EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 2.3.2017.

COM(2017) 202 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE

EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Deseto izvješće o premještanju i preseljenju




x0009

1.Uvod

Kako bi odgovorila na veliku izbjegličku krizu, Europska komisija od 2015. intenzivno radi na provedbi svih različitih sastavnica sveobuhvatne migracijske politike koju su Europsko vijeće i Europski parlament u više navrata tražili. To uključuje kratkoročne i dugoročne mjere, od uređivanja migracijskih tokova izvan EU-a i zaustavljanja nezakonitih tokova prema Europi i unutar nje, do osiguravanja djelotvorne kontrole naših vanjskih granica, posebno uspostavljanjem Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu, te reforme zajedničkog europskog sustava azila i osiguravanja boljih putova za zakonitu migraciju, uključujući uspostavljanjem zajedničkog okvira EU-a za preseljenje.

Programi privremenog hitnog premještanja 1 i preseljenja 2 ključni su elementi odgovora Unije za bolje upravljanje migracijama te u praksi odražavaju načelo odgovornosti i solidarnosti. Zajedno sa svim ostalim mjerama koje su potrebne ili se već provode kako bi se na održiv način smanjili tokovi nezakonitih migranata u Europu, ti su programi važne sastavnice šire strategije za uspostavljanje kontrole nad situacijom.

Bez solidarnosti nije moguća pravedna podjela odgovornosti. Mjere i prijedlozi Komisije temelje se na tom načelu i nije ih moguće razdvojiti. U skladu s Izjavom iz Malte, koju su donijeli čelnici država ili vlada 3 , moraju se provesti svi elementi sveobuhvatne migracijske politike EU-a. Ponovno pokretanje transfera u Grčku u skladu s Dublinskom uredbom, kako je preporučila Komisija, od 15. ožujka 2017. ne može se izuzeti od zajedničke odgovornosti za rasterećenje Grčke provedbom obveza iz odluka Vijeća o premještanju. Nadalje, iako je kratkoročno neophodna potpuna provedba programa hitnog premještanja kako bi se rasteretile Italija i Grčka, jednako je važno usporedno s tim ubrzati rad na reformi zajedničkog europskog sustava azila, posebno s obzirom na Dublinsku uredbu. Takvom će se reformom osigurati pravedna, ali djelotvorna politika azila u Europi, temeljena na jasnoj i pravednoj podjeli odgovornosti među svim državama članicama, uključujući strukturne alate za suočavanje sa situacijama velikog pritiska.

Iako se 2016. znatno smanjio priljev migranata, Grčka je i dalje pod velikim pritiskom: na njezinom je državnom području još uvijek prisutno otprilike 62 300 migranata. Grčka mora resurse usmjeriti i na provedbu Izjave EU-a i Turske te osigurati dnevne operacije vraćanja u Tursku nezakonitih migranata koji su nakon 20 ožujka 2016. prešli iz Turske na grčke otoke. U Italiji je 2016. zabilježen novi rekordni broj dolazaka: 181 436 4 (18 % više nego 2015.), od čega su 14 % bili maloljetnici bez pratnje. Mjere koje je nedavno uvela Italija 5 za povećanje napora za vraćanje migranata koji nemaju pravo ostati u EU-u dobrodošle su i trebale bi se brzo provesti. Premještanjem bi se trebao smanjiti pritisak na Italiju jer se tako dijeli odgovornost za zbrinjavanje migranata kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita.

Komisija na mjesečnoj osnovi izvješćuje o provedbi programa premještanja i preseljenja. Dok je napredak u pogledu preseljenja obećavajući, to nije slučaj s premještanjem, gdje je ukupni napredak slab. Kako bi se potaknula brza provedba obveza premještanja te s obzirom na situaciju na terenu, Komisija je postavila 6 konkretne ciljeve za osiguravanje djelotvornog i neometanog premještanja svih osoba u Italiji i Grčkoj koje za to ispunjavaju uvjete u vremenskom roku postavljenom odlukama Vijeća. Komisija je na bilateralnoj razini pozvala države članice da pojačaju svoje napore za postizanje tih ciljeva te, što je najvažnije, da preuzmu veće obveze. Države članice i pridružene zemlje koje već aktivno sudjeluju u premještanju reagirale su pozitivno i Komisiju obavijestile o svojim mjesečnim planovima. No odgovor manje aktivnih država članica bio je raznolik.

