52017DC0404

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.7.2017.

COM(2017) 404 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU

Sažetak godišnjih izvješća o provedbi operativnih programa sufinanciranih iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije u 2015.

I. Uvod

Fond europske pomoći za najpotrebitije (FEAD) uspostavljen je Uredbom (EU) br. 223/2014 1 . Cilj mu je pomoći u ublažavanju najtežih oblika siromaštva u EU-u, kao što su beskućništvo, dječje siromaštvo i nedostatak hrane. Na temelju uvjeta iz Uredbe FEAD može pružiti potporu društvenim skupinama u najnepovoljnijem položaju osiguravanjem hrane i osnovnih potrošačkih proizvoda kao što su odjeća, obuća i proizvodi za osobnu njegu ili organizacijom aktivnosti socijalnog uključivanja. Na taj je način njegova dodatna vrijednost u tome što pruža potporu posebno namijenjenu skupini ljudi koji možda nisu u položaju izravno pristupiti drugim instrumentima financiranja EU-a, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi (ESI fondovi), i ostvariti korist od njih.

Ukupna dostupna sredstva iz FEAD-a iznose 3 813 milijuna EUR u tekućim cijenama. Sve države članice provode Fond na nacionalnoj razini kroz operativne programe. Tijekom programske faze države članice mogu se odlučiti za razvoj operativnog programa za hranu i/ili osnovnu materijalnu pomoć (OP I) i/ili operativnog programa za socijalno uključivanje najpotrebitijih osoba (OP II) 2 . Imaju slobodu i u određivanju ciljnih skupina, pojedinih vrsta potpore koja se pruža i zemljopisnog opsega svojih programa.

Iako je socijalna uključenost najpotrebitijih osoba ključna za OP II, ona je i bitan dio programa OP I. Materijalna pomoć mora se dopuniti pratećim mjerama osmišljenima za promicanje socijalnog uključivanja krajnjih primatelja pomoći (npr. tako što će ih se uputiti na odgovarajuće službe, tako što će im se ponuditi smjernice za uravnoteženu prehranu i pružiti savjeti o upravljanju proračunom). Na ovaj način programom OP I odgovara se na osnovne materijalne potrebe osoba u najnepovoljnijem položaju i pomaže im se da poduzmu korake prema ponovnoj integraciji u društvo.

Države članice surađuju s partnerskim organizacijama radi provedbe programa FEAD-a. Te organizacije, koje mogu biti javna tijela ili neprofitne organizacije, pružaju materijalnu pomoć (OP I) ili uspostavljaju aktivnosti socijalnog uključivanja i upravljaju njima (OP II), kako je opisano u programima. Na taj se način Fondom podupire izgradnja kapaciteta u području socijalne politike u partnerskim organizacijama.

U mehanizmima praćenja Fonda određeno je da države članice moraju za svaku godinu Komisiji poslati izvješće o provedbi svojih programa do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine 3 . Komisija ocjenjuje izvješća o provedbi i, ako je potrebno, od predmetnih država članica traži da izvrše promjene 4 . Od Komisije se zahtijeva i da Europskom parlamentu i Vijeću predstavi sažetak izvješća koja su dostavile države članice 5 .

Uredbom se također propisuje da se najmanje jednom godišnje Komisija savjetuje s organizacijama koje predstavljaju partnerske organizacije na razini EU-a o provedbi potpore iz Fonda i da o tome izvijesti Europski parlament i Vijeće.

Ovaj sažetak temelji se na informacijama sadržanima u izvješćima o provedbi za 2015. u obliku u kojem ih je prihvatila Komisija. Ujedinjena Kraljevina nije dostavila izvješće o provedbi jer nije bilo provedenih aktivnosti 2015. godine. U sažetku se daje opći pregled razvoja događaja unutar EU-a povezanih s FEAD-om te se prikazuju informacije koje su dostavile države članice, u skladu sa strukturom izvješća. Također se pruža pregled savjetovanja o provedbi FEAD-a koja su održana 2015. s predstavnicima partnerskih organizacija u EU-u. Vrijednosti prijavljene za zajedničke pokazatelje nalaze se u Prilogu.

Kako bi se uzeo u obzir vremenski odmak između provedbe i vremena izvješćivanja, u izvješću su sadržane i informacije o razvoju događaja nakon 2015., ako su dostupne.

II. Opći razvoj događaja

Programiranje resursa FEAD-a dovršeno je 2015., a posljednja tri programa (Njemačka, Švedska, Ujedinjena Kraljevina) Komisija je odobrila početkom 2015. Usto, dvije države članice podnijele su prve zahtjeve za izmjenama. Rumunjska je predložila izmjenu svojeg programa kako bi bilo jednostavnije odrediti krajnje korisnike. Češka je predložila proširenje područja primjene svojeg programa kako bi se podržalo pružanje besplatnih obroka učenicima u nepovoljnijem položaju. Još četiri zahtjeva za izmjenama podnesena su 2016.

Tijekom godine postignut je napredak u razvoju sekundarnog zakonodavnog okvira FEAD-a. Do kraja 2015. Komisija je donijela i objavila tri delegirana i pet provedbenih akata 6 , 80 % od predviđenog. Do studenoga 2016. donijela je i objavila sve provedbene i delegirane akte.

U EU-u je 2015. zabilježen velik priljev migranata, uključujući mnoge tražitelje azila. Ovo je dovelo do mnogih problema, među ostalim kako im osigurati potrebnu materijalnu pomoć. Glavna uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje izradila je zabilješku 7 o potpori koju Europski socijalni fond (ESF) i FEAD mogu pružiti tražiteljima azila. Hoće li tražiteljima azila biti dostupna pomoć FEAD-a ovisi o tome kako države članice odrede tko može ostvariti koristi iz Fonda. Zabilješka je predstavljena državama članicama i s njima raspravljena na posebnom sastanku 25. rujna 2015.

Komisija je 2016. poduzela odlučujući korak prema unaprjeđenju kapaciteta dionika FEAD-a pokretanjem Mreže FEAD-a za razmjenu iskustava i dobrih praksi. Nakon konferencije za pokretanje u lipnju 2016., koja je okupila 200 dionika iz 28 država članica, do kraja godine održana su tri sastanka Mreže FEAD-a. Sastanci su bili usmjereni na različite aspekte FEAD-a kojima je cilj doprinošenje socijalnoj uključenosti najpotrebitijih osoba. Sudionici su predstavili studije slučaja i podijelili izazove i rješenja za pitanja koja su od zajedničkog interesa u vezi s izvršavanjem programa FEAD-a. Planirano je pet sastanaka s dionicima za 2017.

Komisija je 2016. počela i evaluaciju FEAD-a na sredini provedbenog razdoblja kako bi se procijenila postignuća programa FEAD-a. U okviru ove evaluacije pokrenuto je otvoreno javno savjetovanje usmjereno na sve dionike FEAD-a i opću javnost. Privremeno izvješće bit će spremno u ljeto 2017. Konačna verzija predstavit će se Europskom parlamentu i Vijeću do 31. prosinca 2018.

