EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 25.9.2017.

JOIN(2017) 36 final

2017/0236(NLE)

Zajednički prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Sveobuhvatnog i pojačanog sporazuma o partnerstvu između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

Priloženi prijedlog pravni je instrument za potpisivanje Sveobuhvatnog i pojačanog sporazuma o partnerstvu između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane (dalje u tekstu „Sporazum”).

Odnosi između Europske unije (EU) i Republike Armenije (Armenija) trenutačno se temelje na Sporazumu o partnerstvu i suradnji između Europskih zajednica i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane, koji je stupio na snagu 1. srpnja 1999. na početno razdoblje od deset godina i koji je automatski produljen.

Vijeće je 29. rujna 2015. donijelo Odluku kojom ovlašćuje Europsku komisiju i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da pregovaraju o Okvirnom sporazumu između EU-a i Armenije. Pregovori o Sporazumu započeli su 7. prosinca 2015. Tekst Sporazuma parafiran je 21. ožujka 2017.

Vijeće je obavješćivano u svim fazama pregovora. S Vijećem se savjetovalo u okviru Radne skupine za istočnu Europu i srednju Aziju te u okviru Odbora za trgovinsku politiku. Europski parlament također je pravodobno i u potpunosti obavješćivan tijekom pregovora.

Komisija i Visoki predstavnik smatraju da su ciljevi koje je Vijeće odredilo u pregovaračkim smjernicama postignuti te da se nacrt Sporazuma može dostaviti na potpisivanje.

2.PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA

2.1. Cilj i sadržaj Sporazuma

Područje primjene novog Sporazuma sveobuhvatno je i obuhvaća pitanja u EU-ovoj nadležnosti i interesima, što odražava postojeću široku suradnju u gospodarskom, trgovačkom i političkom području kao i u sektorskim politikama. Sporazumom se područja nastavljaju razvijati čime se osigurava dugoročna osnova za daljnji razvoj odnosa između EU-a i Armenije. Jačanjem političkog dijaloga i poboljšavanjem suradnje u nizu područja, Sporazum služi kao temelj za djelotvorniju bilateralnu suradnju s Armenijom.

Sporazum sadržava standardne političke klauzule EU-a o ljudskim pravima, međunarodnim kaznenim sudovima, oružju za masovno uništenje, malom i lakom oružju te borbi protiv terorizma. Sadržava i odredbe o suradnji u područjima kao što su promet, energetika, zdravstvo, okoliš, klimatske promjene, porezna politika, obrazovanje i kultura, zapošljavanje i socijalna politika, bankarstvo i osiguranje, industrijska politika, poljoprivreda i ruralni razvoj, turizam, istraživanje i inovacije te rudarstvo. Uz to, njime su obuhvaćena pitanja koja se odnose na pravnu suradnju, vladavinu prava, borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma te borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije.

Sporazum sadržava opsežnu glavu o trgovini koja obuhvaća važne obveze u nizu područja trgovinskih politika. Tim će se odredbama poboljšati uvjeti bilateralne trgovine između EU-a i Armenije, uzimajući pritom u obzir obveze Armenije kao članice Euroazijske gospodarske unije. Time će se osigurati bolje regulatorno okruženje za gospodarske subjekte u područjima kao što su trgovina robom i uslugama, osnivanje poduzeća i upravljanje njima, kretanje kapitala, javna nabava, prava intelektualnog vlasništva, održivi razvoj i tržišno natjecanje.

2.2.    Pravna osnova za prijedlog odluke

U članku 218. stavku 5. UFEU-a propisana je mogućnost donošenja odluke kojom će se odobriti potpisivanje sporazuma. Uz to, u članku 218. stavku 8. drugom podstavku UFEU-a propisano je da Vijeće odlučuje jednoglasno ako se sporazum odnosi na područje za koje je za donošenje akta Unije potrebna jednoglasna odluka.

U pogledu mjere koja istodobno ima niz ciljeva, ili nekoliko sastavnica, koji su nerazdvojno povezani bez da je jedan sporedan u odnosu na drugoga, Sud je utvrdio da će se takva mjera, u slučaju kada su stoga primjenjive razne odredbe Ugovora, iznimno morati temeljiti na raznim odgovarajućim pravnim osnovama, osim ako su postupci utvrđeni za svaku od tih pravnih osnova međusobno nespojivi (predmet C-490/10 Parlament protiv Vijeća, ECLI: EU:C:2012:525, točka 46.).

Ciljevi i sastavnice Sporazuma u područjima su zajedničke vanjske i sigurnosne politike, zajedničke trgovinske politike i razvojne suradnje. Ti su aspekti Sporazuma nerazdvojno povezani pri čemu ni jedan nije sporedan u odnosu na drugoga.

Zajednička vanjska i sigurnosna politika područje je za koje je za donošenje akta Unije potrebna jednoglasna odluka.

Stoga bi pravna osnova predložene odluke trebala uključivati članak 37. UEU-a i članke 207. i 209. UFEU-a u vezi s člankom 218. stavkom 5. UFEU-a i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom UFEU-a. Za pravnu osnovu nisu potrebne nikakve druge odredbe (vidjeti predmet C-377/12 Komisija protiv Vijeća, ECLI: EU: C: 2014:1903).

Nakon procjene teksta Sporazuma Komisija i Visoki predstavnik smatraju da Sporazum ne obuhvaća područja koja bi spadala u isključivu nadležnost država članica te da bi stoga u pravnom smislu bila potrebna primjena mješovitog sporazuma. Međutim, pregovaračke su smjernice izdane u cilju donošenja mješovitog sporazuma pa je tekst sporazuma parafiran kao mješoviti sporazum te je stoga kao takav predložen za potpisivanje i sklapanje, a njegove su stranke Europska unija i Europska zajednica za atomsku energiju i njihove države članice, s jedne strane, i Republika Armenija, s druge strane.

2.3.    Nužnost predložene odluke

U članku 216. UFEU-a propisano je da Europska unija može sklopiti sporazum s jednom ili više trećih zemalja ako se tako predviđa Ugovorima ili ako je sklapanje sporazuma potrebno radi postizanja nekog od ciljeva iz Ugovorâ, u okviru politika EU-a, ili ako je to predviđeno nekim pravno obvezujućim aktom EU-a ili bi moglo utjecati na zajednička pravila ili promijeniti njihovo područje primjene.

Sklapanje takvog sporazuma propisano je Ugovorima, odnosno člankom 37. UEU-a i člancima 207. i 209. UFEU-a. Uz to, sklapanje Sporazuma nužno je kako bi se u okviru politika EU-a ostvarili ciljevi iz Ugovorâ, uključujući jačanje ljudskih prava, neširenje oružja za masovno uništenje, borbu protiv terorizma, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, trgovinu, migracije, okoliš, energetiku, klimatske promjene, promet, znanost i tehnologiju, zapošljavanje i socijalna pitanja, obrazovanje te poljoprivredu.

Sporazum se mora potpisati prije nego što se može sklopiti u ime Europske unije.

2017/0236 (NLE)

Zajednički prijedlog

ODLUKE VIJEĆA

o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Sveobuhvatnog i pojačanog sporazuma o partnerstvu između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 37.,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke 207. i 209. u vezi s člankom 218. stavkom 5. i člankom 218. stavkom 8. drugim podstavkom,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku,

budući da:

(1)Vijeće je 29. rujna 2015. ovlastilo Komisiju i Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku da započnu pregovore s Republikom Armenijom o Okvirnom sporazumu.

(2)Ti su pregovori zaključeni, a Sveobuhvatni i pojačani sporazum o partnerstvu između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane (dalje u tekstu „Sporazum”) parafiran je 21. ožujka 2017.

(3)U članku 385. Sporazuma predviđena je njegova privremena primjena.

(4)Sporazum bi trebalo potpisati u ime Unije i primjenjivati na privremenoj osnovi, podložno ispunjavanju postupaka potrebnih za njegovo kasnije sklapanje,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1. Potpisivanje Sveobuhvatnog i pojačanog sporazuma o partnerstvu između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane, ovime se odobrava u ime Unije, podložno sklapanju navedenog Sporazuma.

2. Tekst Sporazuma koji se potpisuje priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Glavno tajništvo Vijeća izdaje, za osobu ili osobe koje odrede pregovarači Sporazuma, instrument sa svim potrebnim ovlastima za potpisivanje Sporazuma, podložno njegovu sklapanju.

Članak 3.

1. U skladu s člankom 385. Sporazuma i podložno obavijestima koje su u njemu predviđene, Sporazum se primjenjuje privremeno u cijelosti između Unije i Republike Armenije, do njegova stupanja na snagu.

2. Datum od kojeg će se Sporazum privremeno primjenjivati objavljuje Glavno tajništvo Vijeća u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

1. Za potrebe članka 240. Sporazuma, sve izmjene Sporazuma putem odluka Pododbora za oznake zemljopisnog podrijetla odobrava Komisija u ime Unije. Ako zainteresirane strane ne mogu postići dogovor nakon prigovora uloženih u vezi s oznakom zemljopisnog podrijetla, Komisija donosi stajalište na temelju postupka iz članka 57. Uredbe (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode 1 .

2. Za potrebe članka 270. stavka 2. prve rečenice Sporazuma Komisija je ovlaštena odobriti stajalište Unije u pogledu izmjena Priloga XI. Sporazumu.

Za potrebe članka 270. stavka 2. druge rečenice Sporazuma Komisija je ovlaštena uložiti prigovore na izmjenu ili ispravak Priloga XI. koji predloži Republika Armenija.

Članak 5.

Sporazum se ne smije tumačiti kao da se njime dodjeljuju prava ili nameću obveze na koje se može izravno pozvati pred sudovima Unije ili država članica.

Članak 6.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1) SL L 343, 14.12.2012., str. 1.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 25.9.2017.

JOIN(2017) 36 final

PRILOG

Zajedničkom prijedlogu odluke Vijeća

o potpisivanju, u ime Europske unije, i privremenoj primjeni Sveobuhvatnog i pojačanog sporazuma o partnerstvu između Europske unije i Europske zajednice za atomsku energiju i njihovih država članica, s jedne strane, i Republike Armenije, s druge strane

SVEOBUHVATNI I POJAČANI SPORAZUM O PARTNERSTVU

IZMEĐU EUROPSKE UNIJE

I EUROPSKE ZAJEDNICE ZA ATOMSKU ENERGIJU

I NJIHOVIH DRŽAVA ČLANICA, S JEDNE STRANE,

I REPUBLIKE ARMENIJE, S DRUGE STRANE

PREAMBULA

KRALJEVINA BELGIJA,

REPUBLIKA BUGARSKA,

ČEŠKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA DANSKA,

SAVEZNA REPUBLIKA NJEMAČKA,

REPUBLIKA ESTONIJA,

IRSKA,

HELENSKA REPUBLIKA,

KRALJEVINA ŠPANJOLSKA,

FRANCUSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA HRVATSKA,

TALIJANSKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA CIPAR,

REPUBLIKA LATVIJA,

REPUBLIKA LITVA,

VELIKO VOJVODSTVO LUKSEMBURG,

MAĐARSKA,

REPUBLIKA MALTA,

KRALJEVINA NIZOZEMSKA,

REPUBLIKA AUSTRIJA,

REPUBLIKA POLJSKA,

PORTUGALSKA REPUBLIKA,

RUMUNJSKA,

REPUBLIKA SLOVENIJA,

SLOVAČKA REPUBLIKA,

REPUBLIKA FINSKA,

KRALJEVINA ŠVEDSKA,

UJEDINJENA KRALJEVINA VELIKE BRITANIJE I SJEVERNE IRSKE,

ugovorne stranke Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, dalje u tekstu „države članice”,

EUROPSKA UNIJA i

EUROPSKA ZAJEDNICA ZA ATOMSKU ENERGIJU, dalje u tekstu „Euratom”,

   s jedne strane, i

REPUBLIKA ARMENIJA,

   s druge strane,

dalje u tekstu zajednički nazvane „stranke”,

UZIMAJUĆI U OBZIR snažne veze između stranaka i vrijednosti koje dijele, kao i njihovu želju da ojačaju veze koje su uspostavljene u prošlosti Sporazumom o partnerstvu i suradnji te promiču blisku i intenzivnu suradnju na temelju ravnopravnog partnerstva u okviru europske politike susjedstva i Istočnog partnerstva te u okviru ovog Sporazuma;

PREPOZNAJUĆI doprinos zajedničkog Akcijskog plana europske politike susjedstva između EU-a i Armenije, uključujući njegovih uvodnih odredbi, i važnost prioriteta partnerstva za jačanje odnosa između Europske unije i Republike Armenije te za unapređenje postupka reformi i približavanja u Republici Armeniji, kako je navedeno u nastavku, čime se pridonosi snažnijoj političkoj i gospodarskoj suradnji;

OPREDIJELJENE za nastavak jačanja poštovanja temeljnih sloboda, ljudskih prava, uključujući prava pripadnika manjina, demokratskih načela, vladavine prava i dobrog upravljanja;

POTVRĐUJUĆI da su unutarnje reforme prema jačanju demokracije i tržišnoga gospodarstva, s jedne strane, i održivo rješavanje sukoba, s druge strane, povezani. Stoga će postupci održive demokratske reforme u Republici Armeniji pomoći u izgradnji povjerenja i stabilnosti u cijeloj regiji;

OPREDIJELJENE za nastavak promicanja političkog, društveno-gospodarskog i institucionalnog razvoja Republike Armenije suradnjom u područjima kao što su razvoj civilnog društva, izgradnja institucija, reforma javne i državne uprave, borba protiv korupcije te pojačana trgovinska i gospodarska suradnja, uključujući dobro upravljanje u području oporezivanja, smanjenje siromaštva, te širokom suradnjom u brojnim područjima od zajedničkog interesa, uključujući u području pravde, slobode i sigurnosti;

OPREDIJELJENE za cjelovitu provedbu ciljeva, načela i odredbi Povelje Ujedinjenih naroda, Opće deklaracije Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima iz 1948., Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda iz 1950. („Europska konvencija o ljudskim pravima”) i Helsinškog završnog akta Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji iz 1975. („Helsinški završni akt OESS-a”);

PODSJEĆAJUĆI na svoju spremnost za promicanje međunarodnog mira i sigurnosti, kao i za sudjelovanje u djelotvornom multilateralizmu i mirnom rješavanju sporova u okviru dogovorenih okvira, posebno surađujući u tu svrhu u okviru Ujedinjenih naroda (UN) i Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS);

OPREDIJELJENE za međunarodne obveze stranaka u borbi protiv širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke te u suradnji u razoružavanju i neširenju oružja, kao i u nuklearnoj zaštiti i sigurnosti;

PREPOZNAJUĆI važnost aktivnog sudjelovanja Republike Armenije u regionalnim oblicima suradnje, uključujući one koje podupire Europska unija; prepoznajući važnost koju Republika Armenija pridaje svojem sudjelovanju u međunarodnim organizacijama i oblicima suradnje te svojim postojećim obvezama koje proizlaze iz njih;

U ŽELJI za daljnjim razvojem redovitog političkog dijaloga o bilateralnim i međunarodnim pitanjima od zajedničkog interesa, uključujući regionalne aspekte, uzimajući u obzir zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku, uključujući zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku, Europske unije i relevantne politike Republike Armenije; prepoznajući važnost koju Republika Armenija pridaje svojem sudjelovanju u međunarodnim organizacijama i oblicima suradnje te svojim postojećim obvezama koje proizlaze iz njih;

PREPOZNAJUĆI važnost predanosti Republike Armenije mirnom i trajnom rješenju sukoba u Gorskom Karabahu te potrebu za što bržim postizanjem tog rješenja u okviru pregovora koje vode supredsjedatelji OESS-ove skupine iz Minska; prepoznajući i važnost postizanja tog rješenja u skladu s ciljevima i načelima utvrđenim u Povelji UN-a i Helsinškom završnom aktu OESS-a, posebno onima koji se odnose na suzdržavanje od prijetnje ili upotrebe sile, teritorijalnu cjelovitost država, jednaka prava za sve i pravo naroda na samoodređenje, a koji se odražavaju u svim izjava izdanima u okviru supredsjedanja OESS-ovom skupinom iz Minska od 16. ministarskog vijeća OESS-a iz 2008.; imajući u vidu i iskazanu predanost Europske unije podupiranju tog postupka rješavanja;

OPREDIJELJENE za sprječavanje i borbu protiv korupcije, borbu protiv organiziranog kriminala te za jačanje suradnje u borbi protiv terorizma;

OPREDIJELJENE za jačanje dijaloga i suradnje u području migracija, azila i upravljanja granicama, uz sveobuhvatan pristup kojim se pozornost posvećuje zakonitim migracijama i suradnji u suzbijanju nezakonitih migracija i trgovine ljudima te djelotvornoj provedbi sporazuma o ponovnom prihvatu;

PONOVNO POTVRĐUJUĆI da je poboljšana mobilnost građana stranaka u sigurnom okruženju kojim se dobro upravlja i dalje temeljni cilj te imajući u vidu otvaranje dijaloga o vizama s Republikom Armenijom u dogledno vrijeme, ako se ispune svi uvjeti za dobro upravljanu i sigurnu mobilnost, uključujući djelotvornu provedbu sporazuma o pojednostavnjenju izdavanja viza i sporazuma o ponovnom prihvatu između stranaka;

OPREDIJELJENE za načela slobodnog tržišnog gospodarstva i spremnost Europske unije da pridonese gospodarskim reformama u Republici Armeniji;

PREPOZNAJUĆI spremnost stranaka na produbljivanje gospodarske suradnje, uključujući u područjima povezanima s trgovinom, u skladu s pravima i obvezama koji proizlaze iz članstva stranaka u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) te transparentnom i nediskriminirajućom primjenom tih prava i obveza;

UVJERENE da će se ovim Sporazumom stvoriti novo ozračje za gospodarske odnose između dviju stranaka, a prije svega za razvoj trgovine i ulaganja, te poticati tržišno natjecanje, što je ključno za gospodarsko restrukturiranje i modernizaciju;

OPREDIJELJENE za poštovanje načelâ održivog razvoja;

OPREDIJELJENE za osiguravanje zaštite okoliša, uključujući prekograničnu suradnju i provedbu multilateralnih međunarodnih sporazuma;

OPREDIJELJENE za jačanje sigurnosti i zaštite opskrbe energijom, olakšavanje razvoja odgovarajuće infrastrukture, jačanje tržišne integracije i postupnog regulatornog usklađivanja s ključnim elementima pravne stečevine EU-a navedenima u nastavku, među ostalim promicanjem energetske učinkovitosti i upotrebe obnovljivih izvora energije, uzimajući u obzir predanost Republike Armenije načelima jednakog postupanja prema zemljama proizvođačima energije, tranzitnim zemljama i zemljama potrošačima;

OPREDIJELJENE za visoku razinu nuklearne sigurnosti i nuklearne zaštite, kako je navedeno u nastavku;

POTVRĐUJUĆI potrebu za pojačanom suradnjom u području energije i predanost stranaka punom poštovanju odredbi Ugovora o energetskoj povelji;

SPREMNE podignuti razinu javnog zdravlja i sigurnosti te zaštite zdravlja ljudi, uzimajući u obzir načelâ održivog razvoja, potrebe okoliša i klimatske promjene;

OPREDIJELJENE za poboljšanje međuljudskih kontakata, uključujući suradnjom i razmjenom u području znanosti i tehnologije, obrazovanja i kulture, mladih i sporta;

OPREDIJELJENE za promicanje prekogranične i međuregionalne suradnje;

PREPOZNAJUĆI predanost Republike Armenije postupnom približavanju njezina zakonodavstva u relevantnim sektorima zakonodavstvu Europske unije i njegovoj djelotvornoj provedbi u okviru njezinih širih reformskih napora te razvoju njezinih administrativnih i institucionalnih kapaciteta do mjere potrebne za provedbu ovog Sporazuma, i prepoznajući trajnu potporu Europske unije u skladu sa svim raspoloživim instrumentima suradnje, uključujući tehničku, financijsku i gospodarsku pomoć povezanu s tom obvezom, koji odražavaju brzinu reformi i gospodarske potrebe Republike Armenije;

NAPOMINJUĆI da, u slučaju da stranke u okviru ovog Sporazuma odluče pristupiti pojedinačnim sporazumima u području slobode, sigurnosti i pravde koje je Europska unija sklopila na temelju glave V. dijela trećeg Ugovora o funkcioniranju Europske unije, odredbe takvih budućih sporazuma ne obvezuju Ujedinjenu Kraljevinu ni Irsku, osim u slučaju da Europska unija, istodobno kad i Ujedinjena Kraljevina i/ili Irska u pogledu njihovih prethodnih bilateralnih odnosa, obavijesti Republiku Armeniju da se na Ujedinjenu Kraljevinu i/ili Irsku primjenjuju odredbe takvih sporazuma kao dijela Europske unije, u skladu s Protokolom br. 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženim Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije. Isto tako, sve naknadne unutarnje mjere Europske unije donesene na temelju glave V. dijela trećeg Ugovora o funkcioniranju Europske unije za potrebe primjene ovog Sporazuma ne obvezuju Ujedinjenu Kraljevinu ni Irsku, osim ako su obavijestile da žele sudjelovati u tim mjerama ili ih prihvatiti u skladu s Protokolom br. 21; imajući u vidu i da bi takvi budući sporazumi ili naknadne unutarnje mjere Europske unije bili obuhvaćeni Protokolom br. 22 o stajalištu Danske, priloženim navedenim ugovorima,

SPORAZUMJELE SU SE KAKO SLIJEDI:

GLAVA I.

CILJEVI I OPĆA NAČELA

ČLANAK 1.

Ciljevi

Ciljevi ovog Sporazuma jesu:

(a)    unaprijediti sveobuhvatno političko i gospodarsko partnerstvo i suradnju između stranaka na temelju zajedničkih vrijednosti i bliskih veza, uključujući povećavanjem sudjelovanja Republike Armenije u politikama, programima i agencijama Europske unije;

(b)    jačati okvir za politički dijalog u svim područjima od zajedničkog interesa, čime se promiče razvoj bliskih političkih odnosa između stranaka;

(c)    pridonijeti jačanju demokracije te političke, gospodarske i institucionalne stabilnosti u Republici Armeniji;

(d)    promicati, očuvati i jačati mir i stabilnost na regionalnoj i međunarodnoj razini, uključujući putem zajedničkih napora za uklanjanje izvora napetosti, jačanjem granične sigurnosti te promicanjem prekogranične suradnje i dobrosusjedskih odnosa;

(e)    pojačati suradnju u području slobode, sigurnosti i pravde u cilju jačanja vladavine prava i poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda;

(f)    poboljšati mobilnost i međuljudske kontakte;

(g)    podržavati napore Republike Armenije u razvoju njezina gospodarskog potencijala kroz međunarodnu suradnju, među ostalim usklađivanjem njezina zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a navedenom u nastavku;

(h)    uspostaviti pojačanu trgovinsku suradnju kojom se omogućuje trajna regulatorna suradnja u relevantnim područjima u skladu s pravima i obvezama koji proizlaze iz članstva u WTO-u i

(i)    stvoriti uvjete za sve bližu suradnju u ostalim područjima od zajedničkog interesa.

ČLANAK 2.

Opća načela

1.    Poštovanje demokratskih načela, vladavine prava, ljudskih prava i temeljnih sloboda, kako je sadržano u Povelji UN-a, Helsinškom završnom aktu OESS-a i Pariškoj povelji za novu Europu iz 1990., kao i drugim relevantnim instrumentima zaštite ljudskih prava kao što su Opća deklaracija UN-a o ljudskim pravima i Europska konvencija o ljudskim pravima, čini osnovu unutarnjih i vanjskih politika stranaka i ključan je element ovog Sporazuma.

2.    Stranke potvrđuju svoju predanost načelima slobodnog tržišnog gospodarstva, održivog razvoja, regionalne suradnje i djelotvornog multilateralizma.

3.    Stranke ponovno potvrđuju da poštuju načela dobrog upravljanja, kao i svoje međunarodne obveze, posebno u okviru UN-a, Vijeća Europe i OESS-a.

4.    Stranke su predane borbi protiv korupcije, borbi protiv različitih oblika transnacionalnog organiziranog kriminala i terorizma, promicanju održivog razvoja, djelotvornom multilateralizmu i borbi protiv širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke, uključujući putem inicijative za centre izvrsnosti EU-a za smanjenje kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih rizika. Ta je obveza ključan čimbenik u razvoju odnosa i suradnje između stranaka i predstavlja doprinos regionalnom miru i stabilnosti.

GLAVA II.

POLITIČKI DIJALOG I REFORMA;
SURADNJA U PODRUČJU VANJSKE I SIGURNOSNE POLITIKE

ČLANAK 3.

Ciljevi političkog dijaloga

1.    Stranke nastavljaju razvijati i jačati politički dijalog u svim područjima od zajedničkog interesa, uključujući pitanja vanjske politike i sigurnosti, kao i unutarnje reforme. Takvim će se dijalogom povećati djelotvornost političke suradnje u pitanjima vanjske politike i sigurnosti, prepoznajući važnost koju Republika Armenija pridaje svojem sudjelovanju u međunarodnim organizacijama i oblicima suradnje te svojim postojećim obvezama koje proizlaze iz njih.