Ispunjeni su svi operativni preduvjeti za provedbu operacija premještanja i za pomoć državama članicama u postizanju zadanih ciljeva. Neke države članice i pridružene zemlje pokazale su da je to moguće, a ostale trebaju slijediti njihov primjer. Kad bi sve države članice ispunjavale svoje obveze, bilo bi moguće do rujna 2017. premjestiti iz Italije i Grčke sve one koji na to imaju pravo. Pojačani i koordinirani napori svih država članica te stabilna suradnja svih uključenih subjekata sada su neophodni da bi se postigao vidljiv napredak u tom ključnom elementu sveobuhvatne migracijske politike Europske unije, koju su zatražili čelnici država ili vlada.

2.Premještanje

Iako se tempo premještanja postupno povećavao – do 28. veljače premješteno je 13 546 osoba (9610 iz Grčke i 3936 iz Italije), to je i dalje manje od 14 % pravnih obveza koje je dosad dodijelilo Vijeće (106 000 osoba za Italiju i Grčku). Ako se zadrži trenutačni tempo, ukupan broj premještenih osoba bit će daleko od obveza utvrđenih za rujan 2017.

Francuska je od svih zemalja dosad premjestila najveći broj podnositelja zahtjeva (2758), a slijede je Njemačka (2626) i Nizozemska (1486). Međutim, kao što proizlazi iz podataka navedenih u Prilozima, samo su dvije države članice – Malta i Finska – zasad na dobrom putu da na vrijeme ispune svoje obveze za Italiju i Grčku. Luksemburg i Portugal također dobro napreduju u pogledu svojih obveza za Grčku i Italiju. Osim toga, iako u programu sudjeluju dobrovoljno, pridružene zemlje općenito su na dobrom putu da na vrijeme ispune svoje obveze u pogledu premještanja. Na kraju, Švedska se organizira kako bi u razdoblju od lipnja do rujna 2017. ispunila svoje obveze premještanja za Italiju i Grčku.

Nažalost, stanje je u pogledu ostalih država članica razočaravajuće. Mađarska, Austrija i Poljska i dalje odbijaju sudjelovati u programu premještanja. Češka od svibnja 2016. nije preuzela nove obveze, a od kolovoza 2016. nije premjestila ni jednu osobu te je dosad izvršila manje od 1 % premještanja za koja joj je dodijeljena obveza. Bugarska, Hrvatska i Slovačka vrše premještanja u vrlo ograničenom opsegu (1 – 2 % dodijeljenih obveza). 

Osim toga, unatoč nedavnim naporima da ubrzaju premještanja, Belgija, Njemačka i Španjolska izvršile su otprilike 10 % premještanja za koja im je dodijeljena obveza, pri čemu Španjolska ne preuzima obveze na mjesečnoj razini. Naposljetku, neke države članice koje su u početku bile vrlo aktivne sada sudjeluju u manjem opsegu te ih se poziva da ponovno počnu s premještanjima prijašnjim tempom.

Grčka

Osim 9000 osoba koje su već premještene, u Grčkoj se trenutačno nalazi otprilike 20 000 osoba koje bi mogle ispunjavati uvjete za premještanje. S obzirom na nastavak provedbe Izjave EU-a i Turske očekuje se da će migracijska situacija ostati stabilna. Trenutačnim tempom premještanja od otprilike 1000 osoba mjesečno, iz Grčke bi do rujna 2017. bilo premješteno otprilike 16 400 osoba, odnosno 57 % ukupnog broja osoba koje ispunjavaju uvjete za premještanje 7 . To neće biti dovoljno za rasterećenje Grčke.

Ako se postigne cilj od 3000 osoba mjesečno uključen u zajednički akcijski plan 8 koji je prihvatilo Europsko vijeće 9 , ukupan broj osoba premještenih do rujna 2017. bio bi između 28 400 i 30 400. Kad bi se postigla ta brojka, vjerojatno bi velika većina migranata u Grčkoj za koje se pretpostavlja da ispunjavaju uvjete za premještanje bila premještena, čime bi se ostvario glavni cilj te hitne mjere donesene u rujnu 2015. 

