52018AE2245

EUR-Lex

Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

EUROPA
EUR-Lex home
EUR-Lex - 52018AE2245 - EN

Help

Search tips

Need more search options? Use the Advanced search

Document 52018AE2245

Mišljenje Europskog gospodarskog i socijalnog odbora o Komunikaciji Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Nova europska agenda za kulturu (COM(2018) 267 final)

EESC 2018/02245

SL C 62, 15.2.2019, p. 148–154 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Date of document:: 17/10/2018; Datum glasanja
Date of vote:: 17/10/2018
Date lodged:: 18/06/2018

Author:: Europski gospodarski i socijalni odbor
Responsible body:: EESC_SOC
Form:: Mišljenje
Term of office:: 2015-2020
Internal reference:: SOC/590, AVIS-SECTION 2018/2245 FIN
Session:: 538

Treaty:

Ugovor o funkcioniranju Europske unije

Legal basis:

12016E167

Link

Select all documents mentioning this document

Earlier related instruments:

52018DC0267 ESC Opinion

Instruments cited:

Link

EUROVOC descriptor:

Subject matter:

Kultura

Directory code:

16.40.00.00 Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura / Kultura

HTML

PDF

Official Journal

15.2.2019

Službeni list Europske unije

C 62/148

(COM(2018) 267 final)

(2019/C 62/25)

Izvjestitelj:

Antonello PEZZINI

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 18.6.2018.
Pravni temelj:	članak 167. UFEU-a

Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	26.9.2018.
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	17.10.2018.
Plenarno zasjedanje br.:	538
Rezultat glasovanja (za/protiv/suzdržani):	182/1/0

1. Zaključci i preporuke

1.1.

EGSO je uvjeren da je Europa kulturna zajednica utemeljena na zajedničkim vrijednostima i da je socijalno tržišno gospodarstvo obilježje europskog načina života koji uključuje gospodarsku slobodu, socijalna prava i načela poštovanja čovjeka.

1.2.

EGSO smatra da je ključno jačati i razvijati kulturnu dimenziju Unije na temelju zajedničkih vrijednosti utvrđenih u Ugovorima, s obzirom na to da je riječ o ključnom čimbeniku u postupku integracije i temelju europskog kulturnog identiteta kojim se omogućuje izgradnja uključivog, pluralističkog, povezanog i konkurentnog društva.

1.2.1.

EGSO smatra da samo jačanje osjećaja pripadnosti Europi i zajednički kulturni identitet mogu ojačati izgradnju Europe i njezinu kulturnu i jezičnu raznolikost.

1.2.2.

Materijalna i nematerijalna kulturna baština Europe, prema stajalištu EGSO-a, predstavlja poveznicu među europskim narodima, snažnu vezu s identitetom i dragocjeni strateški resurs socijalne kohezije.

1.3.

EGSO smatra da je upravo zbog aktualne političke krize i krize identiteta u Europi (1) iznimno važno kulturi vratiti središnju ulogu u prenošenju identiteta, kako bi se ostvarile zajedničke vrijednosti utvrđene u Ugovorima.

1.4.

Iako pozdravlja inicijativu o postavljanju kulture u središte agende, EGSO poziva da ponovno pokretanje agende bude prilika za promišljanje o viziji novog europskog preporoda s ciljem stvaranja europskog kulturnog prostora (2) temeljenog na brojnim zajedničkim vrijednostima, kao što su solidarnost, povjerenje i zajednička odgovornost.

1.5.

EGSO smatra da se nova europska agenda za kulturu treba temeljiti na zajedničkoj strateškoj viziji kojom se u razvoju europskog kulturnog prostora utvrđuju:

—	zajedničke vrijednosti na kojima se temelji naš identitet: sloboda i solidarnost,

—	ključna načela slobode kretanja osoba, robe i usluga te slobode poslovnog nastana i pružanja usluga u području kulture u Europi,

—	sustavi upravljanja mjerama i njihovog planiranja u pogledu kulturne baštine,

—	konkretne mjere obnove i očuvanja ogromne umjetničke baštine koja europsku kulturu oživljava u očima novih naraštaja (3),

—	vrednovanje europske kulture u međunarodnim odnosima,

—	ojačano upravljanje europskim politikama kako bi se pružilo više prostora svim akterima koji proizvode i oblikuju kulturu u vidu umjetničkog izričaja te u kulturnoj i kreativnoj industriji,

—	potporu grupiranju malih kreativnih poduzeća, osobito onih koja rade u socijalne svrhe,

—	sinergije i razmjene kulturnih procesa kojima se pridonosi jačanju razmjene raznih izražaja europskog društva.

