8.5.2018   

HR

Službeni list Europske unije

C 164/1

—

Program rada Europske komisije za 2018. (COM(2017) 650 final)

—

svoju rezoluciju od 22. ožujka 2017. o doprinosu Programu rada Europske komisije za 2018.

—

Protokol o suradnji s Europskom komisijom iz veljače 2012.

1.

naglašava hitnu potrebu za dugoročnom strategijom EU-a koja bi naslijedila strategiju Europa 2020. s ciljem da se osigura održiv, otporan i uključiv rast te da se, u sklopu sistemskog pristupa, pruže smjernice za višegodišnji financijski okvir (VFO) EU-a, europski semestar i politike EU-a. Budući da Program održivog razvoja do 2030. i ciljevi održivog razvoja predstavljaju okvir za takvu strategiju, predlaže da predstavljanje cjelokupne strategije EU-a o ostvarivanju ciljeva održivog razvoja bude usklađeno s predstavljanjem prijedloga o VFO-u. U tom pogledu ističe presudnu ulogu Plana za gradove EU-a za provedbu ciljeva održivog razvoja te poziva Komisiju da uzme u obzir relevantne preporuke OR-a;

2.

naglašava da se budućim proračunom EU-a treba osigurati sposobnost odgovaranja na nove izazove, kao i održavanja tradicionalnih politika EU-a koje imaju osvjedočenu europsku dodanu vrijednost. Odbacuje scenarije poput onog izloženog u Dokumentu za razmatranje o budućnosti financija EU-a prema kojem se očekuje da će se – u relativnim iznosima i uzimajući u obzir utjecaj Brexita – obujam proračuna EU-a smanjiti ili ostati na istoj razini, dok se je istodobno potrebno nositi s novim izazovima; stoga očekuje da će Komisija u svojem prijedlogu o idućem VFO-u iznijeti konkretniji prijedlog o vlastitim sredstvima EU-a;

3.

zajedno s partnerima u #CohesionAlliance ističe važnost snažne i učinkovite kohezijske politike za budućnost Europske unije u cjelini, imajući u vidu da tri aspekta kohezije (gospodarska, socijalna i teritorijalna) predstavljaju sastavni dio ciljeva politika EU-a. Stoga je i nakon 2020. godine potrebno zadržati unaprijeđenu kohezijsku politiku kao ključnu investicijsku politiku za sve regije koje imaju dovoljno sredstava, i to u jednakom omjeru kao i danas. S tim u vezi ponovo ističe potrebu da u sljedećem financijskom razdoblju kohezijska politika postane fleksibilnija i jednostavnija, a da se pritom ne ugrozi strateški fokus i sigurnost planiranja za regionalne i lokalne vlasti kako bi se zajamčilo funkcioniranje višerazinskog upravljanja, načelo partnerstva i pristup odozdo prema gore kroz zajedničko upravljanje te kako bi se na sveobuhvatan način preispitali zahtjevi za upravljačke i nadzorne sustave europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF);

4.

u vezi sa zakonodavnim prijedlozima o ESIF-u za programsko razdoblje nakon 2020., ponovno poziva na to da se pokazatelj BDP-a nadopuni regionalnim pokazateljima (koji su, među ostalim, povezani s demografskim stanjem, socijalnom uključenošću, pristupačnošću i klimatskim promjenama) te da se sustav dodjeljivanja sredstava iz ESIF-a znatno pojednostavi; podržava zajednički niz pravila za ESIF u cilju smanjenja složenosti zakonodavstva, kao i zadržavanje Europskog socijalnog fonda u strukturi ESIF-a;

5.

ističe potrebu za brzim osiguravanjem ESIF-a 2.0 i revidirane skupne uredbe, naročito u cilju ublažavanja kombiniranja ESIF-a i EFSU-a; povrh toga, zalaže se za bolju koordinaciju Instrumenta za povezivanje Europe i programa Obzor 2020. s drugim fondovima te izražava nezadovoljstvo proceduralnom složenošću tih instrumenata;

6.

poziva na unapređenje Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji na temelju preispitivanja njegovog proračuna, znatnog smanjenja praga za pokretanje tog fonda i poboljšanja sinergije s ESIF-om;