Tek je nekoliko zemalja (Estonija, Irska, Latvija, Litva, Luksemburg, Malta, Portugal i Finska) na dobrom putu da ispuni svoje obveze premještanja iz Grčke. Cilj je stoga moguće postići samo ako sve države članice preuzimaju obveze i premještaju na stabilnoj mjesečnoj osnovi i u skladu s brojem koji im je dodijeljen. To bi posebno trebale početi činiti one države koje dosad još nisu premjestile ni jednu osobu ili su premjestile svega nekoliko osoba (Češka, Mađarska, Hrvatska, Austrija, Poljska i Slovačka). Španjolska bi trebala preuzimati obveze i premještati osobe na mjesečnoj razini u skladu s brojem koji joj je dodijeljen, a Bugarska, Cipar, Litva, Luksemburg, Portugal, Rumunjska i Slovenija trebali bi ponovno početi preuzimati obveze i premještati osobe na mjesečnoj osnovi. Belgija, koja je nedavno izrazila spremnost da ubrza premještanje, i Njemačka također bi trebale povećati svoje mjesečne obveze i broj premještanja u skladu s brojkama koje su im dodijeljene. Francuska i Nizozemska, kao i države članice i pridružene zemlje koje su već na dobrom putu da na vrijeme ispune svoje obveze, trebale bi barem zadržati svoj mjesečni tempo premještanja. Sve države članice trebale bi ponuditi više mjesta za premještanje maloljetnika bez pratnje, uključujući maloljetnike u braku, biti fleksibilnije i prihvatiti svoj dio ranjivih osoba.

Ispunjavanje tih ciljeva većinom je u rukama država članica premještanja jer su Grčka, agencije EU-a i međunarodne organizacije uključene u provedbu programa već učinile što je potrebno da bi premještanje funkcioniralo. Grčka je provela većinu preporuka koje je Komisija dala u svojim mjesečnim izvješćima, a uglavnom se odnose na brzu registraciju svih migranata, uključujući one koji ispunjavaju uvjete za premještanje, uz potporu Europskog potpornog ureda za azil (EASO) i Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR). Grčka će do ožujka 2017. (mjesec dana ranije nego je izvorno planirano) registrirati sve migrante koji se ondje nalaze. EASO provodi novi operativni plan na temelju kojeg se dopušta zapošljavanje privremenog osoblja kako bi se osiguralo stalno raspoređivanje stručnjaka. Informacije dobivene od EASO-a ključne su za osiguravanje kvalitete zahtjeva za premještanje i za podršku manje iskusnom osoblju u grčkoj službi za azil. Zahvaljujući koordiniranoj potpori UNHCR-a i Međunarodne organizacije za migracije (IOM) postupak premještanja postaje sve učinkovitiji. UNHCR je imao ključnu ulogu u oblikovanju postupka masovne predregistracije i osiguravanju primjerenog smještaja podnositelja zahtjeva za premještanje, dok IOM osigurava da svi podnositelji zahtjeva budu podvrgnuti zdravstvenim pregledima i da prođu orijentaciju prije odlaska, pritom pokazujući fleksibilnost s obzirom na brojne uvjete koje postavljaju države članice i stalno povećavajući svoj kapacitet.

Italija

U Italiju je 2016. pristiglo otprilike 20 700 Eritrejaca, ali talijanska su tijela za premještanje dosad registrirala svega 5300 – 5800 njih. Trenutačnim tempom premještanja od otprilike 750 osoba mjesečno, iz Italije bi do rujna 2017. bilo premješteno otprilike 9200 osoba, odnosno 44 % ukupnog broja osoba koje bi danas mogle ispunjavati uvjete za premještanje 10 . To neće biti dovoljno za rasterećenje Italije. Osim toga, to bi se moglo promijeniti s obzirom na migracijski pritisak u budućnosti.

Ako se postigne cilj od 1500 osoba mjesečno, ukupan broj osoba premještenih do rujna 2017. iznosio bi između 11 200 i 14 200.

Samo je osam zemalja (Njemačka, Francuska, Malta, Nizozemska, Norveška, Finska, Portugal i Švicarska) potpuno uključeno u premještanje iz Italije. Druge države članice (Belgija, Hrvatska, Latvija, Rumunjska i Španjolska) dosad su premjestile svega nekoliko osoba. Druge pak (Cipar, Hrvatska, Luksemburg, Rumunjska, Slovenija i Španjolska) ne preuzimaju obveze na mjesečnoj osnovi. Previše je država članica koje još nisu premjestile ni jednu osobu iz Italije (Bugarska, Češka, Estonija, Irska, Mađarska, Litva, Austrija, Poljska i Slovačka).