1.6.

Kad je riječ o kulturnoj ponudi, nužno je da osobe kojima su mjere namijenjene o tome imaju jasnu predodžbu, dostupnu putem novih višejezičnih sredstava komunikacije kako bi europski kulturni prostor uistinu pripadao svima.

1.7.

Kad je riječ o kulturnoj potražnji, Odbor smatra da je neophodno izravno djelovanje prema korisnicima kulture u cilju povećanja njihovog sudjelovanja u razvoju europskog identiteta u pogledu vrijednosti, s pomoću inicijativa kao što je Erasmus kulturnog građanstva te izradom Europske povelje o kulturi usmjerene na građane Europe.

1.8.

EGSO čvrsto vjeruje da može imati proaktivnu ulogu u strukturiranom dijalogu o kulturi u cilju jačanja demokratskog građanstva, kulturnog identiteta i razmjene višestrukih kreativnih izričaja društva, također s pomoću zajedničkih inicijativa kao što su pokretanje Europskog tjedna kulture i Noći europske kulture te imenovanje europskih ambasadora kulture.

1.9.

Odbor se obvezuje na praćenje podataka iz plana za Novu agendu i na dovršenje europskog kulturnog prostora na temelju redovitih izvješća koja podnosi Komisija.

2. Uvod

2.1.

Kultura se nalazi u središtu europskog projekta i temelj je „ujedinjenosti u raznolikosti” Europske unije. Kultura je temeljna komponenta zajedničkog života i vrijednost koja može obogatiti našu ljudskost te je neizostavan element našeg djelovanja u društvu i svakodnevnog izražavanja našeg građanstva.

2.2.

Kultura stoga predstavlja strateški resurs socijalne kohezije i kvalitetnog interkulturnog dijaloga te veliku priliku za vrednovanje zajedničke povijesti, uz veliko bogatstvo kulturne raznolikosti europskih regija i zajedničke materijalne i nematerijalne baštine.

2.3.

U Ugovoru iz Lisabona kulturi je dana velika važnost: preambula Ugovora o Uniji izričito upućuje na želju za nadahnućem iz „kulturnog, vjerskog i humanističkog nasljeđa Europe”, a u pogledu prioritetnih ciljeva navodi se da Unija „poštuje svoju bogatu kulturnu i jezičnu raznolikost te osigurava očuvanje i unapređenje kulturnog nasljeđa Europe”.

2.3.1.

Mnoge od tih vrijednosti temelj su europskog društva te se navode u Ugovoru: „Unija se temelji na vrijednostima poštovanja ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije, jednakosti, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava…”. Te vrijednosti, koje su postale sastavni dio europske kulture, pojavljuju se i moraju zauzeti sve više prostora u društvu u kojem prevladavaju pluralizam, nediskriminacija, tolerancija, pravda i solidarnost.

2.3.2.

U Povelji o temeljnim pravima koja je sastavni dio Ugovora sastavljen je, ponovljen i sažet opširan popis vrijednosti koje su dijelom navedene u Ugovoru.

2.3.3.

Stoga je djelovanje EU-a usmjereno na poticanje suradnje među državama članicama, tako da se njihova specifična nadležnost u području kulturne politike sve više oslanja na preuzete zajedničke vrijednosti te ih integrira u strukturu društvenih odnosa.

2.3.4.

Ponašanje ljudi u društvenim odnosima i svakodnevnom djelovanju slijedi unaprijed uspostavljene mentalne obrasce svakog pojedinca (4). Međutim, ti se obrasci stječu obrazovanjem (5) i učenjem (6), a jačaju u odnosima koji se razvijaju prema svijetu koji nas okružuje.

