EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 23.11.2017.

COM(2017) 693 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

Izvješće o funkcioniranju europskog tržišta ugljika

Sadržaj

Popis pokrata i kratica    

1.    UVOD    

2.    INFRASTRUKTURA SUSTAVA EU-a ZA TRGOVANJE EMISIJSKIM JEDINICAMA    

2.1.    Obuhvat djelatnosti, postrojenja i zrakoplovnih operatora    

2.2.    Registar Unije i Dnevnik transakcija Europske unije (EUTL)    

3.    FUNKCIONIRANJE TRŽIŠTA UGLJIKA 2016.    

3.1.    Ponuda: emisijske jedinice puštene u optjecaj    

3.1.1.    Kvota    

3.1.2.    Izdane emisijske jedinice    

3.1.3.    Međunarodne jedinice    

3.2.    Potražnja: Emisijske jedinice povučene iz optjecaja    

3.3.    Ravnoteža ponude i potražnje    

4.    ZRAKOPLOVSTVO    

5.    NADZOR TRŽIŠTA    

5.1.    Pravna priroda i fiskalni tretman emisijskih jedinica    

6.    PRAĆENJE, IZVJEŠĆIVANJE I VERIFIKACIJA EMISIJA    

7.    PREGLED ADMINISTRATIVNOG UREĐENJA    

8.    USKLAĐENOST I PROVEDBA    

9.    ZAKLJUČCI I IZGLEDI    

PRILOG    

Popis pokrata i kratica

AVR        Uredba o akreditaciji i verifikaciji

CA        Nadležno tijelo

CCS        Hvatanje i skladištenje ugljika

CDM        Mehanizam čistog razvoja

CER        Jedinica ovjerenog smanjenja emisije

CORSIA    Sustav za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika

za međunarodno zrakoplovstvo

EA        Europska organizacija za akreditaciju

EGP        Europski gospodarski prostor

EEX        European Energy Exchange

EIB        Europska investicijska banka

ERU        Jedinica smanjenja emisije

ETS EU-a    Sustav Europske unije za trgovanje emisijskim jedinicama

EUTL        Dnevnik transakcija Europske unije

GHG        Staklenički plin

ICAO        Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva

ICE        ICE Future Europe

JI        Zajednička provedba

MAR        Uredba o zlouporabi tržišta

MiFID2    Direktiva o tržištima financijskih instrumenata

MRR        Uredba o praćenju i izvješćivanju

MRV        Praćenje, izvješćivanje i verifikacija

MRVA    Praćenje, izvješćivanje, verifikacija i akreditacija

MSR        Rezerva za stabilnost tržišta

NAB        Nacionalno akreditacijsko tijelo

NER        Rezerva za nove sudionike

PFC        Perfluorougljici

RES        Obnovljivi izvori energije

TNAC        Ukupan broj emisijskih jedinica u optjecaju

1.UVOD

Sustav EU-a za trgovanje emisijskim jedinicama (ETS EU-a) temelj je strategije EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz industrije i energetskog sektora od 2005. godine. Njime se znatno pridonosi postizanju cilja EU-a da se do 2020. smanje emisije stakleničkih plinova za 20 % u odnosu na razine iz 1990. Iako je EU na dobrom putu da nadmaši taj cilj 1 , potrebno je osigurati stalan napredak 2 da bi se emisije stakleničkih plinova smanjile za najmanje 40 % do 2030., kako je predviđeno okvirom EU-a za klimatsku i energetsku politiku do 2030. Taj će se domaći cilj za 2030. postići zajedničkim djelovanjem EU-a s pomoću smanjenja u sektorima obuhvaćenima ETS-om i ostalim sektorima. Međutim, djelotvoran i reformiran ETS EU-a činit će glavni mehanizam za ispunjenje tog cilja smanjenjem emisija stakleničkih plinova za 43 % u odnosu na razine iz 2005. u sektorima obuhvaćenima ETS-om EU-a.

Kako bi se omogućilo da ETS EU-a ostvari taj cilj, Komisija je u srpnju 2015. podnijela zakonodavni prijedlog 3 za reformu ETS-a EU-a za četvrto razdoblje trgovanja (2021.–2030.). Nakon opsežnog postupka trijaloga 4 politički dogovor o prijedlogu postignut je početkom studenoga 2017.

Ovo Izvješće o funkcioniranju europskog tržišta ugljika podnosi se u skladu sa zahtjevima iz članka 10. stavka 5. i članka 21. stavka 2. Direktive 2003/87/EZ 5 (Direktiva o ETS-u EU-a). Kako je propisano Direktivom, cilj je izvješća pružanje redovitoga godišnjeg pregleda razvoja europskog tržišta ugljika.

Tablica 1.: Izvješća o tržištu ugljika objavljena tijekom prethodnih godina 6

Ovim Izvješćem obuhvaćena je 2016. godina, ali predstavljene su i određene inicijative predložene ili dogovorene 2017. Ovo Izvješće za razliku od prethodnog sadržava novo poglavlje o sustavima kompenzacije za neizravne troškove ugljika te informacije o pokazatelju viška u okviru rezerve za stabilnost tržišta prvi put objavljenom u svibnju 2017. Ako nije drukčije navedeno, ovo se Izvješće temelji na javno dostupnim podacima koji su Komisiji bili na raspolaganju do 30. lipnja 2017.

Opće i opisne informacije o različitim aspektima ETS-a EU-a navedene su u uokvirenom tekstu.

2.INFRASTRUKTURA SUSTAVA EU-a ZA TRGOVANJE EMISIJSKIM JEDINICAMA

2.1.Obuhvat djelatnosti, postrojenja i zrakoplovnih operatora

Prema izvješćima koje su zemlje sudionice 7 podnijele 2017. u skladu s člankom 21., u 2016. bilo je ukupno 10 790 dopuštenih postrojenja, a 2015. ih je bilo oko 10 950 te prethodne godine oko 11 200.

Kao što je bio slučaj prethodnih godina, u okviru aktivnosti ETS-a EU-a 2016. i dalje je najvećim dijelom dolazilo do izgaranja fosilnih goriva. Međutim, 29 zemalja (27 zemalja 2015.) navelo je da se upotrebljava i biomasa u 2 079 postrojenja (19 % svih postrojenja). Samo dvije zemlje (Lihtenštajn i Malta) nisu navele upotrebu biomase. 8 Emisije iz biomase 2016. iznosile su oko 141 milijun tona CO2 (8 % emisija prijavljenih u ETS-u EU-a), a 2015. oko 125 milijuna tona CO2 (oko 7 % emisija prijavljenih u ETS-u EU-a). Kao i prošle godine, Njemačka i Švedska prijavile su malu uporabu biogoriva triju zrakoplovnih operatora (četiri operatora 2015.) 9 . 

Podaci za 2016. pokazuju da je u okviru kategorija postrojenja na temelju godišnjih razina emisija 10 kao i prethodnih godina 72 % postrojenja bilo A kategorije, gotovo 21 % B kategorije, a samo nešto više od 7 % C kategorije. Više od 6 202 postrojenja navedeno je kao „postrojenja s niskim emisijama” (57,5 % ukupnog broja).

Postrojenja u ETS-u EU-a koja uključuju aktivnosti izgaranja prisutna su u svim zemljama sudionicama, a u većini tih zemalja prisutno je rafiniranje nafte, proizvodnja čelika, cementa, vapna, stakla i keramike te proizvodnja papirne mase i papira. U pogledu aktivnosti ETS-a EU-a koje su dodatno navedene za emisije stakleničkih plinova koji nisu CO2, prijavljeno je da su dozvole izdane za primarni aluminij i perfluorougljike u 13 zemalja (Francuska, Grčka, Island, Italija, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska, Ujedinjena Kraljevina), a za proizvodnju dušične kiseline i N2O u 21 zemlji (iznimke su Cipar, Danska, Estonija, Irska, Island, Latvija, Lihtenštajn, Luksemburg, Malta i Slovenija). Ostali sektori N2O navedeni su u trima zemljama za proizvodnju adipinske kiseline (Francuska, Italija, Njemačka) te dvjema zemljama za proizvodnju glioksala i glioksilne kiseline (Francuska, Njemačka). Kao i prošle godine Francuska i Norveška navele su aktivnosti hvatanja i skladištenja CO2.