Prvo iskustvo stečeno iz provedbe programa na terenu i povratne informacije primljene od različitih dionika pokazali su da se pravila FEAD-a mogu poboljšati. U rujnu 2016. Komisija je donijela prijedlog za reviziju Financijske uredbe, uz predložene izmjene niza sektorskih zakona 8 . Prijedlog sadržava nekoliko izmjena Uredbe (EU) br. 223/2014 kojima se nastoji pojednostaviti upravljanje Fondom.

III. Razina provedbe operativnih programa

Financijska provedba

Financijska provedba programa FEAD-a ubrzana je 2015. godine. Za operacije FEAD-a u 21 državi članici izdvojeno je 419,3 milijuna EUR, u odnosu na 333,5 milijuna EUR 2014. To čini ukupno 752,7 milijuna EUR izdvojenih za troškove za razdoblje 2014. – 2015., odnosno 17 % ukupnih sredstava programa (EU i nacionalno sufinanciranje). Ubrzanje je još izraženije po pitanju plaćanja korisnicima: u 2015. plaćeno je 388 milijuna EUR, što je četverostruko povećanje s obzirom na 96,3 milijuna EUR 2014. Većina isplata otišla je na operacije pomoći u hrani (97,7 %).

Zahtjevi za isplatu dostavljeni su Komisiji po prvi put 2015. Tri države članice (Estonija, Francuska i Latvija) prijavile su 46,3 milijuna EUR prihvatljivih javnih rashoda. Do 31. prosinca 2016. Komisija je isplatila 732,3 milijuna EUR, od čega su privremena plaćanja iznosila 312,8 milijuna EUR.

Fizička provedba (OP I)

Ubrzana financijska provedba 2015. bila je rezultat daljnjeg napretka ostvarenog u fizičkoj provedbi programa FEAD-a. Do kraja godine pružena je pomoć u 16 od 24 države članice u okviru OP I. Ukupno 408 770 tona hrane raspodijeljeno je 2015., a najviše, 21,4 %, u Italiji. Pet država (Španjolska, Francuska, Italija, Poljska, Rumunjska) pružilo je preko 93 % ukupne količine pomoći u hrani. Hrana je dostavljena u paketima u 14 država članica.

Broj država u kojima se dijele obroci hrane povećao se s dvije 2014. na sedam 2015. (Belgija, Bugarska, Španjolska, Finska, Italija, Latvija, Poljska). Procjenjuje se da je 2015. FEAD djelomično ili u potpunosti pridonio pružanju 47 milijuna obroka.

Mliječni proizvodi, a zatim škrobna hrana, čine najveći udio ukupne količine pružene pomoći u hrani – više od polovine ukupne količine. S nešto više od 10 % ukupne količine, voće i povrće čine treći najveći udio. Komisija bi željela vidjeti stalno povećanje količine podijeljenog voća i povrća jer je to najbolje jamstvo za promicanje zdrave prehrane u nižim socioekonomskim skupinama.

Primjer: prehrambeni proizvodi podijeljeni u Francuskoj

Smrznuti maslac, suncokretovo ulje, svježi maslac; brašno, kuskus, tjestenina (makaroni), riža dugog zrna; djelomično obrano mlijeko, kondenzirano mlijeko, šećer, šećer u kocki; grah, grašak/mrkva, pire krumpir u prahu, leća (kuhani luk, mrkva itd. ), povrtni složenac, oguljene rajčice, ratatouille; kuskus s piletinom, smrznuta pita od poriluka, bijela riba i riža na provansalski, pastirska pita; ementaler, topljeni sir; čokoladna krema, torta od karamela s vrhnjem, puding od riže, mliječna čokolada, čokoladni keksi, umak od jabuka bez dodanog šećera, breskve, svijetli sirup od ananasa; riža i žitarice od cjelovitog zrna, mljevena kava, džem; smrznuti pureći odrezak, smrznuti goveđi burgeri, pileći batak, smrznuti filet bijele ribe, tunj prugavac u slanoj vodi, sardine u slanoj vodi.

Osim hrane kupljene sredstvima FEAD-a, Fond je 2015. pridonio i smanjenju otpada od hrane financiranjem darovanja hrane. U Luksemburgu je 51 % podijeljene hrane bila darovana hrana, za koju je FEAD pokrivao samo troškove prijevoza i distribucije partnerskih organizacija. Luksemburg je također proveo aktivnosti radi povećanja svijesti 9 kako bi se ohrabrilo potencijalne darivatelje da daruju hranu.

Osim toga, 2015. po prvi je put osigurana osnovna materijalna pomoć u tri države članice. U Austriji je podijeljen školski pribor za 33 493 učenika iz socijalno ugroženih obitelji. U Luksemburgu je podjela hrane kombinirana s osnovnim higijenskim potrepštinama kao što su šampon i pasta za zube (za 9 243 ljudi). Slični higijenski proizvodi podijeljeni su i u Latviji, zajedno s drugim predmetima kao što su deterdžent za pranje rublja i tekućina za pranje posuđa (25 675 krajnjih primatelja).

Procjenjuje se da je više od 14 milijuna ljudi, od kojih su 47,2 % (6,7 milijuna) žene, imalo koristi od pomoći u hrani od FEAD-a 2015. godine. Približno 30 % krajnjih primatelja (4,1 milijun) prema procjenama su djeca stara 15 godina i mlađa, a 10 % (1,4 milijuna) ljudi stari 65 godina i više. Procjenjuje se da je među krajnjim primateljima bilo 5,5 % (0,8 milijuna) osoba s invaliditetom, gotovo 14 % (2 milijuna) migranata, osoba stranog podrijetla (uključujući izbjeglice i druge korisnike međunarodne zaštite) i manjina te 8,5 % (1,2 milijuna) beskućnika.

Kada se gleda na skupne vrijednosti za zajedničke pokazatelje, treba uzeti u obzir da su pokazatelji za broj ljudi koji su imali koristi od programa FEAD-a OP I temeljeni na procjenama koje su izradile partnerske organizacije, kako bi se ograničio administrativni teret na njih i na krajnje primatelje. Procjene se mogu temeljiti na pristupima uzorkovanju (npr. prebrojavanje primatelja na određene dane ili u određenim tjednima godine i ekstrapolacija) ili drugim metodama. Moguće je da se u nekim slučajevima krajnji primatelji broje više puta u svrhu utvrđivanja procjena partnerskih organizacija. Osim toga, krajnji korisnici koji su dobili hranu možda su ostvarili i materijalnu pomoć. Kao posljedica ovog pristupa prijavljene vrijednosti trebaju se smatrati grubim procjenama broja slučajeva sudjelovanja, a ne broja pojedinih sudionika u operacijama FEAD-a, ili kao broj puta pružanja pomoći FEAD-a osobama u nepovoljnijem položaju.