2.    Ciljevi su političkog dijaloga:

(a)    nastaviti razvijati i jačati politički dijalog u svim područjima od zajedničkog interesa;

(b)    unaprijediti političko partnerstvo i povećati djelotvornost suradnje u području vanjske i sigurnosne politike;

(c)    promicati međunarodni mir, stabilnost i sigurnost na temelju djelotvornog multilateralizma;

(d)    jačati suradnju i dijalog među strankama u području međunarodne sigurnosti i upravljanja krizama, posebno u svrhu suočavanja s globalnim i regionalnim izazovima i povezanim prijetnjama;

(e)    jačati suradnju u borbi protiv širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke;

(f)    poticati praktičnu i na rezultate usmjerenu suradnju među strankama radi postizanja mira, sigurnosti i stabilnosti na europskom kontinentu;

(g)    jačati poštovanje demokratskih načela, vladavine prava, dobrog upravljanja te ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući medijske slobode i prava pripadnika manjina, te pridonijeti učvršćivanju unutarnjopolitičkih reformi;

(h)    razvijati dijalog i produbljivati suradnju među strankama u području sigurnosti i obrane;

(i)    promicati mirno rješavanje sukoba;

(j)    promicati ciljeve i načela UN-a utvrđene u njegovoj Povelji i načela kojima se uređuju odnosi između država sudionica utvrđena u Helsinškom završnom aktu OESS-a i

(k)    promicati regionalnu suradnju, razvijati dobrosusjedske odnose i jačati regionalnu sigurnost, uključujući poduzimanjem koraka prema otvaranju granica radi promicanja regionalne trgovine i prekograničnog kretanja.

ČLANAK 4.

Unutarnje reforme

Stranke surađuju u sljedećim područjima:

(a)    razvoj, učvršćivanje i povećanje stabilnosti i djelotvornosti demokratskih institucija i vladavine prava;

(b)    osiguravanje poštovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda;

(c)    unapređivanje reforme pravosuđa i sudstva kako bi se osigurala neovisnost, kvaliteta i učinkovitost pravosuđa, tužiteljstva i tijela za izvršavanje zakonodavstva;

(d)    jačanje administrativnih kapaciteta tijela za izvršavanje zakonodavstva te jamčenje njihove nepristranosti i djelotvornosti;

(e)    nastavak provedbe reforme javne uprave i razvoja odgovorne, učinkovite, transparentne i stručne državne službe i

(f)    osiguravanje djelotvornosti u borbi protiv korupcije, posebno u cilju jačanja međunarodne suradnje u suzbijanju korupcije te osiguravanje djelotvorne provedbe relevantnih međunarodnih pravnih instrumenata kao što je Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije iz 2003.

ČLANAK 5.

Vanjska i sigurnosna politika

1.    Stranke jačaju dijalog i suradnju u području vanjske i sigurnosne politike, uključujući zajedničku sigurnosnu i obrambenu politiku, prepoznajući važnost koju Republika Armenija pridaje svojem sudjelovanju u međunarodnim organizacijama i oblicima suradnje te svojim postojećim obvezama koje proizlaze iz njih, a posebno rješavaju pitanja sprječavanja sukoba i upravljanja krizama, kibersigurnosti, reforme sigurnosnog sektora, regionalne stabilnosti, razoružanja, neširenja oružja, kontrole oružja i kontrole izvoza. Suradnja se temelji na zajedničkim vrijednostima i obostranim interesima u cilju jačanja njezine djelotvornosti s pomoću bilateralnih, međunarodnih i regionalnih foruma, posebice OESS-a.

2.    Stranke ponovno potvrđuju svoju opredijeljenost za načela i norme međunarodnog prava, uključujući one utvrđene u Povelji UN-a i u Helsinškom završnom aktu OESS-a te svoju predanost promicanju tih načela u svojim bilateralnim i multilateralnim odnosima.

ČLANAK 6.

Teška kaznena djela od međunarodnog značaja i Međunarodni kazneni sud

1.    Stranke ponovno potvrđuju da najteža kaznena djela koja se odnose na međunarodnu zajednicu kao cjelinu ne smiju ostati nekažnjena te da je potrebno osigurati njihov djelotvoran kazneni progon poduzimanjem mjera na nacionalnoj i međunarodnoj razini, što uključuje razinu Međunarodnog kaznenog suda.

2.    Stranke smatraju da su osnivanje i djelotvorno funkcioniranje Međunarodnog kaznenog suda važno postignuće za međunarodni mir i pravdu. Cilj je stranaka unaprijediti suradnju u promicanju mira i međunarodne pravde ratifikacijom i provedbom Rimskog statuta Međunarodnog kaznenog suda i s njim povezanih instrumenata, vodeći računa o svojem pravnom i ustavnom okviru.

3.    Stranke su suglasne blisko surađivati na sprječavanju genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina s pomoću odgovarajućih bilateralnih i multilateralnih okvira.

ČLANAK 7.

Sprječavanje sukoba i upravljanje krizama

Stranke jačaju praktičnu suradnju u sprječavanju sukoba i upravljanju krizama, posebno radi mogućeg sudjelovanja Republike Armenije u civilnim i vojnim operacijama upravljanja krizama pod vodstvom EU-a, kao i u odgovarajućim vježbama i obuci, ovisno o slučaju.

ČLANAK 8.

Regionalna stabilnost i mirno rješavanje sukoba

1.    Stranke jačaju zajedničke napore za poboljšanje uvjeta za daljnju regionalnu suradnju promicanjem otvorenih granica za prekogranična kretanja, dobrosusjedskih odnosa i demokratskog razvoja, čime pridonose stabilnosti i sigurnosti, te rade na mirnom rješavanju sukoba.

2.    Napori iz stavka 1. oslanjaju se na zajednička načela za održavanje međunarodnog mira i sigurnosti utvrđena u Povelji UN-a, Helsinškom završnom aktu OESS-a i drugim relevantnim multilateralnim dokumentima s kojima su se obje stranke uskladile. Stranke naglašavaju važnost postojećih dogovorenih okvira za mirno rješavanje sukoba.

3.    Stranke naglašavaju da su kontrola oružja te mjere izgradnje povjerenja i sigurnosti i dalje od velike važnosti za sigurnost, predvidljivost i stabilnost u Europi.

ČLANAK 9.

Oružje za masovno uništenje, neširenje oružja i razoružanje

1.    Stranke smatraju da je širenje oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke državnim i nedržavnim subjektima, kao što su teroristi i druge kriminalne skupine, jedna od najvećih prijetnji međunarodnom miru i stabilnosti. Stranke su stoga suglasne surađivati i pridonositi suzbijanju širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke punim poštovanjem i provedbom na nacionalnoj razini svojih postojećih obveza iz međunarodnih ugovora i sporazuma o razoružanju i neširenju oružja, kao i drugih relevantnih međunarodnih obveza. Stranke su suglasne da ova odredba bude ključan element ovog Sporazuma.

2.    Stranke su suglasne surađivati i pridonositi suzbijanju širenja oružja za masovno uništenje i sredstava njihove isporuke:

(a)    poduzimanjem koraka za, prema potrebi, potpisivanje, ratificiranje ili pristupanje te punu provedbu svih drugih relevantnih međunarodnih instrumenata i

(b)    daljnjim razvojem djelotvornog sustava nacionalne kontrole izvoza, uključujući kontrolu izvoza i provoza robe povezane s oružjem za masovno uništenje, kao i kontrola krajnje upotrebe tehnologija s dvojnom namjenom.

3.    Stranke su suglasne uspostaviti redoviti politički dijalog koji će pratiti i učvrstiti elemente navedene u ovom članku.

ČLANAK 10.

Kontrola izvoza malog i lakog oružja i konvencionalnog naoružanja

1.    Stranke prepoznaju da nezakonita proizvodnja i trgovina malim i lakim oružjem, uključujući streljivo za to oružje, te njihovo pretjerano gomilanje, loše upravljanje njima, nedostatno osigurane zalihe i nekontrolirano širenje i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti.

2.    Stranke su suglasne poštovati i u potpunosti provoditi svoje obveze rješavanja pitanja nezakonite trgovine malim i lakim oružjem, uključujući streljivo, na temelju postojećih međunarodnih sporazuma kojih su stranke i rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, kao i svoje obveze u okviru ostalih međunarodnih instrumenata koji se primjenjuju u tom području, kao što je Akcijski program UN-a za sprječavanje, suzbijanje i iskorjenjivanje nezakonite trgovine malim i lakim oružjem u svim njezinim aspektima.

3.    Stranke se obvezuju surađivati i osigurati koordinaciju, komplementarnost i sinergiju svojih napora za rješavanje nezakonite trgovine malim i lakim oružjem, uključujući streljivo, kao i uništavanje prekomjernih zaliha na globalnoj, regionalnoj, podregionalnoj i, prema potrebi, nacionalnoj razini.

4.    Osim toga, stranke su suglasne nastaviti suradnju u području kontrole konvencionalnog naoružanja u smislu Zajedničkog stajališta Vijeća 2008/944/ZVSP od 8. prosinca 2008. o definiranju zajedničkih pravila kojima se uređuje kontrola izvoza vojne tehnologije i opreme 1 te odgovarajućeg nacionalnog zakonodavstva Republike Armenije.

5.    Stranke su suglasne uspostaviti redoviti politički dijalog koji će pratiti i učvrstiti elemente navedene u ovom članku.

ČLANAK 11.

Borba protiv terorizma

1.    Stranke ponovno potvrđuju važnost suzbijanja i sprječavanja terorizma te su suglasne zajedno raditi na bilateralnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini radi sprječavanja i suzbijanja terorizma u svim njegovim oblicima i pojavama.

2.    Stranke su suglasne da je ključno da se borba protiv terorizma vodi uz potpuno poštovanje vladavine prava te u potpunosti u skladu s međunarodnim pravom, uključujući međunarodno pravo u području ljudskih prava, međunarodno pravo u području izbjeglica i međunarodno humanitarno pravo, načela Povelje UN-a i sve relevantne međunarodne instrumente povezane s borbom protiv terorizma.

3.    Stranke naglašavaju važnost univerzalne ratifikacije i potpune provedbe svih UN-ovih konvencija i protokola povezanih s borbom protiv terorizma. Stranke su suglasne nastaviti promicati dijalog o nacrtu sveobuhvatne konvencije o međunarodnom terorizmu te surađivati u provedbi Globalne strategije UN-a za borbu protiv terorizma, kao i svih relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a i konvencija Vijeća Europe. Stranke su suglasne surađivati i u promicanju međunarodnog konsenzusa o sprječavanju i borbi protiv terorizma.

GLAVA III.

PRAVOSUĐE, SLOBODA I SIGURNOST

ČLANAK 12.

Vladavina prava i poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda

1.    U okviru njihove suradnje u području slobode, sigurnosti i pravde stranke posebnu važnost pridaju učvršćivanju vladavine prava, uključujući neovisnost sudstva, pristup pravosuđu i pravo na pošteno suđenje kako je predviđeno Europskom konvencijom o ljudskim pravima, te postupovna jamstva u kaznenim postupcima i prava žrtava.

2.    Stranke u cijelosti surađuju u pogledu djelotvornog funkcioniranja institucija u području izvršavanja zakonodavstva, borbe protiv korupcije i pravosuđa.

3.    Cjelokupna suradnja u području slobode, sigurnosti i pravde odvija se uz poštovanje ljudskih prava, načela nediskriminacije i temeljnih sloboda.

ČLANAK 13.

Zaštita osobnih podataka

Stranke su suglasne surađivati kako bi osigurale visoku razinu zaštite osobnih podataka u skladu s pravnim instrumentima i normama Europske unije i Vijeća Europe te međunarodnim pravnim instrumentima i normama.

ČLANAK 14.

Suradnja u području migracija, azila i upravljanja granicama

1.    Stranke ponovno potvrđuju važnost zajedničkog upravljanja migracijskim tokovima između svojih područja te uspostavljaju sveobuhvatni dijalog o svim pitanjima povezanima s migracijama, uključujući zakonite migracije, međunarodnu zaštitu i borbu protiv nezakonitih migracija, krijumčarenje ljudi i trgovinu ljudima.

2.    Suradnja će se temeljiti na posebnoj procjeni potreba izvršenoj u međusobnom savjetovanju stranaka te će se provesti u skladu s njihovim relevantnim važećim zakonodavstvom. Bit će posebno usmjerena na:

(a)    rješavanje glavnih uzroka migracija;

(b)    razvoj i provedbu nacionalnog zakonodavstva i prakse u pogledu međunarodne zaštite u cilju ispunjavanja odredbi Ženevske konvencije o statusu izbjeglica iz 1951., Protokola o statusu izbjeglica iz 1967. i ostalih relevantnih međunarodnih instrumenata, kao što je Europska konvencija o ljudskim pravima te osiguravanje poštovanja načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja;

(c)    pravila o prihvatu, prava i status prihvaćenih osoba, pravedno postupanje sa strancima čiji je boravak zakonit i njihovu integraciju, obrazovanje i osposobljavanje te mjere protiv rasizma i ksenofobije;

(d)    uspostavu djelotvorne i preventivne politike protiv nezakonitih migracija, krijumčarenja migranata i trgovine ljudima, uključujući pitanje kako se boriti protiv mreža krijumčara i trgovaca te kako zaštititi žrtve takve trgovine u okviru relevantnih međunarodnih instrumenata;

(e)    pitanja kao što su organizacija, osposobljavanje, najbolje prakse i ostale operativne mjere u području upravljanja migracijama, sigurnosti dokumenata, vizne politike te sustava za upravljanje granicama i migracijama.

3.    Suradnjom je isto tako moguće olakšati cirkularne migracije u korist razvoja.

ČLANAK 15.

Kretanje osoba i ponovni prihvat

1.    Stranke obvezane sljedećim sporazumima osiguravaju cjelovitu provedbu:

(a)    Sporazuma između Europske unije i Republike Armenije o ponovnom prihvatu osoba koje neovlašteno borave („Sporazum o ponovnom prihvatu”) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014. i

(b)    Sporazuma između Europske unije i Republike Armenije o pojednostavnjenju izdavanja viza („Sporazum o pojednostavnjenju izdavanja viza”) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2014.

2.    Stranke nastavljaju promicati mobilnost građana putem Sporazuma o pojednostavnjenju izdavanja viza te imaju u vidu otvaranje dijaloga o liberalizaciji viznog režima u dogledno vrijeme, ako se ispune svi uvjeti za dobro upravljanu i sigurnu mobilnost. Surađuju u borbi protiv nezakonitih migracija, među ostalim provedbom Sporazuma o ponovnom prihvatu, kao i u promicanju politike upravljanja granicama te pravnih i operativnih okvira.

ČLANAK 16.

Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije

1.    Stranke surađuju u suzbijanju i sprječavanju kriminalnih i nezakonitih aktivnosti, uključujući transnacionalne aktivnosti, organizirane ili ostale, kao što su:

(a)    krijumčarenje migranata i trgovina ljudima;

(b)    krijumčarenje vatrenog oružja, uključujući malo i lako oružje, i trgovina njime;

(c)    krijumčarenje i trgovina nedopuštenim drogama;

(d)    krijumčarenje robe i trgovina njome;

(e)    nezakonite gospodarske i financijske aktivnosti, kao što su krivotvorenje, porezna prijevara i prijevara u javnoj nabavi;

(f)    pronevjera u projektima koje financiraju međunarodni donatori;

(g)    aktivna i pasivna korupcija u privatnom i javnom sektoru;

(h)    krivotvorenje dokumenata i davanje lažnih izjava i

(i)    kiberkriminalitet.

2.    Stranke jačaju bilateralnu, regionalnu i međunarodnu suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva, uključujući mogući razvoj suradnje između Agencije Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva (Europol) i relevantnih tijela Republike Armenije. Stranke su predane djelotvornoj provedbi relevantnih međunarodnih normi, a posebno onih sadržanih u Konvenciji UN-a protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta iz 2000. i njezina tri protokola. Stranke surađuju na sprječavanju i suzbijanju korupcije u skladu s Konvencijom UN-a protiv korupcije iz 2003., preporukama Skupine država protiv korupcije (GRECO) i OECD-a te u skladu s transparentnosti u pogledu prijave imovine, zaštite zviždača te otkrivanja informacija o krajnjim korisnicima pravnih subjekata.

ČLANAK 17.

Nedopuštene droge

1.    Stranke surađuju u okviru svojih ovlasti i nadležnosti kako bi osigurale uravnotežen i integriran pristup sprječavanju i suzbijanju nedopuštenih droga te novih psihoaktivnih tvari. Politike i djelovanja u području droga usmjereni su na učvršćivanje struktura za sprječavanje i suzbijanje nedopuštenih droga, smanjenje opskrbe i prometa nedopuštenim drogama te potražnje za njima, na rješavanje zdravstvenih i društvenih posljedica zloupotrebe droga u cilju smanjenja štete te na djelotvornije sprječavanje zloupotrebe kemijskih prekursora koji se upotrebljavaju u nezakonitoj proizvodnji opojnih droga te psihotropnih ili psihoaktivnih tvari.

2.    Stranke se usuglašavaju o načinima suradnje koji su potrebni za postizanje ciljeva iz stavka 1. Djelovanja se temelje na zajednički usuglašenim načelima utvrđenima u relevantnim međunarodnim konvencijama, a usmjerena su na provedbu preporuka navedenih u zaključnom dokumentu s posebnog zasjedanja Opće skupštine UN-a o svjetskom problemu droga održanog u travnju 2016.

ČLANAK 18.

Pranje novca i financiranje terorizma

1.    Stranke surađuju kako bi spriječile upotrebu svojih financijskih i odgovarajućih nefinancijskih sustava za pranje prihoda od kriminalnih aktivnosti općenito, a posebno od kaznenih djela povezanih s drogom, kao i za potrebe financiranja terorizma. Ta se suradnja proširuje na povrat imovine ili sredstava koji potječu od prihoda ostvarenih kriminalom.

2.    Suradnjom u tom području omogućavaju se razmjene relevantnih informacija u okviru nacionalnih zakonodavstava stranaka i relevantnih međunarodnih instrumenata, kao i donošenje odgovarajućih normi za sprječavanje i suzbijanje pranja novca i financiranja terorizma koje su jednake onima koje donose relevantna međunarodna tijela koja djeluju u tom području, kao što je Radna skupina za financijske aktivnosti u području pranja novca.

ČLANAK 19.

Suradnja u borbi protiv terorizma

1.    U skladu s temeljnim načelima borbe protiv terorizma utvrđenima u članku 11., stranke ponovno potvrđuju važnost izvršavanja zakonodavstva i pravosudnog pristupa borbi protiv terorizma te su suglasne surađivati u sprječavanju i suzbijanju terorizma, posebno:

(a)    razmjenom informacija o terorističkim skupinama i pojedincima te njihovim mrežama podrške u skladu s međunarodnim i nacionalnim pravom, posebno u pogledu zaštite podataka i privatnosti;

(b)    razmjenom iskustava u pogledu sprječavanja i suzbijanja terorizma, sredstava i metoda i njihovih tehničkih aspekata, kao i u osposobljavanju, u skladu s primjenjivim pravom;

(c)    razmjenom stajališta o radikalizaciji i regrutiranju te načinima suzbijanja radikalizacije i promicanja rehabilitacije;

(d)    razmjenom stajališta i iskustava o prekograničnom kretanju i putovanju osumnjičenika za terorizam, kao i o terorističkim prijetnjama;

(e)    dijeljenjem najboljih praksi u području zaštite ljudskih prava u borbi protiv terorizma, posebno u pogledu kaznenih postupaka;

(f)    osiguravanjem kriminalizacije kaznenih djela terorizma i

(g)    poduzimanjem mjera protiv kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih terorističkih prijetnji te nužnih mjera za sprječavanje stjecanja, prijenosa i upotrebe kemijskih, bioloških, radioloških i nuklearnih materijala u svrhu terorizma, kao i za sprječavanje nezakonitih radnji u kemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim postrojenjima.

2.    Suradnja se temelji na relevantnim raspoloživim procjenama i odvija se putem međusobnog savjetovanja stranaka.

ČLANAK 20.

Pravna suradnja

1.    Stranke su suglasne razvijati pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima u pogledu pregovora o multilateralnim konvencijama o pravosudnoj suradnji u građanskim stvarima, a posebno o konvencijama Haške konferencije o međunarodnom privatnom pravu u području međunarodne pravne suradnje i parničnih sporova te zaštite djece, kao i u pogledu ratifikacije i provedbe tih konvencija.

2.    Kad je riječ o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima, stranke nastoje unaprijediti suradnju u području uzajamne pravne pomoći na temelju relevantnih multilateralnih sporazuma. Ta suradnja uključuje, prema potrebi, pristupanje relevantnim međunarodnim instrumentima UN-a i Vijeća Europe i njihovu provedbu te bližu suradnju Eurojusta i nadležnih tijela Republike Armenije.

ČLANAK 21.

Konzularna zaštita

Republika Armenija suglasna je da diplomatska i konzularna tijela država članica koje imaju predstavništvo u Republici Armeniji pružaju zaštitu bilo kojem državljaninu druge države članice koja nema stalno predstavništvo u Republici Armeniji koje je u stvarnoj mogućnosti pružiti toj osobi konzularnu zaštitu, pod istim uvjetima kao i državljanima tih država članica.

GLAVA IV.

GOSPODARSKA SURADNJA

POGLAVLJE 1.

GOSPODARSKI DIJALOG

ČLANAK 22.

1.    Europska unija i Republika Armenija olakšavaju postupak gospodarskih reformi boljim zajedničkim razumijevanjem temelja svakog gospodarstva te oblikovanja i provedbe gospodarskih politika.

2.    Republika Armenija poduzima daljnje korake u razvoju tržišnoga gospodarstva koje dobro funkcionira te, prema potrebi, u postupnom usklađivanju svojih gospodarskih i financijskih propisa i politika s onima Europske unije. Europska unija podupirat će Republiku Armeniju u osiguravanju dobrih makroekonomskih politika, uključujući neovisnost središnje banke i stabilnost cijena, zdrave javne financije i održivi režim deviznog tečaja i održivu platnu bilancu.

ČLANAK 23.

U tu su svrhu stranke suglasne provoditi redoviti gospodarski dijalog usmjeren na:

(a)    razmjenu informacija o makroekonomskim kretanjima i politikama, kao i o strukturnim reformama, uključujući strategije gospodarskog razvoja;

(b)    razmjenu stručnih znanja i najboljih praksi u područjima kao što su javne financije, okviri monetarne i tečajne politike, politika u financijskom sektoru i ekonomske statistike;

(c)    razmjenu informacija i iskustava o regionalnoj gospodarskoj integraciji, uključujući o funkcioniranju europske ekonomske i monetarne unije;

(d)    preispitivanje statusa bilateralne suradnje u području gospodarstva, financija i statistike.

ČLANAK 24.

Unutarnja kontrola u javnom sektoru i mehanizmi revizije

Stranke surađuju u području unutarnje kontrole u javnom sektoru i vanjske revizije sa sljedećim ciljevima:

(a)    daljnji razvoj i provedba sustava unutarnje kontrole u javnom sektoru u skladu s načelom decentralizirane upravljačke odgovornosti, uključujući funkcionalno neovisnu unutarnju reviziju u cijelom javnom sektoru Republike Armenije, usklađivanjem s općeprihvaćenim međunarodnim normama, okvirima i smjernicama te dobrom praksom Europske unije, na temelju programa reforme unutarnje financijske kontrole u javnom sektoru koji je odobrila Vlada Republike Armenije;

(b)    razvoj odgovarajućeg sustava financijskog nadzora u Republici Armeniji koji će nadopuniti, ali neće udvostručiti, funkciju unutarnje revizije;

(c)    podupiranje središnje harmonizacijske jedinice za unutarnju financijsku kontrolu u javnom sektoru Republike Armenije i jačanje njezine sposobnosti za upravljanje postupkom reforme;

(d)    daljnje jačanje Revizorske komore kao vrhovne revizijske institucije u Republici Armeniji, posebno u smislu njezine financijske, organizacijske i operativne neovisnosti u skladu s međunarodno prihvaćenim normama vanjske revizije Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija (INTOSAI) i

(e)    osiguravanje razmjene informacija, iskustava i dobre prakse.

POGLAVLJE 2.

OPOREZIVANJE

ČLANAK 25.

Stranke surađuju u promicanju dobrog upravljanja u području poreza radi daljnjeg poboljšanja gospodarskih odnosa, trgovine, ulaganja i poštene suradnje.

ČLANAK 26.

Upućujući na članak 25., stranke priznaju i obvezuju se na provedbu načela dobrog upravljanja u području poreza, odnosno načela transparentnosti, razmjene informacija i poštenog poreznog natjecanja, koja su države članice prihvatile na razini Europske unije. U tu svrhu, ne dovodeći u pitanje nadležnosti Europske unije i država članica, stranke poboljšavaju međunarodnu suradnju u području poreza, olakšavaju naplatu zakonitih poreznih prihoda i razvijaju mjere za djelotvornu primjenu tih načela dobrog upravljanja.

ČLANAK 27.