7.

naglašava važnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u europskom semestru, budući da je više od 60 % preporuka za pojedinu zemlju upućeno izravno njima; stoga ponovno poziva Komisiju da na temelju prijedloga OR-a u suradnji s Europskim parlamentom i Vijećem sastavi kodeks postupanja za uključenost lokalnih i regionalnih vlasti u europski semestar;

8.

ističe da sve razine javnih vlasti, socijalni partneri i civilno društvo dijele odgovornost i interes za stvaranje prosperitetnije Europe, otporne na promjene u budućnosti, u kojoj bi gospodarski i socijalni razvoj bili tijesno povezani;

9.

poziva na to da se sporazum o prostoru za fleksibilnost u okviru Pakta o stabilnosti i rastu iz siječnja 2015. prenese u primarno zakonodavstvo. Također ponavlja svoj poziv na dodatne mjere kojima bi se ojačala javna ulaganja, posebice na izdvajanje nacionalnog, regionalnog ili lokalnog sufinanciranja u sklopu ESIF-a iz računovodstvenog obračuna u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, kao što je već predviđeno za sufinanciranje u sklopu EFSU-a te na prijedlog da se među makroekonomske pokazatelje uključi pokazatelj stope ulaganja;

10.

potiče Komisiju da intenzivira borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza tako što bi, uz sastavljanje crne liste poreznih oaza ili reformu PDV-a, za porezna pitanja predložila glasovanje kvalificiranom većinom u cilju ubrzavanja postupka donošenja odluka u Vijeću;

11.

pozdravlja napore koje Komisija ulaže u uvođenje pravila kojima bi se omogućilo oporezivanje dobiti koju multinacionalna poduzeća ostvaruju kroz digitalno gospodarstvo;

12.

naglašava potrebu za unapređenjem socijalne dimenzije EU-a tako da se europski stup socijalnih prava nadopuni snažnim europskim socijalnim programom, kojim bi se, među ostalim, predvidjele veća uloga socijalnih pokazatelja u okviru europskog semestra te konvergencija stvarnih plaća u skladu s produktivnošću;

13.

planira obratiti posebnu pozornost na nove zakonodavne prijedloge čiji je cilj postići uzlaznu konvergenciju među državama članicama u pogledu radnih i životnih uvjeta, kao što su prijedlog za uspostavljanje zajedničkog tijela za tržište rada te planirani prijedlozi za modernizaciju pravila o ugovorima o radu i za jamčenje pristupa socijalnoj zaštiti za sve građane;

14.

zalaže se za daljnje pojednostavljenje pravila o državnim potporama, posebice u pogledu usluga od općeg gospodarskog interesa (SGEI), putem temeljite revizije relevantne odluke i okvira („Almunijin paket”); također traži od Komisije da ispita bi li ekonomske smetnje uzrokovane namjerom Ujedinjene Kraljevine da se povuče iz EU-a trebale rezultirati proširenjem Uredbe o općem skupnom izuzeću te privremenim ublažavanjem ili obustavom primjene pravila o državnim potporama za određena poduzeća i sektore koji će vjerojatno biti najviše pogođeni;

15.

naglašava važnost industrijske strategije kojom će se ojačati konkurentnost te ponavlja svoju predanost isticanju uloge lokalnih i regionalnih vlasti u toj strategiji;

16.

poziva Komisiju da ažurira Akt o malom poduzetništvu i zadrži njegovu homogenost nakon objavljivanja prijedloga Europske komisije o inicijativi za novoosnovana i brzorastuća poduzeća;

17.

izražava žaljenje zbog toga što u Program rada Komisije nije uključen poziv OR-a da se regionalne i lokalne izaslanike MSP-ova formalno i sustavno uključi u mrežu izaslanika MSP-ova;

18.