Krajnji korisnici razlikuju se među državama članicama jer svaka zemlja ima nacionalnu definiciju najpotrebitijih osoba. Najčešće se ciljna skupina određuje na temelju gospodarskih kriterija, a u tom slučaju nacionalne vlasti pripremaju popise ljudi koji ispunjavaju uvjete za potporu FEAD-a. U nekim državama postoje drugi, fleksibilniji načini određivanja prihvatljivosti krajnjih korisnika. U nekim slučajevima partnerske organizacije mogu same odrediti „na licu mjesta” ispunjava li osoba uvjete na temelju informacija koje ta osoba pruži o svojoj situaciji. Ponekad se pruža potpora beskućnicima na ulici ili u pučkoj kuhinji, bez potrebe formalnog identificiranja dotičnih ljudi ili traženja informacija. U takvim se slučajevima vrijednostima prijavljenima za pokazatelje rezultata FEAD-a može samo procijeniti koliko je puta pružena pomoć FEAD-a, a ne stvarni broj osoba u nepovoljnom položaju koji su primili potporu.

Jedna je važna značajka FEAD-a to da ima za cilj nadmašivanje pružanja materijalne potpore promicanjem socijalne uključenosti najpotrebitijih osoba. Zato je pomoć pružena zajedno s nizom popratnih mjera. Najčešća mjera ostaje pružanje informacija i upućivanje nadležnim socijalnim službama. Države članice također često izvješćuju o davanju smjernica za uravnoteženu prehranu, organiziranju radionica kuhanja na temu kako spriječiti bacanje hrane i pružanju savjeta o upravljanju proračunom kućanstva. U nekim slučajevima pruža se i psihološka podrška i pomoć pri prevladavanju poteškoća (Luksemburg, Latvija), kao što su savjeti o podizanju djece (Latvija), savjeti o načinu rješavanja izvanrednih stanja (Belgija), pomoć u cilju poboljšanja socijalnih vještina krajnjih primatelja, besplatna pravna pomoć (Slovenija), informacije o dostupnom smještaju i aktivnosti za poboljšanje pismenosti (Francuska). Popratne mjere u Finskoj usto su uključivale različite mjere za poboljšanje razine fizičke aktivnosti i promicanje zdravog načina života među krajnjim primateljima, kao i raspodjelu knjižica s receptima.

Prateće su mjere sastavni dio provedbe programa OP I jer im je cilj promicanje uključivanja krajnjih korisnika. Obvezno je ponuditi popratne mjere za krajnje primatelje, ali države članice mogu odabrati hoće li ih financirati putem FEAD-a ili ne. Izvješća za 2015. pokazuju različite rezultate po pitanju prihvaćanja popratnih mjera. Dok su u nekim zemljama krajnji korisnici otvoreniji prema tim dodatnim aktivnostima, u drugima je interes prilično nizak. U nekim je slučajevima neiskustvo krajnjih korisnika s aktivnostima socijalnog uključivanja razlog zašto nisu voljni sudjelovati. Povećanje uključenosti krajnjih korisnika u pratećim mjerama jedan je od izazova za partnerske organizacije tijekom provedbe programa. To je osobito važno jer su te mjere namijenjene promicanju socijalne uključenosti krajnjih korisnika i mogu poslužiti kao veza s ESF-om.

Fizička provedba (OP II)

Programi socijalne uključenosti bili su 2015. posvećeni pripremnim aktivnostima, uključujući uspostavu odbora za praćenje i odabir partnerskih organizacija.

Cilj je programa OP II u Njemačkoj poboljšati socijalnu uključenost najranjivijih imigranata u EU-u i njihove djece, kao i socijalno uključivanje beskućnika ili ljudi koji su u opasnosti od beskućništva. Nakon njegova usvajanja početkom 2015. godine, uspostavljen je odbor za praćenje. U siječnju je održan prvi preliminarni sastanak, a drugi sastanak održan je u ožujku. Upravljačko je tijelo u lipnju 2015. pokrenulo poziv za dostavu prijedloga za prvi krug koji obuhvaća razdoblje od 2016. do 2018. godine. U prvom je krugu za projekte prikupljen ukupno 191 prijedlog. Poziv je uključivao uporabu fiksnih stopa, osmišljenih na državnoj razini, kao mjere pojednostavnjenja.

U Danskoj, gdje se FEAD rabi za borbu protiv siromaštva i beskućništva i cilj mu je jačanje socijalne uključenosti među najugroženijima, došlo je do promjene u upravljanju programom, s novim upravljačkim tijelom imenovanim u kolovozu 2015. Danska je pokrenula izmjenu programa radi ažuriranja informacija u programu i bila je u mogućnosti pokrenuti poziv za podnošenje prijava u travnju 2016. godine.

U Nizozemskoj, gdje je OP II usmjeren na smanjenje socijalne isključenosti starijih osoba s niskim raspoloživim prihodom, odabran je korisnik za obavljanje aktivnosti socijalnog uključivanja u četiri nizozemska grada od 2016. godine: Amsterdamu, Rotterdamu, Haagu i Utrechtu.

OP II u Švedskoj, kojemu je cilj pružanje potpore ranjivim državljanima EU-a/EGP-a u njihovoj interakciji sa švedskim društvom, pokrenut je informativnim događajem u ožujku 2015. Odbor za praćenje uspostavljen je sljedećeg mjeseca. Poziv za dostavu prijedloga pokrenut je u lipnju 2015., a financiranje je odobreno za pet projekata. Švedska je usto uspostavila istraživačku skupinu FEAD-a, koja se prvi put sastala u studenom 2015.

Sustavi upravljanja i kontrole

Tijekom 2015. godine države članice dodijelile su značajna sredstva za ispunjavanje zahtjeva koji se odnose na postupak imenovanja tijela nadležnih za program, utvrđenih u zakonskom okviru FEAD-a 10 . To je uključivalo razvoj odgovarajućih postupaka na nacionalnoj razini, izradu opisa sustava upravljanja i kontrole, razvoj informacijskog sustava i provođenje prvotnih revizija od strane revizijskih tijela. Do kraja 2015. godine šest država članica (Latvija, Estonija, Litva, Francuska, Bugarska i Mađarska) dovršilo je postupak imenovanja, što im je omogućilo da Komisiji podnesu zahtjeve za privremena plaćanja.

Do prosinca 2016. 25 država članica dovršilo je postupak imenovanja.

Migracijska kriza

Nekoliko država članica iskoristilo je FEAD za suočavanje s posljedicama migracijske krize. U Belgiji su djelovale partnerske organizacije koje su bile specijalizirane za pružanje potpore tražiteljima azila i izbjeglicama. Litva i Češka proširile su okvir svojih ciljnih skupina na tražitelje azila. Malta i Finska ojačale su koordinaciju između tijela vlasti na nacionalnoj razini kako bi se osigurala komplementarnost između podrške ESF-a, FEAD-a i Fonda za azil, migraciju i integraciju (AMIF). Kako bi bolje informiralo ranjive skupine stanovništva o mogućnostima potpore iz FEAD-a, upravljačko tijelo u Litvi poduzelo je informativnu kampanju koja je uključivala antidiskriminacijske elemente koji se odnose na brige koje je izrazila javnost. Očekuje se da će u Nizozemskoj sudionici biti pretežno osobe migrantskog podrijetla te je upravljačko tijelo prilagodilo postupke u skladu s tim kako bi se uključili satovi jezika.