Stranke unapređuju i jačaju suradnju usmjerenu na poboljšanje i razvoj poreznog sustava i porezne uprave Republike Armenije, uključujući unapređenje kapaciteta za naplatu i kontrolu, osiguravanje djelotvorne naplate poreza i jačanje borbe protiv poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza. Stranke ne diskriminiraju između uvoznih proizvoda i sličnih domaćih proizvoda u skladu s člancima I. i III. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. („GATT iz 1994.”). Stranke nastoje unaprijediti suradnju i razmjenu iskustava u suzbijanju poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza, posebno kružnih prijevara, kao i u pogledu pitanja regulacije transfernih cijena te suzbijanja utaje i izbjegavanja plaćanja poreza putem sredstava u off-shore centrima.

ČLANAK 28.

Stranke razvijaju suradnju u cilju ostvarivanja zajedničkih politika za sprječavanje prijevara i krijumčarenja proizvoda koji podliježu trošarinama i borbu protiv tih pojava. Ta suradnja uključuje razmjenu informacija. Stranke u tu svrhu nastoje ojačati svoju suradnju u regionalnom kontekstu te u skladu s Okvirnom konvencijom Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru nad duhanom iz 2003.

ČLANAK 29.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvija se redoviti dijalog.

POGLAVLJE 3.

STATISTIKA

ČLANAK 30.

Stranke razvijaju i jačaju suradnju u pogledu statističkih pitanja, pridonoseći tako dugoročnom cilju pružanja pravodobnih, međunarodno usporedivih i pouzdanih statističkih podataka. Očekuje se da održiv, učinkovit i stručno neovisan nacionalni statistički sustav pruža građanima, poduzećima i donositeljima odluka u Europskoj uniji i Republici Armeniji relevantne informacije, omogućujući im donošenje informiranih odluka na toj osnovi. Nacionalni statistički sustav djeluje u skladu s temeljnim načelima službene statistike UN-a i uzima u obzir pravnu stečevinu EU-a u području statistike, uključujući Kodeks prakse europske statistike, radi usklađivanja izrade nacionalnih statističkih podataka s europskim normama i standardima.

ČLANAK 31.

Suradnja u području statistike usmjerena je na:

(a)    daljnje jačanje kapaciteta nacionalnog statističkog sustava, uključujući pravnu osnovu, izradu podataka i metapodataka dobre kvalitete, politiku širenja podataka i njihovu pristupačnost korisnicima, te uzimajući u obzir korisnike u javnom i privatnom sektoru, akademsku zajednicu i društvo u cjelini;

(b)    postupno usklađivanje statističkog sustava Republike Armenije s normama i praksom koji se primjenjuju u okviru europskog statističkog sustava;

(c)    prilagodbu pri pružanju podataka Europskoj uniji, uzimajući u obzir primjenu mjerodavnih međunarodnih i europskih metodologija, uključujući klasifikacije;

(d)    povećanje stručnog i upravljačkog kapaciteta nacionalnog statističkog osoblja kako bi se olakšala primjena statističkih normi Europske unije i pridonijelo razvoju statističkog sustava Republike Armenije;

(e)    razmjenu iskustava u pogledu razvoja znanja u području statistike i

(f)    promicanje osiguranja kvalitete i upravljanja kvalitetom svih postupaka izrade i širenja statističkih podataka.

ČLANAK 32.

Stranke surađuju u okviru europskog statističkog sustava u kojem je Eurostat statistički ured Europske unije. Tom se suradnjom osigurava stručna neovisnost statističkog ureda te primjena načela Kodeksa prakse europske statistike kao i usmjerenost na:

(a)    demografsku statistiku, uključujući popise stanovništva, i socijalnu statistiku;

(b)    poljoprivrednu statistiku, uključujući popise poljoprivrednih gospodarstava;

(c)    poslovnu statistiku, uključujući trgovačke registre i upotrebu administrativnih izvora u statističke svrhe;

(d)    makroekonomsku statistiku, uključujući nacionalne račune, vanjskotrgovinsku statistiku, statistiku platne bilance i statistiku o izravnim stranim ulaganjima;

(e)    energetsku statistiku, uključujući bilance;

(f)    statistiku u području zaštite okoliša;

(g)    regionalnu statistiku i

(h)    horizontalne aktivnosti, uključujući osiguranje kvalitete i upravljanje kvalitetom, statističke klasifikacije, osposobljavanje, širenje i upotrebu modernih informacijskih tehnologija.

ČLANAK 33.

Stranke, među ostalim, razmjenjuju informacije i stručna znanja te razvijaju suradnju uzimajući u obzir iskustvo stečeno u reformi statističkog sustava pokrenutoj u okviru različitih programa pomoći. Napori su usmjereni prema daljnjem usklađivanju s pravnom stečevinom EU-a u području statistike, na temelju nacionalne strategije razvoja statističkog sustava Republike Armenije i uzimajući u obzir razvoj europskog statističkog sustava. U postupku izrade statističkih podataka naglasak je na većoj upotrebi administrativnih evidencija i pojednostavnjenju statističkih istraživanja, uzimajući pritom u obzir potrebu za smanjenjem opterećenja odgovora za davatelja podataka. Dobiveni podaci moraju biti relevantni za oblikovanje i praćenje politika u ključnim područjima društvenog i gospodarskog života.

ČLANAK 34.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvija se redoviti dijalog. Republika Armenija ima, u mjeri u kojoj je to moguće, pristup aktivnostima koje se poduzimaju u okviru europskog statističkog sustava.

ČLANAK 35.

Postupno usklađivanje zakonodavstva Republike Armenije s pravnom stečevinom EU-a u području statistike provodi se u skladu sa Zbirkom statističkih zahtjeva koju jednom godišnje ažurira i izdaje Eurostat, a koju stranke smatraju priloženom ovom Sporazumu.

GLAVA V.

OSTALE POLITIKE SURADNJE

POGLAVLJE 1.

PROMET

ČLANAK 36.

Stranke čine sljedeće:

(a)    proširuju i jačaju suradnju u području prometa kako bi pridonijele razvoju održivih prometnih sustava;

(b)    promiču učinkovito i sigurno obavljanje prometa te intermodalnost i interoperabilnost prometnih sustava i

(c)    nastoje poboljšati glavne prometne veze između svojih područja.

ČLANAK 37.

Suradnja u području prometa obuhvaća sljedeća područja:

(a)    razvoj održive nacionalne prometne politike koja uključuje sve vrste prometa, posebno u svrhu osiguravanja okolišno prihvatljivih, učinkovitih i sigurnih prometnih sustava te promicanja uključivanja pitanja povezanih s prometom u druga područja politike;

(b)    razvoj sektorskih strategija na temelju nacionalne prometne politike (uključujući pravne pretpostavke za modernizaciju tehničke opreme i voznog parka radi ispunjavanja najstrožih međunarodnih normi) u području cestovnog i željezničkog prometa, prometa unutarnjim plovnim putovima, pomorskog prometa, zrakoplovnog prometa i intermodalnosti, uključujući vremenske rasporede i etape provedbe, administrativne odgovornosti, kao i planove financiranja;

(c)    poboljšanje infrastrukturne politike kako bi se bolje odredili i vrednovali infrastrukturni projekti u različitim vrstama prometa;

(d)     razvoj strategija financiranja usmjerenih na održavanje, ograničenja kapaciteta i infrastrukturu za povezivanje koja nedostaje, kao i aktiviranje i promicanje sudjelovanja privatnog sektora u projektima u području prometa;

(e)    pristupanje odgovarajućim međunarodnim organizacijama i sporazumima u području prometa, uključujući postupke za osiguranje stroge provedbe i djelotvorne primjene međunarodnih sporazuma i konvencija u području prometa;

(f)    suradnju i razmjenu informacija za razvoj i poboljšanje tehnologija u području prometa, primjerice inteligentnih prometnih sustava i

(g)    promicanje upotrebe inteligentnih prometnih sustava i informacijske tehnologije u upravljanju svim vrstama prometa i njihovu radu te podržavanje intermodalnosti i suradnje u upotrebi svemirskih sustava i komercijalnih aplikacija kojima se olakšava promet.

ČLANAK 38.

1.    Suradnja je usmjerena i na poboljšanje kretanja putnika i robe, povećanje protočnosti prometnih tokova između Republike Armenije, Europske unije i trećih zemalja u regiji, promicanje otvorenih granica za prekogranična kretanja uklanjanjem administrativnih, tehničkih i drugih prepreka, poboljšanje rada postojećih prometnih mreža i razvoj infrastrukture, posebno glavnih prometnih mreža koje povezuju stranke.

2.    Suradnja uključuje aktivnosti za olakšavanje postupka prelaska granice, uzimajući u obzir posebnosti neobalnih zemalja navedene u relevantnim međunarodnim instrumentima.

3.    Suradnjom su obuhvaćene razmjena informacija i zajedničke aktivnosti:

(a)    na regionalnoj razini, posebno uzimajući u obzir napredak ostvaren na temelju regionalnih sporazuma o suradnji u području prometa kao što su Prometni koridor Europa-Kavkaz-Azija (TRACECA) i druge prometne inicijative na međunarodnoj razini, uključujući u pogledu međunarodnih organizacija u području prometa te međunarodnih sporazuma i konvencija koje su stranke ratificirale i

(b)    u okviru različitih agencija Europske unije koje se bave pitanjima prometa te u okviru Istočnog partnerstva.

ČLANAK 39.

1.    U cilju osiguravanja koordiniranog razvoja i postupne liberalizacije zračnog prometa između stranaka, a u skladu s njihovim uzajamnim komercijalnim potrebama, uvjeti obostranog pristupa tržištu u zračnom prometu trebali bi se rješavati u skladu sa Sporazumom o zajedničkom zračnom prostoru između Europske unije i Republike Armenije.

2.    Prije sklapanja Sporazuma o zajedničkom zračnom prostoru stranke ne poduzimaju bilo kakve mjere ili radnje koje su dodatno ograničavajuće ili diskriminirajuće u odnosu na stanje zatečeno prije stupanja na snagu ovoga Sporazuma.

ČLANAK 40.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

ČLANAK 41.

1.    Republika Armenija usklađuje svoje zakonodavstvo s aktima Europske unije iz Priloga I. u skladu s odredbama tog Priloga.

2.    Regulatorno usklađivanje može se odvijati i na temelju sektorskih sporazuma.

POGLAVLJE 2.

SURADNJA U PODRUČJU ENERGETIKE, UKLJUČUJUĆI NUKLEARNU SIGURNOST

ČLANAK 42.

1.    Stranke surađuju u energetskim pitanjima na temelju načela partnerstva, uzajamnog interesa, transparentnosti i predvidljivosti. Suradnja je usmjerena na regulatorno usklađivanje u područjima energetskog sektora navedenima u nastavku, uzimajući u obzir potrebu za osiguranjem pristupa sigurnoj, okolišno prihvatljivoj i pristupačnoj energiji.

2.    Tom su suradnjom, među ostalim, obuhvaćena sljedeća područja:

(a)    energetske strategije i politike, uključujući za promicanje sigurnosti opskrbe energijom i raznolikosti izvora opskrbe energijom i proizvodnje električne energije;

(b)    poboljšanje sigurnosti opskrbe energijom, uključujući poticanjem diversifikacije izvora i pravaca opskrbe energijom;

(c)    razvoj konkurentnih energetskih tržišta;

(d)    promicanje upotrebe obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti i ušteda energije;

(e)    promicanje regionalne suradnje u području energetike i integracije u regionalna tržišta;

(f)    promicanje zajedničkih regulatornih okvira radi olakšavanja trgovine naftnim derivatima, električnom energijom te potencijalno drugom energetskom robom, kao i ravnopravnih uvjeta u području nuklearne sigurnosti u cilju postizanja visoke razine sigurnosti i zaštite;

(g)    civilni nuklearni sektor, uzimajući u obzir posebnosti Republike Armenije s posebnom usmjerenošću na visoke razine nuklearne sigurnosti na temelju normi Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) te normi i praksi Europske unije navedenih u nastavku, kao i na visoke razine nuklearne zaštite na temelju međunarodnih smjernica i praksi. Suradnja u tom području uključivat će:

i.    razmjenu tehnologija, najboljih praksi i osposobljavanja u području sigurnosti, zaštite i zbrinjavanja otpada radi osiguravanja sigurnog rada nuklearnih elektrana;

ii.    zatvaranje i sigurnu razgradnju nuklearne elektrane Metsamor i rano donošenje plana ili akcijskog plana u tu svrhu, uzimajući u obzir potrebu njezine zamjene novim kapacitetima kako bi se osigurala sigurnost opskrbe energijom Republike Armenije i uvjeti za održivi razvoj;

(h)    politike određivanja cijena, provoz i prijevoz, posebno općeniti sustav temeljen na troškovima za prijenos energetskih resursa, ako i kada je to primjereno, te, prema potrebi, daljnje pojedinosti u pogledu pristupa ležištima ugljikovodika;

(i)    promicanje regulatornih aspekata koji odražavaju ključna načela regulacije energetskih tržišta i nediskriminirajućeg pristupa energetskim mrežama i infrastrukturi po konkurentnim, transparentnim i troškovno učinkovitim tarifama te uz odgovarajući i neovisni nadzor;

(j)    znanstvena i tehnička suradnja, uključujući razmjenu informacija radi razvoja i unapređenja tehnologija u proizvodnji energije, prijevozu, opskrbi i krajnjoj upotrebi, uz obraćanje posebne pozornosti na energetski učinkovite i ekološki prihvatljive tehnologije.

ČLANAK 43.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

ČLANAK 44.

Republika Armenija usklađuje svoje zakonodavstvo s instrumentima iz Priloga II. u skladu s odredbama tog Priloga.

POGLAVLJE 3.

OKOLIŠ

ČLANAK 45.

Stranke razvijaju i jačaju suradnju u pitanjima okoliša, čime pridonose dugoročnom cilju održivog razvoja i zelenog gospodarstva. Očekuje se da će pojačana zaštita okoliša donijeti koristi građanima i poduzećima u Europskoj uniji i Republici Armeniji, uključujući bolje javno zdravlje, očuvane prirodne resurse, povećanu gospodarsku i okolišnu učinkovitost, kao i upotrebu modernih, čišćih tehnologija koje pridonose održivijim obrascima proizvodnje. Suradnja se odvija uzimajući u obzir interese stranaka na temelju ravnopravnosti i uzajamne koristi, međuovisnost koja postoji između stranaka u području zaštite okoliša te multilateralne sporazume u tom području.

ČLANAK 46.

1.    Suradnja je usmjerena na očuvanje, zaštitu, poboljšanje i obnovu kvalitete okoliša, zaštitu ljudskog zdravlja, održivu upotrebu prirodnih resursa te promicanje mjera za rješavanje regionalnih ili globalnih okolišnih problema na međunarodnoj razini, uključujući u sljedećim područjima:

(a)    upravljanje okolišem i horizontalna pitanja, uključujući strateško planiranje, procjenu utjecaja na okoliš i stratešku procjenu okoliša, obrazovanje i osposobljavanje, praćenje i informacijske sustave o okolišu, nadzor i provedbu, odgovornost za okoliš, suzbijanje kaznenih djela protiv okoliša, prekograničnu suradnju, javni pristup informacijama o okolišu, postupke donošenja odluka i djelotvorne administrativne i pravosudne postupke preispitivanja;

(b)    kvaliteta zraka;

(c)    kvaliteta vode i upravljanje resursima, uključujući upravljanje rizikom od poplava, nedostatak vode i suše;

(d)    gospodarenje otpadom;

(e)    zaštita prirode, uključujući šumarstvo te očuvanje biološke raznolikosti;

(f)    industrijsko zagađenje i opasnosti povezane s industrijom;

(g)    upravljanje kemikalijama.

2.    Suradnja je usmjerena i na integraciju okoliša u druga područja politike osim politike okoliša.

ČLANAK 47.

Stranke, među ostalim:

(a)    razmjenjuju informacije i stručno znanje;

(b)    surađuju na regionalnoj i međunarodnoj razini, posebno u pogledu multilateralnih sporazuma o okolišu koje su stranke ratificirale i

(c)    surađuju u okviru relevantnih agencija, ovisno o slučaju.

ČLANAK 48.

Suradnjom su, među ostalim, obuhvaćeni sljedeći ciljevi:

(a)    razvoj opće nacionalne strategije zaštite okoliša Republike Armenije, koja uključuje:

i.    planirane institucionalne reforme (s vremenskim rasporedima) radi osiguranja provedbe i primjene zakonodavstva u području okoliša;

ii.    raspodjelu nadležnosti za upravljanje okolišem na nacionalnoj, regionalnoj i općinskoj razini;

iii.    postupke za donošenje odluka i njihovu provedbu;

iv.    postupke za promicanje uključivanja okoliša u druga područja politike;

v.    promicanje mjera za zeleno gospodarstvo i ekološke inovacije, utvrđivanje potrebnih kadrovskih i financijskih resursa i mehanizma preispitivanja i

(b)    razvoj sektorskih strategija za Republiku Armeniju (uključujući jasno određene vremenske rasporede i etape provedbe, administrativne odgovornosti, kao i strategije financiranja za ulaganja u infrastrukturu i tehnologiju) u sljedećim područjima:

i. kvaliteta zraka;

ii. kvaliteta vode i upravljanje resursima;

iii. gospodarenje otpadom;

iv. biološka raznolikost, zaštita prirode i šumarstvo;

v. industrijsko zagađenje i opasnosti povezane s industrijom i

vi. kemikalije.

ČLANAK 49.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

ČLANAK 50.

Republika Armenija usklađuje svoje zakonodavstvo s aktima Europske unije i međunarodnim instrumentima iz Priloga III. u skladu s odredbama tog Priloga.

POGLAVLJE 4.

KLIMATSKA POLITIKA

ČLANAK 51.

Stranke razvijaju i jačaju suradnju radi borbe protiv klimatskih promjena. Suradnja se odvija uzimajući u obzir interese stranaka na temelju ravnopravnosti i uzajamne koristi, kao i međuovisnost koja postoji između bilateralnih i multilateralnih obveza u tom području.

ČLANAK 52.

Suradnjom se promiču mjere na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini, uključujući u područjima:

(a)    ublažavanje klimatskih promjena;

(b)    prilagodba klimatskim promjenama;

(c)    tržišni i netržišni mehanizmi za rješavanje problema klimatskih promjena;

(d)    istraživanje, razvoj, demonstracijske aktivnosti, primjena, prijenos i širenje novih, inovativnih, sigurnih i održivih tehnologija s niskom razinom emisija ugljika i tehnologija za prilagodbu klimatskim promjenama;

(e)    uvrštavanje razmatranja o klimi u opće i sektorske politike i

(f)    podizanje svijesti, obrazovanje i osposobljavanje.

ČLANAK 53.

1.    Stranke, među ostalim:

(a)    razmjenjuju informacije i stručno znanje;

(b)    provode zajedničke istraživačke aktivnosti i razmjenjuju informacije o čišćim i okolišno prihvatljivim tehnologijama;

(c)    provode zajedničke aktivnosti na regionalnoj i međunarodnoj razini, uključujući aktivnosti u pogledu multilateralnih sporazuma o okolišu koje su stranke ratificirale kao što su Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama iz 1992. (UNFCCC) i Pariški sporazum iz 2015. te zajedničke aktivnosti u okviru relevantnih agencija, ovisno o slučaju.

2.    Stranke posvećuju posebnu pozornost prekograničnim pitanjima i regionalnoj suradnji.

ČLANAK 54.

Suradnjom su, među ostalim, obuhvaćeni sljedeći ciljevi:

(a)    mjere za provedbu Pariškog sporazuma iz 2015. u skladu s načelima utvrđenima u ovom Sporazumu;

(b)    mjere za jačanje kapaciteta za poduzimanje djelotvornih klimatskih aktivnosti;

(c)    razvoj cjelovite klimatske strategije i akcijskog plana za dugoročno ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama;

(d)    razvoj procjena ranjivosti i prilagodbe;

(e)    razvoj plana niskougljičnog razvoja;

(f)    razvoj i provedba dugoročnih mjera za ublažavanje klimatskih promjena rješavanjem problema emisija stakleničkih plinova;

(g)    pripremne mjere za trgovanje emisijama ugljičnog dioksida;    

(h)    mjere za promicanje prijenosa tehnologije;

(i)    mjere za uvrštavanje razmatranja o klimi u sektorske politike i

(j)    mjere povezane s tvarima koje oštećuju ozonski omotač i fluoriniranim stakleničkim plinovima.

ČLANAK 55.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

ČLANAK 56.

Republika Armenija usklađuje svoje zakonodavstvo s aktima Europske unije i međunarodnim instrumentima iz Priloga IV. u skladu s odredbama tog Priloga.

POGLAVLJE 5.

INDUSTRIJSKA I PODUZETNIČKA POLITIKA

ČLANAK 57.

Stranke razvijaju i jačaju suradnju u području industrijske i poduzetničke politike, poboljšavajući tako poslovno okruženje za sve gospodarske subjekte, ali s posebnim naglaskom na mala i srednja poduzeća (MSP-ovi). Pojačanom suradnjom koja bi se trebala temeljiti na politikama Europske unije u području MSP-ova i industrije, uzimajući pritom u obzir međunarodno priznata načela i praksu u tom području, trebao bi se poboljšati administrativni i regulatorni okvir za poduzeća iz Europske unije i iz Republike Armenije koja posluju u Europskoj uniji i Republici Armeniji.

ČLANAK 58.

Stranke surađuju kako bi:

(a)    provele strategije za razvoj MSP-ova utemeljene na načelima Akta o malom poduzetništvu za Europu i pratile postupak provedbe putem redovitog izvješćivanja i dijaloga. Ta će suradnja obuhvatiti i usmjeravanje na mikropoduzeća i obrte koji su iznimno važni za gospodarstva Europske unije i Republike Armenije;

(b)    razmjenom informacija i dobre prakse stvorile bolje okvirne uvjete te tako pridonijele povećanju konkurentnosti. Ta će suradnja uključivati upravljanje strukturnim promjenama (restrukturiranje) i pitanja u području okoliša i energetike, primjerice energetsku učinkovitost i čišću proizvodnju;

(c)    pojednostavnile i racionalizirale regulativu i regulatornu praksu, s posebnim naglaskom na razmjenu dobre prakse o regulatornim tehnikama, uključujući načela Europske unije;

(d)    razmjenom informacija i dobre prakse u pogledu komercijalizacije istraživanja i razvoja (uključujući instrumente poticanja novoosnovanih tehnoloških poduzeća), stvaranja klastera i pristupa financiranju potaknule razvoj politike inovacija;

(e)    potaknule veće kontakte između poduzeća iz Europske unije i poduzeća iz Republike Armenije te između tih poduzeća i tijela Europske unije i Republike Armenije;

(f)    podržale pokretanje aktivnosti promicanja izvoza u Republici Armeniji;

(g)    promicale povoljnije okruženje za poduzetnike radi poboljšanja potencijala za rast i mogućnosti za ulaganja i

(h)    olakšale modernizaciju i restrukturiranje industrije u Europskoj uniji i Republici Armeniji u određenim sektorima.

ČLANAK 59.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog. U tom će dijalogu sudjelovati i predstavnici poduzeća iz Europske unije te predstavnici poduzeća iz Republike Armenije.

POGLAVLJE 6.

PRAVO TRGOVAČKIH DRUŠTAVA, RAČUNOVODSTVO I REVIZIJA
TE KORPORATIVNO UPRAVLJANJE

ČLANAK 60.

1.    Stranke prepoznaju važnost djelotvornog skupa pravila i praksi u području prava trgovačkih društava i korporativnog upravljanja, kao i u području računovodstva i revizije, u funkcionalnom tržišnom gospodarstvu s predvidljivim i transparentnim poslovnim okruženjem, te naglašavaju važnost promicanja regulatornog usklađivanja u tim područjima.

2.    Stranke surađuju u:

(a)    razmjeni najbolje prakse u osiguravanju dostupnosti i pristupa informacijama o organizaciji i predstavljanju registriranih poduzeća na transparentan i lako dostupan način;

(b)    daljnjem razvoju politike korporativnog upravljanja u skladu s međunarodnim normama te posebno standardima OECD-a;

(c)    provedbi i dosljednoj primjeni Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja za konsolidirane izvještaje poduzeća uvrštenih na burzu;

(d)    reguliranju zvanja revizora i računovođa kao i nadzora nad tim zvanjima;

(e)    međunarodnim revizijskim standardima i etičkom kodeksu Međunarodne federacije računovođa (IFAC), u cilju poboljšavanja razine stručnosti revizora poštovanjem standarda i etičkih normi od strane stručnih udruga, revizorskih organizacija i revizora.

POGLAVLJE 7.

SURADNJA U PODRUČJU BANKARSKIH USLUGA,
USLUGA OSIGURANJA I DRUGIH FINANCIJSKIH USLUGA

ČLANAK 61.

Stranke su suglasne u pogledu važnosti djelotvornog zakonodavstva i prakse kao i suradnje u području financijskih usluga s ciljevima:

(a)    poboljšanja reguliranja financijskih usluga;

(b)    osiguravanja djelotvorne i odgovarajuće zaštite ulagača i korisnika financijskih usluga;

(c)    pridonošenja stabilnosti i cjelovitosti globalnog financijskog sustava;

(d)    promicanja suradnje između različitih subjekata financijskog sustava, uključujući regulatorna i nadzorna tijela;

(e)    promicanja neovisnog i djelotvornog nadzora.

POGLAVLJE 8.