pozdravlja pokretanje participativne platforme Komisije i OR-a za širokopojasnu mrežu, kao i kontinuirani dijalog o potrebi za boljim uvođenjem infrastrukture za širokopojasni internet u EU-u, naročito s obzirom na iduće programsko razdoblje i odgovarajuće daljnje mjere u pogledu inicijative „Pametna sela”. S time u vidu, insistira na tome da se ulaganja u digitalni razvoj u ruralnim i slabo naseljenim područjima, usmjerena na osiguravanje cjenovno pristupačne širokopojasne mreže u područjima u kojima tržište ne funkcionira, uvrste među usluge od općeg gospodarskog interesa te da se u skladu s tim primjenjuju pravila o državnim potporama;

19.

poziva na razvoj Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU-a u pravednu, održivu politiku osnovanu na solidarnosti, u korist poljoprivrednika, regija, potrošača i javnosti, zagovara ograničavanje i usklađivanje izravnih plaćanja po aktivnom poljoprivredniku te njihovu harmonizaciju među državama članicama EU-a na temelju prvog stupa; ističe značaj daljnje revizije ZPP-a kako bi se i poljoprivrednike i proizvođače hrane potaklo na održivu proizvodnju;

20.

izražava razočaranje nedostatkom prijedloga ruralne strategije EU-a u Programu rada Komisije, čime se pogoršava smanjenje ukupne financijske potpore EU-a ruralnom razvoju u usporedbi s prethodnim programskim razdobljem;

21.

ponovno traži od Komisije da pojasni područje primjene Direktive o uslugama u ekonomiji dijeljenja/ekonomiji suradnje te da iznese prijedloge o zaštiti prava radnika koji rade u novim oblicima zaposlenja specifičnim za ekonomiju dijeljenja/ekonomiju suradnje;

22.

poziva Komisiju da pojasni postojeća ograničenja u okviru njenih pravila o javnoj nabavi kako bi se lakše primijenili kriteriji održivosti; izražava zabrinutost time što je trenutačno u zakonodavstvu EU-a zabranjeno iznošenje teritorijalne preferencije (poput lokalne hrane) u ugovorima javne nabave;

23.

poziva Komisiju da pruži novi poticaj europskom plavom gospodarstvu podnošenjem bijele knjige „More u srcu Europe”, kojom bi se uspostavio mehanizam za ulaganja u plavo gospodarstvo i pokrenula politička platforma za upravljanje oceanima. Također ponovno poziva na osnivanje Zajednice znanja i inovacija posebno posvećene plavom gospodarstvu kako bi se poboljšao prijenos ideja iz područja istraživanja mora na privatni sektor;

24.

traži da u skladu s postojećim međuinstitucijskim sporazumom Komisija, Vijeće, Parlament i OR redovito zajednički organiziraju strukturirani dijalog o upravljanju oceanima kako bi zajedno razvili nove političke inicijative u vezi s morem;

25.

zahtijeva da ga se uključi u dobrovoljnu razmjenu koja se planira u sklopu postupka Stanja zdravlja u EU-u za 2018. godinu;

26.

smatra da bi zdravlje trebalo biti jedna od prioritetnih tema u okviru postupka donošenja Plana EU-a za gradove te poziva Komisiju i države članice ta pojačaju napore da u 2018. godini pokrenu partnerstvo za zdravlje;

27.

očekuje od Komisije i od predsjedništava Vijećem za 2018. i 2019. godinu da u potpunosti osiguraju daljnje postupanje po zaključcima Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i pitanja potrošača (EPSCO) iz prosinca 2017. o dezinstitucionalizaciji te izražava podršku prelasku s institucionalne skrbi na pružanje skrbi unutar zajednice, uz poštivanje nacionalnih i regionalnih zdravstvenih i socijalnih sustava te društvenih preferencija;

28.

podsjeća Komisiju na potrebu za europskom demografskom strategijom;

29.

ponovo poziva Komisiju da dubinski preispita svoju strategiju za turizam iz 2010. uz jasan višegodišnji plan rada, za koji bi se osigurala namjenska proračunska linija za financiranje projekata za europski turizam nakon 2020.; u tu svrhu podupire uspostavljanje međuinstitucijske kontaktne skupine za turizam tijekom 2018. godine, koristeći prednosti Europske godine kulturne baštine;

30.