Primijećene poteškoće

Više programa FEAD-a još uvijek nije bilo u potpunosti operativno tijekom godine. U većini slučajeva razlog za to kašnjenje bio je da je trebalo više vremena nego što se prvobitno mislilo da je potrebno za prijelaz iz pravila prethodnog instrumenta AGRI na pravila za upravljanje FEAD-om. Nekoliko je država članica radije dovršilo postavljanje sustava upravljanja i kontrole prije odabira operacija. U drugim državama članicama došlo je do početne provedbe, na primjer dovršen je izbor partnerskih organizacija, no stvarne aktivnosti započele su 2016. godine.

Informacije o poteškoćama na koje su države članice koje su 2015. postigle neke rezultate naišle razlikuju se među njihovim izvješćima. Uzrok tome vjerojatno su blagi uvjeti izvješćivanja. U većini se slučajeva svaki pojedini problem rješavao posebnom mjerom. Glavni problemi navedeni su u nastavku.

-Neujednačena pokrivenost teritorija ili neuravnotežena raspodjela pomoći: čini se da je ovo bio problem u različitim državama članicama, a dok su u nekim slučajevima odabrane dodatne partnerske organizacije kako bi pružile preostalu pomoć, u drugima je pomoć prenesena između partnerskih organizacija koje će je pružati (Latvija, Poljska).

-Problemi s utvrđivanjem krajnjih korisnika: u jednom je slučaju to riješeno izmjenom operativnog programa (Rumunjska).

-Odgode u pružanju pomoći zbog žalbi protiv rezultata postupka nabave, povlačenja uspješnih ponuditelja ili neodgovarajućih ponuda. Ovo je prvenstveno riješeno produljivanjem razdoblja pružanja i, gdje je to bilo potrebno, ponovnim pokretanjem natječaja (Belgija, Bugarska, Malta).

-Problemi s kvalitetom kupljene hrane: izvođači su trebali zamijeniti predmete koji su neprikladni za distribuciju, a upravljačko tijelo uložilo je napore za ubrzanje postupka (Francuska).

-U nekim slučajevima uvjeti izvješćivanja bili su previše složeni za partnerske organizacije, pa je upravljačko tijelo poduzelo potrebne korake kako bi ih pojednostavnilo (Poljska).

IV. Horizontalna načela

·Koordinacija s ESF-om i s drugim odgovarajućim politikama EU-a 11

Postoje dva glavna aspekta koordinacije između FEAD-a i ESF-a: sprečavanje dvostrukog financiranja i postizanje komplementarnosti između dva fonda. Države članice uspostavile su različite mjere kako bi spriječile dvostruko financiranje, uključujući razmjenu informacija između nadležnih tijela, korištenje jedinstvenog sustava praćenja ili osiguranje da nema preklapanja u fazi programiranja određivanjem različitih ciljnih skupina ili financiranih aktivnosti.

Tijekom 2015. godine napravljeni su početni koraci ka postizanju komplementarnosti između ESF-a i FEAD-a. To je obično ostvarivano kroz prateće mjere u okviru OP I, pri čemu partnerske organizacije obavještavaju krajnje primatelje o mogućnostima sudjelovanja u aktivnostima ESF-a. U Poljskoj je upravljačko tijelo uvelo zahtjev za regionalne i lokalne partnerske organizacije da pruže informacije o dostupnim mjerama ESF-a krajnjim korisnicima FEAD-a i pomognu im u sudjelovanju u njima. U Litvi je moguće da sudionici ESF-a koji udovoljavaju kriterijima FEAD-a primaju dopunsku potporu iz oba fonda istovremeno. Druge se krajnje korisnike FEAD-a potiče da sudjeluju i u operacijama ESF-a. Francuska izvješćuje o slučajevima u kojima su neke partnerske organizacije također korisnici operacija ESF-a. Time je krajnjim primateljima FEAD-a lakše pristupiti potpori ESF-a.

Stvaranjem veza između potpora FEAD-a i ESF-a sveukupni učinak FEAD-ovih operacija može i nadići cilj ublažavanja najgorih oblika siromaštva. Zato pri planiranju operacija na nacionalnoj razini treba istražiti mogućnosti postizanja komplementarnosti između dva fonda u obliku spojnica i komplementarnih mjera.

·Ravnopravnost spolova, ugradnja rodne perspektive i sprječavanje diskriminacije 12

U većini slučajeva najpotrebitije osobe utvrđuju se na temelju gospodarskih kriterija. Time se sprječava diskriminacija u pristupu pomoći na temelju spola, podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta ili spolne orijentacije. U nekim državama članicama partnerske organizacije mogu pružiti pomoć u mjestu prebivališta ako krajnji korisnik nije u mogućnosti doći na mjesto na kojem se dijeli pomoć. Češka je označila samohrane majke ili žene s djecom u skloništima kao jedne od najugroženijih skupina ljudi i dijeli posebne higijenske pakete za njihove potrebe. Slovačka je prilagodila težinu paketa kako bi ih mogli nositi i muškarci i žene. Latvija je poduzela niz koraka kako bi se osigurala primjena načela protiv diskriminacije. To uključuje konstruiranje distribucijskih centara pristupačnih osobama s invaliditetom, omogućivanje fleksibilnog radnog vremena i pružanje usluga skrbi o djeci za roditelje koji dobivaju pomoć ili imaju koristi od pratećih mjera.

·Klimatski i ekološki aspekti, u cilju smanjenja otpada od hrane 13

Kriteriji koje države članice primjenjuju u odabiru prehrambenih proizvoda odnose se na njihovu trajnost i jednostavnost skladištenja te dugi vijek trajanja, pri čemu je cilj smanjenje otpada od hrane. Luksemburg usto financira prikupljanje i raspodjelu darovane hrane. U Bugarskoj se paketi koji nisu preuzeti ponovno dijele drugim krajnjim korisnicima, dok se u Latviji potiče krajnje korisnike da proizvode koje nemaju namjeru upotrijebiti ostave na određenom mjestu u distribucijskom centru. Prateće su mjere također način podizanja svijesti: jedna od glavnih radionica ponuđenih u Poljskoj posvećena je sprečavanju otpada od hrane.

·Doprinos uravnoteženoj prehrani najpotrebitijih osoba 14

Države članice uključile su zahtjeve o prehrambenim potrebama i sigurnosti hrane u specifikacije za nabavu hrane. Savjetuju se s partnerskim organizacijama, socijalnim partnerima, nadležnim tijelima i stručnjacima o odabiru prehrambenih proizvoda koji bi doprinijeli uravnoteženoj prehrani. U popisu prehrambenih proizvoda u obzir se uzima i kako je ciljana skupina u prošlosti percipirala proizvode.