Mogućnost izuzimanja malih onečišćivača iz ETS-a EU-a u skladu s člankom 27. Direktive o ETS-u EU-a primijenilo je osam zemalja (Francuska, Hrvatska, Island, Italija, Njemačka, Slovenija, Španjolska, Ujedinjena Kraljevina). Kao i 2015. izuzete emisije u 2016. iznose oko 4 milijuna tona CO2 (oko 0,22 % ukupnih verificiranih emisija).

Prema podacima podnesenima 2017. u skladu s člankom 21. dosad je sedam zemalja (Belgija, Danska, Francuska, Hrvatska, Lihtenštajn, Litva, Mađarska) iskoristilo odredbu iz članka 13. Uredbe Komisije (EU) br. 601/2012 („Uredba o praćenju i izvješćivanju”) kojom se dopušta upotreba pojednostavnjenih planova praćenja u niskorizičnim slučajevima za stacionarna postrojenja. Od 2015. pridružila se samo Danska. U slučaju zrakoplovnih operatora s niskim emisijama četiri su zemlje prijavile uporabu te odredbe (Belgija, Finska, Island i Poljska), pri čemu se Belgija pridružila od 2015.

Kad je riječ o pokrivenosti zrakoplovnih operatora, navedeno je da su 2016. plan za praćenje imala 503 zrakoplovna operatora (524 operatora 2015. i 611 operatora 2014.). Taj podatak upućuje na to da se broj zrakoplovnih operatora u ETS-u EU-a stabilizira. Gotovo 60 % (300) navedenih operatora komercijalni su operatori, a ostalih 40 % (203) nekomercijalni su operatori. 11 Ukupno 249 operatora (gotovo 50 %) svrstano je u male onečišćivače (274 (52 %) 2015. godine i 329 (54 %) 2014. godine).

2.2.Registar Unije i Dnevnik transakcija Europske unije (EUTL)

Registar Unije nastavio je 2016. pružati pouzdane usluge europskim onečišćivačima (stacionarnim postrojenjima i zrakoplovnim operatorima), trgovcima i nacionalnim tijelima.

U registar je uvedeno nekoliko tehničkih poboljšanja i poboljšanja u pogledu upotrebljivosti. Navedena poboljšanja odnose se na aspekte korištenja, račune i transakcije te na sustav za provjeru autentičnosti, koji je znatno poboljšan te je postao EU LOGIN.

U ljeto 2017. Komisija je provela anketu o korisničkom sučelju Registra Unije i zatražila od korisnika da dostave svoje mišljenje o trenutačnom funkcioniranju sučelja. Cilj je bio daljnje poboljšanje korisničkog iskustva u vezi s Registrom.

3.FUNKCIONIRANJE TRŽIŠTA UGLJIKA 2016. 

U ovom poglavlju navedene su informacije o aspektu ponude i potražnje ETS-a EU-a. Odjeljak o ponudi sadržava informacije o kvotama, besplatnom dodjeljivanju, programu NER 300, dražbama i odstupanju od trgovanja svim jedinicama na dražbama za energetski sektor i upotrebi međunarodnih jedinica. Poglavlje o sustavima kompenzacije za neizravne troškove ugljika novi je element u ovogodišnjem izvješću.

Kad je riječ o potražnji, pružene su informacije o broju verificiranih emisija i metodama postizanja ravnoteže ponude i potražnje emisijskih jedinica, kao što je rezerva za stabilnost tržišta.

3.1.Ponuda: emisijske jedinice puštene u optjecaj 

3.1.1.Kvota

U tablici 2. prikazani su iznosi kvota za stacionarna postrojenja i godišnji broj zrakoplovnih emisijskih jedinica puštenih u optjecaj 12 za svaku godinu tijekom treće faze ETS-a EU-a.

Tablica 2.: Kvota ETS-a EU-a za razdoblje 2013.–2020.

3.1.2.Izdane emisijske jedinice

3.1.2.1.Besplatno dodjeljivanje 

Tijekom treće faze 39 % ukupne količine dostupnih emisijskih jedinica besplatno će se dodijeliti za toplinu koju proizvode industriji i postrojenjima za proizvodnju električne energije. Taj će se udjel dodatno povećati do 2020. zbog dodjeljivanja novim sudionicima. Ne može se odrediti koliko će se rezervi za nove sudionike upotrijebiti u godinama koje dolaze. Međutim, u procjeni učinka 15 koju je 2015. provela Komisija navedeno je da se u skladu s trendovima očekuje da će se besplatno dodatno dodijeliti najviše 2 % kvote iz rezerve za nove sudionike. Stoga se očekuje da će tijekom treće faze besplatno dodjeljivanje biti oko 41 % ukupnog iznosa. Nadalje, oko 2 % ukupnih kvota upotrebljava se za financiranje uvođenja inovativnih tehnologija s niskim emisijama ugljika u okviru programa NER 300. 16 Stoga udjel za ponudu na dražbi u trećoj fazi iznosi 57 %.

Nova postrojenja i postrojenja koja znatno povećavaju kapacitet prihvatljiva su u trećoj fazi za dodatna besplatna dodjeljivanja iz rezervi za nove sudionike. Početna količina jedinica u rezervi za nove sudionike nakon oduzimanja 300 milijuna jedinica za program NER 300 iznosila je 480,2 milijuna emisijskih jedinica. Rezervirano je 139,9 milijuna emisijskih jedinica za 654 postrojenja za cijelu treću fazu. 17 Preostalih 340,3 milijuna emisijskih jedinica iz rezervi za nove sudionike može se raspodijeliti u budućnosti. Međutim, očekuje se da se znatna količina tih emisijskih jedinica neće dodijeliti.

Do lipnja 2017. dodjeljivanje je smanjeno za oko 301,9 milijuna jedinica zbog postrojenja koja su zatvorena ili su smanjila proizvodnju ili proizvodne kapacitete u odnosu na kapacitete koji su prvotno uzeti u obzir pri izračunavanju dodjeljivanja u trećoj fazi.

Tablica 3.: Broj emisijskih jedinica (u milijunima) besplatno dodijeljenih industrijskom sektoru od 2013. do 2017. 18

Budući da je potražnja za besplatnim dodjeljivanjima premašila dostupnu količinu, dodjeljivanje za sva postrojenja u ETS-u EU-a smanjeno je za isti postotak primjenom „međusektorskog faktora korekcije” (u skladu s Direktivom o ETS-u EU-a). Faktor korekcije izračunan je kao smanjenje besplatnog dodjeljivanja od oko 6 % u 2013.; godišnje se povećava dok ne dosegne oko 18 % 2020.

Dana 28. travnja 2016. Sud Europske unije 20 donio je odluku da se od 1. ožujka 2017. poništavaju vrijednosti međusektorskog faktora korekcije utvrđene u Odluci Komisije 2013/448/EU (vidjeti Dodatak 5. Prilogu). Stoga je Komisija 24. siječnja 2017. revidirala vrijednosti utvrđene u toj odluci 21  kako bi ih uskladila s presudom Suda.

3.1.2.2.Program NER 300

U dva kruga poziva na podnošenje prijedloga dodijeljena sredstva za 38 projekata RES-a i 1 projekt CCS-a iznosila su 2,1 milijardu EUR te je obuhvaćeno 20 država članica EU-a. Od navedenih projekata četiri su projekta već u tijeku: BEST, projekt proizvodnje energije iz biomase, u Italiji; Verbiostraw, projekt proizvodnje energije iz biomase, u Njemačkoj; Windpark Blaiken u Švedskoj te od 1. srpnja 2017. odobalna vjetroelektrana Veja Mate u njemačkome Sjevernom moru.

Dosad je ukupno 13 projekata donijelo završnu odluku o ulaganju, a četiri su projekta poništena. Komisija je predložila da se nepotrošena sredstva iz poništenih projekata u iznosu od najmanje 436 milijuna EUR ponovno investiraju u postojeće financijske instrumente, primjerice u pokazne projekte proizvodnje energije (EDP) u okviru Innovfina i dužnički instrument u okviru Instrumenta za povezivanje Europe kojima upravlja Europska investicijska banka (EIB). U tu su svrhu države članice u svibnju 2017. u okviru Odbora za klimatske promjene odobrile odgovarajuću izmjenu 22 Odluke o Programu NER 300. 23  

Tablica 4.: Projekti programa NER 300 dodijeljeni u prvom i drugom pozivu na podnošenje prijedloga 24

Ne predviđa se objavljivanje daljnjih poziva na podnošenje prijedloga u okviru Programa NER 300. Komisija je sada usmjerena na provedbu 25 projekata odabranih za financiranje i brzo ponovno investiranje nepotrošenih sredstava.

