52017DC0517

Preporuka za

PREPORUKU VIJEĆA

o Nacionalnom programu reformi Malte za 2017.

i davanje mišljenja Vijeća o Programu stabilnosti Malte za 2017.

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 121. stavak 2. i članak 148. stavak 4.,

uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika 1 , a posebno njezin članak 5. stavak 2.,

uzimajući u obzir preporuku Europske komisije 2 ,

uzimajući u obzir rezolucije Europskog parlamenta 3 ,

uzimajući u obzir zaključke Europskog vijeća,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za zapošljavanje,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i financijskog odbora,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za socijalnu zaštitu,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora za ekonomsku politiku,

budući da:

(1)Komisija je 16. studenoga 2016. donijela Godišnji pregled rasta 4 , čime je označen početak Europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika za 2017. Prioritete Godišnjeg pregleda rasta potvrdilo je Europsko vijeće 9. i 10. ožujka 2017. Komisija je 16. studenoga 2016. na temelju Uredbe (EU) br. 1176/2011 donijela Izvješće o mehanizmu upozoravanja 5 , u kojemu je utvrdila da Malta nije država članica za koju je potrebno provesti detaljno preispitivanje. Istog je dana Komisija donijela i preporuku za preporuku Vijeća o ekonomskoj politici europodručja. Tu je preporuku Europsko vijeće odobrilo 9. i 10. ožujka 2017., a Vijeće donijelo 21. ožujka 6 .

(2)Kao država članica čija je valuta euro te s obzirom na visoku međusobnu povezanost ekonomija u ekonomskoj i monetarnoj uniji, Malta bi trebala osigurati punu i pravovremenu provedbu Preporuke za europodručje koja je navedena u preporuci 2. u nastavku.

(3)Izvješće za Maltu za 2017. 7 objavljeno je 22. veljače 2017. U njemu je ocijenjen napredak Malte u odnosu na provedbu preporuka za Maltu koje je Vijeće donijelo 12. srpnja 2016., mjere poduzete kao odgovor na preporuke donesene prethodnih godina te napredak Malte u ostvarenju svojih nacionalnih ciljeva strategije Europa 2020 8 .

(4)Malta je 18. travnja 2017. dostavila svoj Nacionalni program reformi za 2017., a 2. svibnja 2017. dostavila je Program stabilnosti za 2017. Kako bi se u obzir uzela njihova povezanost, oba su programa istodobno ocijenjena.

(5)Kad je riječ o programima država članica u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014. – 2020., u obzir su uzete relevantne preporuke po državama članicama. Kako je predviđeno zakonodavstvom kojim se uređuju europski strukturni i investicijski fondovi 9 , ako je potrebno poduprijeti provedbu relevantnih preporuka po državama članicama, Komisija od države članice može zatražiti da preispita i izmijeni svoje relevantne programe u okviru strukturnih i investicijskih fondova. Komisija je dostavila dodatne smjernice o primjeni tih odredbi 10 .

(6)Na Maltu se trenutačno primjenjuje preventivni dio Pakta o stabilnosti i rastu. Vlada u svojem Programu stabilnosti za 2017. planira održati suficit u nominalnom smislu u razdoblju 2017. – 2020. Srednjoročni proračunski cilj, tj. uravnoteženo stanje proračuna u pogledu BDP-a, i dalje će se ispunjavati s pozitivnom razlikom tijekom programskog razdoblja. Prema Programu stabilnosti očekuje se da će udio duga opće države u BDP-u i dalje biti ispod referentne vrijednosti od 60 % BDP-a i da će se postupno smanjiti sa 58,3 % BDP-a u 2016. na 47,6 % BDP-a u 2020. Makroekonomski scenarij na kojem se temelje te proračunske projekcije vjerojatan je za 2017., a oprezan za razdoblje 2018. – 2020. Istovremeno postoje rizici za provedbu povezani s izvršenjem proračuna.

