This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52017DC0810
REPORT FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT AND THE COUNCIL on progress in implementing Regulation (EC) 166/2006 concerning the establishment of a European Pollutant Release and Transfer Register (E-PRTR)
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU o napretku provedbe Uredbe (EZ) br. 166/2006 o uspostavi Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (E-PRTR)
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU o napretku provedbe Uredbe (EZ) br. 166/2006 o uspostavi Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (E-PRTR)
COM/2017/0810 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 13.12.2017.
COM(2017) 810 final
IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
o napretku provedbe Uredbe (EZ) br. 166/2006 o uspostavi Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (E-PRTR)
{SWD(2017) 710 final}
{SWD(2017) 711 final}
Sadržaj
1. Uvod…………………………………………………………………………………………
2. Uredba o E-PRTR-u: trenutačno stanje
2.1. Internetske stranice registra E-PRTR
2.2. Smjernice Komisije
2.3. Provedba na razini država članica
2.4. Sankcije i novčane kazne
3. Evaluacija u okviru programa REFIT
3.1.Opseg evaluacije
3.2.Rezultati evaluacije
4. Moguća poboljšanja E-PRTR-a
4.1.Mjere koje proizlaze iz izvješća o provedbi iz 2013.
4.2.Mjere koje proizlaze iz nedavne evaluacije
5. Zaključci
1. Uvod
Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (E-PRTR) pruža kvalitetne informacije o okolišu koje se odnose na emisije iz najvećih europskih industrijskih objekata.
Javnost, dionici, analitičari, kreatori politika i donositelji odluka u Europskoj uniji izuzetno cijene te informacije jer se na temelju njih određuju prioriteti za troškovno učinkovite strategije smanjenja emisija, mjeri napredak u smanjenju onečišćenja te utječe na subjekte kako bi uveli prakse i tehnike koje ne štete okolišu.
E-PRTR je uspostavljen Uredbom (EZ) br. 166/2006 1 i njime se u EU-u provodi Protokol UNECE-a o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (Protokol iz Kijeva) uz Arhušku konvenciju 2 . On se pritom temelji na postojećem Europskom registru emisija onečišćujućih tvari (EPER) uspostavljenom 2000.
U članku 17. Uredbe o E-PRTR-u navodi se da Komisija mora preispitati podatke o emisijama koje su države članice dostavile na temelju članka 7. i dodatne informacije dostavljene u skladu s člankom 16.
Prvo takvo izvješće iz članka 17. 3 podneseno je Europskom parlamentu i Vijeću 2013. U njemu se ocjenjuju prve tri godine djelovanja E-PRTR-a: 2007., 2008. i 2009. Drugo izvješće obuhvaća sljedeće četiri godine: 2010., 2011., 2012. i 2013.
Uredba o E-PRTR-u odabrana je i za evaluaciju u okviru Programa Europske komisije za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT) 4 kako bi se provjerilo služi li svojoj svrsi. Cilj je evaluacije bio ocijeniti njezinu djelotvornost, učinkovitost, relevantnost, usklađenost i dodanu vrijednost EU-a. Pri ocjenjivanju su se razmatrale koristi koje proizlaze iz E-PRTR-a, kao i potencijal za njegovo pojednostavnjenje i za smanjenje regulatornih troškova i opterećenja.
Osim evaluacije E-PRTR-a, Glavna uprava za okoliš provela je i provjeru prikladnosti širih obveza praćenja i izvješćivanja koje proizlaze iz cjelokupnog zakonodavstva EU-a o okolišu 5 . Taj je usporedni evaluacijski proces rezultirao sinergijama.
Ovo izvješće stoga obuhvaća tri glavna područja:
·pregled provedbe E-PRTR-a i promjena do kojih je došlo nakon izvješća Europskom parlamentu i Vijeću iz 2013. – odjeljak 2.,
·sažetak evaluacije u okviru programa REFIT – odjeljak 3.,
·procjenu mogućih poboljšanja E-PRTR-a – odjeljak 4.
2. Uredba o E-PRTR-u: trenutačno stanje
Provedba Uredbe o E-PRTR-u ovisi o koordiniranim mjerama koje na razini EU-a poduzimaju Europska komisija i Europska agencija za okoliš (EEA) te o nacionalnim mjerama.