3.1.2.3.Kompenzacija za neizravne troškove ugljika

Komisija je do danas odobrila 10 programa državnih potpora kompenzacije za neizravne troškove ugljika. U tablici 5. prikazan je sažetak sustava kompenzacije za neizravne troškove ugljika odobrenih od 2013.

Tablica 5.: Sustavi kompenzacije za neizravne troškove ugljika odobreni u okviru Smjernica o ETS-u iz 2012. 26

3.1.2.4.Dražbe emisijskih jedinica

Dražbe su se tijekom izvještajnog razdoblja odvijale na sljedećim dražbovnim platformama:

·European Energy Exchange AG („EEX”), koji zastupa kao zajednička dražbovna platforma 25 država članica koje sudjeluju u zajedničkom postupku javne nabave i Poljske, koja je istupila iz postupka zajedničke nabave, ali još nije imenovala vlastitu dražbovnu platformu. Od 5. rujna 2016. EEX provodi dražbe kao druga zajednička dražbovna platforma imenovana 13. srpnja 2016.;

·EEX, koji zastupa Njemačku kao zasebna dražbovna platforma;

·ICE Future Europe („ICE”), koja zastupa Ujedinjenu Kraljevinu kao zasebna dražbovna platforma.

Island, Lihtenštajn i Norveška još nisu započeli s dražbama emisijskih jedinica.

EEX je zastupajući 27 država članica (25 država članica koje sudjeluju u zajedničkoj dražbovnoj platformi te Njemačka i Poljska) 2016. na dražbama prodao 89 % ukupne količine prodane na dražbama, a ICE je zastupajući Ujedinjenu Kraljevinu prodao 11 % ukupnog iznosa.

Dana 4. svibnja 2017. održana je tisućita dražba na svim platformama u okviru Uredbe o dražbama. Do 30. lipnja 2017. provedeno je 1 036 dražbi.

U tablici 6. prikazan je pregled količine emisijskih jedinica koje su EEX i ICE prodali na dražbama do 30. lipnja 2017., uključujući rane dražbe 32 općih emisijskih jedinica. Količine općih emisijskih jedinica utvrđene su uzimajući u obzir Odluku 1359/2013/EU kako bi se odgodilo 900 milijuna emisijskih jedinica iz 2014., 2015. i 2016. Količine zrakoplovnih emisijskih jedinica utvrđene su uzimajući u obzir privremeno odstupanje za zrakoplovni sektor utvrđeno Odlukom br. 377/2013/EU i Uredbom (EU) br. 421/2014.

Tablica 6.: Ukupna količina emisijskih jedinica treće faze prodanih na dražbama u razdoblju 2012.–2017.

Dražbe su uglavnom provedene bez poteškoća, konačne dražbovne cijene općenito su odgovarale cijenama na sekundarnom tržištu te nisu zabilježeni znatni problemi ni incidenti. Zbog prijelaza s prijelazne dražbovne platforme na novu zajedničku dražbovnu platformu nisu se održavale dražbe za 25 država članica sudionica tijekom nekih tjedan dana u kolovozu 2016.

Dražba od 25. svibnja 2016. koju je EEX provodio za Poljsku i dražba od 14. prosinca 2016. koju je ICE provodio za Ujedinjenju Kraljevinu otkazane su u skladu s odredbama Uredbe o dražbama. Dražba za Poljsku otkazana je jer nije postignuta rezervna cijena, a dražba za Ujedinjenu Kraljevinu jer je ukupna količina ponuda bila manja od količine koja se prodaje na dražbi. Uključujući navedene dražbe, u okviru Uredbe o dražbama od kraja 2012. ukupno je otkazano pet dražbi, a održano ih je više od tisuću. Pregled konačnih dražbovnih cijena, broja sudionika i omjer pokrivenosti za dražbe općih emisijskih jedinica od 2013. do 30. lipnja 2017. naveden je u Dodatku 2. Prilogu.

Dražbovne platforme objavljuju detaljne rezultate svake dražbe na tematskim internetskim stranicama. Dodatne informacije o provođenju dražbi, uključujući informacije o sudjelovanju, omjeru pokrivenosti i cijenama, mogu se pronaći u izvješćima država članica koja objavljuje Komisija. 34

Ukupni prihod od dražbi u razdoblju od 2012. do 30. lipnja 2017. bio je veći od 18,4 milijardi EUR (samo u 2016. ukupni prihod od dražbi iznosio je 3,79 milijardi EUR). Direktivom o ETS-u EU-a predviđeno je da bi države članice trebale najmanje 50 % prihoda dražbi, uključujući sve prihode od emisijskih jedinica raspodijeljenih za ciljeve solidarnosti i rasta, iskoristiti za ciljeve u području klime i energetike. Prodajom emisijskih jedinica ETS-a na dražbama države članice ostvarile su 2016. prihod od 3,79 milijardi EUR. Prema informacijama dostavljenima Komisiji države članice 2016. su potrošile ili planirane potrošiti 80 % tih prihoda za utvrđene ciljeve u području klime i energetike 35 , ali među njima postoje razlike. 36

3.1.2.5.Odstupanje od trgovanja svim jedinicama na dražbama za energetski sektor

Broj besplatnih dodjela emisijskih jedinica za proizvođače električne energije u 2016. naveden je u tablici 1. Dodatka 1. Prilogu, a maksimalni godišnji broj emisijskih jedinica naveden je u tablici 2. Dodatka 1.

Ukupna je vrijednost potpore ulaganju za razdoblje od 2009. do 2016. oko 11 milijardi EUR. Oko 80 % tog iznosa obuhvaćalo je unaprjeđivanje i nadogradnju infrastrukture, a ostatak se ulaganja odnosio na čiste tehnologije ili diversifikaciju opskrbe. Neki od primjera ulaganja odnose se na smanjenje potrošnje energije za proizvodnju električne energije u Litvi, zamjenu izolacije na postojećim mrežama za distribuciju pare u Češkoj te na izgradnju kogeneracijske jedinice koja radi prvenstveno na prirodni plin u Bugarskoj.

Sve emisijske jedinice koje se ne daju besplatno prodaju se na dražbama. Na slici 1. prikazan je broj emisijskih jedinica koje su zatražile države članice koje ispunjavaju uvjete u razdoblju 2013.–2016.

Slika 1.: Besplatno dodijeljene emisijske jedinice u skladu s člankom 10.c

Na slici 2. prikazano je u kojoj su mjeri emisijske jedinice u skladu s člankom 10.c dodijeljene, prodane na dražbi ili ostale neiskorištene. Na primjer, Poljska ima 82 milijuna neiskorištenih emisijskih jedinica koje su oduzete iz njezina udjela emisijskih jedinica prodanih na dražbama od 2013. do 2016., ali one još nisu besplatno dodijeljene niti dodane dražbama.

Slika 2.: Raspodjela emisijskih jedinica (dodijeljene, prodane na dražbi, preostale neiskorištene)

U tablici 7. prikazan je broj neiskorištenih emisijskih jedinica oduzetih za godine do 2016., koje su prodane na dražbama u razdoblju 2013.–2016. i broj preostalih neiskorištenih emisijskih jedinica.

Tablica 7.: Postupanje s neiskorištenim emisijskim jedinicama u skladu s člankom 10.c za razdoblje 2013.–2016.

3.1.3.Međunarodne jedinice

Iako će točna količina međunarodnih jedinica obuhvaćenih pravima korištenja tijekom druge i treće faze (2008.–2020.) djelomično ovisiti o količini verificiranih emisija u budućnosti, tržišni analitičari procjenjuju da će iznositi oko 1,6 milijardi jedinica. Od 30. lipnja 2017. ukupna količina iskorištenih ili razmijenjenih međunarodnih jedinica iznosi 1,48 milijardi, što čini više od 90 % procijenjenog dopuštenog maksimuma.

Na slici 3. prikazana je razmjena međunarodnih jedinica. Potpuni pregled nalazi se u Dodatku 3. Prilogu.

Slika 3.: Sažeti prikaz razmjene međunarodnih jedinica do 30. lipnja 2017.

3.2.Potražnja: Emisijske jedinice povučene iz optjecaja

Prema podacima iz Registra Unije procjenjuje se da su 2016. emisije stakleničkih plinova iz postrojenja koja sudjeluju u ETS-u EU-a pale za 2,9 % u odnosu na emisije iz 2015. To pokazuje trend smanjenja emisija od početka treće faze sustava 2013.