SURADNJA U PODRUČJU INFORMACIJSKOG DRUŠTVA

ČLANAK 62.

Stranke promiču suradnju u pogledu razvoja informacijskog društva kako bi građani i poduzeća imali koristi od široke dostupnosti informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) te od bolje kvalitete usluga po pristupačnim cijenama. Ta bi se suradnja trebala usmjeriti na olakšavanje pristupa tržištima elektroničkih komunikacija te bi trebala potaknuti tržišno natjecanje i ulaganja u sektor.

ČLANAK 63.

Suradnja, među ostalim, uključuje sljedeća pitanja:

(a)    razmjenu informacija i najbolje prakse u provedbi strategija nacionalnog informacijskog društva, uključujući, među ostalim, inicijative usmjerene na promicanje širokopojasnog pristupa, povećanje mrežne sigurnosti i razvoj internetskih javnih usluga;

(b)    razmjenu informacija, najbolje prakse i iskustava radi promicanja razvoja sveobuhvatnog regulatornog okvira za elektroničke komunikacije, a posebno radi jačanja administrativnog kapaciteta nacionalnog neovisnog regulatora, poticanja bolje upotrebe spektarskih resursa i promicanja interoperabilnosti mreža u Republici Armeniji i s Europskom unijom.

ČLANAK 64.

Stranke promiču suradnju između regulatora iz Europske unije i nacionalnog regulatora Republike Armenije u području elektroničkih komunikacija.

ČLANAK 65.

Republika Armenija usklađuje svoje zakonodavstvo s aktima Europske unije i međunarodnim instrumentima iz Priloga V. u skladu s odredbama tog Priloga.

POGLAVLJE 9.

TURIZAM

ČLANAK 66.

Stranke surađuju u području turizma u cilju jačanja razvoja konkurentne i održive turističke industrije kao pokretača gospodarskog rasta, osnaživanja, zapošljavanja i deviznog poslovanja.

ČLANAK 67.

Suradnja na bilateralnoj, regionalnoj i europskoj razini temelji se na sljedećim načelima:

(a)    poštovanju integriteta i interesa lokalnih zajednica, posebno u ruralnim područjima;

(b)    važnosti kulturne baštine i

(c)    pozitivnom međudjelovanju između turizma i očuvanja okoliša.

ČLANAK 68.

Suradnja je usmjerena na sljedeća područja:

(a)    razmjenu informacija, najbolje prakse, iskustva i praktičnog znanja, uključujući u pogledu inovativnih tehnologija;

(b)    uspostavu strateškog partnerstva između javnih i privatnih interesa i interesa zajednice kako bi se osigurao održivi razvoj turizma;

(c)    promicanje i razvoj turističkih proizvoda i tržišta, infrastrukture, ljudskih resursa i institucionalnih struktura, kao i utvrđivanje i uklanjanje prepreka uslugama putovanja;

(d)    razvoj i provedbu učinkovitih politika i strategija, uključujući odgovarajuće pravne, administrativne i financijske aspekte;

(e)    osposobljavanje u području turizma i izgradnju kapaciteta radi poboljšanja standarda usluga i

(f)    razvoj i promicanje turizma čiji su nositelji lokalne zajednice.

ČLANAK 69.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

POGLAVLJE 10.

POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ

ČLANAK 70.

Stranke surađuju u promicanju poljoprivrednog i ruralnog razvoja, posebno postupnim usklađivanjem politika i zakonodavstva.

ČLANAK 71.

Suradnjom među strankama u području poljoprivrede i ruralnog razvoja obuhvaćeni su, među ostalim, sljedeći ciljevi:

(a)    olakšavanje uzajamnog razumijevanja poljoprivrednih politika i politika ruralnog razvoja;

(b)    jačanje administrativnih kapaciteta na središnjoj i lokalnoj razini za planiranje, vrednovanje i provedbu politika u skladu sa zakonodavstvom Europske unije i najboljom praksom;

(c)    promicanje modernizacije i održivosti poljoprivredne proizvodnje;

(d)    razmjena znanja i najbolje prakse u pogledu politika ruralnog razvoja radi promicanja gospodarske dobrobiti ruralnih zajednica;

(e)    poboljšavanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora te učinkovitosti i transparentnosti tržišta;

(f)    promicanje politika kvalitete i njihovih kontrolnih mehanizama, posebno oznaka zemljopisnog podrijetla i ekološkog uzgoja;

(g)    širenje znanja i promicanje usluga savjetovanja za poljoprivredne proizvođače i

(h)    jačanje usklađivanja kad je riječ o pitanjima koja se rješavaju u okviru međunarodnih organizacija kojih su obje stranke članice.

POGLAVLJE 11.

UPRAVLJANJE RIBARSTVOM I POMORSTVOM

ČLANAK 72.

Stranke surađuju u pogledu pitanja od obostranog interesa koja se odnose na upravljanje ribarstvom i pomorstvom, čime razvijaju bliskiju bilateralnu, multilateralnu i međunarodnu suradnju u sektoru ribarstva.

ČLANAK 73.

Stranke poduzimaju zajedničke mjere, razmjenjuju informacije i međusobno si pružaju podršku kako bi promicale:

(a)    odgovoran ribolov i upravljanje ribarstvom u skladu s načelima održivog razvoja radi očuvanja zdravog ribljeg fonda i ekosustava i

(b)    suradnju u okviru relevantnih multilateralnih i međunarodnih organizacija odgovornih za upravljanje živim vodenim resursima i njihovo očuvanje, posebno jačanjem odgovarajućih međunarodnih mehanizama praćenja i instrumenata za izvršavanje zakonodavstva.

ČLANAK 74.

Stranke podupiru inicijative kao što su uzajamna razmjena iskustava i pružanje podrške kako bi osigurale provedbu održive ribarstvene politike, uključujući:

(a)    upravljanje resursima ribarstva i akvakulture;

(b)    inspekciju i kontrolu ribolovnih aktivnosti;

(c)    prikupljanje podataka o ulovu i iskrcavanju te bioloških i gospodarskih podataka;

(d)    poboljšanje učinkovitosti tržišta, posebno promicanjem organizacija proizvođača i informiranjem potrošača, kao i normama o stavljanju na tržište i sljedivosti;

(e)    održivi razvoj područja s obalom jezera ili koja uključuju ribnjake ili ušće rijeke te imaju znatnu razinu zapošljavanja u sektoru ribarstva i

(f)    razmjenu iskustava među institucijama o zakonodavstvu u području održive akvakulture i njegovoj praktičnoj provedbi u prirodnim bazenima i umjetnim jezerima.

ČLANAK 75.

Uzimajući u obzir suradnju u području ribarstva, prometa, okoliša i drugih politika povezanih s morem, stranke isto tako surađuju i međusobno si pružaju podršku, prema potrebi, u pogledu pomorskih pitanja, posebno aktivnim podupiranjem integriranog pristupa pomorskim pitanjima i dobrom upravljanju u relevantnim regionalnim i međunarodnim forumima.

POGLAVLJE 12.

RUDARSTVO

ČLANAK 76.

Stranke razvijaju i jačaju suradnju u području rudarstva i proizvodnje sirovina radi promicanja međusobnog razumijevanja, poboljšanja poslovnog okruženja, razmjene informacija i suradnje u neenergetskim pitanjima, posebno u vezi s vađenjem metalne rude i industrijskih minerala.

ČLANAK 77.

Stranke surađuju kako bi:

(a)    razmjenjivale informacije o kretanjima u svojim sektorima rudarstva i sirovina;

(b)    razmjenjivale informacije o pitanjima povezanima s trgovinom sirovinama radi promicanja bilateralnih razmjena;

(c)    razmjenjivale informacije i najbolje prakse u odnosu na održivi razvoj rudarske industrije i

(d)    razmjenjivale informacije i najbolje prakse povezane s osposobljavanjem, vještinama i sigurnošću u rudarskoj industriji.

POGLAVLJE 13.

SURADNJA U PODRUČJU ISTRAŽIVANJA I INOVACIJA

ČLANAK 78.

Stranke promiču suradnju u svim područjima civilnih znanstvenih istraživanja, tehnološkog razvoja i inovacija na temelju uzajamne koristi i podložno odgovarajućoj i djelotvornoj zaštiti prava intelektualnog vlasništva.

ČLANAK 79.

Suradnja iz članka 78. obuhvaća:

(a)    politički dijalog i razmjenu znanstvenih i tehnoloških informacija;

(b)    olakšavanje odgovarajućeg pristupa odgovarajućim programima svake stranke;

(c)    inicijative za povećanje istraživačkih kapaciteta i sudjelovanja istraživačkih subjekata iz Republike Armenije u okvirnom programu Europske unije za istraživanje;

(d)    promicanje zajedničkih istraživačkih projekata u svim područjima istraživanja i inovacija;

(e)    aktivnosti osposobljavanja i programe mobilnosti za znanstvenike, istraživače i drugo istraživačko osoblje koje sudjeluje u aktivnostima istraživanja i inovacija s obje strane;

(f)    olakšavanje, u okviru primjenjivog zakonodavstva, slobodnog kretanja istraživačkog osoblja koje sudjeluje u aktivnostima obuhvaćenima ovim Sporazumom i prekograničnog kretanja robe namijenjene za upotrebu u takvim aktivnostima i

(g)    druge oblike suradnje u području istraživanja i inovacija na temelju međusobnog dogovora.

ČLANAK 80.

Pri provedbi tih aktivnosti suradnje trebalo bi tražiti sinergije s aktivnostima koje financira Međunarodni znanstveno-tehnološki centar (ISTC) i drugim aktivnostima koje se provode u okviru financijske suradnje između Europske unije i Republike Armenije kako je utvrđeno u poglavlju 1. glave VII.

POGLAVLJE 14.

ZAŠTITA POTROŠAČA

ČLANAK 81.

Stranke surađuju kako bi osigurale visoku razinu zaštite potrošača i postigle kompatibilnost između svojih sustava zaštite potrošača.

ČLANAK 82.

Prema potrebi, suradnja može uključivati:

(a)    usmjerenost na približavanje zakonodavstva Republike Armenije u području zaštite potrošača zakonodavstvu Europske unije, uz izbjegavanje prepreka trgovini;

(b)    promicanje razmjene informacija o sustavima zaštite potrošača, uključujući zakonodavstvo u području zaštite potrošača i njegovu provedbu, sigurnost proizvoda za široku potrošnju, sustave za razmjenu informacija, obrazovanje i osnaživanje potrošača te naknadu štete potrošačima;

(c)    aktivnosti osposobljavanja administrativnih službenika i ostalih predstavnika interesa potrošača i

(d)    poticanje razvoja neovisnih udruga potrošača i kontakata među predstavnicima potrošača.

ČLANAK 83.

Republika Armenija usklađuje svoje zakonodavstvo s aktima Europske unije i međunarodnim instrumentima iz Priloga VI. u skladu s odredbama tog Priloga.

POGLAVLJE 15.

ZAPOŠLJAVANJE, SOCIJALNA POLITIKA I JEDNAKE MOGUĆNOSTI

ČLANAK 84.

Stranke jačaju dijalog i suradnju na promicanju programa za dostojanstven rad Međunarodne organizacije rada (MOR), politike zapošljavanja, zdravlja i sigurnosti na radu, socijalnog dijaloga, socijalne zaštite, socijalne uključenosti, rodne ravnopravnosti i borbe protiv diskriminacije, čime pridonose promicanju brojnijih i boljih radnih mjesta, smanjenju siromaštva, boljoj socijalnoj koheziji, održivom razvoju i poboljšanoj kvaliteti života.

ČLANAK 85.

Suradnja na temelju razmjene informacija i najbolje prakse može obuhvaćati određeni broj pitanja koja treba utvrditi u sljedećim područjima:

(a)    smanjenje siromaštva i jačanje socijalne kohezije;

(b)    politika zapošljavanja usmjerena na brojnija i bolja radna mjesta s dostojanstvenim uvjetima rada, uključujući u cilju smanjenja sive ekonomije i neslužbenog zapošljavanja;

(c)    promicanje aktivnih mjera tržišta rada i učinkovitih službi za zapošljavanje radi modernizacije tržišta rada i prilagodbe potrebama tržišta rada;

(d)    poticanje uključivijih tržišta rada i sustava socijalne sigurnosti koji obuhvaćaju osobe u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s invaliditetom i pripadnike manjinskih skupina;

(e)    jednake mogućnosti i borba protiv diskriminacije, usmjerene na unapređenje rodne ravnopravnosti i osiguranje jednakih mogućnosti za žene i muškarce, kao i borbu protiv diskriminacije na temelju spola, rasne ili etničke pripadnosti, religije ili uvjerenja, invaliditeta, godina ili spolne orijentacije;

(f)    socijalna politika usmjerena na podizanje razine socijalne zaštite i modernizaciju sustava socijalne zaštite u smislu kvalitete, dostupnosti i financijske održivosti;

(g)    unapređenje sudjelovanja socijalnih partnera i promicanje socijalnog dijaloga, među ostalim jačanjem kapaciteta svih relevantnih dionika;

(h)    promicanje zdravlja i sigurnosti na radu i

(i)    promicanje društveno odgovornog poslovanja.

ČLANAK 86.

Stranke potiču uključivanje svih relevantnih dionika, uključujući organizacije civilnog društva, a posebno socijalne partnere, u oblikovanje politike i reforme u Republici Armeniji te u suradnju između stranaka u okviru ovog Sporazuma.

ČLANAK 87.

Stranke nastoje ojačati suradnju u pitanjima zapošljavanja i socijalne politike u svim relevantnim regionalnim, multilateralnim i međunarodnim forumima i organizacijama.

ČLANAK 88.

Stranke promiču društvenu odgovornost poduzeća i njihovu obvezu snošenja odgovornosti te potiču odgovorne poslovne prakse kao što su one koje se promiču Smjernicama OECD-a za multinacionalna poduzeća, Globalnim sporazumom UN-a, Trostranom deklaracijom MOR-a o načelima za multinacionalna poduzeća i socijalnu politiku te normom ISO 26000.

ČLANAK 89.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvija se redoviti dijalog.

ČLANAK 90.

Armenija usklađuje svoje zakonodavstvo s aktima Europske unije i međunarodnim instrumentima iz Priloga VII. u skladu s odredbama tog Priloga.

POGLAVLJE 16.

SURADNJA U PODRUČJU ZDRAVSTVA

ČLANAK 91.

Stranke razvijaju suradnju u području javnog zdravlja radi podizanja razine sigurnosti javnog zdravlja u skladu sa zajedničkim vrijednostima i načelima u pogledu zdravlja kao preduvjeta za održivi razvoj i gospodarski rast.

ČLANAK 92.

Suradnja uključuje prevenciju i kontrolu zaraznih i nezaraznih bolesti, među ostalim razmjenom zdravstvenih informacija, promicanjem pristupa uključivanja zdravstvenog aspekta u sve politike, suradnjom s međunarodnim organizacijama, a posebno Svjetskom zdravstvenom organizacijom, te promicanjem primjene međunarodnih sporazuma u području zdravstva, kao što su Okvirna konvencija Svjetske zdravstvene organizacije o nadzoru na duhanom iz 2003. i Međunarodni zdravstveni propisi.

POGLAVLJE 17.

OBRAZOVANJE, OSPOSOBLJAVANJE I MLADI

ČLANAK 93.

Stranke surađuju u području obrazovanja i osposobljavanja radi jačanja suradnje i političkog dijaloga u cilju usklađivanja sustava obrazovanja i osposobljavanja u Republici Armeniji s politikama i praksama Europske unije. Stranke surađuju u promicanju cjeloživotnog učenja i potiču suradnju i transparentnost na svim razinama obrazovanja i osposobljavanja, uz poseban naglasak na strukovno i visoko obrazovanje.

ČLANAK 94.

Suradnja u području obrazovanja i osposobljavanja usmjerena je, među ostalim, na:

(a)    promicanje cjeloživotnog učenja koje je ključno za rast i zapošljavanje i koje građanima može omogućiti potpuno sudjelovanje u društvu;

(b)    modernizaciju sustava obrazovanja i osposobljavanja, uključujući sustave osposobljavanja javnih/državnih službenika, te podizanje kvalitete, relevantnosti i pristupa za cijelo vrijeme trajanja obrazovanja, od ranog djetinjstva do tercijarnog obrazovanja;

(c)    promicanje usklađivanja i koordiniranih reformi u području visokog obrazovanja u skladu s programom Europske unije za visoko obrazovanje i Europskim prostorom visokog obrazovanja (Bolonjski proces);

(d)    jačanje međunarodne akademske suradnje, povećanje sudjelovanja u programima suradnje Europske unije i poboljšanje mobilnosti studenata i profesora;

(e)    poticanje učenja stranih jezika;

(f)    razvoj nacionalnog kvalifikacijskog okvira radi poboljšanja transparentnosti te priznavanja kvalifikacija i kompetencija u okviru Europske mreže izvještajnih centara i nacionalnih izvještajnih centara o priznavanju inozemnih visokoškolskih kvalifikacija (ENIC-NARIC) usklađenih s Europskim kvalifikacijskim okvirom;

(g)    unapređenje suradnje u daljnjem razvoju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, uzimajući pritom u obzir dobru praksu u Europskoj uniji i

(h)    jačanje razumijevanja i znanja o europskom integracijskom procesu, akademskog dijaloga o odnosima EU-a i Istočnog partnerstva te sudjelovanja u odgovarajućim programima Europske unije, među ostalim u području državne službe.

ČLANAK 95.

Stranke su suglasne surađivati u području mladih u cilju:

(a)    jačanja suradnje i razmjena u području politike mladih i neformalnog obrazovanja mladih osoba i osoba koje rade s mladima;

(b)    olakšavanja aktivnog sudjelovanja svih mladih osoba u društvu;

(c)    pružanja podrške mobilnosti mladih osoba i osoba koje rade s mladima kao sredstva za promicanje međukulturnog dijaloga i stjecanje znanja, vještina i kompetencija izvan formalnih obrazovnih sustava, uključujući volontiranjem i

(d)    promicanja suradnje između organizacija mladih radi pružanja potpore civilnom društvu.

POGLAVLJE 18.

SURADNJA U PODRUČJU KULTURE

ČLANAK 96.

Stranke će promicati kulturnu suradnju u skladu s načelima sadržanima u Konvenciji Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005. Stranke će održavati redoviti dijalog o politikama u područjima od zajedničkog interesa, uključujući razvoj kulturnih industrija u Europskoj uniji i Republici Armeniji. Suradnjom stranaka ojačat će se međukulturni dijalog, među ostalim sudjelovanjem kulturnog sektora i civilnog društva iz Europske unije i Republike Armenije.

ČLANAK 97.

Suradnja je, među ostalim, usmjerena na:

(a)    kulturnu suradnju i kulturne razmjene;

(b)    mobilnost umjetnosti i umjetnika te jačanje kapaciteta kulturnog sektora;

(c)    međukulturni dijalog;

(d)    dijalog o kulturnoj politici;

(e)    program Kreativna Europa i

(f)    suradnju u međunarodnim forumima kao što su UNESCO i Vijeće Europe radi podupiranja kulturne raznolikosti te očuvanja i vrednovanja kulturne i povijesne baštine.

POGLAVLJE 19.

SURADNJA U PODRUČJU AUDIOVIZUALNIH DJELATNOSTI I MEDIJA

ČLANAK 98.

Stranke će promicati suradnju u području audiovizualnih djelatnosti. Suradnjom se ojačava audiovizualna industrija u Europskoj uniji i Republici Armeniji, posebno osposobljavanjem stručnjaka i razmjenom informacija.

ČLANAK 99.

1.    Stranke održavaju redoviti dijalog o audiovizualnoj i medijskoj politici te surađuju u cilju jačanja nezavisnosti i stručnosti medija, kao i veza s medijima u Europskoj uniji u skladu s europskim normama, uključujući one Vijeća Europe i Konvencije UNESCO-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005.

2.    Suradnja može, među ostalim, obuhvaćati pitanje osposobljavanja novinara i drugih medijskih djelatnika, kao i podršku medijima.

ČLANAK 100.

Suradnja je, među ostalim, usmjerena na:

(a)    dijalog o audiovizualnoj i medijskoj politici;

(b)    suradnju u međunarodnim forumima (kao što su UNESCO i WTO) i

(c)    suradnju u području audiovizualnih djelatnosti i medija, uključujući u području kinematografije.

POGLAVLJE 20.

SURADNJA U PODRUČJU SPORTA I TJELESNE AKTIVNOSTI

ČLANAK 101.

Stranke promiču suradnju u području sporta i tjelesne aktivnosti, posebno razmjenom informacija i dobrih praksi radi promicanja zdravog načina života, dobrog upravljanja u sportu te društvenih i obrazovnih vrijednosti sporta, kao i radi borbe protiv prijetnji integritetu sporta kao što su doping, namještanje natjecanja, rasizam i nasilje u Europskoj uniji i Republici Armeniji.

POGLAVLJE 21.

SURADNJA U PODRUČJU CIVILNOG DRUŠTVA

ČLANAK 102.

Stranke uspostavljaju dijalog o suradnji u području civilnog društva sa sljedećim ciljevima:

(a)    jačanje kontakata i razmjene informacija i iskustava između svih sektora civilnog društva u Europskoj uniji i Republici Armeniji;

(b)    osiguravanje boljeg poznavanja i razumijevanja Republike Armenije, uključujući njezinu povijest i kulturu, u Europskoj uniji, a posebno među organizacijama civilnog društva iz država članica, čime se omogućuje bolje razumijevanje prilika i izazova u budućim odnosima i

(c)    osiguravanje boljeg poznavanja i razumijevanja Europske unije u Republici Armeniji, a posebno među organizacijama civilnog društva iz Republike Armenije, bez isključivog naglaska na vrijednostima na kojima se temelji Europska unija, njezinim politikama i njezinom funkcioniranju.

ČLANAK 103.

1.    Stranke promiču dijalog i suradnju među dionicima civilnog društva na objema stranama kao sastavni dio odnosa između Europske unije i Republike Armenije.

2.    Ciljevi su tog dijaloga i suradnje:

(a)    osigurati uključenost civilnog društva u odnose između Europske unije i Republike Armenije;

(b)    ojačati sudjelovanje civilnog društva u postupku javnog donošenja odluka, posebno uspostavom otvorenog, transparentnog i redovitog dijaloga između, s jedne strane, javnih institucija i, s druge strane, predstavničkih udruženja i civilnog društva;

(c)    olakšati proces izgradnje institucija i konsolidaciju organizacija civilnog društva na različite načine, uključujući, među ostalim: zagovaračku podršku, neformalno i formalno umrežavanje, uzajamne posjete i radionice, posebno u cilju poboljšanja pravnog okvira za civilno društvo i

(d)    omogućiti predstavnicima civilnog društva obiju strana upoznavanje s postupcima savjetovanja i dijaloga između civilnih i socijalnih partnera one druge strane, posebno u cilju daljnje integracije civilnog društva u postupak javnog donošenja odluka u Republici Armeniji.

ČLANAK 104.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog između stranaka.

POGLAVLJE 22.

REGIONALNI RAZVOJ, SURADNJA NA PREKOGRANIČNOJ
I REGIONALNOJ RAZINI

ČLANAK 105.

1.    Stranke promiču međusobno razumijevanje i bilateralnu suradnju u području politike regionalnog razvoja, uključujući metode oblikovanja i provedbe regionalnih politika, upravljanja i partnerstva na više razina, s posebnim naglaskom na razvoju područja u nepovoljnom položaju i teritorijalnoj suradnji, u cilju uspostave komunikacijskih kanala i poboljšavanja razmjene informacija i iskustava između nacionalnih, regionalnih i lokalnih tijela, društveno-gospodarskih subjekata i civilnog društva.

2.    Stranke posebno surađuju u cilju usklađivanja prakse Republike Armenije sa sljedećim načelima:

(a)    jačanje višerazinskog upravljanja u mjeri u kojoj to utječe na središnju, regionalnu i lokalnu razinu, s posebnim naglaskom na načinima jačanja uključivanja regionalnih i lokalnih dionika;

(b)    učvršćivanje partnerstva između svih dionika koji sudjeluju u regionalnom razvoju i

(c)    sufinanciranje financijskim doprinosom stranaka koje sudjeluju u provedbi programa i projekata regionalnog razvoja.

ČLANAK 106.

1.    Stranke podupiru i jačaju uključivanje tijela na lokalnoj i regionalnoj razini u suradnju u području regionalne politike, uključujući prekograničnu suradnju i povezane upravljačke strukture, jačaju suradnju uspostavom povoljnog recipročnog zakonodavnog okvira, primjenjuju i razvijaju mjere izgradnje kapaciteta te promiču jačanje prekograničnih i regionalnih gospodarskih i poslovnih mreža.

2.    Stranke će surađivati radi učvršćivanja institucionalnih i operativnih kapaciteta institucija Republike Armenije u području regionalnog razvoja i prostornog planiranja, među ostalim:

(a)    unapređenjem međuinstitucionalne koordinacije, a posebno mehanizma vertikalne i horizontalne interakcije središnje i lokalne uprave u postupku razvoja i provedbe regionalnih politika;

(b)    razvojem kapaciteta regionalnih i lokalnih tijela radi promicanja prekogranične suradnje, uzimajući u obzir propise i praksu Europske unije i

(c)    dijeljenjem znanja, informacija i najbolje prakse u području politika regionalnog razvoja radi promicanja gospodarske dobrobiti lokalnih zajednica i ujednačenog razvoja regija.