Odgovori država članica na pitanja o provedbi iz članka 16. dostupni su u bazi podataka Europske agencije za okoliš u pogledu obveza izvješćivanja 6 . Ti su odgovori analizirani u popratnoj studiji uz evaluaciju E-PRTR-a 7 . U nastavku su navedena ključna zapažanja o provedbi Uredbe o E-PRTR-u.
2.1. Internetske stranice registra E-PRTR
Od 2007., otkako prima podatke država članica, internetski registar E-PRTR-a ključan je izvor godišnjih informacija o emisijama iz glavnih industrijskih aktivnosti u Europi. Te se informacije o okolišu besplatno objavljuju na interaktivnim internetskim stranicama 8 koje udomljava i održava Europska agencija za okoliš.
Registar E-PRTR sadržava podatke o ključnim onečišćujućim tvarima koje dostavljaju operatori nekih 30 000 industrijskih postrojenja. Podaci obuhvaćaju 65 gospodarskih aktivnosti u glavnim industrijskim sektorima 9 utvrđenima u Uredbi. Ti industrijski sektori u velikoj mjeri (ali ne u potpunosti) odgovaraju popisu aktivnosti reguliranih Direktivom o industrijskim emisijama (IED) 10 .
Za svako postrojenje operatori dostavljaju godišnje informacije o količini onečišćujućih tvari ispuštenih u zrak, vodu i tlo, zajedno s podacima o prijenosu otpada i onečišćujućih tvari u otpadnim vodama izvan mjesta nastanka. Najbolji raspoloživi podaci prijavljuju se u E-PRTR. Ti se podaci mogu dobiti mjerenjem, izračunima ili procjenama te obuhvaćaju sva ispuštanja – namjerna, slučajna, redovna ili izvanredna.
Podaci o emisijama obuhvaćaju 91 ključnu onečišćujuću tvar, uključujući teške metale, pesticide, stakleničke plinove i dioksine. Kako bi se usredotočilo na najveće izvore emisija, izvješćivanje je ograničeno na postrojenja u kojima su premašeni utvrđeni pragovi emisija.
Osim tih temeljnih skupova podataka, koji obuhvaćaju glavne točkaste izvore onečišćenja, E-PRTR sadržava i prostorno raščlanjene podatke o ispuštanjima iz raspršenih (tj. netočkastih) izvora.
Internetske stranice registra E-PRTR i s njim povezani alati za pretraživanje osmišljeni su tako da omogućuju što lakši pristup. Stoga su posjetitelji brojni (u prosjeku 242 posjeta dnevno) i raznoliki (uključujući javne službe, privatna poduzeća i širu javnost).
2.2. Smjernice Komisije
Kako bi državama članicama pomogla u dosljednoj provedbi E-PRTR-a, Komisija je 2006. objavila smjernice o tome tko bi trebao izvješćivati, o čemu bi trebalo izvješćivati te na koji bi način trebalo dostavljati podatke. Smjernice sadržavaju i okvirni popis sektora i onečišćujućih tvari za koje se očekuje dostavljanje podataka.
Iako su te smjernice izuzetno korisne za postupak izvješćivanja, stare su 11 godina te je vrijeme da ih se ažurira. Ažuriranjem bi se dodatno razradila pitanja koja su već obuhvaćena smjernicama te razmotrila pitanja povezana s provedbom i iskustvima u provedbi koja su se pojavila nakon objave smjernica.
2.3. Provedba na razini država članica
Sve države članice EU-a provode Uredbu o E-PRTR-u. S obzirom na to da je Uredba od interesa za Europski gospodarski prostor, provodi se i u Norveškoj, Islandu i Lihtenštajnu. Činjenica da podatke dostavljaju i Švicarska i Srbija znači da Uredba ima neočekivanu, ali korisnu dodatnu geografsku pokrivenost.
Sve su države članice dostavile svoje godišnje podatke za 2010., 2011., 2012. i 2013. Komisija je morala poduzeti dodatne mjere kako bi potaknula neke države članice da pošalju podatke. Međutim, ti izolirani slučajevi brzo su riješeni i Komisija nije pokrenula službeni postupak zbog povrede.