Tablica 8.: Verificirane emisije (u milijunima tona ekvivalenta CO2)

Podaci o BDP-u objavljeni na: http://epp.eurostat.ec.europa.eu/tgm/table.do?tab=table&init=1&plugin=1&language=en&pcode=tec00115  

(pristupljeno u srpnju 2017.). Podaci o verificiranim emisijama iz zrakoplovstva navedeni su posebno u odjeljku 4.

Kako je prikazano u tablici, aktivnosti izgaranja glavni su pokretač smanjenja verificiranih emisija.

Godine 2016. broj dobrovoljno poništenih emisijskih jedinica iznosi 63 573 emisijskih jedinica. Dosad su zabilježene ukupno 267 933 dobrovoljno poništene emisijske jedinice.

3.3.Ravnoteža ponude i potražnje 

Na počeku treće faze ETS EU-a bio je obilježen znatnom neravnotežom između ponude i potražnje emisijskih jedinica, što je 2013. rezultiralo viškom od oko 2,1 milijarde. Višak je neznatno smanjen 2014., a 2015. znatno je pao na 1,78 milijardi emisijskih jedinica te 2016. na 1,69 milijardi emisijskih jedinica. To odražava učinak dodatnog smanjenja ponude emisijskih jedinica za 200 milijuna u 2016., koja je bila zadnja godina provedbe mjere odgode. Budući da su se emisijske jedinice smanjile za oko 2,9 % 2016., manja potražnja djelomično je uravnotežila učinak smanjenja ponude na višak.

Da bi se riješila strukturna neravnoteža između ponude i potražnje emisijskih jedinica, 2015. je uspostavljena rezerva za stabilnost tržišta (MSR) kako bi se postigla veća fleksibilnost ponude emisijskih jedinica za dražbe. Naposljetku, odgođene emisijske jedinice prenijet će se u rezervu, koja će započeti s djelovanjem u siječnju 2019.

Ukupni broj emisijskih jedinica u optjecaju relevantan za utvrđivanje unosa u rezervu za stabilnost tržišta i ispuštanja iz nje izračunava se primjenom sljedeće jednadžbe:

TNAC = ponuda – (potražnja 38 + emisijske jedinice u rezervi za stabilnost tržišta)

Ponuda emisijskih jedinica obuhvaća jedinice kojima se trguje od druge faze ETS-a EU-a (2008.–2012.), jedinice prodane na dražbama, besplatno dodijeljene jedinice i jedinice u rezervi za nove sudionike, a potražnja se utvrđuje iz emisija postrojenja i broja poništenih emisijskih jedinica. Za više detalja vidjeti tablicu 1. u Dodatku 4. Prilogu.

Polazišna vrijednost utvrđivanja ukupnog broja emisijskih jedinica u optjecaju ukupni je broj emisijskih jedinica preostalih nakon druge faze koje nisu predane ni poništene. 39 Ukupna količina prenesenih emisijskih jedinica (1 749 540 826) 40 predstavlja točan broj emisijskih jedinica ETS-a u optjecaju na početku treće faze trgovanja u okviru ETS-a EU-a.

Izvješće o tržištu ugljika omogućuje konsolidiranje iznosa ponude i potražnje koji se objavljuju prema rasporedu obveza izvješćivanja propisanih Direktivom o ETS-u EU-a i njezinim provedbenim odredbama. Taj raspored, relevantni podaci i područje primjene navedeni su u tablici 2. u Dodatku 4. Prilogu. Na slici 4. prikazan je sastav ponude i potražnje 2016. Relevantni podaci objavljeni su i u okviru komunikacije o ukupnom broju emisijskih jedinica u optjecaju (TNAC) u svrhu rezerve za stabilnost tržišta. 41

Slika 4.: Sastav kumulativnih razina ponude i potražnje do kraja 2016.

Ponuda (kumulativno, u milijunima)     Potražnja (kumulativno, u milijunima)

S obzirom na to da će rezerva za stabilnost tržišta početi s djelovanjem 2019., Komisija će redovito sredinom svibnja objavljivati ukupni broj emisijskih jedinica u optjecaju tijekom prethodne godine. Ukupni je broj emisijskih jedinica u optjecaju prvi put objavljen u svibnju 2017., a iznosio je 1 693 904 897 emisijskih jedinica. 42

Na slici 5. 43 prikazani su kumulativni iznosi ponude i potražnje ETS-a EU-a do kraja 2016. Ponuda je 2013. iznosila više od 2 milijarde emisijskih jedinica, a potražnja je bila manja te je iznosila oko 1,9 milijardi emisijskih jedinica. Godine 2014. zabilježeno je smanjenje ukupne ponude i potražnje na oko 1,8 milijardi emisijskih jedinica. Ponuda se 2015. dodatno smanjila na 1,5 milijardi emisijskih jedinica, a potražnja se neznatno smanjila. Sljedećih godina razine emisija bile su stabilne ili su se smanjile, a ponuda emisijskih jedinica znatno se smanjila zbog mjere odgode.

To je 2013. dovelo do povećanja viška na više od 2 milijarde emisijskih jedinica, 2014. je višak ostao stabilan, a zatim je 2015. pao na oko 1,8 milijardi emisijskih jedinica. Emisije su se 2016. smanjile u odnosu na 2015., ali je potražnja i dalje bila veća od ponude. Ukupni broj emisijskih jedinica u optjecaju objavljen u svibnju 2017. stoga je na najnižoj razini od početka trenutačnog razdoblja trgovanja.

Slika 5.: Razvoj ponude i potražnje u razdoblju 2013.–2016.

4.ZRAKOPLOVSTVO

Države članice EU-a istaknule su 44 svoju namjeru da se pridruže globalnom sustavu ICAO-a 45 od samog početka, pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti. Do primjene globalne mjere Komisija je predložila 46 da se nastavi primjenjivati isti pristup ETS-a EU-a za zrakoplovstvo nakon 2016., odnosno zadržati geografsko područje unutar EGP-a. Osim toga, u prijedlogu se zadržavaju iste iznimke i isti pristup u vezi s dodjelom zračnim prijevoznicima, na koje će se od 2021. primjenjivati linearni faktor smanjenja, te se u njemu predviđa novo preispitivanje kako bi se razmotrili načini provedbe sustava za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo (CORSIA) u pravu EU-a s pomoću revizije Direktive o ETS-u EU-a. Politički dogovor o prijedlogu postignut je u listopadu 2017.

Kad je riječ o razvoju događaja u vezi s emisijama iz zračnog prometa u okviru ETS-a EU-a 2016., verificirane emisije nastavile su rasti te su iznosile 61 milijun tona CO2, što je povećanje od 7,9 % u odnosu na 2015.

Besplatno dodjeljivanje iznosilo je 2016. nešto više od 32 milijuna emisijskih jedinica. 47 Od siječnja do prosinca 2016. na dražbama je prodano oko šest milijuna emisijskih jedinica.

U 2017., do donošenja zakonodavnog prijedloga o ETS-u EU-a za zrakoplovstvo, emisijske jedinice izdavale su se u skladu s područjem primjene koje obuhvaća samo EGP. Prilagođeno besplatno dodjeljivanje iznosilo je 2017. nešto više od 32 milijuna emisijskih jedinica. 48 Osim toga, novim sudionicima i brzorastućim operatorima dodijeljeno je gotovo 1,1 milijun besplatnih emisijskih jedinica iz posebne rezerve. To je prvo od ukupno četiri godišnja izdavanja, koje odgovara razdoblju 2013.–2020. Količina emisijskih jedinica predviđena za prodaju na dražbama tijekom 2017. bit će razmjerna ukupnom broju izdanih emisijskih jedinica. U tablici 9. sažeto su prikazane verificirane emisije, besplatna dodjeljivanja i količine za prodaju na dražbama za zrakoplovni sektor od početka treće faze ETS-a EU-a.

Tablica 9.: Verificirane emisije i dodjeljivanja zrakoplovnom sektoru

Količine zrakoplovnih emisijskih jedinica koje su prodane na dražbama u razdoblju 2013.–2015. odraz su odluke suzakonodavca iz 2013. o „zaustavljanju sata” 50 i ograničavanju klimatskih obveza samo na letove unutar EGP-a kako bi se pružila potpora razvoju globalne mjere ICAO-a. Odgođeno je usklađivanje za zrakoplovni sektor te se 2012. i 2013. zrakoplovne emisijske jedinice nisu prodavale na dražbama. Stoga su se količine iz 2012. prodavale na dražbama 2014., a 2015. su se ispunili zahtjevi za emisije iz zrakoplovstva iz 2013. i 2014.