ČLANAK 107.

1.    Stranke jačaju i potiču razvoj prekogranične suradnje u drugim područjima obuhvaćenima ovim Sporazumom kao što su, među ostalim, promet, energetika, zaštita okoliša, komunikacijske mreže, kultura, obrazovanje, turizam i zdravlje.

2.    Stranke jačaju suradnju između svojih regija u obliku transnacionalnih i međuregionalnih programa, čime potiču sudjelovanje regija Republike Armenije u europskim regionalnim strukturama i organizacijama te promiču svoj gospodarski i institucionalni razvoj provedbom projekata od zajedničkog interesa.

3.    Aktivnosti iz stavka 2. odvijat će se u kontekstu:

(a)    nastavka teritorijalne suradnje s europskim regijama (uključujući suradnju u okviru transnacionalnih i prekograničnih programa suradnje);

(b)    suradnje u okviru Istočnog partnerstva te suradnje s tijelima Europske unije, uključujući Odbor regija, i sudjelovanja u različitim europskim regionalnim projektima i inicijativama i

(c)    suradnje, među ostalim, s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (EGSO) i Europskom mrežom za praćenje prostornog planiranja (ESPON).

ČLANAK 108.

O pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem odvijat će se redoviti dijalog.

POGLAVLJE 23.

CIVILNA ZAŠTITA

ČLANAK 109.

Stranke razvijaju i jačaju suradnju u području prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem. Suradnja se odvija uzimajući u obzir interese stranaka na temelju ravnopravnosti i uzajamne koristi, kao i međuovisnost koja postoji između stranaka te multilateralne aktivnosti u tom području.

ČLANAK 110.

Suradnja je usmjerena na poboljšavanje sprječavanja prirodnih katastrofa i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem, pripreme za njih i reakcije na njih.

ČLANAK 111.

Stranke, među ostalim, razmjenjuju informacije i stručna znanja te provode zajedničke aktivnosti na bilateralnoj osnovi i/ili u okviru multilateralnih programa. Suradnja se može odvijati, među ostalim, provođenjem posebnih sporazuma i/ili administrativnih aranžmana sklopljenih između stranaka u području civilne zaštite. Stranke mogu zajednički odlučiti o posebnim smjernicama i/ili radnim planovima za aktivnosti predviđene ovim Sporazumom ili planirane u skladu s njim.

ČLANAK 112.

Suradnja može uključivati sljedeće ciljeve:

(a)    razmjenu i redovito ažuriranje podataka za kontakt radi osiguravanja neprekidnih dijaloga i radi mogućnosti održavanja neprekidnog međusobnog kontakta;

(b)    pojednostavnjenje uzajamne pomoći u slučaju velikih nesreća, prema potrebi i podložno dostupnosti dovoljnih sredstava;

(c)    neprekidnu razmjenu ranih upozorenja i ažuriranih informacija o ozbiljnim izvanrednim situacijama koje utječu na Europsku uniju i Republiku Armeniju, uključujući zahtjeve i ponude za pomoć;

(d)    razmjenu informacija o pružanju pomoći stranaka trećim zemljama u slučaju izvanrednih situacija u koje je uključen mehanizam EU-a za civilnu zaštitu;

(e)    suradnju u području potpore državi domaćinu kada zatraži ili pruža pomoć;

(f)    razmjenu najboljih praksi i smjernica u području sprječavanja katastrofa, pripremljenosti i reagiranja;

(g)    suradnju u području smanjenja rizika od katastrofe vodeći računa, među ostalim, o: institucionalnim vezama i zagovaranju; informacijama, obrazovanju i komunikaciji te najboljim praksama u cilju sprječavanja ili ublažavanja učinaka prirodnih opasnosti;

(h)    suradnju u cilju poboljšavanja baze znanja u pogledu katastrofa i opasnosti te ocjene rizika za upravljanje katastrofama;

(i)    suradnju u pogledu ocjene učinaka katastrofa na okoliš i javno zdravlje;

(j)    pozivanje stručnjaka na posebne tehničke radionice i skupove o pitanjima civilne zaštite;

(k)    pozivanje, ovisno o slučaju, promatrača na posebne vježbe i tečajeve osposobljavanja koje organizira Europska unija i/ili Republika Armenija i

(l)    jačanje suradnje u pogledu najdjelotvornije upotrebe dostupnih kapaciteta civilne zaštite.

GLAVA VI.

TRGOVINA I PITANJA POVEZANA S TRGOVINOM

POGLAVLJE 1.

TRGOVINA ROBOM

ČLANAK 113.

Tretman najpovlaštenije nacije

1.    Svaka stranka robi druge stranke odobrava tretman najpovlaštenije nacije u skladu s člankom I. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. („GATT iz 1994.”) sadržanog u Prilogu 1.A Sporazumu iz Marakeša o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije koji je potpisan 15. travnja 1994. („Sporazum o WTO-u”), uključujući njegove napomene za tumačenje koje su obuhvaćene ovim Sporazumom i čine njegov sastavni dio mutatis mutandis.

2.    Stavak 1. ovog članka ne primjenjuje se u odnosu na povlašteni tretman koji je jedna od stranaka dodijelila robi druge zemlje u skladu s GATT-om iz 1994.

ČLANAK 114.

Nacionalni tretman

Svaka stranka odobrava robi druge stranke nacionalni tretman u skladu s člankom III. GATT-a iz 1994., uključujući njegove napomene za tumačenje koje su obuhvaćene ovim Sporazumom i čine njegov sastavni dio mutatis mutandis.

ČLANAK 115.

Uvozne carine i davanja

Svaka stranka primjenjuje uvozne carine i davanja u skladu sa svojim obvezama utvrđenima u skladu sa Sporazumom o WTO-u.

ČLANAK 116.

Izvozne carine, porezi ili druga davanja

Ni jedna stranka ne donosi niti provodi bilo kakve carine, poreze ili druga davanja na izvoz ili u vezi s izvozom robe na područje druge stranke koji su veći od onih koji bi bili uvedeni za sličnu robu da je namijenjena domaćem tržištu.

ČLANAK 117.

Uvozna i izvozna ograničenja

1.    Nijedna stranka ne može donijeti niti provoditi bilo kakvu zabranu ili ograničenje, osim carina, poreza ili drugih davanja, bilo da se provode kvotama, uvoznim ili izvoznim dozvolama ili drugim mjerama, na uvoz robe druge stranke ili na izvoz ili prodaju za izvoz robe s odredištem na području druge stranke u skladu s člankom XI. GATT-a iz 1994. i njegovim napomenama za tumačenje. U tu je svrhu članak XI. GATT-a iz 1994., uključujući njegove napomene za tumačenje, obuhvaćen ovim Sporazumom i čini njegov sastavni dio mutatis mutandis.

2.    Stranke razmjenjuju informacije i dobre prakse u pogledu kontrole izvoza robe s dvojnom namjenom u cilju promicanja usklađivanja sustava kontrole izvoza Europske unije i Republike Armenije.

ČLANAK 118.

Obnovljeni proizvodi

1.    Stranke za obnovljene proizvode odobravaju jednak tretman kao za nove slične proizvode. Stranka može zahtijevati posebno označivanje obnovljenih proizvoda kako bi se spriječilo zavaravanje potrošača.

2.    Radi veće jasnoće, članak 117. stavak 1. primjenjuje se na zabrane i ograničenja za obnovljene proizvode.

3.    U skladu sa svojim obvezama na temelju ovog Sporazuma i Sporazuma o WTO-u, stranka može zahtijevati da obnovljeni proizvodi:

(a)    budu identificirani kao takvi za potrebe distribucije ili prodaje na njezinu području i

(b)    ispunjavaju sve primjenjive tehničke zahtjeve koji se primjenjuju na istovjetne nove proizvode.

4.    Ako stranka donese ili provodi zabrane ili ograničenja za rabljene proizvode, te mjere ne primjenjuje na obnovljene proizvode.

5.    Za potrebe ovog članka, obnovljeni proizvod znači proizvod koji:

(a)    se u cijelosti ili djelomično sastoji od dijelova dobivenih iz proizvoda koji su prethodno bili korišteni i

(b)    ima sličan radni učinak i radne uvjete u usporedbi s izvornim novim proizvodom te ima jednako jamstvo kao novi proizvod.

ČLANAK 119.

Privremeni uvoz robe

Svaka stranka odobrava drugoj stranci oslobođenje od uvoznih davanja i carina na privremeno uvezenu robu, u slučajevima i u skladu s postupcima utvrđenima međunarodnim sporazumima o privremenom uvozu robe koji su za nju obvezujući. To oslobođenje primjenjuje se u skladu sa zakonima i propisima svake stranke.

ČLANAK 120.

Provoz

Stranke su suglasne da je načelo slobodnog provoza ključan uvjet za postizanje ciljeva ovog Sporazuma. S tim u vezi svaka stranka na svojem području osigurava slobodan provoz robe koja je poslana iz druge stranke ili je njezino odredište na području druge stranke u skladu s člankom V. GATT-a iz 1994., uključujući njegove napomene za tumačenje, koji je obuhvaćen ovim Sporazumom i čini njegov sastavni dio mutatis mutandis.

ČLANAK 121.

Zaštita trgovine

1.    Ničim se u ovom Sporazumu ne dovodi u pitanje niti utječe na prava i obveze svake stranke u skladu s:

(a)    člankom XIX. GATT-a iz 1994. i Sporazumom o zaštitnim mjerama sadržanim u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u;

(b)    člankom 5. Sporazuma o poljoprivredi sadržanog u Prilogu 1.A Sporazumu WTO-a o posebnim odredbama o zaštitnim mjerama i

(c)    člankom VI. GATT-a iz 1994., Sporazumom o provedbi članka VI. Općeg sporazuma o carinama i trgovini iz 1994. sadržanim u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u te Sporazumom o subvencijama i kompenzacijskim mjerama sadržanim u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u.

2.    Postojeća prava i obveze iz stavka 1. te mjere koje iz njih proizlaze ne podliježu odredbama ovog Sporazuma o rješavanju sporova.

ČLANAK 122.

Iznimke

1.    Stranke potvrđuju da se njihova postojeća prava i obveze u skladu s člankom XX. GATT-a iz 1994. i njegovim napomenama za tumačenje primjenjuju na trgovinu robom koja je obuhvaćena ovim Sporazumom. U tu je svrhu članak XX. GATT-a iz 1994., uključujući njegove napomene za tumačenje, obuhvaćen ovim Sporazumom i čini njegov sastavni dio mutatis mutandis.

2.    Stranke razumiju da prije poduzimanja bilo kakvih mjera predviđenih u članku XX. podstavcima (i) i (j) GATT-a iz 1994. stranka koja namjerava poduzeti mjere dostavlja drugoj stranci sve relevantne informacije u cilju pronalaženja rješenja koje je prihvatljivo za obje stranke. Stranke se mogu usuglasiti o svim sredstvima potrebnima za otklanjanje poteškoća. Ako se dogovor ne postigne u roku od 30 dana od dostave tih informacija, stranka može na predmetnu robu primijeniti mjere na temelju ovog članka. Ako iznimne i kritične okolnosti zahtijevaju hitno djelovanje te zbog tih okolnosti nisu mogući prethodno obavješćivanje i ispitivanje, stranka koja namjerava poduzeti mjere može odmah primijeniti mjere opreza koje su potrebne za rješavanje situacije i o tome odmah obavješćuje drugu stranku.

POGLAVLJE 2.

CARINA

ČLANAK 123.

Carinska suradnja

1.    Stranke jačaju suradnju u području carine kako bi olakšale trgovinu, osigurale transparentno trgovinsko okruženje, poboljšale sigurnost lanca opskrbe, promicale zaštitu potrošača, zaustavile tokove robe kojom se povređuju prava intelektualnog vlasništva i kako bi se borile protiv krijumčarenja i prijevare.

2.    U svrhu provedbe ciljeva iz stavka 1. i u granicama raspoloživih resursa, stranke surađuju, među ostalim, radi:

(a)    poboljšanja carinskog zakonodavstva, propisa, praksi i povezanih obvezujućih odluka te pojednostavnjenja carinskih postupaka u skladu s međunarodnim konvencijama i normama primjenjivima u području carine i olakšavanja trgovine, uključujući one koje su razvile Svjetska trgovinska organizacija i Svjetska carinska organizacija, posebno Međunarodnu konvenciju o pojednostavnjenju i usklađivanju carinskih postupaka, kako je izmijenjena („Revidirana konvencija iz Kyota”), i uzimajući u obzir instrumente i najbolje prakse koje je razvila Europska unija, uključujući carinske sheme (customs blueprints);

(b)    uspostave modernih carinskih sustava, uključujući moderne tehnologije za carinjenje, odredbi za ovlaštene gospodarske subjekte, automatske analize i kontrola koji su utemeljeni na riziku, pojednostavnjenih postupaka puštanja robe u promet, kontrola nakon carinjenja, transparentnog utvrđivanja carinske vrijednosti i odredaba za partnerstvo između carinskih tijela i poduzeća;

(c)    poticanja najviših standarda u pogledu integriteta u području carine, posebno na granici, primjenjujući mjere koje su odraz načela utvrđenih u Deklaraciji Vijeća za carinsku suradnju o dobrom upravljanju i integritetu u području carine, kako je zadnje izmijenjena u lipnju 2003. („Revidirana deklaracija iz Arushe Svjetske carinske organizacije”);

(d)    razmjene najbolje prakse, kao i osiguravanja osposobljavanja i tehničke podrške za planiranje i izgradnju kapaciteta te za osiguravanje najviših standarda u pogledu integriteta;

(e)    razmjene, prema potrebi, relevantnih informacija i podataka u skladu s pravnim zahtjevima svake stranke o povjerljivosti osjetljivih podataka i zaštiti osobnih podataka;

(f)    sudjelovanja, kada je to svrhovito i primjereno, u koordiniranim carinskim aktivnostima između carinskih tijela stranaka;

(g)    uspostave, kada je to svrhovito i primjereno, uzajamnog priznavanja programa ovlaštenih gospodarskih subjekata i carinskih kontrola, uključujući jednakovrijedne mjere za olakšavanje trgovine;

(h)    pronalaženja, kada je to svrhovito i primjereno, mogućnosti međusobnog povezivanja dotičnih sustava carinskog provoza i

(i)    poboljšanja provedbe obveza povezanih s carinom u trgovinskim odnosima između Europske unije i Republike Armenije, uključujući suradnju u pogledu podrijetla robe.

ČLANAK 124.

Uzajamna administrativna pomoć

Ne dovodeći u pitanje druge oblike suradnje predviđene ovim Sporazumom, a posebno njegovim člankom 123., stranke jedna drugoj pružaju uzajamnu administrativnu pomoć u carinskim pitanjima u skladu s odredbama Protokola o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima uz ovaj Sporazum.

ČLANAK 125.

Utvrđivanje carinske vrijednosti

1.    Stranke primjenjuju odredbe Sporazuma o provedbi članka VII. GATT-a iz 1994., uključujući sve naknadne izmjene, na utvrđivanje vrijednosti robe kojom se trguje među strankama u carinske svrhe. Te su odredbe obuhvaćene ovim Sporazumom i čine njegov sastavni dio mutatis mutandis.

2.    Stranke surađuju u cilju postizanja zajedničkog pristupa pitanjima povezanima s utvrđivanjem carinske vrijednosti.

ČLANAK 126.

Pododbor za carinu

1.    Uspostavlja se Pododbor za carinu.

2.    Pododbor za carinu održava redovite sastanke i prati provedbu ovog poglavlja, uključujući pitanja carinske suradnje, olakšavanja trgovine, prekogranične carinske suradnje i upravljanja, tehničke pomoći u vezi s carinom, pravila o podrijetlu, carinske provedbe prava intelektualnog vlasništva te uzajamne administrativne pomoći u carinskim pitanjima.

3.    Pododbor za carinu, među ostalim:

(a)    nadzire pravilno funkcioniranje ovog poglavlja i Protokola o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima uz ovaj Sporazum;

(b)    donosi praktične aranžmane i mjere za provedbu ovog poglavlja i Protokola o uzajamnoj administrativnoj pomoći u carinskim pitanjima uz ovaj Sporazum, uključujući o razmjeni informacija i podataka, uzajamnom priznavanju carinskih kontrola i programa trgovinskog partnerstva te uzajamno dogovorenim povlasticama;

(c)    razmjenjuje stajališta o svim temama od zajedničkog interesa, uključujući buduće mjere i resurse potrebne za njihovu provedbu i primjenu i

(d)    prema potrebi, daje preporuke Odboru za partnerstvo.

POGLAVLJE 3.

TEHNIČKE PREPREKE TRGOVINI

ČLANAK 127.

Cilj

Cilj je ovog poglavlja olakšati trgovinu robom među strankama osiguravanjem okvira za sprječavanje, utvrđivanje i uklanjanje nepotrebnih prepreka trgovini obuhvaćenih područjem primjene Sporazuma o tehničkim preprekama u trgovini sadržanog u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u („Sporazum o TBT-u”).

ČLANAK 128.

Područje primjene i definicije

1.    Svaka stranka ovo poglavlje primjenjuje na pripremu, donošenje i primjenu normi, tehničkih propisa i postupaka ocjenjivanja sukladnosti, kako je definirano u Sporazumu o TBT-u, koji utječu ili mogu utjecati na trgovinu robom između stranaka.

2.    Ovo se poglavlje, neovisno o stavku 1., ne primjenjuje na sanitarne i fitosanitarne mjere kako su definirane u Prilogu A Sporazumu o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera sadržanom u Prilogu 1.A Sporazumu o WTO-u („Sporazum o SPS-u”) niti na specifikacije za kupnju koje javna tijela sastavljaju za potrebe vlastite proizvodnje ili potrošnje.

3.    Za potrebe ovog poglavlja primjenjuju se definicije iz Priloga 1. Sporazumu o TBT-u.

ČLANAK 129.

Sporazum o TBT-u

Stranke potvrđuju svoja postojeća međusobna prava i obveze na temelju Sporazuma o TBT-u, koji je obuhvaćen ovim Sporazumom i čini njegov sastavni dio.

ČLANAK 130.

Suradnja u području tehničkih prepreka u trgovini

1.    Stranke jačaju suradnju u pogledu normi, tehničkih propisa, mjeriteljstva, nadzora tržišta, akreditiranja i postupaka ocjenjivanja sukladnosti u cilju poboljšavanja uzajamnog razumijevanja njihovih sustava i olakšavanja pristupa njihovim tržištima. U tu svrhu stranke nastoje utvrditi i razviti inicijative i mehanizme za regulatornu suradnju prikladne za određena pitanja ili sektore koji mogu uključivati, ali nisu ograničeni na:

(a)    razmjenu informacija i iskustava o pripremi i primjeni njihovih tehničkih propisa i postupaka ocjenjivanja sukladnosti;

(b)    rad usmjeren prema mogućnosti približavanja ili usklađivanja tehničkih zahtjeva i postupaka ocjenjivanja sukladnosti;

(c)    poticanje suradnje među njihovim tijelima nadležnima za mjeriteljstvo, normizaciju, ocjenjivanje sukladnosti i akreditiranje i

(d)    razmjenu informacija o promjenama u relevantnim regionalnim i multilateralnim forumima o normama, tehničkim propisima, postupcima ocjenjivanja sukladnosti i akreditiranju.

2.    U cilju promicanja međusobne trgovine, stranke:

(a)    nastoje smanjiti razlike koje među njima postoje u pogledu tehničkih propisa, mjeriteljstva, normizacije, nadzora tržišta, akreditiranja i postupaka ocjenjivanja sukladnosti, uključujući poticanjem upotrebe relevantnih međunarodno usuglašenih instrumenata;

(b)    promiču upotrebu akreditiranja u skladu s međunarodnim pravilima radi potpore ocjenjivanju tehničke stručnosti tijela za ocjenjivanje sukladnosti i njihovih aktivnosti i

(c)    promiču sudjelovanje i, kada je to moguće, članstvo Republike Armenije i njezinih relevantnih nacionalnih tijela u europskim i međunarodnim organizacijama čije se aktivnosti odnose na norme, ocjenjivanje sukladnosti, akreditiranje, mjeriteljstvo i povezane funkcije.

3.    Stranke nastoje uspostaviti i održavati postupak kojim se može postići postupno usklađivanje tehničkih propisa, normi i postupaka ocjenjivanja sukladnosti Republike Armenije s onima Europske unije.

4.    Za područja u kojima je usklađivanje postignuto, stranke mogu razmotriti da u pregovorima dogovore sporazume o postupcima ocjenjivanja sukladnosti i prihvaćanju industrijskih proizvoda.

ČLANAK 131.

Obilježavanje i označivanje

1.    Ne dovodeći u pitanje članak 129. ovog Sporazuma, a u vezi s tehničkim propisima koji se odnose na zahtjeve u pogledu označivanja ili obilježavanja, stranke ponovno potvrđuju načela članka 2.2. Sporazuma o TBT-u u skladu s kojima se takvi zahtjevi ne pripremaju, ne donose niti primjenjuju radi stvaranja ili izazivanja nepotrebnih prepreka u međunarodnoj trgovini. U tu svrhu takvi zahtjevi u pogledu označivanja ili obilježavanja ne ograničavaju trgovinu više nego što je to potrebno za ispunjenje legitimnog cilja, uzimajući u obzir rizike koji bi nastali neispunjenjem tog cilja. Stranke promiču upotrebu međunarodno usklađenih zahtjeva u pogledu obilježavanja. Prema potrebi, stranke nastoje prihvatiti odstranjivo ili privremeno označivanje.

2.    Kad je riječ o zahtjevima u pogledu obveznog označivanja ili obilježavanja, stranke:

(a)    nastoje svesti na najmanju moguću mjeru svoje potrebe u pogledu označivanja ili obilježavanja u međusobnoj trgovini, osim za potrebe zaštite zdravlja, sigurnosti, okoliša, odnosno zbog drugih opravdanih ciljeva javnog poretka;

(b)    zadržavaju pravo zahtijevati da informacije na etiketi ili oznakama budu na jeziku koji odredi stranka.

ČLANAK 132.

Transparentnost

1.    Ne dovodeći u pitanje poglavlje 12. stranke osiguravaju da njihovi postupci za razvoj tehničkih propisa i postupci ocjenjivanja sukladnosti omogućuju javno savjetovanje zainteresiranih strana u primjereno ranoj fazi kada se komentari proizašli iz javnog savjetovanja još uvijek mogu uvrstiti i uzeti u obzir, osim kada to nije moguće zbog krizne situacije ili opasnosti od takve situacije povezane sa sigurnošću, zdravljem, zaštitom okoliša ili nacionalnom sigurnošću.

2.    U skladu s člankom 2.9. Sporazuma o TBT-u svaka stranka osigurava razdoblje za komentiranje u primjereno ranoj fazi nakon obavijesti o predloženim tehničkim propisima ili postupcima ocjenjivanja sukladnosti. Ako je postupak savjetovanja o predloženim tehničkim propisima ili postupcima ocjenjivanja sukladnosti otvoren za javnost, svaka stranka dopušta drugoj stranci, ili fizičkim ili pravnim osobama iz druge stranke da sudjeluju u postupku javnog savjetovanja uz uvjete koji nisu manje povoljni od onih koji su odobreni pravnim ili fizičkim osobama iz te stranke.

3.    Svaka stranka osigurava da njezini tehnički propisi i postupci ocjenjivanja sukladnosti koje je donijela odnosno uvela budu javno dostupni.

POGLAVLJE 4.

SANITARNA I FITOSANITARNA PITANJA

ČLANAK 133.

Cilj

Cilj je ovog poglavlja utvrditi načela koja se primjenjuju na sanitarne i fitosanitarne („SPS”) mjere u trgovini između stranaka te suradnju u pogledu dobrobiti životinja. Ta načela stranke primjenjuju na način kojim se olakšava trgovina uz istodobno očuvanje razine zaštite života ili zdravlja ljudi, životinja ili bilja u svakoj stranci.

ČLANAK 134.

Multilateralne obveze

Stranke potvrđuju svoja prava i obveze u okviru Sporazuma o SPS-u.

ČLANAK 135.

Načela

1.    Stranke osiguravaju da se mjere SPS-a razvijaju i primjenjuju na temelju načela proporcionalnosti, transparentnosti, nediskriminacije i znanstvenog opravdanja, uzimajući u obzir međunarodne norme utvrđene u okviru Međunarodne konvencije o zaštiti bilja iz 1951. („IPPC”), Svjetske organizacije za zdravlje životinja („OIE”) i Komisije za Codex Alimentarius („Codex”).

2.    Svaka stranka osigurava da se njezinim sanitarnim i fitosanitarnim mjerama ne uspostavlja samovoljna ili neopravdana diskriminacija između njezina područja i područja druge stranke ako vladaju identični ili slični uvjeti. Sanitarne i fitosanitarne mjere ne primjenjuju se na način koji bi predstavljao prikriveno ograničavanje trgovine.

3.    Svaka stranka osigurava provedbu sanitarnih i fitosanitarnih mjera, postupaka i kontrola.

4.    Svaka stranka odgovara na zahtjev za informacije nadležnog tijela druge stranke najkasnije dva mjeseca od primitka zahtjeva na način koji nije nepovoljniji za uvozne proizvode od onog za slične domaće proizvode.