žali što Komisija nije predložila cjelovitu strategiju EU-a za međunarodne kulturne odnose i razvoj kulturne diplomacije te što u svom Programu rada nije ni spomenula 2018. kao Europsku godinu kulturne baštine; ponavlja svoju predanost aktivnom doprinošenju proslavi te godine na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi se valorizirala kulturna i jezična raznolikost našeg kontinenta;

31.

zahtijeva da Komisija uključi Odbor regija u aktivno pripremanje buduće klimatske i energetske politike EU-a radi postizanja ciljeva Pariškog sporazuma, što će zahtijevati veću ambiciju na razini EU-a; u tom kontekstu podsjeća na ključnu ulogu lokalnih i regionalnih vlasti kako u ublažavanju klimatskih promjena, tako i u prilagođavanju tim promjenama te skreće pozornost na činjenicu da podržava ideju razvoja sustava lokalno utvrđenih doprinosa kojima bi se dopunili nacionalno utvrđeni doprinosi za smanjenje CO2;

32.

traži od Komisije da u vezi s upravljanjem energetskom unijom surađuje s OR-om na pripremanju preporuka državama članicama u pogledu uključivanja lokalnih i regionalnih komponenata u nacionalni plan, nadzor i izvještavanje o napretku, te podsjeća da bi OR trebao imati predstavnika u budućem Odboru za energetsku uniju koji bi se trebao uspostaviti u skladu s novom Uredbom o upravljanju;

33.

očekuje da Komisija, u suradnji s EIB-om i privatnim sektorom, pojača napore za razvoj inicijative „Pametno financiranje za pametne zgrade” te da poboljša transparentnost tog postupka i osigura da se njene preporuke u tom pogledu slijede, omogućujući sinergije između raznih izvora financiranja raspoloživih na lokalnoj i regionalnoj razini, uključujući i kontinuiranu tehničku pomoć za održive lokalne energetske projekte na maloj razini kako bi se olakšalo okupljanje projekata koje bi ih učinilo isplativima;

34.

smatrajući da je pristup financiranju značajan za uspjeh energetske tranzicije, poziva Europsku komisiju da izradi klasifikaciju održive imovine koja bi sadržavala jasne i obvezujuće definicije različitih oblika „financiranja borbe protiv klimatskih promjena” kako bi olakšala primjenu novih instrumenata kao što su zelene obveznice i kolektivna jamstva; ističe potrebu da se ulaganja na području okoliša i klime učine operativnijima u okviru pravila EU-a o državnim potporama i/ili europskih računovodstvenih pravila za javna tijela;

35.

poziva Komisiju da očuva predstavljenost raznih podnacionalnih struktura različitih dimenzija u strukturama Globalnog sporazuma gradonačelnika te da u njemu zadrži načela partnerstva i višerazinskog upravljanja;

36.

traži formalno uključenje lokalnih i regionalnih vlasti u mehanizme upravljanja Okvirnom konvencijom Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i poziva Komisiju da prioritet da lokalnoj i regionalnoj dimenziji u predstojećoj reviziji Strategije EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama;

37.

spreman je osigurati veću uključenost lokalnih i regionalnih vlasti tijekom cijelog ciklusa EIR-a u provedbu zakonodavstva o okolišu te doprinijeti pregledima ključnih direktiva o okolišu, ponajprije reviziji direktiva o minimalnim standardima kvalitete za ponovno korištenu vodu te reviziji direktive o vodi za piće u okviru REFIT-a; osobito očekuje da će biti intenzivnije uključen u budući okvir za praćenje kružnog gospodarstva i ostale inicijative za olakšavanje brze provedbe Paketa za kružno gospodarstvo. Također planira doprinijeti Programu djelovanja za okoliš za razdoblje nakon 2020., uz istodobnu procjenu postojećeg, 7. programa djelovanja za okoliš;

38.

podržava provedbu Akcijskog programa za prirodu, ljude i gospodarstvo, planira nastavak suradnje u području rada na nagradama „Natura 2000.” i „Zelena prijestolnica Europe/Europski zeleni list” te očekuje nastavak suradnje na pripremama za Zeleni tjedan;

39.