5.NADZOR TRŽIŠTA

U paketu MiFID2 i Uredbi o zlouporabi tržišta, donesenima 2014., predviđaju se određene prilagodbe općeg sustava za posebnosti tržišta ugljika (vidjeti Izvješće o tržištu ugljika 2015.).

Nekoliko mjera kojima se detaljno uređuju aspekti odredaba paketa MiFID2 51 i Uredbe o zlouporabi tržišta 52 doneseno je 2016. i 2017.

5.1.Pravna priroda i fiskalni tretman emisijskih jedinica

Emisijske jedinice mogu na nacionalnoj razini imati različit tretman, koji se proteže od financijskih instrumenata i nematerijalne imovine do prava vlasništva i proizvoda. Podaci podneseni 2017. u skladu s člankom 21. pokazuju da su barem četiri zemlje sudionice provele ili predvidjele izmjene nacionalnog zakonodavstva, uglavnom izmjene u pogledu provedbe paketa MiDIF2.

S obzirom na fiskalni tretman emisijskih jedinica, samo tri zemlje navode da se porez na dodanu vrijednost (PDV) primjenjuje na izdavanje emisijskih jedinica. Za razliku od toga, PDV na transakcije emisijskih jedinica na sekundarnom tržištu plaća se u većini zemalja sudionica (u svim zemljama osim Cipra, Estonije, Islanda i Lihtenštajna). Većina zemalja izvijestila je da primjenjuje mehanizam obrnute porezne obveze 53 na domaće transakcije koje uključuju emisijske jedinice. Moguće je i dodatno oporezivanje emisijskih jedinica za poduzeća (npr. primjenom poreza na dobit poduzeća). Petnaest zemalja izvijestilo je da ne postoji takvo oporezivanje.

Kao što je navedeno u prethodnom izvješću o tržištu ugljika, Komisija trenutačno provodi studiju o pravnoj prirodi emisijskih jedinica iz ETS-a EU-a.

Sud se u nedavnoj prethodnoj odluci 54 od 8. ožujka 2017. suzdržao od definiranja prirode emisijskih jedinica (vidjeti Dodatak 5. Prilogu).

6.PRAĆENJE, IZVJEŠĆIVANJE I VERIFIKACIJA EMISIJA

6.1 Opći razvoj

Komisija i dalje nastoji poboljšati smjernice i predloške koje osigurava kako bi olakšala dosljednu provedbu zahtjeva Uredbe o praćenju i izvješćivanju 55 te Uredbe o akreditaciji i verifikaciji 56 . U tom su pogledu izrađene nove smjernice za inspekciju ETS-a EU-a kako bi se pomoglo u koordinaciji odgovora zemalja na preporuku Europskog revizorskog suda da provedu koherentnije i djelotvornije okvire za kontrolu provedbe ETS-a EU-a, u koje su uključene inspekcije.

Komisija ujedno i dalje potiče zemlje da poboljšaju provedbu praćenja, izvješćivanja, verifikacije i akreditacije u okviru ETS-a EU-a. Prema potrebi, ne bi li se pomoglo svakoj državi, objašnjene su smjernice i organizirana osposobljavanja kako bi se riješili određeni glavni problemi utvrđeni u akcijskim planovima. 57

Prepoznato je da se poboljšala učinkovitost sustava usklađivanja jer je Uredbom o praćenju i izvješćivanju državama omogućeno da elektroničko izvješćivanje propišu kao obvezno. Većina zemalja sudionica navela je da se upotrebljavaju predlošci ili sustavi utemeljeni na minimalnim zahtjevima koje je utvrdila Komisija. Četrnaest država članica navelo je 2017. da upotrebljavaju neku vrstu automatiziranog sustava informacijskih tehnologija za izvješćivanje u okviru ETS-a EU-a (naspram 13 država članica 2016. i 10 država članica 2015.).

Kao što je navedeno u prethodnom izvješću o tržištu ugljika, Komisija je pokrenula sustav za praćenje, izvješćivanje, verifikaciju i akreditaciju DECLARE ETS u svibnju 2016., odnosno internetski sustav koji je razvijen kako bi se pomoglo zemljama sudionicama da ispune svoje obveze povezane s ETS-om EU-a u pogledu planova za praćenje, godišnjih izvješća o emisijama, izvješća o verifikaciji i izvješća o poboljšanjima.

6.2 Primijenjena metoda praćenja

Prema izvješćima u skladu s člankom 21. podnesenima 2017. većina postrojenja primjenjuje metodologiju na temelju izračuna. 58 Navedeno je da se u samo 150 postrojenja (manje od 1,5 %) u 23 zemlje upotrebljavaju sustavi kontinuiranog mjerenja emisija, najčešće u Njemačkoj i Češkoj. U odnosu na prošlu godinu to je jedna zemlja više, ali ukupno jedno postrojenje manje.

Samo 11 zemalja navelo je primjenu alternativnog fall-back pristupa u 36 postrojenja koja obuhvaćaju oko 5,1 milijun tona CO2e (naspram 6,6 milijuna tona CO2e prethodne godine). Nizozemska navodi smanjenje broja postrojenja koja primjenjuju alternativnu fall-back metodologiju (9 u odnosu na 12 prošle godine) i smanjenje predmetnih emisija napola. Dva postrojenja (jedno u Ujedinjenoj Kraljevini i jedno u Nizozemskoj) odgovorna su za više od polovine ukupnih emisija prijavljenih u pogledu alternativne fall-back metodologije.

Standarde minimalne zahtjeve za razine 59 prema Uredbi o praćenju i izvješćivanju ispunjavaju gotovo sva postrojenja. Samo za 105 postrojenja C kategorije (u odnosu na 113 prethodne godine i 118 godinu prije), tj. 13 % (u odnosu na 14 % prošle godine) navedena su odstupanja u barem jednom parametru u odnosu na zahtjev da se najviše razine primijene za glavne izvore ispuštanja. Takva su odstupanja dopuštena samo ako operator dokaže da je najviša razina tehnički neizvediva ili preskupa. Čim ti uvjeti više ne budu vrijedili, operator u skladu s tim mora poboljšati svoj sustav praćenja. U izvještajnom razdoblju za 2013., za 137 postrojenja C kategorije (16 % od ukupnog broja) navedeno je da u određenom aspektu ne ispunjavaju zahtjeve u pogledu najviših razina. Stoga se u slučaju postrojenja C kategorije u svakoj godini treće faze ETS-a EU-a može primijetiti stabilno poboljšanje sukladnosti najviših razina.

Slično tomu, izvješća 22 zemlje sudionice (isto kao i prethodne dvije godine) pokazuju da je dopušteno ukupno 22 % postrojenja B kategorije s nekim oblikom odstupanja od standardnih zahtjeva Uredbe o praćenju i izvješćivanju, u odnosu na 26 % prethodne godine i 28 % godinu prije te, čime je ponovno dokazano stabilno poboljšanje sukladnosti najviših razina.

6.3 Akreditirana verifikacija

Ukupni broj verifikatora nije naveden u izvješćima u skladu s člankom 21., ali prema razumnoj procjeni na temelju broja verifikatora akreditiranih za izgaranje (primarno područje primjene akreditacije) bilo je najmanje 130 različitih akreditiranih verifikatora s obzirom na verifikacije u 2016. Podaci podneseni 2017. u skladu s člankom 21. pokazuju da je 2016. akreditirano 47 pojedinačnih verifikatora u području zrakoplovstva. Europska organizacija za akreditaciju (EA) pruža središnju poveznicu za relevantna nacionalna akreditacijska tijela i njihove popise akreditiranih verifikatora u okviru ETS-a EU-a. 60

Uzajamno priznavanje verifikatora među zemljama sudionicama uspješno se provodi i većina zemalja (29, sve osim Francuske i Latvije) izvijestila je da barem jedan strani verifikator djeluje na njihovu državnom području.

Verifikatori su izrazito dobro usklađeni s Uredbom o akreditaciji i verifikaciji. Samo je Poljska navela suspenziju, a Švedska povlačenje akreditacije u 2016. (jednog verifikatora u svakom slučaju). U usporedbi s prethodne dvije godine, u 2015. nije bilo suspenzija ni povlačenja, a u 2014. navedena je jedna suspenzija i jedno povlačenje. Samo je Poljska navela smanjenje područja primjene akreditacije jednog verifikatora u 2016., dok su 2015. takva smanjenja za pet verifikatora navele četiri zemlje te 2014. tri zemlje za šest verifikatora.