Nacionalna tijela odgovorna su za ocjenjivanje kvalitete dostavljenih podataka te utvrđivanje jesu li informacije koje dostavljaju pojedinačna postrojenja dovoljno potpune, dosljedne i točne. Kako je navedeno u prethodnom izvješću o provedbi, izvješćivanje o emisijama u zrak najsveobuhvatnije je zbog praktičnih rješenja u pogledu praćenja. Relativno je malo podataka o prijenosu otpada i ispuštanjima u tlo.
Nekoliko država članica odlučilo je smanjiti pragove za izvješćivanje te proširiti popis tvari o kojima operatori trebaju izvješćivati.
Poteškoće s kojima se države članice suočavaju pri dostavljanju podataka u E-PRTR najčešće su povezane s informacijskom tehnologijom i nedostatkom znanja operatora (što dovodi do pogrešaka pri izvješćivanju o tvarima i jedinicama). Kao izvor poteškoća istaknut je i nedostatak usklađenosti između E-PRTR-a i Direktive o industrijskim emisijama, posebno za aktivnosti povezane s gospodarenjem otpadom i odlagalištima otpada.
Većina država članica izvješćuje da se podaci za E-PRTR dostavljaju elektronički, a tri države članice izričito ne prihvaćaju dostavljanje podataka u papirnatom obliku.
Europska agencija za okoliš provodi niz provjera radi osiguravanja kvalitete dostavljenih podataka te, ako se tim provjerama utvrde pogreške, države članice mogu unijeti ispravke. Ukupno su četiri države članice iskoristile mogućnost ponovnog dostavljanja podataka tijekom razdoblja evaluacije, a u svim je slučajevima bila riječ o ispravljanju pogrešaka u jedinicama izvješćivanja.
Osam država članica navelo je da su iskoristile odredbe o povjerljivosti iz članka 11. te nisu dostavile određene podatke u E-PRTR.
2.4. Sankcije i novčane kazne
U skladu s člankom 20. Uredbe o E-PRTR-u države članice moraju uspostaviti pravila o sankcijama u slučaju povreda. Države članice izvješćuju o različitim administrativnim i kaznenim postupcima sa širokim rasponom maksimalnih novčanih kazni. Tijekom izvještajnog razdoblja pet je država članica zapravo izreklo novčane kazne. Dvije druge države članice navele su da su protiv operatora bili pokrenuti postupci zbog povreda, ali su obustavljeni kad se očekivalo dostavljanje podataka. Iz tih dokaza proizlazi da su države članice uspostavile djelotvorne sankcije i novčane kazne kako bi osigurale da relevantni operatori ispunjavaju svoje obveze izvješćivanja za E-PRTR.
3. Evaluacija u okviru programa REFIT
U okviru programa REFIT Komisija je ocijenila Uredbu o E-PRTR-u te je ocijenila ključna analitička pitanja o djelotvornosti, učinkovitosti, relevantnosti, usklađenosti i dodanoj vrijednosti EU-a.
U tu se svrhu koristila izvorima kao što su podaci o provedbi koje su dostavile države članice, savjetovanja i radionica za dionike. Osim toga, angažirala je vanjskog savjetnika da provede popratnu studiju te prikupi posebne informacije o ključnim temama.
Dodatne pojedinosti o postupku evaluacije navedene su u radnom dokumentu službi Komisije 11 . U ovom se izvješću sažeto navode ključni nalazi evaluacije te detaljnije razmatraju potrebne daljnje mjere.
3.1. Opseg evaluacije
Budući da države članice već imaju izravne obveze izvješćivanja kao stranke ili potpisnice Protokola iz Kijeva, evaluacija je bila usmjerena na dodatne obveze u skladu s Uredbom o E-PRTR-u:
a)izvješćivanje operatora o pet dodatnih tvari koje onečišćuju vodu te niže pragove za izvješćivanje o emisijama dioksina i furana;
b)godišnja izvješća o podacima koja nadležna tijela država članica dostavljaju Komisiji;
c)Komisijino uključivanje tih podataka u javno dostupni E-PRTR (uz potporu Europske agencije za okoliš);
d)izrada smjernica Komisije kako bi se olakšale dosljedne prakse država članica i
e)dostavljanje trogodišnjih izvješća Komisije o provedbi E-PRTR-a Europskom parlamentu i Vijeću.