ČLANAK 136.

Zahtjevi u pogledu uvoza

1.    Zahtjevi u pogledu uvoza stranke uvoznice primjenjuju se na čitavom području stranke izvoznice podložno članku 137.

2.    Zahtjevi u pogledu uvoza utvrđeni u certifikatima temelje se na načelima Codexa, OIE-a i IPPC-a, osim ako su zahtjevi u pogledu uvoza poduprti znanstveno utemeljenom procjenom rizika provedenom u skladu s odredbama Sporazuma o SPS-u.

3.    Zahtjevi navedeni u uvoznim dozvolama ne sadržavaju strože sanitarne i veterinarske uvjete od uvjeta utvrđenih u certifikatima iz stavka 2.

ČLANAK 137.

Mjere povezane sa zdravljem životinja i bilja

1.    Stranke prepoznaju koncept područja bez štetnika ili bolesti te područja slabe prisutnosti štetnika ili bolesti u skladu sa Sporazumom o SPS-u i relevantnim normama, smjernicama i preporukama Codexa, OIE-a i IPPC-a.

2.    Pri utvrđivanju područja bez štetnika ili bolesti te područja slabe prisutnosti štetnika ili bolesti stranke uzimaju u obzir čimbenike kao što su zemljopisni položaj, ekosustavi, epidemiološki nadzor te djelotvornost sanitarnih ili fitosanitarnih kontrola u takvim područjima.

ČLANAK 138.

Inspekcije i revizije

Stranka uvoznica može na vlastiti trošak provoditi inspekcije i revizije na području stranke izvoznice kako bi ocijenila njezine sustave inspekcije i certificiranja. Te inspekcije i revizije obavljaju se u skladu s relevantnim međunarodnim normama, smjernicama i preporukama.

ČLANAK 139.

Razmjena informacija i suradnja

1.    Stranke raspravljaju o postojećim sanitarnim i fitosanitarnim mjerama i mjerama za zdravlje životinja i o njihovu razvoju i provedbi te razmjenjuju informacije o tome. U okviru tih rasprava i razmjena informacija uzimaju se u obzir, prema potrebi, Sporazum o SPS-u te relevantne norme, smjernice i preporuke Codexa, OIE-a i IPPC-a.

2.    Stranke surađuju u pitanjima zdravlja životinja, dobrobiti životinja i zdravlja bilja razmjenom informacija, stručnog znanja i iskustva radi izgradnje kapaciteta u tim područjima.

3.    Stranke, na zahtjev jedne od stranaka, pravovremeno uspostavljaju dijalog o pitanjima SPS-a kako bi razmotrile pitanja povezana sa SPS-om i druga hitna pitanja obuhvaćena ovim poglavljem. Odbor za partnerstvo može donijeti poslovnik za vođenje takvih dijaloga.

4.    Stranke određuju i redovito ažuriraju kontaktne točke za komunikaciju o pitanjima obuhvaćenima ovim poglavljem.

ČLANAK 140.

Transparentnost

Svaka stranka:

(a)    osigurava transparentnost u pogledu sanitarnih i fitosanitarnih mjera koje se primjenjuju na trgovinu te, posebno, na sanitarne i fitosanitarne zahtjeve koji se primjenjuju na uvoz druge stranke;

(b)    na zahtjev druge stranke i u roku od dva mjeseca od dana takvog zahtjeva, obavješćuje drugu stranku o sanitarnim i fitosanitarnim zahtjevima koji se primjenjuju na uvoz posebnih proizvoda, uključujući potrebu za procjenom rizika i

(c)    obavješćuje drugu stranku o svakom ozbiljnom ili znatnom riziku za zdravlje ljudi, životinja ili bilja, uključujući hitne slučajeve povezane s hranom. Ta se obavijest dostavlja u pisanom obliku u roku od dva radna dana od dana otkrivanja rizika.

POGLAVLJE 5.

TRGOVINA USLUGAMA, POSLOVNI NASTAN I ELEKTRONIČKA TRGOVINA

ODJELJAK A
OPĆE ODREDBE

ČLANAK 141.

Cilj, područje primjene i opseg

1.    Stranke, potvrđujući svoje obveze na temelju Sporazuma o WTO-u, utvrđuju potrebne aranžmane za postupnu recipročnu liberalizaciju poslovnog nastana i trgovine uslugama te za suradnju u području elektroničke trgovine.

2.    Ništa se u ovom poglavlju ne tumači na način da se strankama određuje ikakva obveza u odnosu na javnu nabavu, podložno odredbama poglavlja 8.

3.    Ovo se poglavlje ne primjenjuju na subvencije koje dodjeljuju stranke, a koje podliježu poglavlju 10.

4.    U skladu s ovim poglavljem, svaka stranka zadržava pravo donijeti i provoditi mjere za postizanje legitimnih ciljeva politike.

5.    Ovo se poglavlje ne primjenjuje na mjere koje utječu na fizičke osobe koje traže pristup tržištu rada stranke niti se primjenjuje na mjere koje se odnose na državljanstvo, boravište ili trajno zapošljavanje.

6.    Ništa u ovom poglavlju ne sprječava stranku da primijeni mjere kako bi uredila ulazak fizičkih osoba na svoje područje ili njihov privremeni boravak na svojem području, uključujući mjere koje su potrebne za zaštitu cjelovitosti njezinih granica i osiguranje uređenog prelaska fizičkih osoba preko tih granica, pod uvjetom da se takve mjere ne primjenjuju tako da poništavaju ili smanjuju koristi koje bilo koja stranka ima u skladu s posebnim obvezama u ovom poglavlju i prilozima ovom Sporazumu.

ČLANAK 142.

Definicije

Za potrebe ovog poglavlja:

(a)    „mjera” znači svaka mjera koju poduzima stranka, bilo u obliku zakona, propisa, pravila, postupka, odluke, administrativne mjere ili u nekom drugom obliku;

(b)    „mjere koje stranka donosi ili provodi” znači mjere koje poduzimaju:

i.    središnje, regionalne ili lokalne vlade ili tijela stranke i

ii.    nevladina tijela stranke pri izvršavanju ovlasti koje su im delegirale središnje, regionalne ili lokalne vlade ili tijela te stranke;

(c)    „fizička osoba stranke” znači državljanin države članice u skladu s njezinim zakonodavstvom ili državljanin Republike Armenije u skladu s njezinim zakonodavstvom;

(d)    „pravna osoba” znači svaki pravni subjekt propisno osnovan ili na neki drugi način organiziran u skladu s primjenjivim pravom, radi stjecanja dobiti ili radi nekog drugog razloga, neovisno o tome je li u privatnom ili državnom vlasništvu, uključujući bilo koje trgovačko društvo, zakladu, partnerstvo, zajednički pothvat, obrt ili udruženje;

(e)    „pravna osoba stranke” znači pravna osoba koja je osnovana u skladu s pravom države članice i Europske unije, odnosno Republike Armenije, sa sjedištem, središnjom upravom ili glavnim mjestom poslovanja na području na koje se primjenjuje Ugovor o funkcioniranju Europske unije ili na državnom području Republike Armenije.

Pravna osoba koja na području na kojem se primjenjuje Ugovor o funkcioniranju Europske unije, odnosno na državnom području Republike Armenije, ima samo sjedište ili središnju upravu ne smatra se pravnom osobom iz Europske unije, odnosno pravnom osobom iz Republike Armenije, osim ako njezino poslovanje ima stvarnu i stalnu vezu s gospodarstvom Europske unije odnosno Republike Armenije.

(f)    Neovisno o prethodnim stavcima, na brodarska društva s poslovnim nastanom izvan Europske unije ili Republike Armenije koja su pod kontrolom državljana država članica, odnosno Republike Armenije, primjenjuju se odredbe ovog Sporazuma ako su njihova plovila registrirana u skladu sa zakonodavstvom njihove države članice ili Republike Armenije i ako plove pod zastavom te države članice ili Republike Armenije;

(g)    „društvo kći pravne osobe stranke” znači pravna osoba koja je pod stvarnom kontrolom druge pravne osobe te stranke 2 ;

(h)    „podružnica pravne osobe” znači mjesto poslovanja koje nema pravnu osobnost, koje ima trajni karakter kao produžetak matičnog društva, ima upravljačku strukturu i materijalnu opremu za poslovanje s trećim osobama tako da one, iako znaju da će se, bude li to potrebno, uspostaviti pravna veza s matičnim društvom koje ima sjedište u inozemstvu, ne moraju izravno poslovati s tim matičnim društvom, nego mogu poslovati na mjestu poslovanja koje predstavlja njegov produžetak;

(i)    „poslovni nastan” znači:

i.    za pravne osobe stranke, pravne osobe koje pokreću ili obavljaju gospodarske djelatnosti osnivanjem, uključujući i stjecanjem, pravne osobe ili otvaranjem podružnice ili predstavništva u Europskoj uniji odnosno u Republici Armeniji;

ii.    za fizičke osobe stranke, fizičke osobe koje pokreću ili obavljaju gospodarske djelatnosti kao samozaposlene osobe ili osnivaju poduzeća, posebno trgovačka društva, nad kojima imaju stvarnu kontrolu;

(j)    „gospodarske djelatnosti” uključuju djelatnosti industrijske, trgovinske, stručne i obrtničke naravi, a ne uključuju djelatnosti koje se obavljaju u okviru obnašanja javne vlasti;

(k)    „poslovanje” znači obavljanje gospodarskih djelatnosti;

(l)    „usluge” znači sve usluge u svim sektorima, osim usluga koje se pružaju u okviru obnašanja javne vlasti;

(m)    „usluge i druge djelatnosti koje se obavljaju u okviru obnašanja javne vlasti” znači usluge ili djelatnosti koje se ne obavljaju na komercijalnoj osnovi niti u tržišnom natjecanju s jednim gospodarskim subjektom ili više njih;

(n)    „prekogranično pružanje usluga” znači pružanje usluga:

i.    iz područja jedne stranke na područje druge stranke ili

ii.    na području jedne stranke korisniku usluge druge stranke;

(o)    „pružatelj usluge” stranke znači fizička ili pravna osoba stranke koja pruža ili želi pružati uslugu;

(p)    „poduzetnik” znači fizička ili pravna osoba stranke koja obavlja ili želi obavljati gospodarsku djelatnost osnivanjem poslovne jedinice.

ODJELJAK B

POSLOVNI NASTAN

ČLANAK 143.

Područje primjene

Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere koje stranke donesu ili provode u odnosu na poslovni nastan u pogledu svih gospodarskih djelatnosti, osim:

(a)    rudarstva, proizvodnje i prerade 3 nuklearnih materijala;

(b)    proizvodnje i trgovine oružjem, streljivom i ratnim materijalom;

(c)    audiovizualnih usluga;

(d)    nacionalne pomorske kabotaže 4 i

(e)    domaćih i međunarodnih usluga zračnog prometa 5 , neovisno o tome radi li se o linijskom ili izvanlinijskom prometu, te usluga koje su neposredno povezane s ostvarivanjem prometnih prava, osim:

i.    usluga popravka i održavanja zrakoplova za vrijeme kojih je zrakoplov povučen iz prometa;

ii.    prodaje i stavljanja na tržište usluga zračnog prometa;

iii.    usluga računalnog sustava rezervacija (CRS);

iv.    zemaljskih usluga i

v.    usluga upravljanja zračnom lukom.

ČLANAK 144.

Nacionalni tretman i tretman prema načelu najpovlaštenije države

1.    Podložno rezervama navedenima u Prilogu VIII.-E, Republika Armenija nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma odobrava:

(a)    u pogledu poslovnog nastana društava kćeri, podružnica i predstavništava fizičkih ili pravnih osoba iz Europske unije, tretman koji nije nepovoljniji od tretmana koji je predvidjela za vlastite pravne osobe, podružnice i predstavništva odnosno za pravne osobe, podružnice i predstavništva iz bilo koje treće zemlje, ovisno o tome koji je tretman povoljniji i

(b)    u pogledu poslovanja društava kćeri, podružnica i predstavništava fizičkih ili pravnih osoba iz Europske unije u Republici Armeniji nakon uspostave poslovnog nastana, tretman koji nije nepovoljniji od tretmana koji je predvidjela za vlastite pravne osobe, podružnice i predstavništva, odnosno za pravne osobe, podružnice i predstavništva pravnih osoba iz bilo koje treće zemlje, ovisno o tome koji je tretman povoljniji. 6

2.    Podložno rezervama navedenima u Prilogu VIII.-A, Europska unija nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma odobrava:

(a)    u pogledu poslovnog nastana društava kćeri, podružnica i predstavništava fizičkih ili pravnih osoba iz Republike Armenije, tretman koji nije nepovoljniji od tretmana koji je Europska unija predvidjela za vlastite pravne osobe, podružnice i predstavništva odnosno za pravne osobe, podružnice i predstavništva iz bilo koje treće zemlje, ovisno o tome koji je tretman povoljniji i

(b)    u pogledu poslovanja društava kćeri, podružnica i predstavništava fizičkih ili pravnih osoba iz Republike Armenije u Europskoj uniji nakon uspostave poslovnog nastana, tretman koji nije nepovoljniji od tretmana koji je predvidjela za vlastite pravne osobe, podružnice i predstavništva, odnosno za pravne osobe, podružnice i predstavništva pravnih osoba iz bilo koje treće zemlje, ovisno o tome koji je tretman povoljniji. 7

3.    Podložno rezervama navedenima u prilozima VIII.-A i VIII.-E, stranke ne donose nove mjere kojima se, u odnosu na njihove vlastite pravne osobe, na njihovu području uvodi diskriminacija u pogledu poslovnog nastana pravnih osoba druge stranke ili u vezi s njihovim poslovanjem nakon što su te osobe uspostavile poslovni nastan.

ČLANAK 145.

Preispitivanje

U cilju postupne liberalizacije uvjeta poslovnog nastana, Odbor za partnerstvo u sastavu zaduženom za trgovinu redovito preispituje pravni okvir 8 i okruženje za poslovni nastan.

ČLANAK 146.

Drugi sporazumi

Ništa se u ovom poglavlju ne tumači kao ograničavanje prava ulagača stranaka da iskoriste povoljniji tretman predviđen bilo kojim postojećim ili budućim međunarodnim sporazumom o ulaganjima čije su stranke država članica i Republika Armenija.

ČLANAK 147.

Standard tretmana podružnica i predstavništava

1.    Odredbama članka 144. ne isključuje se mogućnost da stranka primijeni posebne mjere u pogledu poslovnog nastana i poslovanja na njezinu području onih podružnica i predstavništava pravnih osoba druge stranke koje nisu osnovane na području prve stranke, ako su te mjere opravdane zbog pravnih ili tehničkih razlika između takvih podružnica i predstavništava u odnosu na podružnice i predstavništva pravnih osoba koje su osnovane na njezinu području, ili iz opreza u slučaju financijskih usluga.

2.    Razlika u tretmanu ne smije premašiti ono što je nužno s obzirom na navedene pravne ili tehničke razlike ili, u slučaju financijskih usluga, zbog razloga bonitetnog nadzora.

ODJELJAK C

PREKOGRANIČNO PRUŽANJE USLUGA

ČLANAK 148.

Područje primjene

Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere stranaka koje utječu na prekogranično pružanje usluga u svim sektorima, osim:

(a)    audiovizualnih usluga;

(b)    nacionalne pomorske kabotaže 9 i

(c)    domaćih i međunarodnih usluga zračnog prometa 10 , neovisno o tome radi li se o linijskom ili izvanlinijskom prometu, te usluga koje su neposredno povezane s ostvarivanjem prometnih prava, osim:

i.    usluga popravka i održavanja zrakoplova za vrijeme kojih je zrakoplov povučen iz prometa;

ii.    prodaje i stavljanja na tržište usluga zračnog prometa;

iii.    usluga računalnog sustava rezervacija (CRS);

iv.    zemaljskih usluga i

v.    usluga upravljanja zračnom lukom.

ČLANAK 149.

Pristup tržištu

1.    U pogledu pristupa tržištu prekograničnim pružanjem usluga, svaka stranka odobrava uslugama i pružateljima usluga druge stranke tretman koji nije nepovoljniji od tretmana predviđenog posebnim obvezama iz priloga VIII.-B i VIII.-F.

2.    Osim ako je u prilozima VIII.-B i VIII.-F navedeno drukčije, stranke u sektorima u kojima su preuzete obveze u pogledu pristupa tržištu ne smiju, bilo za određenu regiju ili cjelokupno područje, donositi niti provoditi sljedeće mjere:

(a)    ograničenja broja pružatelja usluga, u obliku brojčanih kvota, monopola, isključivih pružatelja usluga ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba;

(b)    ograničenja ukupne vrijednosti uslužnih transakcija ili imovine u obliku brojčanih kvota ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba ili

(c)    ograničenja ukupnog broja uslužnih poslova ili ukupne količine uslužnih proizvoda izražene u navedenim brojčanim jedinicama u obliku kvota ili zahtjeva za ispitivanje gospodarskih potreba.

ČLANAK 150.

Nacionalni tretman

1.    U sektorima u kojima su obveze u pogledu pristupa tržištu upisane u priloge VIII.-B i VIII.-F te podložno svim u njima utvrđenim uvjetima i kvalifikacijama, svaka stranka odobrava uslugama i pružateljima usluga druge stranke, u odnosu na sve mjere koje utječu na prekogranično pružanje usluga, tretman koji nije nepovoljniji od onog koji odobrava vlastitim sličnim uslugama i pružateljima usluga.

2.    Stranka može ispuniti zahtjev iz stavka 1. tako da uslugama i pružateljima usluga druge stranke odobri tretman koji je formalno jednak tretmanu koji odobrava vlastitim sličnim uslugama i pružateljima usluga ili koji se formalno razlikuje od njega.

3.    Formalno jednak tretman ili formalno različit tretman smatraju se manje povoljnim ako se njima mijenjaju uvjeti tržišnog natjecanja u korist usluga ili pružatelja usluga stranke u usporedbi sa sličnim uslugama ili pružateljima usluga druge stranke.

4.    Posebne obveze preuzete na temelju ovog članka ne tumače se na način da se od stranke zahtijeva naknada za inherentno podređeni tržišni položaj koji je posljedica stranog podrijetla odgovarajućih usluga ili pružatelja usluga.

ČLANAK 151.

Popisi obveza

1.    Sektori koje svaka stranka liberalizira na temelju ovog poglavlja i ograničenja pristupa tržištu te ograničenja nacionalnog tretmana koja se primjenjuju na usluge i pružatelje usluga druge stranke u tim sektorima i koja su formulirana u obliku rezervi navedeni su u popisima obveza iz priloga VIII.-B i VIII.-F.

2.    Ne dovodeći u pitanje prava i obveze koje stranke imaju ili mogu imati na temelju Europske konvencije o prekograničnoj televiziji iz 1989. i Europske konvencije o filmskoj koprodukciji iz 1992., popisima obveza iz priloga VIII.-B i VIII.-F nisu obuhvaćene obveze povezane s audiovizualnim uslugama.

ČLANAK 152.

Preispitivanje

U cilju postupne liberalizacije prekograničnog pružanja usluga između stranaka Odbor za partnerstvo u sastavu zaduženom za trgovinu redovito preispituje popis obveza iz članaka od 149. do 151. U tom se preispitivanju uzima u obzir, među ostalim, postupak postupnog približavanja iz članaka 169., 180. i 192. te njegov učinak na uklanjanje preostalih prepreka za prekogranično pružanje usluga između stranaka.

ODJELJAK D

PRIVREMENA PRISUTNOST FIZIČKIH OSOBA U POSLOVNE SVRHE

ČLANAK 153.

Područje primjene i definicije

1.    Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere stranaka koje se odnose na ulazak na njihovo područje i privremeni boravak ključnog osoblja, diplomiranih vježbenika, prodavatelja roba i usluga, ugovornih pružatelja usluga i neovisnih stručnjaka, ne dovodeći u pitanje članak 141. stavak 5.

Za potrebe ovog odjeljka:

(a)    „ključno osoblje” znači fizičke osobe zaposlene u pravnoj osobi stranke koja nije neprofitna organizacija 11 , koje su odgovorne za osnivanje ili propisnu kontrolu, poslovanje poslovne jedinice i upravljanje njome te koje su „poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice” ili „osobe premještene unutar društva”;

(b)    „poslovni posjetitelji u svrhu osnivanja poslovne jedinice” znači fizičke osobe zaposlene na vodećem položaju koje su odgovorne za osnivanje poslovne jedinice, koje ne nude niti pružaju usluge niti sudjeluju u bilo kojim drugim gospodarskim djelatnostima osim onih potrebnih u svrhu osnivanja poslovne jedinice te koje ne primaju naknadu iz izvora koji se nalazi na području stranke domaćina;

(c)    „osobe premještene unutar društva” znači fizičke osobe koje su zaposlene u pravnoj osobi stranke ili su partneri u toj pravnoj osobi najmanje godinu dana, koje su privremeno premještene u poslovnu jedinicu koja može biti društvo kći, podružnica ili glavno društvo pravne osobe na području druge stranke te koje su „rukovoditelji” ili „stručnjaci”;

(d)    „rukovoditelji” znači fizičke osobe zaposlene na vodećem položaju u pravnoj osobi koje u prvom redu upravljaju poslovanjem poslovne jedinice, a pod općim su nadzorom ili vodstvom prvenstveno upravnog odbora ili dioničara društva ili osobe koja obnaša istovjetnu dužnost, te čija uloga uključuje najmanje:

i.    vođenje poslovne jedinice ili njezina odjela ili pododjela;

ii.    nadziranje i kontroliranje rada drugog nadzornog, stručnog ili rukovodećeg osoblja i

iii.    ovlasti da osobno zapošljavaju i otpuštaju ili da preporučuju zapošljavanje, otpuštanje ili druge kadrovske mjere;

(e)    „stručnjaci” znači osobe zaposlene u pravnoj osobi stranke koje posjeduju posebna znanja bitna za proizvodnju, istraživačku opremu, tehnike, postupke ili vođenje poslovne jedinice.

Pri procjeni tog znanja u obzir se uzima ne samo znanje specifično za poslovnu jedinicu nego i to ima li osoba visok stupanj stručne osposobljenosti, uključujući odgovarajuće radno iskustvo, za određenu vrstu posla ili trgovine koja zahtijeva specifično tehničko znanje, uključujući članstvo u ovlaštenoj strukovnoj udruzi;

(f)    „diplomirani vježbenici” znači fizičke osobe koje su najmanje godinu dana zaposlene u pravnoj osobi stranke ili njezinoj podružnici, imaju sveučilišnu diplomu i privremeno su premještene u poslovnu jedinicu pravne osobe na području druge stranke za potrebe razvoja karijere ili osposobljavanja za poslovne tehnike ili metode 12 ;

(g)    „prodavatelji roba i usluga” 13 znači fizičke osobe koje su predstavnici pružatelja usluga ili dobavljača robe stranke koji traže ulazak i privremeni boravak na području druge stranke radi pregovora o prodaji usluga ili robe ili sklapanja sporazuma o prodaji usluga ili robe za tog pružatelja usluga ili dobavljača robe te se ne bave izravnom prodajom široj javnosti niti primaju naknadu iz izvora koji se nalazi na području stranke domaćina niti djeluju kao posrednici;

(h)    „ugovorni pružatelji usluga” znači fizičke osobe koje su zaposlene u pravnoj osobi stranke koja nije agencija za privremeno zapošljavanje i usluge ustupanja radnika niti djeluje kao takva agencija, koja nema poslovni nastan na području druge stranke te je s krajnjim potrošačem u drugoj stranci u dobroj vjeri sklopila ugovor o pružanju usluga kojim se zahtijeva privremena prisutnost njezinih zaposlenika u toj stranci radi ispunjavanja ugovora o pružanju usluga 14 ;

(i)    „neovisni stručnjaci” znači fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga i imaju status samozaposlene osobe na području stranke, koje nemaju poslovni nastan na području druge stranke i koje su s krajnjim potrošačem u drugoj stranci u dobroj vjeri sklopile ugovor o pružanju usluga (osim ugovora preko agencije za privremeno zapošljavanje i usluge ustupanja radnika) kojim se zahtijeva njihova privremena prisutnost u toj stranci radi ispunjavanja ugovora o pružanju usluga 15 ;

(j)    „kvalifikacije” znači diplome, svjedodžbe i drugi dokazi o formalnoj stručnoj osposobljenosti koje je izdalo tijelo određeno na temelju zakonodavnih, regulatornih ili administrativnih odredbi i kojima se potvrđuje uspješan završetak stručnog osposobljavanja.

ČLANAK 154.

Ključno osoblje i diplomirani vježbenici

1.    Za svaki sektor za koji su obveze preuzete u skladu s odjeljkom B i podložno rezervama iz Priloga VIII.-C, svaka stranka dopušta poduzetnicima druge stranke da u svojim poslovnim jedinicama zapošljavaju fizičke osobe te druge stranke pod uvjetom da su ti zaposlenici ključno osoblje ili diplomirani vježbenici prema definiciji iz članka 153. Ulazak i privremeni boravak ključnog osoblja i diplomiranih vježbenika traje najdulje tri godine za osobe premještene unutar društva, 90 dana u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci za poslovne posjetitelje u svrhu osnivanja poslovne jedinice te godinu dana za diplomirane vježbenike.

