovjerenog poreznog obveznika. Države članice trebale bi žurno obrađivati zahtjeve za dobivanje statusa ovjerenog poreznog obveznika kako bi poduzećima omogućile nastavak poslovanja bez nepotrebnih prekida, kašnjenja i administrativnih opterećenja prouzrokovanih nesigurnošću.

4.3.5.

Nadalje, EGSO izražava zabrinutost zbog toga što bi se predmetni prijedlog mogao pokazati kao odvraćajuća prepreka za MSP-ove i novoosnovana poduzeća. EGSO smatra da bi sustav prijenosa porezne obveze trebalo odobriti za sve prekogranične isporuke robe među poduzećima sve dok se konačan sustav ne bude u potpunosti primjenjivao, a PDV pravodobno vraćao.

4.4.

Ukidanje rekapitulacijskih izvješća o PDV-u u pogledu robe koje je predložila Komisija u skladu je s novim okvirom za PDV kojemu se teži i kojim se ponovno uspostavlja samokontrola PDV-a. S druge strane, potvrđivanje rekapitulacijskih izvješća za usluge u skladu je s izborom Komisije za provedbu akcijskog plana u dvama različitim koracima (13).

4.4.1.

EGSO podupire izmjene koje je predložila Komisija, a kojima se državama članicama omogućuje pojednostavnjenje obveze podnošenja rekapitulacijskih izvješća, u nadi da će se time smanjiti birokracija i operativni troškovi europskih poduzeća. Ipak, Odbor naglašava da bi takve mjere pojednostavnjenja trebalo pravilno osmisliti kako bi se izbjeglo nepravilno postupanje poduzeća, imajući na umu da bi povećana upotreba računa u elektroničkom obliku u okviru nacionalnih fiskalnih sustava moglo znatno pogodovati ostvarenju jednostavnijeg sustava.

4.4.2.

Važeća posebna odredba za prodaju robe na daljinu unutar Unije i za usluge koje pružaju porezni obveznici unutar EU-a, ali ne u državama članicama potrošnje, u znatnoj se mjeri izmjenjuje radi provedbe načela jedinstvenog sustava registracije za prijavu, plaćanje i odbitak poreza.

4.5.

Od 1. siječnja 2021. porezni obveznik registriran u državi članici identifikacije moći će putem minisustava jedinstvene kontaktne točke elektroničkim putem podnositi tromjesečne prijave PDV-a u vezi s isporukom usluga i prodajom robe na daljinu unutar Unije osobama koje nisu porezni obveznici u drugoj državi članici (država članica potrošnje) te u vezi s PDV-om koji treba platiti (14).

4.5.1.

Država članica identifikacije zatim prenosi te prijave i plaćeni PDV državi članici potrošnje, čime se izbjegava potreba za registracijom tih poreznih obveznika u državi članici potrošnje.

4.5.2.

Opseg transakcija obuhvaćen takvim mehanizmom povećan je i proširuje se s transakcija od poduzeća potrošaču na transakcije među poduzećima (objektivno proširenje) te je dostupan i poreznim obveznicima s poslovnim nastanom izvan EU-a koji imenuju posrednika u EU-u, koji postaje odgovoran za plaćanje PDV-a i povezane obveze (subjektivno proširenje).

4.5.3.

Porezni obveznici koji se koriste tim mehanizmom podnose mjesečne prijave PDV-a putem jedinstvene kontaktne točke ako je njihov godišnji promet u EU-u veći od 2 500 000 EUR.

4.5.4.

Mogućnošću korištenja prava na odbitak PDV-a, kao i na dobivanje povrata preplaćenog PDV-a od države članice putem jedinstvene kontaktne točke, dopušta se učinkovita koncentracija ispunjavanja nekoliko obveza poreznih obveznika i poreznih uprava povezanih s PDV-om na jednom mjestu.

4.5.5.

Odbor napominje da je pozitivno to što će novi sustav u koji je uključen odbitak biti pojednostavnjen omogućivanjem poreznim obveznicima da plate zbroj neto iznosa PDV-a (15) u svakoj državi članici u kojoj se oporezuje.

4.5.6.