Ove je godine manje zemalja navelo da su primile pritužbe o verifikatorima (osam u odnosu na devet prošle godine). Ukupni broj pritužbi ujedno je manji za 17 %. Navedeno je da je riješeno 96 % zaprimljenih pritužbi (jednako kao prošle godine). Devet zemalja navelo je da su utvrdile neusklađenosti verifikatora u okviru razmjene informacija između nacionalnih akreditacijskih tijela i nadležnih tijela (11 prošle godine).

7.PREGLED ADMINISTRATIVNOG UREĐENJA 

Nisu zapažene značajne promjene u administrativnom uređenju zemalja sudionica u odnosu na prošlo izvještajno razdoblje. Podaci podneseni 2017. u skladu s člankom 21. pokazuju da je u svakoj državi u provedbu ETS-a EU-a prosječno bilo uključeno pet nadležnih tijela. 61 Kad je riječ o koordinaciji među nadležnim tijelima, navedeni su različiti alati i metode, kao što su, među ostalim, zakonodavni instrumenti za centralizirano upravljanje planovima za praćenje ili emisijskim izvješćima (u 12 zemalja), odredbe o obvezujućim uputama i smjernicama koje središnje nadležno tijelo daje lokalnim tijelima (u 10 zemalja), redovne radne skupine ili sastanci nadležnih tijela (u 15 zemalja) te upotreba zajedničke informatičke platforme (u 13 zemalja). Sedam je zemalja (Cipar, Estonija, Island, Italija, Lihtenštajn, Luksemburg, Mađarska) navelo da ništa od navedenoga nije provedeno.

Kad je riječ o administrativnim pristojbama koje se naplaćuju za dozvole i odobrene planove za praćenje, 14 zemalja izvijestilo je 2017. da operatorima postrojenja ne naplaćuju pristojbe (Cipar, Estonija, Francuska, Grčka, Irska, Latvija, Lihtenštajn, Litva, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Slovačka, Švedska); prošle godine ih je bilo 16. Zrakoplovni operatori ne plaćaju pristojbe u 15 zemalja (Belgija, Cipar, Češka, Estonija, Grčka, Lihtenštajn, Litva, Latvija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Njemačka, Slovačka, Španjolska, Švedska); prethodne godine ih je bilo 16. Pristojbe su vrlo različite i ovise o državi i usluzi o kojoj je riječ. Na primjer, pristojbe za dozvole i odobravanje plana za praćenje za postrojenja kreću se od 5 EUR do 7 621 EUR, a za zrakoplovstvo pristojbe za odobravanje plana za praćenje kreću se od 5 EUR do 2 400 EUR.

Zaključno, sustavi zemalja sudionica uglavnom su djelotvorni u skladu s njihovom administrativnom organizacijom. Potrebno je i dalje jačati i poticati komunikaciju među tijelima lokalne uprave i razmjenu najboljih praksi među nadležnim tijelima, uključujući i aktivnostima foruma o ispunjavanju obveza ETS-a EU-a. U tom je pogledu 2016. održana 7. konferencija o ispunjavanju obveza ETS-a EU-a 62 , kao i dva odvojena osposobljavanja u okviru foruma o ispunjavanju obveza. Godišnjom konferencijom pomaže se zajamčiti što veća informiranost o aktivnostima foruma o ispunjavanju obveza, posebno kad je riječ o njegovih pet radnih skupina za praćenje i izvješćivanje, akreditaciju i verifikaciju, zrakoplovstvo, elektroničko izvješćivanje te hvatanje i skladištenje ugljika.

8.USKLAĐENOST I PROVEDBA 

Stopa usklađenosti ETS-a EU-a vrlo je visoka jer je svake godine oko 99 % emisija pravodobno pokriveno potrebnim brojem emisijskih jedinica. Godina 2016. nije bila iznimka. Manje od 1 % postrojenja koja su prijavila emisije za 2016. nije predalo emisijske jedinice koje obuhvaćaju sve njihove emisije do roka 30. travnja 2017. Ta su postrojenja bila obično malena te su činila oko 0,4 % emisija ETS-a EU-a. Razina usklađenosti bila je visoka i u zrakoplovnom sektoru, to jest operatori zrakoplova odgovorni za više od 99 % emisija iz zračnog prometa u okviru ETS-a EU-a ispunili su zahtjeve sukladnosti.

Nadležna tijela i dalje provode različite provjere sukladnosti godišnjih izvješća o emisijama. Podaci podneseni 2017. u skladu s člankom 21. pokazuju da sve zemlje sudionice provjeravaju godišnja izvješća o emisijama u pogledu potpunosti (100 % izvješća, osim Francuske 77 %, Švedske 3 % i Ujedinjene Kraljevine 62 %). Nadalje, izvješća pokazuju da države prosječno provjeravaju više od 75 % izvješća u pogledu dosljednosti s planovima za praćenje (sve države) i oko 75 % u pogledu podataka o dodjeljivanju (sve države osim Finske, Malte i Norveške). Dvadeset i pet zemalja izvijestilo je da provode i usporedne provjere s ostalim podacima. Samo tri zemlje (Latvija, Slovenija, Slovačka) navode da nadležna tijela nisu provela detaljnu provjeru izvješća o emisijama.

Na temelju podataka podnesenih 2017. u skladu s člankom 21. nadležna tijela iz 16 zemalja (Belgija, Bugarska, Danska, Španjolska, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Poljska, Španjolska, Švedska, Slovačka, Ujedinjena Kraljevina) provela su 2016. opreznu procjenu u pogledu podataka koji nedostaju u slučaju 125 postrojenja. Međutim, 68 je prijavila Ujedinjena Kraljevina za emisije iz godina prije 2016., na temelju obavijesti operatora o novootkrivenim prošlim pogreškama. Ako se izuzmu podaci Ujedinjene Kraljevine iz ukupnih podataka za 2016., oprezne procjene navelo je 15 zemalja za 57 postrojenja (oko 0,5 % ukupnog broja postrojenja), a 2015. godine 45 postrojenja (0,4 %) te 2014. godine 37 (0,3 %). Navedena količina predmetnih emisija za 2016. iznosila je 1,9 milijuna tona CO2 (naspram 8,3 milijuna tona prošle godine i 9,1 milijun godinu prije te), odnosno oko 0,1 % sveukupnih emisija (naspram gotovo 0,5 % u prethodne dvije godine). Najčešći razlozi navedeni za davanje oprezne procjene bili su nepostojanje izvješća o emisijama do 31. ožujka ili izvješća o emisijama koja nisu bila u potpunosti usklađena sa zahtjevima Uredbe o praćenju i izvješćivanju / Uredbe o akreditaciji i verifikaciji.

Oprezne procjene u pogledu podataka koji nedostaju za zrakoplovstvo navele su samo četiri zemlje u vezi s 18 zrakoplovnih operatora (oko 3,5 % ukupnog broja), od kojih su svi bili mali onečišćivači (ukupno manje od 0,2 % emisija iz zračnog prometa). Za usporedbu, prošle je godine osam zemalja navelo 103 zrakoplovna operatora (gotovo 20 %).

Provjere nadležnog tijela također su i dalje važne za dopunjavanje rada verifikatora. U 2016. sve su zemlje sudionice potvrdile da provode daljnje provjere u slučaju postrojenja. Većina zemalja navela je sličan pristup u pogledu zrakoplovnih operatora (osim Mađarske, Latvije i Slovenije). Međutim, samo je 17 zemalja navelo da su 2016. provele neku vrstu provjere na licu mjesta u postrojenjima (Austrija 63 , Cipar, Češka, Finska, Francuska, Grčka, Hrvatska, Irska, Island, Latvija, Litva, Mađarska, Nizozemska, Norveška, Njemačka, Španjolska, Ujedinjena Kraljevina).

Primjena kazne za prekomjerne emisije 2016. zabilježena je za samo 14 postrojenja u četiri zemlje (Bugarska 1, Poljska 1, Rumunjska 6 i Ujedinjena Kraljevina 6). U zračnom prometu kazne za prekomjerne emisije zabilježene su za 48 zrakoplovnih operatora (Belgija 1, Njemačka 4, Španjolska 4 i Ujedinjena Kraljevina 39).