2.    Za svaki sektor za koji su obveze preuzete u skladu s odjeljkom B, mjere koje stranka ne smije donositi niti provoditi, bilo za određenu regiju ili cjelokupno područje, osim ako je drukčije navedeno u Prilogu VIII.-C, utvrđuju se kao ograničenja ukupnog broja fizičkih osoba koje poduzetnik može zaposliti kao ključno osoblje i diplomirane vježbenike u konkretnom sektoru u obliku brojčanih kvota ili ispitivanja gospodarskih uvjeta te kao diskriminacijska ograničenja.

ČLANAK 155.

Prodavatelji roba i usluga

Za svaki sektor za koji su obveze preuzete u skladu s odjeljkom B ili C i podložno rezervama iz Priloga VIII.-C, svaka stranka dopušta ulazak i privremeni boravak prodavatelja roba i usluga do najviše 90 dana u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci.

ČLANAK 156.

Ugovorni pružatelji usluga

1.    U pogledu ulaska i privremenog boravka ugovornih pružatelja usluga, stranke potvrđuju svoje obveze koje proizlaze iz Općeg sporazuma WTO-a o trgovini uslugama.

2.    U skladu s prilozima VIII.-D i VIII.-G, svaka stranka dopušta ugovornim pružateljima usluga druge stranke pružanje usluga na svojem području podložno sljedećim uvjetima:

(a)    fizičke osobe pružaju uslugu privremeno kao zaposlenici pravne osobe koja je sklopila ugovor o pružanju usluga u trajanju od najdulje 12 mjeseci;

(b)    fizičke osobe koje ulaze u drugu stranku nude tu uslugu kao zaposlenici pravne osobe koja pruža te usluge najmanje godinu dana neposredno prije dana podnošenja zahtjeva za ulazak u drugu stranku te, osim toga, na dan podnošenja zahtjeva za ulazak u drugu stranku imaju najmanje tri godine radnog iskustva 16 u području djelatnosti koja je predmet ugovora;

(c)    fizičke osobe koje ulaze u drugu stranku imaju:

i.    sveučilišnu diplomu ili kvalifikaciju kojom se potvrđuje jednakovrijedna razina znanja 17 i

ii.    stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje djelatnosti u skladu sa zakonima, propisima ili drugim mjerama stranke u kojoj se pruža usluga;

(d)    fizičke osobe ne primaju nikakvu drugu naknadu za pružanje usluga na području druge stranke osim naknade koju im plaća pravna osoba koja ih zapošljava;

(e)    ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba u predmetnoj stranci ukupno traje najviše šest mjeseci ili, u slučaju Luksemburga, 25 tjedana u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci ili odgovara trajanju ugovora, ovisno o tome koje je razdoblje kraće;

(f)    pristup odobren na temelju ovog članka odnosi se samo na uslužnu djelatnost koja je predmet ugovora i ne daje pravo na korištenje stručnog naziva stranke u kojoj se usluga pruža i

(g)    broj osoba obuhvaćenih ugovorom o pružanju usluga nije veći od broja koji je potreban za ispunjenje ugovora u skladu sa zakonima, propisima ili drugim mjerama stranke u kojoj se pruža usluga.

ČLANAK 157.

Neovisni stručnjaci

U skladu s prilozima VIII.-D i VIII.-G, svaka stranka dopušta neovisnim stručnjacima druge stranke pružanje usluga na svojem području podložno sljedećim uvjetima:

(a)    fizičke osobe pružaju uslugu privremeno kao samozaposlene osobe s poslovnim nastanom u drugoj stranci te su sklopile ugovor o pružanju usluga u trajanju od najdulje 12 mjeseci;

(b)    fizičke osobe koje ulaze u drugu stranku na dan podnošenja zahtjeva za ulazak u drugu stranku imaju najmanje šest godina radnog iskustva u području djelatnosti koja je predmet ugovora;

(c)    fizičke osobe koje ulaze u drugu stranku imaju:

i.        sveučilišnu diplomu ili kvalifikaciju kojom se potvrđuje jednakovrijedna razina znanja 18 i

ii.        stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje djelatnosti u skladu sa zakonima, propisima ili drugim mjerama stranke u kojoj se pruža usluga;

(d)    ulazak i privremeni boravak fizičkih osoba u predmetnoj stranci ukupno traje najviše šest mjeseci ili, u slučaju Luksemburga, 25 tjedana u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci ili odgovara trajanju ugovora, ovisno o tome koje je razdoblje kraće i

(e)    pristup odobren na temelju ovog članka odnosi se samo na uslužnu djelatnost koja je predmet ugovora i ne daje pravo na korištenje stručnog naziva stranke u kojoj se usluga pruža.

ODJELJAK E

REGULATORNI OKVIR

PODODJELJAK I.

NACIONALNI PROPISI

ČLANAK 158.

Područje primjene i definicije

1.    Ovaj se odjeljak primjenjuje na mjere stranaka povezane sa zahtjevima i postupcima za izdavanje dozvola te zahtjevima i postupcima u pogledu kvalifikacija koji utječu na:

(a)    prekogranično pružanje usluga;

(b)    poslovni nastan fizičkih i pravnih osoba stranke na njihovu području i

(c)    privremeni boravak kategorija fizičkih osoba iz članka 153. na njihovu području.

2.    U slučaju prekograničnog pružanja usluga, ovaj se odjeljak primjenjuje samo u sektorima u kojima je stranka preuzela posebne obveze i u mjeri u kojoj se te posebne obveze primjenjuju. U slučaju poslovnog nastana, ovaj se odjeljak ne primjenjuje u sektorima u mjeri u kojoj je rezerva navedena u prilozima VIII.-A i VIII.-E. U slučaju privremenog boravka fizičkih osoba, ovaj se odjeljak ne primjenjuje u sektorima u mjeri u kojoj je rezerva navedena u prilozima VIII.-C, VIII.-D i VIII.-G.

3.    Ovaj se odjeljak ne primjenjuje na mjere u mjeri u kojoj predstavljaju ograničenja podložna uvrštavanju u raspored.

4.    Za potrebe ovog odjeljka:

(a)    „zahtjevi za izdavanje dozvola” znači bitni zahtjevi, osim zahtjeva u pogledu kvalifikacija, koje fizička ili pravna osoba treba ispuniti kako bi dobila, izmijenila ili obnovila dozvolu za obavljanje djelatnosti iz stavka 1.;

(b)    „postupci izdavanja dozvola” znači administrativna ili postupovna pravila kojih se fizička ili pravna osoba koja traži dozvolu za obavljanje djelatnosti iz stavka 1., uključujući izmjenu ili obnovu dozvole, treba pridržavati kako bi dokazala ispunjavanje zahtjeva za izdavanje dozvola;

(c)    „zahtjevi u pogledu kvalifikacija” znači bitni zahtjevi koji se odnose na kompetencije fizičke osobe za pružanje usluge i koje treba dokazati u svrhu dobivanja dozvole za pružanje usluge;

(d)    „postupci u pogledu kvalifikacija” znači administrativna ili postupovna pravila kojih se fizička osoba treba pridržavati kako bi dokazala ispunjavanje zahtjeva u pogledu kvalifikacija u svrhu dobivanja dozvole za pružanje usluge i

(e)    „nadležno tijelo” znači svaka središnja, regionalna ili lokalna vlada i tijelo ili nevladino tijelo koje izvršava ovlasti koje su na njega prenijeli središnje, regionalne ili lokalne vlade ili tijela, koje odlučuje o izdavanju dozvole za pružanje usluge, uključujući poslovnim nastanom, ili o izdavanju dozvole za pokretanje gospodarske djelatnosti osim usluga.

ČLANAK 159.

Uvjeti za izdavanje dozvola i kvalifikacije

1.    Svaka stranka osigurava da se mjere povezane sa zahtjevima i postupcima za izdavanje dozvola te zahtjevima i postupcima u pogledu kvalifikacija temelje na kriterijima kojima se isključuje mogućnost nadležnih tijela da ovlast ocjenjivanja izvršavaju na arbitraran način.

2.    Kriteriji iz stavka 1. moraju biti:

(a)    razmjerni cilju javne politike;

(b)    jasni i nedvosmisleni;

(c)    objektivni;

(d)    prethodno utvrđeni;

(e)    unaprijed objavljeni i

(f)    transparentni i pristupačni.

3.    Odobrenje ili dozvola izdaje se čim se utvrdi, na temelju primjerenog ispitivanja, da su ispunjeni uvjeti za izdavanje odobrenja ili dozvole.

4.    Svaka stranka održava ili osniva pravosudna, arbitražna ili upravna tijela ili postupke koji, na zahtjev pogođenog poduzetnika ili pružatelja usluge, omogućuju hitno preispitivanje administrativnih odluka koje utječu na poslovni nastan, prekogranično pružanje usluga ili privremenu prisutnost fizičkih osoba u poslovne svrhe te, u slučajevima u kojima je to opravdano, odgovarajuća pravna sredstva protiv tih odluka. Ako takvi postupci ovise o agenciji nadležnoj za donošenje predmetne upravne odluke, svaka stranka osigurava da je postupcima doista predviđeno objektivno i nepristrano preispitivanje.

5.    Ako je broj dozvola dostupnih za određenu djelatnost ograničen zbog nestašice dostupnih prirodnih resursa ili tehničkog kapaciteta, svaka stranka primjenjuje postupak odabira potencijalnih kandidata kojim se u potpunosti jamče nepristranost i transparentnost, posebno uključujući primjereno obavješćivanje javnosti o pokretanju, provedbi i završetku postupka.

6.    Podložno zahtjevima iz ovog članka, svaka stranka pri utvrđivanju pravila za postupak odabira može uzeti u obzir legitimne ciljeve javne politike, uključujući pitanja zdravlja, sigurnosti, zaštite okoliša i očuvanja kulturne baštine.

ČLANAK 160.

Postupci izdavanja dozvola te postupci u pogledu kvalifikacija

1.    Postupci i formalnosti izdavanja dozvola te postupci i formalnosti u pogledu kvalifikacija moraju biti jasni, unaprijed javno objavljeni i uređeni na način da se podnositeljima zahtjeva jamči objektivna i nepristrana obrada njihova zahtjeva.

2.    Postupci i formalnosti izdavanja dozvola te postupci i formalnosti u pogledu kvalifikacija moraju biti što jednostavniji i ne smiju neopravdano otežavati niti odgađati pružanje usluge. Bilo kakve naknade za izdavanje dozvola 19 koje podnositelji zahtjeva mogu biti dužni platiti u vezi sa svojim zahtjevom moraju biti primjerene i razmjerne trošku predmetnih postupaka izdavanja dozvola.

3.    Svaka stranka osigurava da su postupci i odluke nadležnih tijela u postupcima izdavanja dozvola ili odobrenja nepristrani u odnosu na sve podnositelje zahtjeva. Nadležno tijelo donosi svoju odluku na neovisan način i ne smije biti odgovorno pružatelju usluga za kojeg se traži dozvola ili odobrenje.

4.    Ako su za zahtjeve predviđeni određeni rokovi, podnositelju zahtjeva osigurava se razuman rok za podnošenje zahtjeva. Nadležno tijelo bez nepotrebne odgode pokreće obradu zahtjeva. Ako je moguće, zahtjevi se primaju u elektroničkom obliku pod istim uvjetima vjerodostojnosti kao u slučaju podnošenja zahtjeva u papirnatom obliku.

5.    Svaka stranka osigurava dovršetak obrade zahtjeva, uključujući donošenje konačne odluke, u razumnom roku od podnošenja potpunog zahtjeva. Svaka stranka nastoji odrediti uobičajeni rok za obradu zahtjeva.

6.    Nadležno tijelo obavješćuje podnositelja zahtjeva u razumnom roku od primitka zahtjeva koji smatra nepotpunim, pruža priliku za ispravljanje nedostataka te, u mjeri u kojoj je to moguće, utvrđuje dodatne informacije potrebne za dopunu zahtjeva.

7.    Ako je moguće, umjesto izvornih dokumenata prihvaćaju se ovjerene preslike.

8.    U slučaju odbijanja zahtjeva nadležno tijelo obavješćuje podnositelja zahtjeva u pisanom obliku i bez nepotrebne odgode. Podnositelja zahtjeva u načelu se na zahtjev obavješćuje i o razlozima odbijanja zahtjeva i roku za podnošenje žalbe protiv te odluke.

9.    Svaka stranka osigurava da dozvola ili odobrenje, nakon dodjele, počne proizvoditi učinke bez nepotrebne odgode u skladu s uvjetima koji su u njima određeni.

PODODJELJAK II.

ODREDBE OPĆE PRIMJENE

ČLANAK 161.

Uzajamno priznavanje

1.    Ništa u ovom poglavlju ne sprječava stranku da od fizičkih osoba zahtijeva posjedovanje nužnih kvalifikacija i/ili radnog iskustva za predmetno područje djelatnosti na području na kojem se usluga pruža.

2.    Svaka stranka potiče relevantna stručna tijela na svojem području da Odboru za partnerstvo u sastavu zaduženom za trgovinu dostave preporuke o uzajamnom priznavanju kvalifikacija i radnog iskustva kako bi poduzetnici i pružatelji usluga ispunili, u cijelosti ili djelomično, kriterije svake stranke za izdavanje odobrenja i dozvola poduzetnicima i pružateljima usluga, a posebno pružateljima profesionalnih usluga, te za njihov rad i certificiranje.

3.    Po primitku preporuke iz stavka 2. Odbor za partnerstvo u sastavu zaduženom za trgovinu u razumnom roku preispituje tu preporuku u cilju utvrđivanja je li ona u skladu s ovim Sporazumom te, na temelju informacija iz preporuke, procjenjuje posebno:

(a)    koliko su norme i kriteriji koje svaka stranka primjenjuje na izdavanje odobrenja i dozvola pružateljima usluga i poduzetnicima te za njihov rad i certificiranje usklađeni i

(b)    moguću ekonomsku vrijednost sporazuma o uzajamnom priznavanju kvalifikacija i radnog iskustva.

4.    Ako su zahtjevi iz stavka 3. ispunjeni, Odbor za partnerstvo u sastavu zaduženom za trgovinu utvrđuje nužne korake za pregovaranje o sporazumu o uzajamnom priznavanju te zatim preporučuje da nadležna tijela stranaka započnu pregovore.

5.    Svaki takav sporazum mora biti u skladu s relevantnim odredbama Sporazuma o WTO-u, a posebno s člankom VII. Općeg sporazuma o trgovini uslugama sadržanog u Prilogu 1.B Sporazumu o WTO-u (GATS).

ČLANAK 162.

Transparentnost i objava povjerljivih informacija

1.    Svaka stranka bez odgode odgovara na sve zahtjeve druge stranke za određene informacije o svim njezinim mjerama opće primjene ili međunarodnim sporazumima koji se odnose na ovaj Sporazum ili na njega utječu. Svaka stranka uspostavlja i najmanje jednu točku za upite preko koje se, na zahtjev, poduzetnicima i pružateljima usluga druge stranke pružaju pojedinačne informacije o tim pitanjima. Stranke obavješćuju jedna drugu o točkama za upite u roku od tri mjeseca od stupanja na snagu ovog Sporazuma. Točke za upite ne moraju biti depozitari zakona i propisa.

2.    Ničim se u ovom Sporazumu ne zahtijeva od stranaka da pružaju povjerljive informacije čija bi objava ometala provedbu zakona ili bi na drugi način bila suprotna javnom interesu ili bi se njome nanijela šteta zakonitim trgovinskim interesima određenih poduzeća, bilo javnih ili privatnih.

PODODJELJAK III.

RAČUNALNE USLUGE

ČLANAK 163.

Dogovor o računalnim uslugama

1.    U liberalizaciji trgovine računalnim uslugama u skladu s odjeljcima B, C i D stranke postupaju u skladu sa stavcima od 2. do 4.

2.    Središnja klasifikacija proizvoda (CPC 20 ) 84, odnosno šifra Ujedinjenih naroda za opisivanje računalnih i srodnih usluga, uključuje osnovne funkcije koje se upotrebljavaju za pružanje svih računalnih i srodnih usluga: računalni programi utvrđeni kao nizovi naredbi koji su potrebni kako bi računala radila i komunicirala (uključujući njihov razvoj i provedbu), obrada i pohrana podataka te srodne usluge kao što su usluge savjetovanja i osposobljavanja osoblja klijenata. Razvojem tehnologije došlo je do povećane ponude takvih usluga u obliku grupe ili paketa srodnih usluga koji može uključivati neke ili sve navedene osnovne funkcije. Na primjer, kod usluga kao što su iznajmljivanje diskovnog prostora na poslužitelju internetskih stranica ili domene, usluge rudarenja podataka (data mining) i umreženi računalni sustavi, svaka se sastoji od kombinacije osnovnih funkcija računalnih usluga.

3.    Računalne i srodne usluge, bez obzira pružaju li se preko mreže, uključujući internet, uključuju sve usluge koje pružaju:

(a)    savjetovanje, strategiju, analizu, planiranje, specifikaciju, dizajn, razvoj, instalaciju, provedbu, integraciju, ispitivanje, uklanjanje grešaka (bugova), ažuriranje, podršku, tehničku pomoć ili upravljanje računalima ili računalnim sustavima ili za računala ili računalne sustave;

(b)    računalne programe, koji su utvrđeni kao nizovi naredbi potrebnih za rad i komunikaciju računala (njih samih ili u njima), kao i savjetovanje, strategiju, analizu, planiranje, specifikaciju, dizajn, razvoj, instalaciju, provedbu, integraciju, ispitivanje, uklanjanje grešaka, ažuriranje, prilagodbu, održavanje, podršku, tehničku pomoć, upotrebu ili upravljanje računalnim programima ili za računalne programe;

(c)    obradu podataka, pohranu podataka, iznajmljivanje diskovnog prostora na poslužitelju ili usluge baze podataka;

(d)    održavanje i popravak uredskih strojeva i opreme, uključujući računala ili

(e)    usluge osposobljavanja osoblja klijenata povezane s računalnim programima, računalima ili računalnim sustavima koje nisu razvrstane u drugu skupinu usluga.

4.    Računalne i srodne usluge omogućuju pružanje drugih usluga, kao što su bankarske usluge, kako elektroničkim, tako i drugim sredstvima. U takvim je slučajevima važno razlikovati uslugu omogućivanja, kao što je iznajmljivanje diskovnog prostora na poslužitelju internetskih stranica ili aplikacije, od sadržaja ili osnovne usluge koja se pruža elektronički, kao što su bankarske usluge. U tim slučajevima sadržaj ili osnovna usluga nije uključena u CPC 84.

PODODJELJAK IV.

POŠTANSKE USLUGE 21

ČLANAK 164.

Područje primjene i definicije

1.    U ovom se pododjeljku utvrđuju načela regulatornog okvira za sve poštanske usluge.

2.    Za potrebe ovog pododjeljka i odjeljaka B, C i D:

(a)    „dozvola” znači odobrenje koje je pojedinačnom pružatelju dalo regulatorno tijelo, a koje se zahtijeva prije početka pružanja određene usluge i

(b)    „univerzalna usluga” znači trajno pružanje najmanjeg skupa poštanskih usluga određene kvalitete na cjelokupnom području stranke.

ČLANAK 165.

Sprječavanje praksi kojima se narušava tržišno natjecanje

Svaka stranka osigurava da pružatelj poštanskih usluga koje podliježu obvezi univerzalne usluge ili poštanskog monopola ne primjenjuje prakse kojima se narušava tržišno natjecanje kao što su:

(a)    upotreba prihoda od pružanja takve usluge za unakrsno subvencioniranje pružanja usluge brze dostave ili bilo koje neuniverzalne usluge dostave i

(b)    neopravdano razlikovanje među kupcima kao što su poduzeća, pošiljatelji masovne pošte ili konsolidirane pošte u pogledu tarifa ili drugih uvjeta za pružanje usluge koja podliježe obvezi univerzalne usluge ili poštanskog monopola.

ČLANAK 166.

Univerzalna usluga

1.    Svaka stranka ima pravo odrediti vrstu obveze univerzalne usluge koju želi zadržati. Takve se obveze neće same po sebi smatrati protivnima tržišnom natjecanju, pod uvjetom da se njima upravlja na transparentan, nediskriminirajući i konkurentski neutralan način te da one ne čine veće opterećenje nego što je potrebno za vrstu univerzalne usluge koju je stranka odredila.

2.    Tarife za univerzalnu uslugu moraju biti pristupačne kako bi se zadovoljile potrebe korisnika.

ČLANAK 167.

Dozvole

1.    Svaka stranka nastoji postupke izdavanja dozvola za usluge koje nisu obuhvaćene područjem primjene univerzalne usluge zamijeniti jednostavnim postupkom registracije.

2.    Ako je dozvola potrebna:

(a)    objavljuju se uvjeti za izdavanje dozvola, koji ne predstavljaju veće opterećenje nego što je potrebno za postizanje svojeg cilja;

(b)    podnositelja zahtjeva se, na njegov zahtjev, obavješćuje o razlozima za uskraćivanje dozvole i

(c)    svaka stranka osigurava žalbeni postupak putem neovisnog tijela koji je transparentan, nediskriminirajući i utemeljen na objektivnim kriterijima.

ČLANAK 168.

Neovisnost regulatornog tijela

Regulatorno tijelo pravno je odvojeno od svih pružatelja poštanskih i kurirskih usluga i nije im odgovorno. Odluke i postupci regulatornog tijela nepristrani su u odnosu na sve sudionike na tržištu.

ČLANAK 169.

Postupno usklađivanje

Stranke prepoznaju važnost postupnog usklađivanja zakonodavstva Republike Armenije u području poštanskih usluga sa zakonodavstvom Europske unije.

PODODJELJAK V.

ELEKTRONIČKE KOMUNIKACIJSKE MREŽE I USLUGE

ČLANAK 170.

Područje primjene i definicije

1.    U ovom se pododjeljku utvrđuju načela regulatornog okvira za elektroničke komunikacijske mreže i usluge liberalizirane u skladu s odjeljcima B, C i D.

2.    Za potrebe ovog pododjeljka:

(a)    „elektronička komunikacijska mreža” znači sustavi prijenosa i, kada je to primjenjivo, oprema za komutiranje i usmjeravanje te druga sredstva, uključujući dijelove mreže koji nisu aktivni, koja dopuštaju prijenos signala žičanim, radijskim, optičkim ili drugim elektromagnetskim sredstvima;

(b)    „elektronička komunikacijska usluga” znači usluga koja se sastoji, u potpunosti ili uglavnom, od prijenosa signala na elektroničkim komunikacijskim mrežama, uključujući telekomunikacijske usluge i usluge prijenosa u mrežama za emitiranje; te usluge ne uključuju usluge pružanja sadržaja ili izvršavanja uredničke kontrole nad sadržajem prenesenim putem elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga;

(c)    „javna elektronička komunikacijska usluga” znači elektronička komunikacijska usluga za koju stranka, izričito ili stvarno, zahtijeva da se pruža široj javnosti;

(d)    „javna elektronička komunikacijska mreža” znači elektronička komunikacijska mreža koja u potpunosti ili uglavnom služi za pružanje elektroničkih komunikacijskih usluga dostupnih javnosti i koja omogućuje prijenos informacija između priključnih točaka mreže;

(e)    „javna telekomunikacijska usluga” znači telekomunikacijska usluga za koju stranka, izričito ili stvarno, zahtijeva da se pruža široj javnosti, pri čemu takve usluge mogu uključivati, među ostalim, usluge telegrafa, telefona, teleksa i prijenosa podataka koje obično uključuju prijenos informacija koje su dostavili korisnici u stvarnom vremenu između dvije ili više točaka bez promjene oblika ili sadržaja informacija korisnika s jednog kraja na drugi;

(f)    „regulatorno tijelo u sektoru elektroničke komunikacije” znači tijelo ili tijela koje je stranka zadužila za uređivanje elektroničke komunikacije iz ovog pododjeljka;

(g)    „osnovna infrastruktura” znači infrastruktura javne elektroničke komunikacijske mreže i usluge

i.    koju isključivo ili uglavnom pruža jedan pružatelj usluga ili ograničeni broj pružatelja usluga i

ii.    koju nije moguće na izvediv način ekonomski ili tehnički zamijeniti radi pružanja usluge;

(h)    „pripadajuća infrastruktura” znači one srodne usluge, fizičke infrastrukture i druga oprema ili dijelovi povezani s elektroničkom komunikacijskom mrežom ili uslugom koji omogućuju ili podržavaju pružanje usluga preko te mreže ili usluge, ili imaju mogućnost za to, a koji uključuju, među ostalim, zgrade ili ulaze u zgrade, ožičenje zgrada, antene, tornjeve i ostale potporne konstrukcije, kabelske kanale, cijevi, antenske stupove, šahtove i ormariće;

(i)    „glavni pružatelj usluga 22 ” u sektoru elektroničke komunikacije znači pružatelj koji može bitno utjecati na uvjete sudjelovanja, u pogledu cijene i ponude, na relevantnom tržištu elektroničkih komunikacijskih usluga na temelju kontrole nad osnovnom infrastrukturom ili korištenja svojeg položaja na tržištu;

(j)    „pristup” znači ostvarivanje dostupnosti infrastrukture ili usluga drugom pružatelju usluga pod određenim uvjetima radi pružanja usluga elektroničke komunikacije te, među ostalim, uključuje pristup:

i.    dijelovima mreže i pripadajućoj infrastrukturi, što može obuhvaćati priključenje opreme s pomoću nepokretnih ili pokretnih veza, što posebno uključuje pristup lokalnoj petlji, opremi i uslugama potrebnima za pružanje usluga preko lokalne petlje;

ii.    fizičkoj infrastrukturi, uključujući zgrade, kabelske kanale i antenske stupove;

iii.    odgovarajućim programskim sustavima, uključujući sustave za operativnu potporu;

iv.    informacijskim sustavima ili bazama podataka za naručivanje unaprijed, pribavljanje, naručivanje, održavanje i popravke te izdavanje računa;

v.    sustavima za pretvaranje brojeva ili sustavima koji nude istovjetnu funkcionalnost;

vi.    nepokretnim i pokretnim mrežama, posebno za roaming i

vii.    uslugama virtualne mreže;

(k)    „međusobno povezivanje” znači fizičko i logičko povezivanje javnih elektroničkih komunikacijskih mreža koje upotrebljava isti ili neki drugi pružatelj usluga kako bi se korisnicima jednog pružatelja usluga omogućila komunikacija s korisnicima tog istog ili drugog pružatelja usluga ili kako bi se ostvario pristup uslugama drugog pružatelja usluga te uslugama koje mogu pružati uključene stranke ili druge stranke koje imaju pristup mreži;

(l)    „univerzalna usluga” znači najmanji skup usluga određene kvalitete koje su dostupne svim korisnicima na području stranke, bez obzira na njihov zemljopisni položaj i po pristupačnoj cijeni; o njezinu opsegu i provedbi odlučuje svaka stranka;

(m)    „prenosivost broja” znači mogućnost svih pretplatnika javnih elektroničkih komunikacijskih usluga koji to zatraže da na istoj lokaciji zadrže iste telefonske brojeve bez narušavanja kvalitete, pouzdanosti ili pristupačnosti pri prelasku unutar iste kategorije pružatelja javnih elektroničkih komunikacijskih usluga.