naglašava da bi svi projekti EU-a koji se odnose na izgradnju nove infrastrukture (bilo da ih se provodi putem europskih strukturnih i investicijskih fondova ili Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU)) trebali biti kompatibilni s obvezama na području održivosti koje je EU preuzeo u okviru ciljeva održivog razvoja i time, među ostalim, otporni na katastrofe; poziva na izričito navođenje tog načela u provedbenim pravilima fondova; također poziva Komisiju da donese akcijski plan za seizmičku adaptaciju postojećih građevina kao prioritet u operativnim programima za regionalni razvoj u državama članicama;

40.

prima na znanje prijedloge za dovršenje europske sigurnosne unije i podsjeća na potrebu uspostavljanja ravnoteže između brige za sigurnost i temeljnih osobnih prava, uključujući zaštitu podataka; posebice ponovno poziva Komisiju da podrži lokalne i regionalne vlasti u borbi protiv radikalizacije koja vodi k nasilnom ekstremizmu donošenjem smjernica za lokalne i regionalne vlasti o uvođenju preventivnih strategija radi suzbijanja radikalizacije. Također poziva Komisiju da usvoji višeagencijski pristup različitim aspektima radikalizacije i ekstremizma povećanjem transparentnosti u pogledu financijskih mogućnosti dostupnih u tom području te uključivanjem privatnog sektora i javnih poduzeća;

41.

traži od Komisije da brzo predloži revidirani jedinstveni i učinkoviti mehanizam EU-a za vladavinu prava, kojim bi se trebalo obuhvatiti postojeće instrumente za zaštitu demokracije i temeljnih prava te koji bi se trebao primjenjivati na sve razine vlasti;

42.

potiče države članice da se usuglase s Europskim parlamentom u pogledu reforme zajedničkog europskog sustava azila do lipnja 2018., uzimajući u obzir snažan učinak koji ima na gradove i regije u pogledu prihvata migranata i integracije izbjeglica, kao i preporuke koje je OR već iznio; potiče države članice i Parlament da sva nova pravila temelje na načelima poštovanja ljudskih prava i međunarodnih obveza, solidarnosti i uzajamnosti; u kontekstu preispitivanja Europskog migracijskog programa također očekuje provedbu prijedloga Komisije za proširivanje zakonitih mogućnosti za dolazak osoba kojima je potrebna međunarodna zaštita, čime bi se ponovno uspostavila potpuna kontrola nad migracijskim putovima;

43.

poziva Komisiju da nastavi pojednostavljivati i ubrzavati postupke financiranja i da regijama i gradovima olakša pristup financijskim resursima namijenjenima za humanitarne krize i integraciju izbjeglica;

44.

potiče Komisiju da osigura da se pri pregovaranju o novim trgovinskim sporazumima u obzir uzme lokalna i regionalna dimenzija kreiranja trgovinskih politika EU-a te traži da se osigura trajan pristup relevantnim pregovaračkim dokumentima u skladu s principom čitaonice;

45.

naglašava predanost OR-a ostvarenju Komisijina cilja poticanja stabilnosti i blagostanja izvan EU-a uz pomoć zajedničkih savjetodavnih odbora i radnih skupina sa zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama, kao i putem Euro-mediteranske skupštine regionalnih i lokalnih vlasti (ARLEM), Konferencije lokalnih i regionalnih vlasti za Istočno partnerstvo (CORLEAP), OR-ove Radne skupine za Ukrajinu, programa „Ukrajina – osnaživanje, odgovornost i razvoj na lokalnoj razini” (U-LEAD) te Inicijative iz Nikozije za libijske općine;

46.

naglašava teritorijalnu dimenziju strategija za pristupanje i važnost uključivanja lokalnih i regionalnih vlasti u razvoj relevantnih strategija;

47.

napominje da je na svim razinama upravljanja potrebna kontinuirana javna rasprava o proširenju EU-a kako bi se zajamčilo da se izgledima za pristupanje EU-u može i dalje poticati supsidijarnost, demokraciju, zaštitu prava nacionalnih manjina i sigurnost; u tom smislu ponavlja svoj poziv Europskoj komisiji da zajedno s OR-om suorganizira godišnji Dan proširenja kako bi se pružile informacije i politička potpora lokalnim i regionalnim vlastima u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim zemljama kandidatkinjama;