Belgija je 2015. ažurirala svoj popis proizvoda dajući prednost neprerađenim i manje prerađenim proizvodima, koji se lako uklapaju u jela svih kultura i potiču krajnje primatelje na kuhanje. Broj proizvoda povećan je kako bi se osigurala veća raznolikost i odlučeno je da se ponudi više biljnih bjelančevina, na primjer u obliku leća. Također je odlučeno da se da prednost životinjskim bjelančevinama iz ribe, koju krajnji primatelji obično lakše prihvaćaju.

Češka se usmjerila na visoku razinu kvalitete hrane uzimajući u obzir ključne komponente uravnotežene prehrane: za odabrane proizvode uzimali su se u obzir potreba za visokim sadržajem mesa, niski udio aditiva, niske masnoće, visoki udio voća itd. Također je određeno minimalno zahtijevano razdoblje preostalog trajanja za svaki proizvod pri isporuci kako bi se osigurala upotrebljivost.

U Estoniji su orašasti proizvodi kao najčešći alergeni bili isključeni iz paketa, dok su raspodjeljivani konzervirana riba i meso, kao i visoko hranjive žitarice. Sadržaj paketa s hranom razlikuje se u svakoj raspodjeli kako bi se pružila veća raznolikost krajnjim korisnicima.

Španjolska je nastojala zadovoljiti prehrambene potrebe krajnjih primatelja pružanjem osnovnih hranjivih tvari (proteina, ugljikohidrata, masti, vlakana, vitamina i minerala). Podijeljeni su određeni proizvodi za djecu kako bi se osigurao njihov rast i razvoj.

U Finskoj su za svaki proizvod utvrđeni posebni zahtjevi kvalitete. Na primjer, juha od graška mora imati udio mesa od najmanje 5 %, dok mlijeko u prahu mora sadržavati vitamin D.

V. Savjetovanja s predstavnicima partnerskih organizacija na razini EU-a

S predstavnicima partnerskih organizacija na razini EU-a održana su dva sastanka 2015.

Prvi sastanak održan je 9. ožujka. Komisija je predstavila osnovne značajke FEAD-a i pružila pregled rezultata programiranja novih resursa. Raspravljalo se o i stanju stvari s obzirom na pripremu Mreže FEAD-a. Sudionici su iznijeli niz problema, posebno vezanih uz uključenost partnera u izvršavanju potpore FEAD-a na nacionalnoj razini.

Drugi sastanak održan je 16. studenoga. Komisija je predstavila nacrt sažetka godišnjih izvješća o provođenju FEAD-a koje su države članice podnijele za raspravu. Uslijedila je rasprava o mobilizaciji resursa FEAD-a (i ESF-a) kao odgovor na migracijsku krizu. Posljednja tema dnevnog reda bilo je predstavljanje ključnih značajki Mreže FEAD-a.

VI. Zaključak

Glavni je cilj strategije Europa 2020 smanjenje broja ljudi koji su u opasnosti od siromaštva ili društvene isključenosti za barem 20 milijuna, što pokazuje važnost koju EU daje borbi protiv siromaštva. Komisija podržava države članice u njihovu nastojanju da smanje broj ljudi koji su u opasnosti od siromaštva, uključujući aktivnosti uz pomoć FEAD-a. Međutim, s obzirom na to da je siromaštvo složeno pitanje i zahtijeva integrirani pristup, ključna je komplementarnost s ESF-om i drugim instrumentima i mjerama na razini EU-a i nacionalnoj razini. S obzirom na ograničene resurse FEAD-a, njegova je posebna uloga ublažavanje siromaštva i promicanje socijalne uključenosti, uključujući stvaranje veza s drugim dostupnim uslugama. Na taj način Fond može biti prvi korak na putu iz siromaštva.

Novi modeli potpore FEAD-a nude veću raznolikost pomoći, što je preduvjet za prilagođeni pristup pomaganju određenim ciljnim skupinama. Iskustvo iz 2015. godine pokazuje da tražitelji azila i izbjeglice, kao i predstavnici marginaliziranih zajednica, kao što su Romi, mogu biti među ciljnim stanovništvom. Fond također pridonosi smanjenju otpada od hrane, povećanju kapaciteta partnerskih organizacija i povjerenju potencijalnih darivatelja hrane i materijalne pomoći.

Izvješća FEAD-a za 2015. pokazuju ohrabrujuće rezultate, koji su, međutim, neravnomjerno raspoređeni. Krajem godine 12 država članica još nije postiglo svoje početne ciljeve. To pokazuje da u nekim slučajevima razdoblje koje prethodi provedbi operacija na terenu može premašiti jednu godinu od dana donošenja predmetnog programa. Da bi fond mogao postići puni potencijal, ključno je da izvješća iz 2016. godine pokažu da je velika većina država članica postigla rezultate.

Izvješća za 2015. pokazuju da su ubrzo nakon pokretanja programa države članice bile suočene s različitim problemima i da su poduzele konkretne mjere za njihovo rješavanje. Doneseno je nekoliko izmjena operativnih programa kako bi se osigurala dobra pokrivenost države članice i jednostavan pristup fondu za ciljanu populaciju. Bitno je da se problemi rješavaju učinkovito, uzimajući u obzir da je FEAD uspostavljen kao instrument pod jednostavnim upravljanjem, sposobnim za rješavanje socijalnih hitnih slučajeva. Provedba FEAD-a može biti jednostavna u praksi samo ako se pojednostavljeni pravni zahtjevi primjenjuju na razini pojedinačnih operacija. Stoga je također važno upotrebljavati sve dostupne mogućnosti za razmjenu iskustava i dobrih praksi na razini programskih tijela i partnerskih organizacija kroz postojeće kanale: Stručnu skupinu FEAD-a, Mrežu FEAD-a i redovita savjetovanja s dionicima na nacionalnoj i razini EU-a.

U godišnjim će izvješćima o provedbi za 2016. države članice prvi put predočiti procjenu doprinosa programa posebnim i općim ciljevima FEAD-a. Ove će informacije omogućiti detaljniju procjenu ukupnih rezultata i utjecaja u odnosu na ciljeve FEAD-a u sljedećem sažetku koji pripremi Komisija.

(1)

Uredba (EU) br. 223/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2014. o Fondu europske pomoći za najpotrebitije (SL L 72, 12.3.2014., str. 1.).

(2)

Uredbom (EU) br. 223/2014 državama članicama pruža se mogućnost provođenja obaju vrsta programa u isto vrijeme, ali sve države članice odlučile su se razviti samo jednu.

(3)

Članak 13. stavak 1. Uredbe (EU) br. 223/2014.

(4)

Komisija je 3. veljače 2017. bila u mogućnosti prihvatiti posljednja izvješća država članica za 2015. To je utjecalo na vrijeme donošenja ovog Izvješća Komisije.

(5)

Članak 13. stavak 9. Uredbe (EU) br. 223/2014.