Deset zemalja potvrdilo je izdavanje kazni (uz kazne za prekomjerne emisije) u izvještajnom razdoblju za 2016. Nije prijavljena ni jedna zatvorska kazna, ali izrečene su novčane kazne ili pisma opomene za 56 postrojenja i osam zrakoplovnih operatora, ukupne novčane protuvrijednosti od 1 573 389 EUR. Oko šestina tih kazni izrečena je za 19 postrojenja u Ujedinjenoj Kraljevini za koja su nadležno tijelo i trgovinska udruženja otkrili da rade bez dozvole. Ti operatori sada imaju dozvolu i čine većinu povećanja broja postrojenja koje navodi Ujedinjena Kraljevina.

Najčešća kaznena djela u 2016. bila su rad bez dozvole (21 slučaj), neprijavljivanje promjena kapaciteta (14 slučajeva), nepoštovanje roka za podnošenje verificiranih godišnjih izvješća o emisijama (devet slučajeva), neusklađenost s uvjetima dozvole (šest slučajeva) i neposjedovanje propisno odobrenog plana za praćenje (pet slučajeva). Ostali slučajevi uključivali su neusklađenost godišnjeg izvješća o emisijama sa zahtjevima Uredbe o praćenju i izvješćivanju, nepoštovanje obveze predaje dovoljnog broja emisijskih jedinica do 30. travnja i nepodnošenje izvješća o poboljšanjima.

9.ZAKLJUČCI I IZGLEDI 

ETS EU-a ostao je 2016. vodeći alat EU-a za isplativo rješavanje problema povezanih s klimatskim promjenama. Sustav je doveo do smanjenja emisija od 2,9 % u postrojenjima koja su sudjelovala, što označava trend smanjenja emisija od početka treće faze 2013., a višak emisijskih jedinica na tržištu ugljika pao je na najnižu razinu od početka trenutačnog razdoblja trgovanja. U tom pogledu prvim objavljivanjem pokazatelja viška u okviru rezerve za stabilnost tržišta u svibnju 2017. priprema se teren za početak djelovanja rezerve za stabilnost tržišta 2019., što je strukturno rješenje ETS-a EU-a za stabilizaciju europskog tržišta ugljika za srednjoročno razdoblje.

Važan je napredak postignut i u području zrakoplovstva. Nakon Rezolucije o smanjenju globalnih emisija iz zračnog prometa Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva iz 2016. Komisija je poduzela korake za daljnje primjenjivanje trenutačnih mjera za zrakoplovstvo u ETS-u EU-a s obzirom na stupanje na snagu globalnog sustava i planiranje njegove brze provedbe.

Nadalje, u četvrtoj godini treće faze pokazalo se da je struktura ETS-a EU-a i dalje otporna. Stopa usklađenosti i dalje je vrlo visoka za stacionarna postrojenja i zrakoplovne operatore te se administrativna organizacija u zemljama sudionicama pokazala učinkovitom.

Tisućitom dražbom u svibnju 2017. simbolično je označena ključna etapa u nesmetanom funkcioniranju infrastrukture kojom se emisijske jedinice stavljaju na tržište.

Nakon više od dvije godine pregovaranja o prijedlogu reformiranja ETS-a EU-a za njegovo četvrto razdoblje trgovanja, u studenome 2017. postignut je ključni sporazum, čime se dokazuje da Europska unija svoju obvezu iz Pariškog sporazuma provodi u djelo. Revidiran i znatno osnažen ETS EU-a predstavljat će velik dio doprinosa EU-a provedbi Pariškog sporazuma o globalnom prijelazu na gospodarstvo s niskim emisijama ugljika.

Komisija će nastaviti s praćenjem stanja na europskom tržištu ugljika i sljedeće izvješće podnijeti krajem 2018.

PRILOG 

Dodatak 1.

Tablica 1.: Broj besplatnih emisijskih jedinica zatraženih za modernizaciju elektroenergetskog sektora

Tablica 2.: Maksimalni godišnji broj besplatnih emisijskih jedinica prema odstupanju od trgovanja svim jedinicama na dražbama za energetski sektor

Dodatak 2.

Slika 1.: Pregled dražbi općih emisijskih jedinica od 2013. do 30. lipnja 2017.

___ Konačna dražbovna cijena

. Stopa pokrivenosti

Dodatak 3.

Tablica 1.: Sažeti prikaz razmjene međunarodnih jedinica do 30. lipnja 2017.

Dodatak 4.

Tablica 1.: Sastavnice ponude i potražnje u okviru ETS-a

Tablica 2.: Raspored objavljivanja podataka

Dodatak 5.

Tablica 1.: Prethodne odluke Suda EU-a koje su relevantne za funkcioniranje ETS-a EU-a u razdoblju od srpnja 2016. do lipnja 2017.

(1)

Razine emisija stakleničkih plinova EU-a 2015. već su bile 22 % niže od razina iz 1990.

(2)

U skladu s nacionalnim predviđanjima, emisije će se i dalje smanjivati do 2020., ali bit će potrebno provesti dodatne politike da bi se ostvario cilj za 2030.

(3)

COM (2015) 337, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52015PC0337

(4)

Trijalozi su neformalni tripartitni sastanci na kojima sudjeluju predstavnici Europskog parlamenta, Vijeća EU-a i Komisije.

(5)

Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice i o izmjeni Direktive Vijeća 96/61/EZ, SL L 275, 25.10.2003., str. 32.

(6)

Izvješća objavljena tijekom prethodnih godina dostupna su ovdje: https://ec.europa.eu/clima/policies/ets_en#tab-0-1

(7)

Za upućivanje na izvješća u skladu s člankom 21. „zemlje sudionice” ili jednostavno „zemlje” obuhvaćaju 28 država članica EU-a i države EGP-a (Island, Norveška i Lihtenštajn).

(8)

Za emisije iz biomase u ETS-u EU-a primjenjuje se nulta stopa, tj. emisije se moraju prijaviti, ali nije potrebno predati emisijske jedinice.

(9)

Emisije prijavljene u skladu s člankom 21. u pogledu uporabe biogoriva iznose 0,04 % ukupnih emisija uključenih zrakoplovnih operatora.

(10)

Vidjeti Uredbu Komisije (EU) br. 601/2012 od 21. lipnja 2012. o praćenju i izvješćivanju o emisijama stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, SL L 181, 12.7.2012., str. 30., prema kojoj postrojenja C kategorije godišnje ispuštaju više od 500 000 tona CO2e, postrojenja B kategorije od 500 000 do 50 000 tona CO2e, a postrojenja A kategorije manje od 50 000 tona CO2e. Nadalje, „postrojenja s niskim emisijama” čine podskup u okviru postrojenja A kategorije koja ispuštaju manje od 25 000 tona CO2e godišnje.

(11)

Zračni prijevoznik za prijevoz putnika koji pruža usluge široj javnosti primjer je komercijalnog zrakoplovnog operatora. Zrakoplovni operator u privatnom vlasništvu primjer je nekomercijalnog zrakoplovnog operatora.

(12)

Broj zrakoplovnih emisijskih jedinica puštenih u optjecaj 2013. posljedica je uporabe pristupa „odozdo prema gore”, počevši od besplatnog dodjeljivanja (utvrđenog primjenom referentnih vrijednosti na temelju aktivnosti operatora unutar EGP-a). Broj emisijskih jedinica koje se prodaju na dražbama dobiva se na temelju činjenice da bi besplatno dodjeljivanje (uključujući posebnu rezervu za naknadnu raspodjelu brzorastućim zrakoplovnim operatorima i novim sudionicima) trebalo iznositi 85 % ukupnog broja, dok bi dražbe trebale iznositi 15 %.

(13)

Broj zrakoplovnih emisijskih jedinica puštenih u optjecaj 2017., 2018., 2019. i 2020. ovisit će o ishodu zakonodavnog prijedloga Komisije (vidjeti odjeljak 4.).

(14)

Prikazani iznosi za dražbe odnose se na kolovoz 2017. (vidjeti odjeljak 4.).

(15)

SWD(2015) 135 final, https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/ets/revision/docs/impact_assessment_en.pdf

(16)

NER 300 je program financiranja inovativnih pokaznih projekata proizvodnje energije s niskim emisijama ugljika koji se financira sredstvima nastalim monetizacijom 300 milijuna emisijskih jedinica iz rezervi za nove sudionike (vidjeti odjeljak 3.1.2.2.).