Da bi se ciljevi postigli, sve države članice trebaju preuzimati obveze i premještati osobe na stabilnoj mjesečnoj osnovi i u skladu s brojem koji im je dodijeljen. Postignuti su dogovori s Europolom i talijanskim tijelima kako bi se olakšale izvanredne dodatne sigurnosne provjere, uključujući sigurnosne razgovore. Manje aktivne države članice koje su svoj spori tempo premještanja opravdavale pitanjima sigurnosti 11 stoga bi odmah trebale povećati svoje napore. Istovremeno bi države članice koje su manje poznate podnositeljima zahtjeva trebale pružati više informacija, uključujući satove kulturne orijentacije.

Italija bi pak trebala biti fleksibilnija u pogledu temelja za omogućavanje dodatnih sigurnosnih razgovora Europola. Osim toga, Italija bi što prije i neprestano trebala identificirati i registrirati za premještanje sve osobe koje za to ispunjavaju uvjete. S tim bi ciljem Italija trebala povećati broj osoblja za obradu zahtjeva u dublinskoj jedinici, ako je potrebno i uz potporu EASO-a, uključujući postojeće mobilne timove EASO-a koji obavljaju registraciju migranata koji ispunjavaju uvjete za premještanje, a djeluju izvan centara za premještanje. Italija bi trebala i centralno smjestiti podnositelje zahtjeva na manji broj lokacija za premještanje, barem za posljednje faze postupka. Tako bi se omogućio veći uspjeh faze postupka prije odlaska, uključujući potrebne zdravstvene preglede i satove kulturne orijentacije, te bi se pridonijelo smanjenju rizika od bijega jer bi se zahtjevi obrađivali brže. Naposljetku, Italija bi hitno trebala pojasniti postupke za omogućavanje premještanja maloljetnika bez pratnje (među ostalim i olakšavanjem imenovanja skrbnika), primijeniti EASO-ove smjernice i iskoristiti daljnju podršku te otvoriti jedan ili više namjenskih centara za premještanje maloljetnika bez pratnje kako bi se ubrzali postupci.

Mjere potrebne da bi se ostvarili ciljevi za Grčku i Italiju:

sve države članice moraju, uz potpuno korištenje fondovima EU-a, na stabilnoj mjesečnoj osnovi preuzimati obveze i vršiti transfere u skladu s brojkama koje su im dodijeljene, biti u skladu s rokom za odgovor iz protokola o premještanju te poboljšati svoje sustave za prihvat i integraciju kako bi se izbjegla kašnjenja s transferima,

ni jedna država članica ne smije „birati”, odnosno proizvoljno odlučivati hoće li prihvatiti određeni zahtjev za premještanje. Razlozi za odbijanje trebali bi biti samo oni utvrđeni u odlukama Vijeća,

Italija treba brzo identificirati i registrirati za premještanje sve pristigle migrante koji za to ispunjavaju uvjete, biti fleksibilnija u pogledu temelja za sigurnosne razgovore Europola, centralno smjestiti podnositelje zahtjeva u manjem broju objekata za prihvat tijekom posljednjih faza postupka te što prije početi premještati maloljetnike bez pratnje.

3.Preseljenje

Dosad je postignut znatan napredak u pogledu preseljenja: već je izvršeno više od polovine od 22 504 preseljenja dogovorena na temelju zaključaka od 20. srpnja 2015. Od 6. veljače 2016. preseljene su 454 osobe, uglavnom iz Turske, Jordana i Libanona. Do 27. veljače 2017. 14 422 osobe preseljene su u 21 državu (Belgiju, Češku, Dansku, Njemačku, Estoniju, Francusku, Island, Irsku, Italiju, Latviju, Lihtenštajn, Litvu, Nizozemsku, Norvešku, Austriju, Portugal, Španjolsku, Finsku, Švedsku, Švicarsku i Ujedinjenu Kraljevinu). Estonija, Irska, Nizozemska, Finska, Švedska i Ujedinjena Kraljevina te pridružene zemlje Island, Lihtenštajn i Švicarska već su ispunili svoje obveze.