S druge strane, s mogućnošću odbitka povećava se potreba za pravnom sigurnošću i potpunošću informacija dostupnih poreznim tijelima te se time opravdava prijedlog Komisije o dopunjavanju jedinstvene kontaktne točke za prijavu PDV-a dodatnim informacijama, uključujući: i) ukupan iznos PDV-a za koji je nastala obveza obračuna za isporuku robe i usluga za koje je porezni obveznik kao primatelj dužan platiti porez i za uvoz robe ako država članica primjenjuje mogućnost iz članka 211. stavka 2.; ii) PDV za koji je proveden odbitak; iii) izmjene koje se odnose na prethodna porezna razdoblja; i iv) neto iznos PDV-a koji treba platiti, vratiti ili pripisati.

4.5.7.

Funkcionalna jedinstvena kontaktna točka ključna je sastavnica sustava zasnovanog na odredištu. Bez potpuno razvijene jedinstvene kontaktne točke zasnovane na revizijama u matičnoj državi, prilagodljivim pojednostavnjenjima i mogućnosti prebijanja ulaznog PDV-a iz svih država članica, svaki će sustav zasnovan na odredištu znatno povećati administrativno opterećenje, osobito za MSP-ove.

4.5.8.

Prve operativne ishode minisustava jedinstvene kontaktne točke koji je na snazi od 1. siječnja 2015. za telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektronički isporučene usluge i koji bi se trebao proširiti na sve transakcije e-trgovine od poduzeća prema potrošačima (16) potrebno je u dostatnoj mjeri uzeti u obzir kako bi se ostvarila stabilna i potpuno funkcionalna jedinstvena kontaktna točka s proširenim i znatnim opsegom primjene, na temelju konkretnih ishoda koje je takav alat dosad postigao u okviru primjene na određene sektore ili industrije.

4.5.9

Naposljetku, EGSO preporučuje odgovarajuće ulaganje u IT softver/hardver u cilju ispravnog osmišljavanja stabilne i pouzdane jedinstvene kontaktne točke putem koje se može učinkovito upravljati znatnom količinom osjetljivih informacija, uz jamčenje brzog i sigurnog funkcioniranja sustava u korist europskih poduzeća i poreznih uprava. Radi se o strateškim ulaganjima kojima se izbjegavaju nepovoljni ishodi tijekom prijelaznog razdoblja sa starog sustava na novi. To prijelazno razdoblje podrazumijeva znatne troškove prilagodbe koje bi s pomoću odgovarajuće digitalizacije trebalo svesti na najmanju moguću razinu.

---

(1)  Vidjeti prethodna mišljenja EGSO-a: o akcijskom planu za PDV (SL C 389, 21.10.2016., str. 43.), o paketu za reformu PDV-a (I) (SL C 237, 6.7.2018., str. 40.) te o paketu za reformu PDV-a (II) (SL C 283, 10.8.2018., str. 35.).

(2)  COM(2016) 148 final.

(3)  COM(2018) 329 final.

(4)  Direktiva Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenoga 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost (SL L 347, 11.12.2006., str. 1.).

(5)  Vidjeti prethodna mišljenja EGSO-a: o akcijskom planu za PDV (SL C 389, 21.10.2016., str. 43.), o paketu za reformu PDV-a (I) (SL C 237, 6.7.2018., str. 40.) te o paketu za reformu PDV-a (II) (SL C 283, 10.8.2018., str. 35.).

(6)  Izmjene članaka 2.–4. Direktive 2006/112/EZ.

(7)  COM(2018) 329 final, str. 6.

(8)  Izmjene članka 14. Direktive 2006/112/EZ.

(9)  Navedeno u članku 35.a Direktive 2006/112/EZ.

(10)  COM(2018) 329 final, str. 7.

(11)  Ako prodavatelj mora platiti PDV prije nego što primi iznos od kupca, to se na njega negativno odražava u pogledu novčanog toka, a time i troškova.

(12)  Izmjene članaka 193.–194.a Direktive 2006/112/EZ.

(13)  Izmjene članaka 262.–271. Direktive 2006/112/EZ.

(14)  Izmjene članaka 358.–369. Direktive 2006/112/EZ.

(15)  PDV koji treba platiti umanjen za PDV koji se može odbiti.

(16)  Time se poduzećima koja isporučuju telekomunikacijske usluge, usluge radijskog i televizijskog emitiranja i elektroničke usluge osobama koje nisu porezni obveznici u državama članicama u kojima nemaju poslovni nastan omogućuje da PDV na takve isporuke plaćaju putem internetskog portala u državi članici u kojoj su identificirani.