(6)

Delegirana uredba Komisije (EU) br. 532/2014 od 13. ožujka 2014. (SL L 148, 20.5.2014., str. 54. ), Delegirana uredba Komisije (EU) br. 1255/2014 od 17. srpnja 2014. (SL L 337, 25.11.2014., str. 46., Delegirana uredba Komisije (EU) br. 2015/1972 od 8. srpnja 2015. (SL L 293, 10.11.2015., str. 11.), Provedbena uredba Komisije (EU) br. 463/2014 od 5. svibnja 2014. (SL L 134, 7.5.2014., str. 32.), Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/212 od 11. veljače 2015. (SL L 36, 12.2.2015., str. 1.), Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/341 od 20. veljače 2015. (SL L 60, 4.3.2015., str. 1.), Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1386 od 12. kolovoza 2015. (SL L 214, 13.8.2015., str. 9.), Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1976 od 8. srpnja 2015. (SL L 293, 10.11. 015., str. 26.).

(7)

http: //ec. europa. eu/esf/main. jsp?catId=67&langId=en&newsId=2336

(8)

COM(2016) 605 final.

(9)

Ove aktivnosti nije financirao FEAD.

(10)

Članak 35. Uredbe (EU) br. 223/2014.

(11)

Članak 5. stavak 6. Uredbe (EU) br. 223/2014.

(12)

Članak 5. stavak 11. Uredbe (EU) br. 223/2014.

(13)

Članak 5. stavak 13. Uredbe (EU) br. 223/2014.

(14)

Članak 5. stavak 13. Uredbe (EU) br. 223/2014.

Top

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.7.2017.

COM(2017) 404 final

PRILOG

Prijavljene vrijednosti za zajedničke pokazatelje Fonda europske pomoći za najpotrebitije za 2015.

IZVJEŠĆU KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU

Sažetak godišnjih izvješća o provedbi operativnih programa sufinanciranih iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije u 2015.

EUROPSKA
KOMISIJA

Bruxelles, 28.7.2017.

COM(2017) 404 final

ANNEX 1

PRILOG

IZVJEŠĆU KOMISIJE VIJEĆU I EUROPSKOM PARLAMENTU

Sažetak godišnjih izvješća o provedbi operativnih programa sufinanciranih iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije u 2015.

Prijavljene vrijednosti za zajedničke pokazatelje Fonda europske pomoći za najpotrebitije za 2015.

I. Zajednički pokazatelji uloženih sredstava (za OP I i OP II) 2014. – 2020.

Država članica	1		2		2a		2b		3
	Ukupni iznos prihvatljivih javnih rashoda odobrenih u dokumentima kojima se utvrđuju uvjeti za potporu operacijama (u EUR) 1		Ukupni iznos prihvatljivih javnih rashoda nastalih na teret korisnika i plaćenih u provedbenim operacijama (u EUR)		Ukupni iznos prihvatljivih javnih rashoda nastalih na teret korisnika i plaćenih u provedbenim operacijama povezanima s pružanjem pomoći u hrani (u EUR)		Ukupni iznos prihvatljivih javnih rashoda nastalih na teret korisnika i plaćenih u provedbenim operacijama povezanima s pružanjem osnovne materijalne pomoći (u EUR)		Ukupni iznos prihvatljivih javnih rashoda prijavljenih Komisiji (u EUR)
Razdoblje	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno
Austrija	2 910 741	2 910 741	2 302 674	2 302 674	-	-	2 173 950	2 173 950	0	0
Belgija	13 282 352	25 977 589	6 170 521	15 969 586	5 705 688	15 392 776	0	0	0	0
Bugarska	22 238 451	22 238 451	1 756 863	1 756 863	1 756 863	1 756 863	-	-	0	0
Cipar	3 309	7 363	0	0	-	-	0	0	0	0
Češka	2 545 308	2 545 308	0	0	0	0	0	0	0	0
Njemačka	0	0	0	0	-	-	-	-	0	0
Danska	0	0	0	0	-	-	-	-	0	0
Estonija	1 365 193	1 365 193	1 359 647	1 359 647	1 359 647	1 359 647	-	-	519 018	519 018
Španjolska	86 754 423	127 094 423	80 818 407	118 426 437	77 334 788	114 737 751	-	-	0	0
Finska	6 401 754	6 401 754	1 595 957	1 595 957	1 507 125	1 507 125	-	-	0	0
Francuska	79 801 116	156 678 947	67 754 637	105 984 868	67 754 637	105 984 868	-	-	44 426 884	44 426 884
Grčka	2 592 814	2 592 814	2 151 320	2 151 320	1 927 582	1 927 582	223 738	223 738	0	0
Hrvatska	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Mađarska	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Irska	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Italija	71 500 000	111 500 000	52 023 915	52 023 915	52 023 915	52 023 915	0	0	0	0
Litva	16 417 000	28 023 522	13 124 243	16 519 966	13 124 243	16 519 966	0	0	0	0
Luksemburg	582 471	1 053 031	253 907	266 327	104 020	104 020	54 188	54 188	0	0
Latvija	6 621 938	13 114 034	3 087 601	3 166 465	2 501 289	2 501 289	274 231	274 231	1 405 538	1 405 538
Malta	0	0	0	0	0	0	-	-	0	0
Nizozemska	4 471 108	4 510 788	134 342	174 022	-	-	-	-	0	0
Poljska	80 003 086	89 302 607	53 225 776	53 225 776	51 747 995	51 747 995	-	-	0	0
Portugal	11 157 987	22 315 928	0	0	0	0	0	0	0	0
Rumunjska	0	122 997 381	100 793 293	107 971 343	100 793 293	107 971 343	0	0	0	0
Švedska	5 339 914	5 339 914	59 351	59 351	-	-	-	-	0	0
Slovenija	5 000 000	6 500 000	1 477 073	1 478 879	1 429 656	1 429 656	-	-	0	0
Slovačka	282 738	282 738	0	0	0	0	0	0	0	0
Ukupno	419 271 703	752 752 528	388 089 526	484 433 396	379 070 740	474 964 796	2 726 107	2 726 107	46 351 439	46 351 439