ČLANAK 171.

Regulatorno tijelo

1.    Svaka stranka osigurava da su njezina regulatorna tijela za elektroničke komunikacijske mreže i usluge pravno odvojena i funkcionalno neovisna od svih pružatelja elektroničkih komunikacijskih mreža, elektroničkih komunikacijskih usluga ili elektroničke komunikacijske opreme.

2.    Stranka koja zadrži vlasništvo ili kontrolu nad pružateljima elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga osigurava djelotvorno strukturno razdvajanje regulatorne funkcije od djelatnosti povezanih s vlasništvom ili kontrolom. Regulatorno tijelo djeluje neovisno i ne traži niti prihvaća upute od bilo kojeg drugog tijela u pogledu izvršenja tih zadaća koje su joj dodijeljene u skladu s nacionalnim pravom.

3.    Svaka stranka osigurava da njezina regulatorna tijela imaju dovoljne ovlasti za reguliranje sektora te imaju dostatne financijske i kadrovske resurse za obavljanje zadaće koja im je dodijeljena. Samo žalbena tijela iz stavka 7. imaju ovlasti obustaviti primjenu ili ukinuti odluke regulatornih tijela.

Zadaće dodijeljene regulatornom tijelu objavljuju se u lako dostupnom i jasnom obliku, posebno ako su dodijeljene više tijela. Svaka stranka osigurava da njezina regulatorna tijela imaju zasebne godišnje proračune. Proračuni se objavljuju.

4.    Odluke i postupci regulatora nepristrani su u odnosu na sve sudionike na tržištu.

5.    Ovlasti regulatornih tijela izvršavaju se transparentno i pravodobno.

6.    Regulatorna tijela imaju ovlasti osigurati da im pružatelji elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga pružaju, odmah i na zahtjev, sve informacije, uključujući financijske informacije, koje su nužne kako bi se osiguralo da regulatorna tijela obavljaju svoje zadaće u skladu s ovim pododjeljkom. Tražene informacije razmjerne su obavljanju zadaća regulatornih tijela i s njima se postupa u skladu sa zahtjevima povjerljivosti.

7.    Bilo koji korisnik ili pružatelj usluga na kojeg utječe odluka regulatornog tijela ima pravo žalbe na tu odluku žalbenom tijelu koje je neovisno od uključenih stranaka. To tijelo, koje može biti sud, raspolaže potrebnom stručnošću za učinkovito obavljanje svoje funkcije. Meritum predmeta na odgovarajući se način uzima u obzir, a žalbeni mehanizam mora biti učinkovit. Ako tijela odgovorna za postupke preispitivanja nisu pravosudne naravi, svaka stranka osigurava da su njihove odluke uvijek obrazložene u pisanom obliku i da te odluke podliježu preispitivanju nepristranog i neovisnog pravosudnog tijela. Odluke koje donesu žalbena tijela djelotvorno se izvršavaju. Odluka regulatornog tijela ostaje na snazi do ishoda žalbe, osim ako se donesu privremene mjere u skladu s nacionalnim pravom.

8.    Svaka stranka osigurava da se voditelj regulatornog tijela ili, ako je primjenjivo, članovi kolegijalnog tijela koji vrše tu funkciju u okviru regulatornog tijela ili njihove zamjene mogu razriješiti samo ako više ne ispunjavaju uvjete potrebne za izvršenje svojih dužnosti koje su unaprijed utvrđene nacionalnim pravom. Takva odluka o razrješenju objavljuje se prilikom razrješenja. Razriješenom voditelju regulatornog tijela ili, ako je primjenjivo, razriješenim članovima kolegijalnog tijela koji vrše tu funkciju dostavlja se obrazloženje razrješenja te imaju pravo zahtijevati objavu toga obrazloženja, ako do toga ne bi drukčije došlo, i u tom se slučaju obrazloženje objavljuje.

ČLANAK 172.

Odobrenje za pružanje elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga

1.    Svaka stranka daje odobrenje za pružanje elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga, kad god je to moguće, nakon jednostavne prijave. Nakon prijave, od predmetnog se pružatelja usluga ne može zahtijevati da od regulatornog tijela ishodi izričitu odluku ili neki drugi upravni akt prije početka ostvarivanja prava koja proizlaze iz odobrenja. Prava i obveze koji proizlaze iz takvog odobrenja objavljuju se u lako dostupnom obliku. Obveze bi trebale biti razmjerne predmetnoj usluzi.

2.    Prema potrebi, stranka može zahtijevati izdavanje dozvole za prava upotrebe radijskih frekvencija i brojeva kako bi se:

(a)    izbjegle štetne smetnje;

(b)    osigurala tehnička kvaliteta usluge;

(c)    zaštitila učinkovita upotreba radiofrekvencijskog spektra ili

(d)    ispunili drugi ciljevi od općeg interesa.

3.    Ako zahtijeva dozvolu, stranka osigurava:

(a)    objavu svih kriterija za izdavanje dozvole i uobičajen rok za donošenje odluke o zahtjevu za izdavanje dozvole;

(b)    da se podnositelja zahtjeva, na njegov zahtjev, u pisanom obliku obavijesti o razlozima uskraćivanja dozvole;

(c)    da se podnositelj zahtjeva može obratiti žalbenom tijelu ako mu je dozvola uskraćena.

4.    Svi administrativni troškovi za pružatelje određuju se na objektivan, transparentan i proporcionalan način kojim se troškovi svode na najmanju mjeru. Svi administrativni troškovi koje stranka propisuje za pružatelje koji pružaju uslugu ili mrežu na temelju odobrenja iz stavka 1. ili dozvole iz stavka 2. ograničeni su na stvarne administrativne troškove koji obično nastaju pri upravljanju odobrenjem i dozvolama koji se već primjenjuju, nadzoru nad njima i njihovoj provedbi. Ti administrativni troškovi mogu uključivati troškove za međunarodnu suradnju, usklađivanje i normizaciju, analizu tržišta, praćenje usklađenosti i drugi nadzor tržišta, kao i regulatorne poslove na izradi i provedbi zakonodavstva i upravnih odluka, kao što su odluke o pristupu i međusobnom povezivanju.

Administrativni troškovi iz prvog podstavka ne uključuju plaćanja za dražbe, natječaje ili druga nediskriminirajuća sredstva za dodjelu koncesija ili obvezne doprinose za pružanje univerzalne usluge.

ČLANAK 173.

Ograničeni resursi

1.    Dodjela i davanje prava korištenja ograničenih resursa, uključujući radiofrekvencijski spektar, brojeve i pravo puta, provode se na otvoren, objektivan, pravodoban, transparentan, nediskriminirajući i razmjeran način. Svaka stranka temelji svoje postupke na objektivnim, transparentnim, nediskriminirajućim i razmjernim kriterijima.

2.    Trenutačno stanje dodijeljenih frekvencijskih pojaseva se objavljuje, ali nije potrebno dati detaljan opis radiofrekvencijskog spektra dodijeljenog za određene državne potrebe.

3.    Svaka stranka zadržava pravo na uspostavu i primjenu mjera upravljanja spektrom i frekvencijama koje mogu dovesti do ograničenja broja pružatelja elektroničkih komunikacijskih usluga, pod uvjetom da to čini na način koji je u skladu s ovim Sporazumom. To pravo uključuje mogućnost dodjele frekvencijskih pojaseva uzimajući u obzir postojeće i buduće potrebe i dostupnost spektra. Mjere kojima stranka dodjeljuje spektar i upravlja frekvencijama same se po sebi ne smatraju mjerama koje nisu u skladu s člancima 144., 149. i 150.

ČLANAK 174.

Pristup i međusobno povezivanje

1.    Pristup i međusobno povezivanje u načelu se dogovaraju na temelju poslovnih pregovora između predmetnih pružatelja.

2.    Svaka stranka osigurava da svi pružatelji elektroničkih komunikacijskih usluga imaju pravo i, na zahtjev drugog pružatelja, obvezu pregovarati o međusobnom povezivanju radi pružanja javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga. Nijedna stranka ne provodi zakonske ili administrativne mjere koje obvezuju pružatelje koji pružaju usluge pristupa ili međusobnog povezivanja da drugim pružateljima ponude drukčije uvjete za istovjetne usluge ili koje određuju obveze koje nisu povezane s uslugama koje se pružaju.

3.    Svaka stranka osigurava da se pružatelji usluga koji u postupku pregovora o pristupu ili međusobnom povezivanju dobiju informacije od drugog pružatelja usluga tim informacijama smiju služiti isključivo u svrhu za koju su im one dostavljene te da u svakom trenutku poštuju povjerljivost informacija koje se prenose ili pohranjuju.

4.    Svaka stranka osigurava da glavni pružatelj usluga na njezinu području pružateljima elektroničkih komunikacijskih usluga odobrava pristup svojoj osnovnoj infrastrukturi koja uključuje, među ostalim, dijelove mreže, pripadajuću infrastrukturu i pomoćne usluge, pod razumnim i nediskriminirajućim 23 uvjetima.

5.    U pogledu javnih telekomunikacijskih usluga, međusobno povezivanje s glavnim pružateljem usluga osigurava se na bilo kojoj tehnički izvedivoj točki mreže. Takvo se međusobno povezivanje osigurava:

(a)    pod nediskriminirajućim uvjetima (uključujući u pogledu tehničkih normi, specifikacija, kvalitete i održavanja) i cijenama te kvalitetom koja nije lošija od kvalitete vlastitih sličnih usluga tog glavnog pružatelja usluga ili sličnih usluga koje pruža nepovezanim pružateljima, ili svojim društvima kćerima ili drugim povezanim društvima;

(b)    pravovremeno, pod uvjetima (uključujući u pogledu tehničkih normi, specifikacija, kvalitete i održavanja) i troškovno usmjerenim cijenama koji su transparentni, razumni i kojima se uzima u obzir ekonomska izvedivost te koji su dovoljno nevezani da pružatelj usluge ne mora plaćati za dijelove mreže ili infrastrukturu koja mu nije potrebna za pružanje usluge i

(c)    na zahtjev, u dodatnim točkama uz priključne točke mreže koje nude većini korisnika, po cijenama koje odražavaju trošak izgradnje potrebne dodatne infrastrukture.

6.    Svaka stranka osigurava da su postupci koji se primjenjuju za međusobno povezivanje s glavnim pružateljem usluga javno dostupni te osigurava da glavni pružatelji usluga objave svoje ugovore o međusobnom povezivanju ili, ako je primjereno, svoju standardnu ponudu za međusobno povezivanje.

ČLANAK 175.

Mjere zaštite tržišnog natjecanja u pogledu glavnih pružatelja usluga

Svaka stranka donosi ili provodi odgovarajuće mjere radi sprječavanja pružatelja koji su, sami ili zajedno, glavni pružatelji usluga, da ne sudjeluju u ili nastavljaju praksu protivnu tržišnom natjecanju. Ta praksa protivna tržišnom natjecanju uključuje posebno:

(a)    unakrsno subvencioniranje protivno tržišnom natjecanju;

(b)    upotrebu informacija dobivenih od konkurenata s posljedicama protivnima tržišnom natjecanju i

(c)    uskraćivanje drugim pružateljima usluga pravovremenih tehničkih informacija o osnovnoj infrastrukturi i komercijalno važnih informacija koje su im potrebne za pružanje usluga.

ČLANAK 176.

Univerzalna usluga

1.    Svaka stranka ima pravo utvrditi vrstu obveza univerzalne usluge koje želi zadržati.

2.    Te se obveze univerzalne usluge same po sebi ne smatraju protivnima tržišnom natjecanju, pod uvjetom da se njima upravlja na razmjeran, transparentan, objektivan i nediskriminirajući način. Upravljanje tim obvezama mora biti neutralno i u pogledu tržišnog natjecanja te ne smije predstavljati veće opterećenje nego što je potrebno za vrstu univerzalne usluge koju je stranka odredila.

3.    Svi pružatelji elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga trebali bi biti prihvatljivi za pružanje univerzalne usluge. Određivanje pružatelja univerzalne usluge obavlja se primjenom učinkovitog, transparentnog i nediskriminirajućeg mehanizma. Svaka stranka, prema potrebi, procjenjuje predstavlja li pružanje univerzalne usluge nepošteno opterećenje za pružatelja određenog za pružanje univerzalne usluge. Ako je na temelju tog izračuna opravdano i uzimajući u obzir tržišnu korist koja bi pripala pružatelju koji nudi univerzalnu uslugu, regulatorno tijelo odlučuje o tome je li potreban mehanizam za naknadu štete dotičnom pružatelju usluga ili za podjelu neto troškova povezanih s obvezom pružanja univerzalne usluge.

ČLANAK 177.

Prenosivost broja

Svaka stranka osigurava da pružatelji javnih elektroničkih komunikacijskih usluga osiguravaju prenosivost broja pod razumnim uvjetima.

ČLANAK 178.

Povjerljivost informacija

Svaka stranka osigurava povjerljivost elektroničkih komunikacija i povezanih podataka o prometu putem javne elektroničke komunikacijske mreže i s pomoću javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga, bez ograničavanja trgovine uslugama.

ČLANAK 179.

Rješavanje sporova u području elektroničke komunikacije

1.    Svaka stranka osigurava da u slučaju spora između pružatelja usluga elektroničkih komunikacijskih mreža ili usluga u vezi s pravima i obvezama koje proizlaze iz ovog pododjeljka, predmetno regulatorno tijelo, na zahtjev bilo koje od predmetnih stranaka, donese obvezujuću odluku o rješenju spora u najkraćem mogućem roku, a svakako u roku od četiri mjeseca, osim u iznimnim okolnostima.

2.    Ako se spor odnosi na prekogranično pružanje usluga, predmetna regulatorna tijela koordiniraju svoje napore kako bi došla do rješenja spora.

3.    Odluka regulatornog tijela se objavljuje uzimajući u obzir zahtjeve za povjerljivost poslovanja. Predmetni pružatelji usluga dobivaju cjelovito obrazloženje na kojemu se odluka temelji te imaju pravo podnijeti žalbu protiv te odluke u skladu s člankom 172. stavak 7.

4.    Postupak iz ovog članka ne isključuje pravo bilo koje od predmetnih stranaka na podnošenje tužbe pred sudom.

ČLANAK 180.

Postupno usklađivanje

Stranke prepoznaju važnost postupnog usklađivanja zakonodavstva Republike Armenije u području elektroničkih komunikacijskih mreža sa zakonodavstvom Europske unije.

PODODJELJAK VI.

FINANCIJSKE USLUGE

ČLANAK 181.

Područje primjene i definicije

1.    Ovaj se pododjeljak primjenjuje na mjere koje utječu na pružanje financijskih usluga u slučajevima kada su financijske usluge liberalizirane u skladu s odjeljcima B, C i D.

2.    Za potrebe ovog poglavlja „financijska usluga” znači svaka usluga financijske naravi koju nudi pružatelj financijske usluge stranke. Financijskim uslugama obuhvaćeni su osiguranje i usluge povezane s osiguranjem te bankarske i druge financijske usluge.

3.    Osiguranje i usluge povezane s osiguranjem iz stavka 2. uključuju:

(a)    izravno osiguranje (uključujući suosiguranje):

i.    životno i

ii.    neživotno;

(b)    reosiguranje i retrocesiju;

(c)    posredovanje u osiguranju, kao što su posredništvo i zastupanje i

(d)    pomoćne osigurateljne usluge, kao što su usluge savjetovanja, aktuarske usluge, usluge procjene rizika i usluge naplate odštetnih zahtjeva.

4.    Bankarske i druge financijske usluge (osim osiguranja i usluga povezanih s osiguranjem) iz stavka 2. uključuju:

(a)    primanje depozita i drugih povratnih sredstava od građanstva;

(b)    sve vrste zajmova, uključujući potrošačke kredite, hipotekarne kredite, faktoring i financiranje komercijalnih transakcija;

(c)    financijski leasing;

(d)    sve usluge plaćanja i prijenosa novca, uključujući kreditne kartice, kartice s odgođenom naplatom (charge card) i debitne kartice, putničke čekove i bankovne mjenice;

(e)    jamstva i obveze;

(f)    trgovanje za vlastiti račun ili za račun klijenata, na burzi, izvanburzovnom tržištu ili na neki drugi način:

i.    instrumentima tržišta novca (uključujući čekove, mjenice, certifikate o depozitu);

ii.    devizama;

iii.    izvedenicama koje uključuju, među ostalim, budućnosnice i opcije;

iv.    tečajnim i kamatnim instrumentima, uključujući proizvode kao što su razmjene i terminski ugovori o kamatnoj stopi;

v.    prenosivim vrijednosnim papirima i

vi.    drugim prenosivim instrumentima i financijskim sredstvima, uključujući plemenite metale;

(g)    sudjelovanje u izdavanju svih vrsta vrijednosnih papira, uključujući njihovo pokroviteljstvo i plasiranje u svojstvu agenta (javno ili u privatnom svojstvu) te pružanje usluga koje se odnose na takva izdavanja;

(h)    brokerske novčane poslove;

(i)    upravljanje imovinom, na primjer upravljanje gotovinom ili portfeljem, svi oblici zajedničkog upravljanja ulaganjima, upravljanje mirovinskim fondovima, usluge skrbništva, usluge pohrane i fiducijarne usluge;

(j)    usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu, uključujući vrijednosne papire, izvedenice i druge prenosive instrumente;

(k)    pružanje i prijenos financijskih informacija te obradu financijskih podataka i s njima povezanih računalnih programa i

(l)    savjetodavne, posredničke i druge pomoćne financijske usluge za sve djelatnosti navedene u ovom stavku, uključujući kreditne preporuke i analize, istraživanje i savjetovanje o ulaganjima i portfelju, savjetovanje o kupnji i restrukturiranju i strategiji poduzeća.

5.    Za potrebe ovog pododjeljka:

(a)    „pružatelj financijskih usluga” znači bilo koja fizička ili pravna osoba stranke koja želi pružati ili pruža financijske usluge, ali ne uključuje javni subjekt;

(b)    „javni subjekt” znači:

i.    vlada, središnja banka ili monetarno tijelo stranke ili subjekt u vlasništvu ili pod kontrolom stranke, koji se pretežno bavi obavljanjem javnih funkcija ili djelatnosti u javne svrhe, što ne obuhvaća subjekte koji se pretežno bave pružanjem financijskih usluga uz tržišne uvjete ili

ii.    privatni subjekt koji obavlja poslove koje uobičajeno obavlja središnja banka ili monetarno tijelo kad izvršava te poslove;

(c)    „nova financijska usluga” znači usluga financijske prirode, uključujući usluge povezane s postojećim i novim proizvodima ili načinom pružanja tih proizvoda, koju ne pruža ni jedan pružatelj financijskih usluga na području stranke, nego se ona pruža na području druge stranke.

ČLANAK 182.

Bonitetno izuzeće

1.    Ništa u ovom Sporazumu ne sprječava stranku da donese ili provodi mjere iz bonitetnih razloga, kao što su:

(a)    zaštita ulagača, deponenata, osiguranika ili osoba prema kojima pružatelj financijskih usluga ima fiducijarnu obvezu;

(b)    osiguravanje cjelovitosti i stabilnosti svojeg financijskog sustava.

2.    Te mjere ne smiju predstavljati veće opterećenje od onog koje je potrebno radi postizanja njihova cilja.

3.    Ništa se u ovom Sporazumu ne tumači kao zahtjev stranci za otkrivanje informacija koje se odnose na poslove i račune pojedinačnih klijenata ili bilo kakve povjerljive ili zaštićene informacije koje su u posjedu javnih subjekata.

ČLANAK 183.

Učinkovito i transparentno reguliranje

1.    Svaka stranka čini sve što je u njezinoj moći kako bi sve zainteresirane osobe unaprijed obavijestila o bilo kakvoj mjeri opće primjene koju namjerava donijeti kako bi tim osobama omogućila da se očituju o mjeri. O toj se predloženoj mjeri obavješćuje:

(a)    službenom objavom ili

(b)    u drugom pisanom ili elektroničkom obliku.

2.    Svaka stranka zainteresiranim osobama stavlja na raspolaganje svoje uvjete za ispunjavanje zahtjeva koji se odnose na pružanje financijskih usluga.

Na njegovo traženje, predmetna stranka obavješćuje podnositelja zahtjeva o statusu njegova zahtjeva. Ako predmetna stranka želi da joj podnositelj zahtjeva dostavi dodatne informacije, o tome ga obavješćuje bez nepotrebne odgode.

3.    Svaka stranka čini sve što je u njezinoj moći da na svojem području osigura provedbu i primjenu međunarodno usuglašenih normi za reguliranje sektora financijskih usluga i nadzor nad njim te za borbu protiv utaje i izbjegavanja poreza. Te su međunarodno usuglašene norme, među ostalim:

(a)    Temeljna načela učinkovitoga bankarskog nadzora (Core Principle for Effective Banking Supervision) Baselskog odbora;

(b)    Temeljna načela osiguranja (Insurance Core Principles) Međunarodnog udruženja osigurateljnih nadzornih tijela;

(c)    Ciljevi i načela reguliranja vrijednosnih papira (Objectives and Principles of Securities Regulation) Međunarodne organizacije nadzornih tijela za vrijednosne papire;

(d)    Sporazum o razmjeni informacija o poreznim pitanjima (Agreement on exchange of information on tax matters) OECD-a;

(e)    Izjava o transparentnosti i razmjeni informacija u porezne svrhe (Statement on Transparency and exchange of information for tax purposes) skupine G20 i

(f)     Četrdeset preporuka o pranju novca (Forty Recommendations on Money Laundering) i Devet posebnih preporuka o financiranju terorizma (Nine Special Recommendations on Terrorist Financing) Radne skupine za financijske aktivnosti.

4.    Stranke primaju na znanje i Deset ključnih načela razmjene informacija (Ten Key Principles for Information Exchange) koja su proglasili ministri financija skupine zemalja G7 te čine sve što je u njihovoj moći kako bi primijenile ta načela među sobom.

ČLANAK 184.

Nove financijske usluge

Svaka stranka pružatelju financijskih usluga druge stranke dopušta pružanje svih novih financijskih usluga koje su slične onoj vrsti usluga čije bi pružanje ta stranka, prema nacionalnom pravu i u sličnim okolnostima, dopustila svojim pružateljima financijskih usluga. Stranka može odrediti pravni oblik u kojem se usluga može pružati i može zahtijevati ishođenje odobrenja za pružanje te usluge. Ako se zahtijeva takvo odobrenje, odluka se donosi u razumnom roku, a odobrenje se može odbiti samo iz bonitetnih razloga u skladu s člankom 182.

ČLANAK 185.

Obrada podataka

1.    Svaka stranka dopušta pružatelju financijskih usluga druge stranke prijenos informacija u elektroničkom ili drugom obliku, na njezino područje i iz njega, radi obrade podataka, ako je ta obrada potrebna za redovito poslovanje tog pružatelja financijskih usluga.

2.    Ništa u stavku 1. ne ograničava pravo stranke na zaštitu osobnih podataka i privatnosti, pod uvjetom da se to pravo ne upotrebljava za izbjegavanje ovog Sporazuma.

3.    Svaka stranka donosi ili provodi odgovarajuće zaštitne mjere za zaštitu privatnosti, temeljnih prava i slobode pojedinaca, posebno u pogledu prijenosa osobnih podataka.