Većina država koje sudjeluju u programu navela je da su napori koje ulažu u preseljenje ponajprije, ali ne i isključivo usmjereni na Sirijce koji borave u Jordanu, Libanonu i Turskoj. To uključuje napore koje države članice ulažu u preseljenje Sirijaca iz Turske u skladu s Izjavom EU-a i Turske od 18. ožujka 2016.

Od 4. travnja 2016. iz Turske je preseljeno 3565 Sirijaca na temelju dijela mehanizma „1 za 1” iz Izjave EU-a i Turske koji se odnosi na preseljenje. Od posljednjeg izvještajnog razdoblja na temelju tog mehanizma preseljeno je ukupno 467 osoba, a preostali broj za sve preuzete obveze iznosi 12 108. Preseljenja u okviru mehanizma „1 za 1” provedena su dosad u Belgiju, Njemačku, Estoniju, Francusku, Italiju, Latviju, Litvu, Luksemburg, Nizozemsku, Portugal, Španjolsku, Finsku i Švedsku. Uz to, u Norvešku je od 4. travnja iz Turske preseljeno 150 Sirijaca 12 .

Države članice koje još nisu izvršile preseljenja u skladu sa Zaključcima od 20. srpnja 2015. te one koje su još daleko od postizanja svojih ciljeva jednako bi tako trebale pojačati svoje napore. Svoje napore posebno trebaju povećati države članice koje još nisu izvršile preseljenja u okviru trenutačnih programa na razini EU-a (Bugarska, Cipar, Grčka, Hrvatska, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) te Češka, Danska i Portugal – države koje nekoliko mjeseci nisu izvijestile o napretku.

4. Daljnji koraci

Komisija je tijekom godine dana izvješćivala na mjesečnoj osnovi kako bi potaknula provedbu odluka Vijeća o premještanju u bliskoj suradnji s Italijom i Grčkom, državama članicama, agencijama EU-a i međunarodnim organizacijama. Sada su ispunjeni preduvjeti i dostupna je operativna infrastruktura za provedbu premještanja. Uspostavljene su žarišne točke, utvrđeni su postupci za olakšavanje premještanja, a agencije EU-a i međunarodne organizacije surađuju s Italijom i Grčkom u pravim europskim i potpuno funkcionalnim timovima.

Međutim, rezultati premještanja ne odražavaju napredak u pripremnim radnjama. Iako ima napretka u pogledu premještanja, on je neujednačen i neredovit. Zajednički napori doveli su do postupnog ubrzanja premještanja do rujna 2016., ali samo je nekoliko država članica na dobrom putu da ispune svoje obveze na temelju odluka Vijeća. Ako se zadrži trenutačni tempo, ukupan broj premještenih osoba bit će mnogo manji od ciljeva utvrđenih za rujan 2017. Sada, u sljedećim mjesecima, vrijeme je da sve države članice znatno povećaju broj mjesečnih transfera.

Donošenjem odluka Vijeća u rujnu 2015. Vijeće je uspostavilo dvogodišnji vremenski okvir, koji se smatrao primjerenim za mehanizam za krizne situacije. Sedamnaest mjeseci od početka provedbe odluka, Italija i Grčka i dalje su pod velikim pritiskom jer je dosad premješteno manje od 14 % osoba. Od ključne je važnosti da sve države članice hitno povećaju napore i ispunjavaju mjesečne ciljeve premještanja: najmanje 3000 premještanja iz Grčke i najmanje 1500 premještanja iz Italije. Cilj za Grčku prihvatilo je Europsko vijeće. Tim se ciljevima želi osigurati djelotvorno i brzo premještanje svih osoba koje za to ispunjavaju uvjete, a trenutačno se nalaze u Italiji i Grčkoj. Tako bi se izbjegli operativni i logistički zastoji do kojih bi došlo kad bi se većina preostalih transfera provodila u posljednjim mjesecima prije rujna. Italija, Grčka, agencije EU-a i međunarodne organizacije povećale su svoje kapacitete kako bi se ti ciljevi postigli. Spremne su i u stanju pripravnosti za ispunjavanje mjesečnih ciljeva. Konkretno u Grčkoj u ovom trenutku postoji 9000 osoba koje su spremne za premještanje, ali nije preuzeto dovoljno obveza. Sada je na ostalim državama članicama da jednako tako ispune svoje obveze.