3.2. Rezultati evaluacije
Evaluacijski kriteriji ocijenjeni su kako slijedi:
·E-PRTR je djelotvoran instrument jer pruža iznimno sveobuhvatan i detaljan skup podataka o industrijskim emisijama. Brojni dionici cijene vrijedan doprinos E-PRTR-a pružanju pristupa informacijama o okolišu. Cjelovitost i kvaliteta podataka u E-PRTR-u dobri su i s vremenom se poboljšavaju. Kad je riječ o tumačenju podataka, dodatne informacije pomogle bi u dopiranju do šire javnosti.
·E-PRTR je pokazao dobre rezultate u pogledu učinkovitosti. Većina pružatelja podataka navela je da im je bio potreban minimalan napor da uz zahtjeve iz Protokola iz Kijeva ispune dodatne zahtjeve u pogledu izvješćivanja za E-PRTR; upravitelji podataka naveli su da je taj napor razmjeran opsežnim koristima koje nastaju zbog javne dostupnosti podataka iz E-PRTR-a. Međutim, čini se da je primjena obveze iz članka 16. u skladu s kojom države članice moraju svake tri godine izvijestiti o ukupnoj provedbi E-PRTR-a ograničena, što ukazuje na mogućnost pojednostavnjenja.
·Iako je E-PRTR sam po sebi usklađen, izražena je određena zabrinutost u pogledu njegove usklađenosti s podacima koji se dostavljaju na temelju povezanog zakonodavstva o okolišu, kao što su Direktiva o industrijskim emisijama i pravna stečevina o otpadu.
·E-PRTR je stalno relevantan jer pruža detaljan i sveobuhvatan skup podataka kojima opća javnost može lako pristupiti. Zahvaljujući tomu, E-PRTR u velikoj mjeri pridonosi transparentnosti i sudjelovanju javnosti u donošenju odluka o zaštiti okoliša.
·Osiguravanjem dosljedne provedbe Protokola iz Kijeva u svim državama članicama E-PRTR pruža dodanu vrijednost koja premašuje zahtjeve Protokola. Korisnici E-PRTR-a cijene prekograničnu dosljednost jer se time osigurava transparentnost podataka o emisijama onečišćujućih tvari iz industrijskih aktivnosti te omogućuje usporedno ocjenjivanje među državama članicama. Profili zemalja u pogledu industrijskog onečišćenja koje izrađuje Europska agencija za okoliš 12 dobar su primjer načina na koji se podaci iz E-PRTR-a upotrebljavaju za dodavanje vrijednosti kreatorima politika, industriji i javnosti.
U evaluaciji je zaključeno da je Uredba o E-PRTR-u važan instrument pravne stečevine EU-a u području okoliša te da služi svojoj svrsi.
4. Moguća poboljšanja E-PRTR-a
4.1. Mjere koje proizlaze iz izvješća o provedbi iz 2013.
U izvješću koje je Komisija uputila Europskom parlamentu i Vijeću 2013. zaključeno je da je Uredba o E-PRTR-u relativno dobro provedena, ali su utvrđena i područja u kojima bi moglo doći do poboljšanja. U sljedeće četiri godine zapažena su stalna poboljšanja, uglavnom zahvaljujući tomu što su operatori, nadležna tijela i javnost stekli iskustvo u upotrebi E-PRTR-a. Kad se ponovno uzmu u obzir tri glavna područja koja su u izvješću iz 2013. utvrđena kao područja koja bi se mogla poboljšati, važno je napomenuti sljedeće:
a) Poboljšanje kvalitete podataka i povjerenja korisnika
Na temelju Uredbe operatori i države članice obvezni su dostavljati kvalitetne podatke u E-PRTR. Iako se ponekad ipak pojave podatkovne pogreške, podaci dostavljeni Komisiji sada su potpuniji, dosljedniji i točniji, uglavnom zahvaljujući preciznijim automatiziranim provjerama u sustavu izvješćivanja. Većina preostalih podatkovnih pogrešaka otkrije se neformalnim preispitivanjem koje provodi Europska agencija za okoliš te države članice mogu izvršiti ispravke ponovnim dostavljanjem podataka.
U izvješću iz 2013. predviđena je primjena postupaka zbog povrede protiv država članica kako bi poboljšale kvalitetu podataka, ali nije bilo potrebe za primjenom te mjere.
Pokrenuto je preispitivanje smjernica o E-PRTR-u.