II. Zajednički pokazatelji izlaznih proizvoda za podijeljenu pomoć u hrani (OP I) 2014. – 2020.

Država članica	4		5		6		7		8		9
	Količina voća i povrća (u tonama) 2		Količina mesa, jaja, ribe, morskih plodova (u tonama)		Količina brašna, kruha, krumpira, riže i drugih škrobnih proizvoda (u tonama)		Količina šećera (u tonama)		Količina mliječnih proizvoda (u tonama)		Količina masti, ulja (u tonama)
Razdoblje	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno
Austrija	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Belgija	1 101	1 617	390	972	1 079	1 854	0	0	3 177	5 331	1 147	1 278
Bugarska	97	97	85	85	189	189	1	1	35	35	12	12
Cipar	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Češka	1	1	2	2	1	1	0	0	0,3	0,3	1	1
Estonija	33	33	217	217	224	224	84	84	0	0	82	82
Španjolska	11 109	16 737	3 866	3 866	12 445	28 730	0	0	27 748	37 336	4 808	4 808
Finska	0	0	60	60	410	410	0	0	47	47	0	0
Francuska	7 953	14 183	3 543	5 912	10 925	21 163	2 753	5 356	40 002	77 148	4 047	6 986
Grčka	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Hrvatska	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Mađarska	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Irska	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Italija	12 197	12 197	1 306	1 306	20 634	20 634	3 777	3 777	33 823	33 823	4 641	4 641
Litva	75	75	186	329	3 669	6 058	907	1 278	183	183	541	967
Luksemburg	120	120	50	50	106	106	38	38	169	169	44	44
Latvija	0	0	71	71	942	942	71	71	114	114	143	143
Malta	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Poljska	9 210	9 210	8 785	9 283	16 354	17 281	7 576	8 823	13 843	15 084	4 470	5 089
Portugal	1 368	2 585	984	1 843	1 928	3 686	539	981	2 982	5 492	449	1 370
Rumunjska	0	0	17 758	22 210	36 664	45 854	11 457	14 329	0	0	11 457	14 329
Slovenija	0	0	0	0	1 087	1 158	0	0	665	814	132	147
Slovačka	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Ukupno	43 263	56 855	37 303	46 206	106 656	148 291	27 203	34 738	122 789	175 576	31 973	39 898

Država članica	10		11		11a	11b	12		13
	Količina gotove i druge hrane (koja nije obuhvaćena drugim kategorijama) (u tonama)		Ukupna količina podijeljene pomoći u hrani (u tonama)		Udio hrane za koju su iz OP-a plaćeni samo prijevoz, podjela i skladištenje (u %)	Udio prehrambenih proizvoda sufinanciranih iz FEAD-a u ukupnoj količini hrane koju su podijelile partnerske organizacije (u %) 3	Ukupan broj podijeljenih obroka koji se djelomično ili u cijelosti financiraju iz OP-a 4		Ukupan broj podijeljenih paketa s hranom koji se djelomično ili u cijelosti financiraju iz OP-a 5
Razdoblje	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	2015.	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno
Austrija	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Belgija	792	1 241	7 685	12 294	-	50	514 203	2 084 725	1 695 777	3 073 265
Bugarska	23	23	442	442	-	0	466 609	466 609	0	0
Cipar	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Češka	1	1	7	7	-	50	0	0	1 627	1 627
Estonija	68	68	708	708	0	45	0	0	40 050	40 050
Španjolska	21 602	38 880	81 578	130 357	-	100	28 694 973	47 017 773	3 118 008	7 358 008
Finska	81	81	598	598	-	41	6 608	6 608	74 285	74 285
Francuska	4 864	9 198	74 087	139 946	-	29	0	0	76 250 118	149 032 015
Grčka	0	0	0	0	-	0	0	0	0	0
Hrvatska	0	0	0	0	-	0	0	0	0	0
Mađarska	0	0	0	0	-	0	0	0	0	0
Irska	0	0	0	0	-	0	0	0	0	0
Italija	11 140	11 140	87 517	87 517	0	63	16 981 240	16 981 240	51 876 352	51 876 352
Litva	365	365	5 925	9 255	-	59	0	0	1 468 371	2 224 031
Luksemburg	647	647	1 174	1 174	51	14	0	0	8 338	8 338
Latvija	0	0	1 341	1 341	-	83	2 205	2 205	285 362	285 362
Malta	0	0	0	0	-	0	0	0	0	0
Poljska	0	0	60 238	64 770	-	61	336 668	336 668	6 303 877	6 917 035
Portugal	0	0	8 250	15 957	-	0	0	0	408 737	857 423
Rumunjska	0	0	77 336	96 722	-	100	0	0	5 743 190	7 179 209
Slovenija	0	0	1 884	2 119	-	40	0	0	794 347	815 472
Slovačka	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Ukupno	39 583	61 645	408 770	563 208	-	-	47 002 506	66 895 828	148 068 439	229 742 472

III. Zajednički pokazatelji rezultata za podijeljenu pomoć u hrani 6 (OP I) 2014. – 2020.

Država članica	14		14a		14b		14c		14d		14e		14f
	Ukupan broj osoba koje primaju pomoć u hrani		Broj djece u dobi od 15 godina ili manje		Broj osoba u dobi od 65 godina ili više		Broj žena		Broj migranata, sudionika stranog podrijetla, manjina		Broj osoba s invaliditetom		Broj beskućnika
Razdoblje	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno
Austrija	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Belgija	273 121	498 670	70 143	131 311	19 241	34 133	89 980	159 569	99 111	186 129	5 858	10 871	11 021	32 370
Bugarska	6 536	6 536	562	562	2 094	2 094	3 559	3 559	2 268	2 268	1 537	1 537	101	101
Cipar	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Češka	1 916	1 916	436	436	98	98	364	364	152	152	54	54	1 015	1 015
Estonija	26 608	26 608	8 887	8 887	412	412	13 503	13 503	4 636	4 636	3 555	3 555	1 022	1 022
Španjolska	1 676 836	3 864 822	470 689	1 104 834	108 619	259 494	844 463	2 008 472	442 974	1 069 857	32 407	73 322	30 132	70 750
Finska	113 191	113 191	20 117	20 117	23 011	23 011	34 756	34 756	6 608	6 608	1 530	1 530	304	304
Francuska	4 166 337	8 214 149	1 423 018	2 894 166	179 640	430 441	1 978 105	4 397 395	0	0	0	0	1 010 198	1 010 198
Grčka	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Hrvatska	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Mađarska	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Irska	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Italija	2 809 131	2 809 131	856 879	856 879	309 205	309 205	1 334 337	1 334 337	1 348 383	1 348 383	50 564	50 564	112 365	112 365
Litva	250 560	522 673	57 688	114 961	9 138	9 138	83 898	151 106	2 616	3 612	18 866	32 559	566	566
Luksemburg	9 243	9 243	2 824	2 824	135	135	5 008	5 008	6 397	6 397	310	310	42	42
Latvija	68 876	68 876	17 782	17 782	5 991	5 991	41 036	41 036	1 445	1 445	7 598	7 598	358	358
Malta	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Poljska	1 678 367	2 053 256	542 796	673 686	97 883	118 737	836 645	1 037 488	30 338	34 812	245 516	299 991	34 750	42 216
Portugal	408 737	857 423	96 529	208 051	42 630	87 670	173 853	368 896	0	0	0	0	0	0
Rumunjska	2 449 049	3 061 311	493 959	617 234	589 296	733 324	1 142 282	1 427 853	0	0	408 627	507 681	0	0
Slovenija	181 699	202 824	41 086	44 124	21 413	23 707	93 469	104 185	16 225	16 562	5 667	5 869	1 822	1 840
Slovačka	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Ukupno	14 120 207	22 310 629	4 103 395	6 695 854	1 408 806	2 037 590	6 675 258	11 087 527	1 961 153	2 680 861	782 089	995 441	1 203 696	1 273 147