2.3.5.

Stoga je važno širiti vrijednosti i ustrajati na vrijednostima koje predstavljaju zajednički temelj europske civilizacije, posebice u pogledu mladih, počevši od pretpubertetskog uzrasta, u cilju jačanja „zrcalnih neurona” kojima se oponaša djelovanje, osjećaji i emocije koje primjećujemo kod drugih (7).

2.4.

Pojam kulture (8) sam je po sebi dinamičan, stoga se njime podrazumijeva niz djelovanja koja europske politike i države članice trebaju razvijati s pomoću obrazovanja i pružanjem primjera. Navedene vrijednosti utvrđene u Ugovoru ne nastaju spontano, nego su rezultat razmatranja i iskustva stečenog u okviru društva i upravljaju mirnim suživotom i rastom povjerenja naroda te trebaju biti predmet obrazovnih procesa i društvenih interakcija, posebice usmjerenih na nove generacije u cilju njihovog prihvaćanja i dijeljenja etičkih vrijednosti.

2.5.

Osim što se prepoznaje njezina društvena vrijednost i vrijednost identiteta, kultura se sve više prepoznaje kao stimulativni i strateški gospodarski segment za razvoj bogatstva po glavi stanovnika, blagostanja i ukupnog europskog BDP-a, kao i u međunarodnim odnosima.

2.6.

Procjenjuje se da kulturni i kreativni sektori pridonose BDP-u Europe s 4,2 %, uz rast zaposlenosti od 1,5 %. Preračunato u apsolutne vrijednosti, u 2016. kultura je generirala 89,9 milijardi EUR, što predstavlja +1,8 % u odnosu na 2015., a uzimajući u obzir kolateralne aktivnosti pridonijela je s više od 250 milijardi EUR te omogućila zapošljavanje 1,5 milijuna osoba (9).

2.7.

Sudjelovanje u kulturi ključan je element angažmana Europe, ali s obzirom na gospodarsku i financijsku krizu u Europi 2008., koja se je proširila na socijalnu i političku razinu, to je sudjelovanje smanjeno u svim europskim zemljama, posebice u zemljama južne Europe (10).

2.8.

Europska agenda za kulturu 2007. (11) obvezuje EU i države članice na:

—	promicanje socijalne raznolikosti,

—	zaštitu kulturne baštine,

—	prevladavanje prepreka slobodnom kretanju operatora u tom sektoru,

—	podržavanje doprinosa poduzeća u kulturnoj i kreativnoj industriji.

2.8.1.

Planom rada EU-a za kulturu 2015. – 2018. utvrđena su četiri glavna prioriteta za suradnju na europskoj razini u području kulturnih politika:

—	kultura koja je dostupna i otvorena svima,

—	očuvanje i vrednovanje kulturne baštine,

—	podrška kulturnim i kreativnim sektorima u inovativnom gospodarstvu,

—	promicanje kulturne raznolikosti.

2.9.

Parlament je donio brojne rezolucije (12) i preporuke o pravednom pristupu kulturnim uslugama, o kulturi u vanjskim odnosima Unije te o mobilnosti i kulturnim i kreativnim industrijama.

2.10.

U Vijeću EU-a 23. svibnja 2018. usvojeni su zaključci o uključivanju kulturne baštine u okvir drugih politika i o jačanju dijaloga s organizacijama civilnog društva.

2.11.

I sam EGSO je u više navrata izrazio svoje pozitivno mišljenje o vrednovanju kulturnog i kreativnog sektora i o podršci strategiji međunarodnih kulturnih odnosa (13), uključujući doprinos ruralnih područja europskoj kulturnoj baštini (14).

3. Prijedlozi nove agende

3.1.