Kvaliteta podataka i dalje je važno područje u kojem je potrebno dodatno poboljšanje jer pouzdaniji i kvalitetniji podaci stvaraju pozitivan krug većeg povjerenja korisnika, a time i veće upotrebe podataka iz E-PRTR-a.
U izvješću iz 2013. istaknuta je i potreba da Komisija bolje uskladi E-PRTR s radom stručnih skupina za druge, povezane politike u području okoliša. Kad je riječ o ideji da se poboljšaju emisijski faktori za ispuštanja u vodu, uspostavljena je suradnja s radnom skupinom zaduženom za kemijske aspekte na temelju Okvirne direktive o vodama u okviru projekta o izradi modela cjelovite procjene u politici EU-a za slatkovodni i morski okoliš.
b) Poboljšanje upotrebe i razmjene podataka
U izvješću iz 2013. navedena je potreba da se internetske stranice registra E-PRTR poboljšaju kako bi bile pristupačnije korisnicima. Istaknuta su sljedeća područja: poboljšanje funkcionalnosti, navigacija i funkcije pretraživanja, dodavanje tehničkih informacija prikazanim podacima, standardizirana terminologija i poveznice na skupove podataka dostavljene na temelju drugih obveza izvješćivanja. Brojna su poboljšanja izvršena u okviru postupka koji je u tijeku, uključujući pokretanje nove, korisnicima pristupačne internetske stranice 2016.
Komisija također aktivno promiče registar E-PRTR za znanstvene i tehničke analize i analize politike te za javnu upotrebu.
c) Pojašnjenje Uredbe o E-PRTR-u i povezanost s drugim zakonodavstvom
Kao ključan izvor podataka o industrijskim emisijama E-PRTR je u skladu s dobrom praksom koja se promiče u Komisijinom Sedmom akcijskom planu za zaštitu okoliša, tj. načelom „proizvedi jednom, upotrijebi često” Europskog sustava razmjene podataka o okolišu (SEIS).
Zajednički pristup pribavljanju i upotrebi dosljednih prostornih informacija na temelju direktive INSPIRE 13 pruža mogućnost usklađivanja podataka iz E-PRTR-a s obvezama u okviru povezanog zakonodavstva, posebno Direktive o industrijskim emisijama i pravne stečevine o otpadu.
Iskorištene su mogućnosti za daljnji razvoj sinergija među protocima podataka te za veću racionalizaciju:
-informatička infrastruktura E-PRTR-a nadogradit će se kako bi uključivala i „registar” za industrijska postrojenja. Time će se, u skladu sa zahtjevima direktive INSPIRE, uskladiti informacije o zajedničkim administrativnim parametrima, kao što su naziv, adresa i lokacija operatora. Tako će se promicati sinergije između skupova podataka i E-PRTR-a. Na primjer, skupovi podataka na temelju Direktive o industrijskim emisijama bit će povezani s E-PRTR-om i djelomično ugrađeni u njega,
-predložena revizija Okvirne direktive o otpadu 14 uključuje odredbu kojom se osigurava da se podaci iz E-PRTR-a prema potrebi upotrebljavaju za poboljšanje informacija o stvaranju otpada na nacionalnoj razini i o gospodarenju tim otpadom,
-u tijeku su inicijative za bolju koordinaciju izvješćivanja u okviru E-PRTR-a i povezanih direktiva o industrijskim emisijama, pročišćavanju komunalnih otpadnih voda 15 i nacionalnim gornjim granicama emisija 16 .
4.2. Mjere koje proizlaze iz nedavne evaluacije
Evaluacija Uredbe o E-PRTR-u provedena je nakon što je registar bio u funkciji oko deset godina. Tijekom nje nije utvrđena očita potreba za većim pojednostavnjenjem ili većim poboljšanjima postojeće Uredbe, posebno jer se funkcioniranje E-PRTR-a može poboljšati pojačanom provedbom.