(17)

Prikazani iznosi odnose se na srpanj 2017.; https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/ets/allowances/docs/170711_status_table_ner.pdf

(18)

Podaci uključuju obavijesti zaprimljene do srpnja 2017. i mogu podlijegati znatnim izmjenama zbog naknadno podnesenih obavijesti država članica.

(19)

Početna količina prije smanjenja navedenih u tablici u nastavku.

(20)

Presuda Suda od 28. travnja 2016. u spojenim predmetima C-191/14, C-192/14, C-295/14, C-389/14 i od C-391/14 do C-393/14 Borealis Polyolefine GmbH i ostali protiv Bundesminister für Land- und Forstwirtschaft, Umwelt und Wasserwirtschaft i ostalih, EU:C:2016:311.

(21)

Odluka Komisije 2017/126/EU, SL L 19, 25.1.2017., str. 93.

(22)

https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/lowcarbon/ner300/docs/2017_draft_amendment_post_ccc_en.pdf

(23)

Odluka Komisije 2010/670/EU, SL L 290, 6.11.2010., str. 39.

(24)

U skladu s Odlukom Komisije 2010/670/EU, u projektima dodijeljenima u prvom pozivu na podnošenje prijedloga završna odluka o ulaganju mora se postići do kraja 2016., a za projekte dodijeljene u drugom pozivu na podnošenje prijedloga to se mora učiniti do kraja lipnja 2018.

(25)

Interaktivna karta provedbe projekata dostupna je ovdje: https://setis.ec.europa.eu/NER300

(26)

 Inačice svih odluka bez povjerljivih podataka dostupne su na internetskoj stranici Glavne uprave za tržišno natjecanje:  http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/index.cfm?clear=1&policy_area_id=3

(27)

Predviđeni proračun odnosi se na 2013.–2015.

(28)

Predviđeni proračun odnosi se na 2013.–2015.

(29)

Maksimalni ukupni predviđeni proračun ovisno o procjeni cijene ugljika

(30)

Predviđeni proračun za 2014.–2015.

(31)

Predviđeni proračun za 2015.–2018.

(32)

 Rane dražbe treće faze provedene su 2012. imajući u vidu raširenu komercijalnu praksu elektroenergetskog sektora u kojem se električna energija prodaje unaprijed, a zahtijevani unosi (uključujući emisijske jedinice) kupuju prilikom prodaje proizvedene energije.

(33)

Osim toga, od 1. travnja do 30. lipnja 2017. na dražbama je prodano 244 388 000 općih emisijskih jedinica. U skladu s objavljenim kalendarima dražbi za 2017., predviđeno je da se od srpnja do prosinca 2017. na dražbi proda još 452 064 000 općih emisijskih jedinica.

(34)

Ta su izvješća dostupna na tematskoj internetskoj stranici Komisije http://ec.europa.eu/clima/policies/ets/auctioning/documentation_en.htm

(35)

Vidjeti članak 10. stavak 3. Direktive o ETS-u EU-a.

(36)

Analiza uporabe prihoda od dražbi po državama članicama dostupna je ovdje: https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/ets/auctioning/docs/auction_revenues_report_2017_en.pdf

(37)

Uključuje količine iz kalendara dražbi za 2017.

(38)

To uključuje i poništene emisijske jedinice.

(39)

Te su jedinice na kraju drugog razdoblja trgovanja zamijenjene emisijskim jedinicama treće faze. Druge emisijske jedinice iz razdoblja koje je prethodilo trećem razdoblju trgovanja ne uzimaju se u obzir pri izračunavanju ukupnog broja jedinica u optjecaju. Objašnjenje prenošenja emisijskih jedinica (banking) možete pronaći na https://ec.europa.eu/clima/policies/ets/registry_en#tab-0-2

(40)

Taj broj ne uključuje rane dražbe emisijskih jedinica treće faze provedene 2012., ali odražava uporabu međunarodnih jedinica prije početka treće faze. Ukupna količina međunarodnih jedinica iskorištenih od 2008. navedena je u odjeljku 3.1.3.

(41)

C(2017) 3228 final, https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/ets/reform/docs/c_2017_3228_en.pdf

(42)

C(2017) 3228 final, https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/ets/reform/docs/c_2017_3228_en.pdf

(43)

Ti iznosi za razdoblje 2013.–2016. temelje se na najnovijim podacima za te godine, kako je zabilježeno u EUTL-u. To znači da mogu sadržavati novije podatke za 2013., 2014., 2015. i 2016.

(44)

https://ec.europa.eu/transport/modes/air/news/2016-09-09-bratislava-declaration_en

(45)

Rezolucija skupštine Međunarodne organizacije civilnog zrakoplovstva o sustavu za neutralizaciju i smanjenje emisija ugljika za međunarodno zrakoplovstvo dostupna je ovdje: https://www.icao.int/Meetings/a39/Documents/Resolutions/a39_res_prov_en.pdf

(46)

COM(2017) 054 final, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1511208685287&uri=CELEX%3A52017PC0054

(47)

Podaci iz lipnja 2017.

(48)

Podaci iz lipnja 2017.

(49)

Podaci iz kolovoza 2017., https://ec.europa.eu/clima/news/2017-auction-calendars-aviation-allowances-published_hr

(50)

Odluka br. 377/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2013. o privremenom odstupanju od Direktive 2003/87/EZ o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice, tekst značajan za EGP, SL L 113, 25.4.2013., str. 1.

(51)

https://ec.europa.eu/info/law/markets-financial-instruments-mifid-ii-directive-2014-65-eu/amending-and-supplementary-acts/implementing-and-delegated-acts_en

(52)

https://ec.europa.eu/info/law/market-abuse-regulation-eu-no-596-2014/amending-and-supplementary-acts/implementing-and-delegated-acts_en

(53)

Primjenom mehanizma obrnute porezne obveze odgovornost plaćanja PDV-a na transakcije prenosi se s prodavača na kupca robe ili usluge i čini djelotvornu mjeru sprečavanja poreznih prijevara.

(54)

Presuda Suda od 8. ožujka 2017. u predmetu C-321/15 ArcelorMittal Rodange et Schifflange SA protiv Velikog Vojvodstva Luksemburga, EU:C:2017:179.

(55)

Uredba Komisije (EU) br. 601/2012 od 21. lipnja 2012. o praćenju i izvješćivanju o emisijama stakleničkih plinova u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, SL L 181, 12.7.2012., str. 30.

(56)

Uredba Komisije (EU) br. 600/2012 od 21. lipnja 2012. o verifikaciji izvješća o emisijama stakleničkih plinova i izvješća o tonskim kilometrima te o akreditaciji verifikatora u skladu s Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, SL L 181, 12.7.2012., str. 1.

(57)

Ti akcijski planovi prilagođeni su svakoj državi članici. Međutim, primjer problema koji se često javlja jest ispravna klasifikacija prijavljenih pogrešnih navoda, nepravilnosti i neusklađenosti u izvješćima o verifikaciji. Predlošci i smjernice za Uredbu o praćenju i izvješćivanju i Uredbu o akreditaciji i verifikaciji dostupni su ovdje: https://ec.europa.eu/clima/policies/ets/monitoring_en#tab-0-1

(58)

Glavni razlog za to je taj da metodologija na temelju mjerenja podrazumijeva upotrebu znatnih sredstava i stručnog znanja za neprekidno mjerenje koncentracije relevantnih stakleničkih plinova, kojima mnogi manji operatori ne raspolažu.

(59)

Uredbom Komisije (EU) br. 601/2012 propisano je da svi operatori moraju ispuniti zahtjeve u pogledu određenih minimalnih razina; veći izvori emisija moraju ispuniti zahtjeve u pogledu viših razina (u kojima se zahtijevaju pouzdaniji podaci), a na manje se izvore emisija zbog isplativosti primjenjuju manje strogi zahtjevi.

(60)

Popis Europske organizacije za akreditaciju s pristupnim točkama nacionalnim akreditacijskim tijelima koja akreditiraju verifikatore za ETS EU-a: http://www.european-accreditation.org/information/national-accreditation-bodies-having-been-successfully-peer-evaluated-by-ea  

(61)

U nekim slučajevima zemlje možda navode više tijela regionalne/lokalne uprave kao jedno nadležno tijelo.

(62)

Zbornik konferencije dostupan je ovdje: https://ec.europa.eu/clima/events/articles/0114_en

(63)

U okviru inspekcija iz Direktive o industrijskim emisijama.

(64)

Mađarska je odstupanje iz članka 10.c iskoristila samo 2013.