IV. Zajednički pokazatelji izlaznih proizvoda za podijeljenu osnovnu materijalnu pomoć (OP I) 2014. – 2020.

Država članica	15		15a		15b		15c
	Ukupna novčana vrijednost podijeljene robe (u EUR)		Ukupna novčana vrijednost robe za djecu (u EUR)		Ukupna novčana vrijednost robe za beskućnike (u EUR)		Ukupna novčana vrijednost robe za ostale ciljne skupine (u EUR)
Razdoblje	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno
Austrija	2 250 523	2 250 523	2 250 523	2 250 523	0	0	0	0
Belgija	0	0	0	0	0	0	0	0
Bugarska	-	-	-	-	-	-	-	-
Cipar	0	0	0	0	0	0	0	0
Češka	0	0	0	0	0	0	0	0
Estonija	-	-	-	-	-	-	-	-
Španjolska	-	-	-	-	-	-	-	-
Finska	-	-	-	-	-	-	-	-
Francuska	-	-	-	-	-	-	-	-
Grčka	0	0	0	0	0	0	0	0
Hrvatska	0	0	0	0	0	0	0	0
Mađarska	0	0	0	0	0	0	0	0
Irska	0	0	0	0	0	0	0	0
Italija	0	0	0	0	0	0	0	0
Litva	0	0	0	0	0	0	0	0
Luksemburg	54 188	54 188	0	0	0	0	54 188	54 188
Latvija	191 693	191 693	191 693	191 693	0	0	0	0
Malta	-	-	-	-	-	-	-	-
Poljska	-	-	-	-	-	-	-	-
Portugal	0	0	0	0	0	0	0	0
Rumunjska	0	0	0	0	0	0	0	0
Slovenija	-	-	-	-	-	-	-	-
Slovačka	0	0	0	0	0	0	0	0
Ukupno	2 496 404	2 496 404	2 442 216	2 442 216	0	0	54 188	54 188

(16)

Kategorije robe podijeljene djeci 7

Austrija

Belgija

Bugarska

Cipar

Češka

Estonija

Španjolska

Finska

Francuska

Grčka

Hrvatska

Mađarska

Irska

Italija

Litva

Luksemburg

Latvija

Malta

Poljska

Portugal

Rumunjska

Slovenija

Slovačka

16a

Oprema za novorođenčad

16b

Školske torbe

16c

Pisaći pribor, vježbenice, olovke, oprema za likovni odgoj i ostala potrebna školska oprema (ne uključuje odjeću)

16d

Sportska oprema (sportska obuća, dresovi, kupaći kostimi itd.)

16e

Odjeća (zimski kaput, obuća, školska uniforma itd.)

(17)

Kategorije robe podijeljene beskućnicima 8

Austrija

Belgija

Bugarska

Cipar

Češka

Estonija

Španjolska

Finska

Francuska

Grčka

Hrvatska

Mađarska

Irska

Italija

Litva

Luksemburg

Latvija

Malta

Poljska

Portugal

Rumunjska

Slovenija

Slovačka

17a

Vreće za spavanje/pokrivači

17b

Kuhinjska oprema (lonci, tave, pribor za jelo itd.)

17c

Odjeća (zimski kaput, obuća itd.)

17d

Tekstil za domaćinstvo (ručnici, posteljina)

17e

Higijenski proizvodi (kutija prve pomoći, sapun, četkica za zube, britvica za jednokratnu uporabu itd.)

V. Zajednički pokazatelji rezultata za podijeljenu osnovnu materijalnu pomoć 9 (OP I) 2014. – 2020.

Država članica	19		19a		19b		19c		19d		19e		19f
	Ukupan broj osoba koje primaju osnovnu materijalnu pomoć		Broj djece u dobi od 15 godina ili manje		Broj osoba u dobi od 65 godina ili više		Broj žena		Broj migranata, sudionika stranog podrijetla, manjina		Broj osoba s invaliditetom		Broj beskućnika
Razdoblje	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno
Austrija	33 213	33 213	30 493	30 493	0	0	15 942	15 942	10 628	10 628	0	0	0	0
Belgija	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Bugarska	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Cipar	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Češka	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Estonija	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Španjolska	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Finska	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Francuska	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Grčka	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Hrvatska	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Mađarska	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Irska	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Italija	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Litva	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Luksemburg	9 243	9 243	2 824	2 824	135	135	5 008	5 008	6 397	6 397	310	310	42	42
Latvija	25 675	25 675	17 782	17 782	0	0	3 718	3 718	804	804	917	917	0	0
Malta	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Poljska	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Portugal	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Rumunjska	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Slovenija	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-	-
Slovačka	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Ukupno	68 131	68 131	51 099	51 099	135	135	24 668	24 668	17 829	17 829	1 227	1 227	42	42

VI. Zajednički pokazatelji izlaznih proizvoda za pomoć pri socijalnom uključivanju (OP II) 2014. – 2020.

Država članica	20		20a		20b		20c		20d		20e		20f
	Ukupan broj osoba koje primaju pomoć pri socijalnom uključivanju		Broj djece u dobi od 15 godina ili manje		Broj osoba u dobi od 65 godina ili više		Broj žena		Broj migranata, sudionika stranog podrijetla, manjina		Broj osoba s invaliditetom		Broj beskućnika
Razdoblje	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno	2015.	Sveukupno
Njemačka	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Danska	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Nizozemska	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Švedska	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0
Ukupno	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0	0

(1)

Države članice imaju mogućnost mijenjati iskazane vrijednosti za pokazatelje za prethodne godine. Stupac „Sveukupno”, koji predstavlja zbroj vrijednosti za svaki pokazatelj od 2014. nadalje, uključuje sve promjene koje su države članice uvele za vrijednosti objavljene za 2014. godinu u izvješćima o provedbi za 2015. godinu.

(2)

Pokazatelji od 4 do 11 uključuju sve oblike tih proizvoda, npr. svježe, konzervirane i smrznute namirnice.

(3)

Vrijednosti za taj pokazatelj utvrđuju se na temelju informirane procjene partnerskih organizacija.

(4)

Definicija onoga što se smatra obrokom može se odrediti na razini partnerskih organizacija/operacije/upravljačkog tijela. Vrijednosti za taj pokazatelj utvrđuju se na temelju procjene partnerskih organizacija.

(5)

Definicija onoga što se smatra paketom hrane može se odrediti na razini partnerske organizacije/tijela za provedbu operacija/upravljačkog tijela. Paketi ne moraju biti standardizirane veličine ni sadržaja. Vrijednosti za taj pokazatelj utvrđuju se na temelju procjene partnerskih organizacija.

(6)

Vrijednosti za te pokazatelje utvrđuju se na temelju informirane procjene partnerskih organizacija. Ne očekuje se niti zahtijeva da se temelje na informacijama dobivenima od krajnjih primatelja pomoći. Prijavljene vrijednosti trebaju se smatrati grubim procjenama broja slučajeva sudjelovanja, a ne broja pojedinih sudionika.

(7)

Popis uključuje sve relevantne kategorije kojima je obuhvaćeno najmanje 75 % podijeljene robe.

(8)

Popis uključuje sve relevantne kategorije kojima je obuhvaćeno najmanje 75 % podijeljene robe.

(9)

Top

Choose the experimental features you want to try