(7)Vijeće je 12. srpnja 2016. preporučilo Malti da u 2017. ostvari godišnju fiskalnu prilagodbu od 0,6 % BDP-a prema ostvarenju srednjoročnog proračunskog cilja. Stvarni podaci upućuju na to da je Malta već 2016. ostvarila svoj srednjoročni proračunski cilj. Na temelju Komisijine proljetne prognoze 2017. predviđa se da će se suficit strukturnog salda povećati sa 0,4 % BDP-a u 2017. na 0,7 % BDP-a u 2018., što je i dalje iznad srednjoročnog proračunskog cilja. Općenito, Vijeće smatra da se predviđa da će Malta 2017. i 2018. ispuniti odredbe Pakta o stabilnosti i rastu.

(8)Neovisno o ostvarivanju srednjoročnog proračunskog cilja tri godine prije ciljanog razdoblja, rast rashoda premašio je rast potencijalnog outputa. Ako se trend nastavi, predstavljat će izazov za održivost javnih financija, posebno u slučaju neočekivanih šokova za prihode. Tijela su provela analizu rashoda u nekim područjima javne potrošnje kao što su zdravstvo, obrazovanje te osposobljavanje i socijalna sigurnost, koja su posebno važna kad je riječ o održivosti. Pravovremena i učinkovita provedba s time povezanih preporuka utjecat će na učinkovitost u postizanju njihova cilja. Nadalje, zbog očekivanih troškova povezanih sa starenjem stanovništva, kao što su troškovi zdravstvene zaštite, dugotrajne skrbi i mirovina, javne financije Malte i dalje se suočavaju s dugoročnim rizicima za održivost. Znatnom porastu predviđenih rashoda povezanih sa starenjem stanovništva uglavnom su uzrok rashodi za mirovine, za koje se prema izvješću o starenju stanovništva iz 2015. očekuje da će se do 2060. povećati za 3,2 postotna boda BDP-a. Neke od nedavno uvedenih mjera vjerojatno će doprinijeti ostvarenju ušteda. Međutim ta ušteda vjerojatno neće biti dostatna da bi se nadoknadili sve veći pritisci na rashode i znatno povećala dugoročna održivost. Stoga bi mogle biti potrebne daljnje mjere.

(9)Malta je predložila nekoliko mjera kako bi se suočila s dvostrukim izazovom mirovinskog sustava, tj. istovremeno osigurala održivost sustava i adekvatna mirovinska primanja. Očekuje se da će se mjerama uvedenima u proračun za 2017. umjereno smanjiti rizik od siromaštva za starije osobe i donekle povećati neto stopa zamjene zajamčene minimalne mirovine. Općenito, pokazatelji adekvatnosti mirovina i dalje upućuju na to da postoji znatan prostor za poboljšanje, među ostalim u pogledu smanjenja velikih razlika u obuhvaćenosti između muškaraca i žena.

(10)Zagušenje cestovnog prometa postalo je prepreka poduzećima, a povezani vanjski (gospodarski i okolišni) troškovi procijenjeni su na 274 milijuna eura godišnje i očekuje se da će se povećati. Nadalje, emisije stakleničkih plinova iz prometa i dalje se povećava te Malta vjerojatno neće ostvariti ciljane vrijednosti emisije za 2020. Malta je donijela ambicioznu nacionalnu prometnu strategiju zajedno s Obzorom 2050. i operativnim glavnim prometnim planom do 2025. U njih su uključeni razni skupovi mjera za racionalizaciju uporabe privatnih vozila, promicanje alternativnih rješenja za mobilnost i učinkovitiju uporabu multimodalnih i kolektivnih prometnih sustava. Iako se predviđa da će se tim mjerama postići znatna poboljšanja, i dalje se predviđa da će do 2030. zagušenje rasti, a emisija stakleničkih plinova iz prometa samo će se neznatno smanjiti.

(11)Financijski sustav privlači znatan broj stranih institucija zahvaljujući, među ostalim čimbenicima, povoljnom poreznom okruženju. Malta je jedina država članica EU-a koja primjenjuje sustav potpune imputacije oporezivanja društava, a nudi i program povrata poreznih odbitaka. Ima široku mrežu sporazuma o dvostrukom oporezivanju i atraktivan status porezne rezidentnosti za pojedince. Međutim izazov predstavlja nadzor poduzeća usmjerenih na međunarodna tržišta. Većina aktivnosti financijskog sektora provodi se izvan Malte. Sposobnost relativno malog nadzornog tijela da nadgleda veliki sustav, posebno u sektoru osiguranja, ali i bankarstva, podložna je pritisku. Nadležno tijelo Malte za financijske usluge, u suradnji s ESB-om, nedavno je zatražilo povlačenje odobrenja za pružanje bankovnih usluga malog pružatelja usluga internetskog bankarstva koji prikuplja depozite i izvan Malte.