Glavni elementi nove agende koju je predložila Komisija mogu se sažeti na sljedeći način:

—	promicanje kulturnog sudjelovanja, mobilnosti umjetnika i zaštite baštine, iskorištavanje moći kulture i kulturne raznolikosti za socijalnu koheziju i dobrobit,

—	promicanje kulture i umjetnosti u obrazovanju,

—	jačanje međunarodnih kulturnih odnosa,

—	ostvarivanje jačih veza s industrijskom politikom,

—	iskorištavanje uloge kulture za jačanje europskog identiteta,

—	provođenje bliske suradnje s državama članicama i civilnim društvom.

3.2.

Predložene ključne dimenzije mogu se sažeti na sljedeći način:

3.2.1.

socijalna dimenzija: iskorištavanje snage kulture i kulturne raznolikosti za socijalnu koheziju i blagostanje;

3.2.2.

gospodarska dimenzija: pružanje podrške kulturnoj kreativnosti u obrazovanju i inovacijama, rast s pomoću novih radnih mjesta i razvoj kulturnih industrija i vještina (15);

3.2.3.

vanjska dimenzija jačanja međunarodnih kulturnih odnosa: potpora kulturi u zemljama proširenja i zemljama zapadnog Balkana te zemljama Sredozemlja, i djelovanje Fonda za razvoj zemalja AKP-a (16);

3.2.4.

transverzalna dimenzija: inicijative „Europska godina kulturne baštine” i „Europske prijestolnice kulture”, novi europski akcijski plan za kulturna dobra 2019. – 2022., razvoj strategije Digital4Culture, internetski popis europskih filmova, podrška digitalnoj transformaciji.

3.3.

Programom Kreativna Europa i drugim programima EU-a pružit će se podrška strateškoj suradnji u okviru nove agende.

4. Opće napomene

4.1.

EGSO smatra da je ključno jačati i razvijati kulturnu dimenziju Unije na temelju zajedničkih vrijednosti utvrđenih u Ugovorima u cilju jačanja osjećaja pripadnosti u izgradnji uključivog, povezanog i konkurentnog društva.

4.2.

Materijalna i nematerijalna kulturna baština EU-a predstavljaju poveznicu među europskim narodima i snažnu vezu s identitetom, posebice u trenucima krize identiteta i europske solidarnosti.

4.3.

EGSO smatra da je upravo zbog političke krize, krize identiteta i krize upravljanja u Europi primjereno europskoj kulturi vratiti ulogu prenošenja vrijednosti na kojima počiva naš identitet, također s pomoću jačanja europskih obrazovnih programa.

4.4.

Taj postupak integracije vrijednosti treba biti temelj kvalitativnog skoka Nove agende za kulturu i dovesti do stvaranja istinskog europskog kulturnog prostora (17) utemeljenog na zajedničkim vrijednostima, po uzoru na europski istraživački prostor i usporedo s njime.

4.5.

Taj novi europski kulturni prostor trebao bi, uz vremenski raspored, uključivati:

4.5.1.

jačanje europskih kulturnih politika i instrumenata za potporu i širenje vrijednosti identiteta na temelju osjećaja pripadnosti zajedničkom skupu vrijednosti;

4.5.2.

potpunu provedbu slobode kretanja, poslovnog nastana i pružanja usluga na cijelom europskom teritoriju za fizičke i pravne osobe koje djeluju u području kulture;

4.5.3.

„kulturno gospodarstvo” s naglaskom na socijalno uključivim sustavima, kojim bi se promicali novi modeli očuvanja i obnove kulturne baštine te razvoja kreativnih industrija, također posredstvom novih oblika poduzetništva s izraženom socijalnom vrijednošću;

4.5.4.

promicanje europske kulture u međunarodnim odnosima, kako u vidu instrumenta za revitalizaciju kulturne diplomacije tako i kao mehanizma „meke sile” u vanjskim odnosima Europe ili kao gospodarskog multiplikatora u međunarodnim razmjenama koji umjetnike/kreativce pretvara u „ambasadore europske kulture”;

4.5.5.

mehanizme „odozdo prema gore” kako bi se pružilo više prostora svim akterima koji izravno proizvode, grade i oblikuju kulturu u području umjetnosti i kulturnih i kreativnih industrija.

4.6.