48.

očekuje da će se u Komisijinoj strategiji za zapadni Balkan, najavljenoj za početak 2018., staviti snažan naglasak na lokalnu i regionalnu dimenziju;

49.

potiče Komisiju da uvaži ulogu koju libijske lokalne vlasti imaju u stabilizaciji te zemlje i suzbijanju korištenja migracijskih putova prema Europi te – imajući u vidu napore koje Libija mora poduzeti u pogledu poštovanja ljudskih prava i vladavine prava – poziva da se tu zemlju uključi u programe EU-a za područje Sredozemlja, primjerice u program Prekogranična suradnja na Sredozemlju (CBC-Med). Predlaže korištenje inovativnih pravnih instrumenata, kao što je EGTS, kako bi se libijskim gradovima omogućilo sudjelovanje u mjerama prekogranične suradnje i u izravnim partnerstvima s gradovima i regijama u EU-u; poziva Europsku komisiju da OR, zajedno s regionalnim i lokalnim vlastima koje on predstavlja, uključi u planiranje, provedbu i praćenje programa Europske unije u Latinskoj Americi, posebno kad je riječ o programima usmjerenima na promicanje suradnje u području održivog razvoja i socijalne kohezije;

50.

poziva Europsku komisiju da preko OR-a uključi lokalne i regionalne vlasti u provedbu Programa do 2030. i novog konsenzusa o razvoju te da podrži koordinaciju među svim akterima uključenima u decentraliziranu razvojnu suradnju;

51.

ponavlja svoj poziv da se postojeće programe EU-a za financiranje, osobito programe TAIEX i Twinning, dodatno prilagodi potrebama lokalnih i regionalnih dionika;

52.

naglašava potrebu za učinkovitim uključivanjem regionalnih i lokalnih vlasti u provedbu Europskog fonda za održivi razvoj te podržava Komisiju u njezinoj namjeri da brzo poduzme korake kojima će podržati lokalne projekte pomoću tog fonda;

53.

ističe svoju spremnost da doprinese radu Radne skupine za supsidijarnost i proporcionalnost uz pomoć svoja tri predstavnika u toj skupini i svojeg stručnog znanja utemeljenog na Mreži za praćenje primjene načela supsidijarnosti i dugotrajnom radu na tim pitanjima; u tom pogledu pozdravlja činjenicu da se u okviru mandata Radne skupine izričito upućuje na pitanje načina na koji se lokalne i regionalne vlasti mogu bolje uključiti u pripremanje i praćenje politika Unije te naglašava da stoga treba pokrenuti raspravu ne samo o mogućem vraćanju određenih nadležnosti na razinu država članica već i o sveobuhvatnom pristupu višerazinskom upravljanju u EU-u;

54.

skreće pozornost na doprinos koji pruža demokratskoj i uključivoj raspravi o budućnosti Europe, kojoj će OR doprinijeti i u obliku mišljenja do listopada 2018., ponajprije opsežnim procesom promišljanja utemeljenim na pristupu odozdo prema gore, koji je OR pokrenuo kako bi građane i lokalne i regionalne dionike uključio u utvrđivanje ključnih izazova za građane EU-a, kao i konkretnih prijedloga o smjeru kojim bi EU ubuduće trebao krenuti kako bi povećao svoju legitimnost; u tom smislu skreće pozornost na prijedloge o toj temi iznesene u mišljenju „Izvješće o građanstvu EU-a za 2017.” usvojenom na plenarnom zasjedanju OR-a u studenome;

55.

sa zanimanjem iščekuje komunikaciju o načinu na koji se Uniju može učiniti ujedinjenijom, snažnijom i demokratskijom u području komunikacije te ponovno ističe svoju spremnost da doprinese razvoju decentraliziranih komunikacijskih strategija i aktivnosti u bliskoj suradnji s ostalim institucijama EU-a te lokalnim i regionalnim tijelima diljem Unije;

56.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Europskoj komisiji, Europskom parlamentu, estonskom i bugarskom predsjedništvu Vijeća EU-a i predsjedniku Europskog vijeća.