Evaluacijom je potvrđeno da su mjere koje proizlaze iz izvješća o provedbi E-PRTR-a iz 2013. relevantne te bi s njima trebalo nastaviti. Utvrđeno je i da ima potencijala za daljnja poboljšanja u sljedećim područjima:
a)smjernice: države članice surađuju u primjeni dobrih praksi. Međutim, dosljedna provedba dodatno će se osigurati ažuriranjem postojećih smjernica na razini EU-a, objavljenih 2006., otkad su se javila brojna pitanja u pogledu provedbe. Stoga je revizija smjernica o E-PRTR-u pokrenuta kao dio programa rada Komisije za 2017. Ona će pojasniti pitanja kao što su područje primjene Uredbe, definicije aktivnosti, emisijski faktori i izvještajni elementi koji se mogu smatrati povjerljivima;
b)povezano izvješćivanje: već je u izvješću iz 2013. utvrđeno da se daljnjim usklađivanjem s usko povezanim obvezama izvješćivanja o okolišu E-PRTR može učiniti djelotvornijim i dosljednijim. Kao što je prethodno objašnjeno, cilj je trenutačnih inicijativa istražiti mogućnosti usklađivanja obveza izvješćivanja s E-PRTR-om. Komisija će u budućnosti pri provedbi i preispitivanju povezanog prava nastojati dodatno iskoristiti sinergije kojima će se smanjiti opterećenje u pogledu izvješćivanja te poboljšati dosljednost među skupovima podataka;
c)članak 16.: države članice imaju obvezu da svake tri godine izvijeste o svojim praksama i mjerama koje se odnose na E-PRTR. Komisija na temelju tih podataka priprema izvješće iz članka 17. koje dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću. Podaci iz članka 16. iznimno su kvalitativni i ponavljaju se. Osim toga, potpisnici Protokola iz Kijeva već na temelju tog protokola imaju obvezu dostavljanja sličnih izvješća o provedbi UNECE-u 17 . Stoga postoji snažan argument u prilog tomu da su članci 16. i 17. Uredbe o E-PRTR-u zastarjeli. Stoga, kao dio mjera koje poduzima nakon provjere prikladnosti horizontalnog izvješćivanja Komisija predlaže da se stavi izvan snage obveza trogodišnjeg izvješćivanja koja je državama članicama propisana člankom 16., kao i s tim povezano preispitivanje iz članka 17. koje provodi Komisija. Time se ne bi isključila periodična cjelovitija evaluacija Uredbe;
d)kontekst podataka: dopunjavanjem postojećeg E-PRTR-a kontekstualnijim informacijama snažno bi se poboljšala njegova učinkovitost kao sveobuhvatnog izvora informacija o okolišu. Dodatni bi se kontekst mogao osigurati mjerama kao što su preciznije opisivanje aktivnosti, uključujući kvantitativne podatke o aktivnostima te bolje objašnjenje mogućih utjecaja navedenih ispuštanja na zdravlje i okoliš, kao i bolje označivanje pristupa dodatnim informacijama o kvaliteti zraka i vode.
5. Zaključci
E-PRTR je važna i ključna komponenta baze znanja o emisijama iz industrijskih aktivnosti u Europi.
Lako dostupni i kvalitetni podaci kojima se može pristupiti na internetskim stranicama registra E-PRTR javnosti pružaju informacije koje im uvelike povećavaju mogućnost uključivanja u širi postupak donošenja odluka o okolišu. Osim toga, E-PRTR je brojnim drugim korisnicima, uključujući analitičare i kreatore politika, i dalje primarna referentna točka za ključne činjenice o okolišu koje se odnose na velike industrijske aktivnosti.
Komisija smatra da se Uredba o E-PRTR-u dobro provodi te da su riješeni brojni problemi koji su utvrđeni u izvješću Europskom parlamentu i Vijeću iz 2013.
Neizbježno i dalje ima prostora za daljnje poboljšanje E-PRTR-a te je u ovom izvješću utvrđen niz ciljeva koje će Komisija ostvarivati, i to:
·revizija postojećih smjernica kako bi se državama članicama pomoglo u dosljednoj provedbi,
·bolja racionalizacija obveza izvješćivanja daljnjim iskorištavanjem sinergija s povezanim zakonodavstvom o okolišu,
·smanjenje administrativnog opterećenja za države članice i
·istraživanje mogućnosti za dodatne kontekstualne informacije kako bi podaci iz E-PRTR-a bili djelotvorniji.
Uredba (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari i o izmjeni direktiva Vijeća 91/689/EEZ i 96/61/EZ, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/HTML/?uri=CELEX:32006R0166&from=EN