EGSO smatra da je potrebno suočiti se sa zajedničkim izazovom stvaranjem istinskog „unutarnjeg tržišta kulture” kojim bi se promicali:

—	mobilnost umjetnika i usluga poduzeća koja se bave kulturom,

—	mobilnost umjetničkih djela,

—	suradnja u okviru transnacionalnih projekata,

—	međukulturni dijalog,

—	posebne mjere za jačanje europskog kulturnog identiteta,

—	mjere obnove i očuvanja neizmjerne europske umjetničke baštine s namjenskim proračunskim stavkama za multimedijalna istraživanja i inovacije (18) te održivost,

—	jačanje kreativne neovisnosti,

—	razvoj digitalne humanističke kulture u cilju smanjenja manipulacija algoritma lažnih vijesti i dezinformacija na internetu.

4.7.

EGSO smatra da je ključno, posebice obrazovanjem mladih, promicati uvjerenje da su kulturna raznolikost i višestruki oblici umjetnosti neophodni elementi za ljudski razvoj i ostvarenje temeljnih sloboda te da razmjena kulturnih procesa doprinosi jačanju demokratskog građanstva.

4.8.

EGSO naglašava potrebu da nova europska kulturna agenda, koja bi bila dijelom nove zajedničke i obogaćene strateške vizije, bude uključena u i utemeljena na sljedećem višegodišnjem financijskom okviru Unije.

4.9.

EGSO smatra da oni na koje se odnose programi i regulatorne, strukturne i financijske mjere potpore trebaju o tome imati jasnu i transparentnu predodžbu, dostupnu putem društvenih mreža.

4.10.

Isto tako, EGSO smatra da je izravno djelovanje ključno za krajnje korisnike europske kulturne politike radi povećanja razine sudjelovanja, dovedene u pitanje zbog gospodarske i financijske krize koja se proširila na socijalnu razinu.

4.10.1.

EGSO smatra da je bi pokretanje inicijativa kao što su Erasmus za građanstvo za širenje kulture i turizma u Uniji i Europska povelja o kulturi, koja bi omogućila lakši pristup europskim kulturnim dobrima, kao i pokretanje Tjedna i Noći europske kulture moglo biti korisno, posebice za mlade generacije.

5. Posebne napomene

5.1.

Digitalni vodič s internetskom stranicom koja se ažurira u stvarnom vremenu te je prilagođena korisniku i dostupna na svim jezicima EU-a, treba osigurati upotrebljivost mnogobrojnih danas raspoloživih instrumenata Zajednice, među kojima su, na primjer:

—	DCI II, instrument za razvojnu suradnju (19),

—	programi Interreg Med (20) i Med Culture (2014. – 2018.) (21),

—	ENI, instrument za susjedstvo, prethodno ENPI (22),

—	IPA II (2014. – 2020.) (23),

—	Mreža Natura 2020. (24),

—	„Akcijski program za prirodu, stanovništvo i gospodarstvo” mreže Natura 2020. (25),

—	LIFE (2014. – 2020.) (26),

—	strukturni fondovi (27),

—	EMODnet, 3. faza, nadgledanje mora i podmorja (28),

—	Plavi rast Unije u sektorima pomorstva, pomorskog prijevoza i turizma (29),

—	Leader plus, prenamjena ruralne i kulturne baštine (30),

—	Europa za građane (2014. – 2020.) za povijest i raznolikost Unije (31),

—	državne potpore u području očuvanja kulture i baštine (32),

—	krijumčarenje kulturnih dobara (33),

—	Copernicus (prethodno GMES), satelitske informacije kojima se omogućuje praćenje kulturne baštine (34),

—	EDEN (Europske destinacije izvrsnosti),

—	COSME, program kojim se financiraju inicijative za kulturu i turizam (35),

—	Kulturne rute Vijeća Europe i Europske komisije,

—	„C3 Monitor” kojim se omogućuje praćenje i usporedba kulturne dinamičnosti (Cultural Vibrancy), kreativnog gospodarstva (Creative Economy) i poticajnog okružja (Enabling Environment) u oko 170 kulturnih i kreativnih gradova u 30 europskih zemalja,