(12)Unatoč napretku u pogledu učinkovitosti pravosudnog sustava i dalje su potrebna dodatna poboljšanja. Iako je vlada predložila nove mjere o drugoj prilici i insolventnosti, dugotrajni stečajni postupci i postupci otpusta duga negativno utječu na kvalitetu poslovnog okruženja na Malti. Nadalje, u okviru za otpust duga ne predviđa se vremensko ograničenje, pa mu nedostaje pravne sigurnosti. Kako bi se ispravili ti nedostatci, iznesen je nacrt izmjene Zakona o trgovačkim društvima, u kojem se uvode znatne izmjene pravnog stečajnog okvira, kao što je mogućnost posredovanja, a trenutačno ga razmatra nacionalni parlament. Učinak tih izmjena s obzirom na njihovo završno područje primjene i formulaciju potrebno je analizirati.

(13)Nedostatak radne snage pojavljuje se u raznim područjima, a prilagodba ponude vještina potrebama tržišta rada i dalje je nepotpuna. Znatan udio malteške radne snage još uvijek je niskokvalificiran. Iako se razina obrazovanja povećava, stopa ranog napuštanja školovanja i dalje je visoka, a razina osnovnih vještina među mladima ostala je niska. Povećava se pristup cjeloživotnom učenju u koje su uključeni poslodavci i sudjelovanje u njemu, uključujući za niskokvalificirane radnike, ali s obzirom na to da je riječ o većem izazovu, potrebno je uložiti trajne napore. Očekuje se da će znatna ulaganja u sustav obrazovanja i osposobljavanja polučiti rezultate, osobito ako se u budućnosti mjere nastave primjenjivati ili poboljšaju, posebno s pomoću nedavno uspostavljenog Nacionalnog vijeća za vještine. Stopa zaposlenosti u stalnom je porastu, a stopa nezaposlenosti pala je ispod 5 %. Međutim sudjelovanje na tržištu rada i dalje je među najnižima u EU-u, posebno za starije i niskokvalificirane žene, što upućuje i na još uvijek prisutan rizik od socijalne isključenosti za one koji ne posjeduju vještine potrebne za prilagodbu brzim promjenama u gospodarstvu. Stoga je potrebno održati postojeća ulaganja u okviru politike i pomno pratiti daljnja kretanja.

(14)Komisija je u okviru europskog semestra provela sveobuhvatnu analizu ekonomske politike Malte i objavila je u Izvješću za Maltu za 2017. Ocijenila je i Program stabilnosti, Nacionalni program reformi te mjere poduzete kao odgovor na preporuke upućene Malti prethodnih godina. Komisija je u obzir uzela ne samo njihovu važnost za održivu fiskalnu i socioekonomsku politiku na Malti nego i njihovu usklađenost s pravilima i smjernicama EU-a s obzirom na potrebu jačanja sveopćeg gospodarskog upravljanja u EU-u na način da se na razini EU-a pridonosi budućim nacionalnim odlukama.

(15)Uzimajući u obzir tu ocjenu, Vijeće je preispitalo Program stabilnosti, a njegovo je mišljenje 11 posebno navedeno u preporuci 1. u nastavku,

PREPORUČUJE da Malta 2017. i 2018. poduzme djelovanja kojima je cilj:

1.Proširiti opseg analiza rashoda koje su u tijeku na širi javni sektor i uvesti model javne potrošnje na temelju uspješnosti.

2.Osigurati da nadležne financijske institucije na Malti provode učinkovit nadzor poduzeća usmjerenih na međunarodno tržište u suradnji s nadzornim tijelima zemalja u kojima ta poduzeća posluju.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Vijeće

Predsjednik