—	javno-privatno partnerstvo o „energetskoj učinkovitosti povijesnih zgrada”,

—	kulturno nasljeđe za održivi razvoj programa Obzor 2020.,

—	digitalna platforma Europeana koja sadrži preko 50 milijuna digitaliziranih zapisa, uključujući knjige, glazbu, umjetnička djela uz napredne metode pretraživanja;

—	Digitalna agenda za proučavanje europske filmske baštine (36),

—	ulaganja u kulturnu baštinu zahvaljujući odredbama o kohezijskoj politici (37),

—	Erasmus+ (38),

—	oznaka europske baštine kojom se uspostavlja oznaka koja se dodjeljuje mjestima u Uniji (39),

—	program Kreativna Europa (2014. – 2020.) s komponentom za audiovizualni sektor (potprogram Mediji); kulturnom komponentom za kreativni i kulturni sektor (potprogram Kultura) te međusektorskom komponentom za sve kreativne i kulturne sektore (međusektorski potprogram) (40).

Bruxelles, 17. listopada 2018.

Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Luca JAHIER

(1) Manifestira se u raširenim populističkim i nacionalističkim pokretima i aspektima.

(2) Po uzoru na europski istraživački prostor i kao potpora njemu.

(3) Vidjeti: specijalizirane usluge obnove: www.opencare.it.

(4) Nihil est in intellectu quod prius non fuerit in sensu (J. Locke).

(5) Od latinskog „instruere” (tal. instruire): pripremati, graditi.

(6) Prijenos znakova i obrazaca.

(7) Vidjeti: zaključci neuroznanosti kojima se objašnjava oponašanje djelovanja i obrazaca ponašanja.

(8) Od latinskog „colere”: njegovati.

(9) Izvor: Eurostat.

(10) Izvješće Cultural access and participation („Pristup kulturi i sudjelovanje u njoj”) http://ec.europa.eu/public_opinion/archives/ebs/ebs_399_en.pdf

(11) Vidjeti SL C 287, 29.11.2007.

(12) Vidjeti SL C 377 E, 7.12.2012., str. 142., SL C 93, 9.3.2016., str. 95. – tekstovi, P8_TA(2016)0486.

(13) SL C 288, 31.8.2017, str. 120.

(14) NAT/738 (SL C 440, 6.12.2018., str. 22.).

(15) Točnije, s pomoću prelaska sa znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike (STEM) na znanost, tehnologiju, inženjerstvo, umjetnost i matematiku (STEAM) u digitalnom sektoru u okviru Programa za međunarodnu procjenu učenika.

(16) Afričke, karipske i pacifičke zemlje.

(17) Vidjeti i Vijeće Europe – Okvirna konvencija Vijeća Europe iz 2005. o vrijednosti kulturne baštine za društvo (CETS br. 199) 18/03/08 Faro, 27.10.2005.

(18) Vidjeti bilješku 14.

(19) Uredba (EU) br. 233/2014 (SL L 77, 15.3.2014., str. 44.).

(20) Program Interreg Med.

(21) Program Med Culture.

(22) Uredbe (EU) br. 233/2014 (SL L 77, 15.3.2014., str. 44.) i (EU) br. 236/2014 (SL L 77, 15.3.2014., str. 95).

(23) Uredba (EU) br. 231/2014 (SL L 77, 15.3.2014., str. 11.).

(24) Direktiva o staništima 92/43/EEZ (SL L 206, 22.7.1992., str. 7.) i Direktiva o pticama 2009/147/EZ (SL L 20, 26.1.2010., str. 7.).

(25) COM(2017) 198 final.

(26) Uredba (EU) br. 1293/2013 (SL L 347, 20.12.2013., str. 185.).

(27) Pet fondova: EFRR, ESF, Kohezijski, EPFRR, EFPR.

(28) Odluka EU-a 2017/848 (SL L 125, 18.5.2017., str. 43.).

(29) Rezolucija EP-a od 2. srpnja 2013. 2012/2297(INI) (SL C 75, 26.2.2016., str. 24.).