Uspjeh programa premještanja mjerit će se s obzirom na to jesu li sve osobe koje ispunjavaju uvjete za premještanje djelotvorno premještene u drugu državu članicu, kako je predviđeno u odlukama Vijeća, te s obzirom na činjenicu jesu li sve države članice aktivno sudjelovale u programu u duhu lojalne suradnje. S obzirom na trenutačne brojke u Grčkoj i Italiji, premještanje svih osoba za koje se očekuje da će ispunjavati uvjete za to moguće je i izvedivo do rujna 2017. Sada je vrijeme da se pozivi čelnika država ili vlada provedu u djelo.

Komisija poziva malteško predsjedništvo Vijeća i države članice da na predstojećem Vijeću za pravosuđe i unutarnje poslove krajem ožujka raspravljaju o preporukama i ciljevima Komisije kako bi se osigurao brži tempo premještanja do rujna 2017. uz bolju koordinaciju.

Ako države članice uskoro ne povećaju svoj broj premještanja te ako se Grčka i Italija ne rasterete, Komisija neće oklijevati iskoristiti svoje ovlasti u skladu s Ugovorima.

Ako se program premještanja ne provede u potpunosti, ne samo da se Grčka i Italija neće rasteretiti, već će to imati negativan učinak i na napredak drugih aspekata sveobuhvatnog odgovora EU-a na migracijsku i izbjegličku krizu. U svakom slučaju, u skladu s Odlukama Vijeća, pravne obveze država članica ne prestaju nakon rujna 2017. Stoga države članice i dalje, u razumnom roku nakon toga, trebaju za podnositelje zahtjeva koji ispunjavaju uvjete provoditi postupak premještanja iz tih odluka.

Države članice trebale bi usporedno s tim nastaviti ispunjavati i svoje obveze u pogledu preseljenja. Svoje bi napore posebno trebale povećati one države članice koje još nisu preselile ni jednu osobu te one koje još uvijek nisu postigle svoj cilj iz Zaključaka od 20. srpnja 2015.

(1)

     Vijeće je u rujnu 2015. donijelo dvije pravno obvezujuće odluke o uspostavi privremenog mehanizma za premještanje podnositelja zahtjeva kojima je nedvojbeno potrebna međunarodna zaštita iz Italije i Grčke. Na temelju prve i druge odluke Vijeća ukupno je za premještanje iz Italije određeno 39 600 osoba, a iz Grčke 66 400. U sklopu daljnjeg postupanja nakon Izjave EU-a i Turske, u rujnu 2016. donesena je odluka koja se odnosi na preostalih 54 000 mjesta koja još nisu dodijeljena državama članicama te se ta mjesta stavljaju na raspolaganje za zakoniti prihvat Sirijaca iz Turske u EU. Države članice dosad su izrazile namjeru da od spomenutih 54 000 zakonito prime 34 000 Sirijaca iz Turske, uključujući u okviru preseljenja. Mađarska i Slovačka na temelju brojnih argumenata na Sudu osporavaju drugu Odluku Vijeća iz rujna 2015., kojom se raspoređuje 120 000 tražitelja azila. Presuda se očekuje u 2017. godini.

(2)

     Države članice i zemlje pridružene Dublinskom sustavu dogovorile su se u srpnju 2015. o preseljenju 22 504 osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita iz zemalja izvan EU-a.

(3)

     http://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2017/01/03-malta-declaration/

(4)

     Izvor: talijansko Ministarstvo unutarnjih poslova.

(5)

     Decreto-Legge 17 febbraio 2017, n. 13, Disposizioni urgenti per l'accelerazione dei procedimenti in materia di protezione internazionale, nonche' per il contrasto dell'immigrazione illegale. (GU Serie Generale n.40 del 17-2-2017). Objavljeno u GURI br. 40 od 17.2.2017.; stupanje na snagu 18.2.2017.

(6)

     COM(2016) 791 final. Komisija je predložila postupan pristup u dva koraka kako bi države članice imale dovoljno vremena za planiranje i koordinaciju svojeg djelovanja te kako bi se osiguralo postupno povećanje kapaciteta radi izbjegavanja logističkih zastoja. Prvi je korak povećanje broja premještanja iz Grčke s 1000 mjesečno na 2000 mjesečno te iz Italije s 400 mjesečno na 1000 mjesečno, a drugi, od travnja 2017., daljnje povećanje s 2000 mjesečno na 3000 mjesečno za Grčku te s 1000 mjesečno na 1500 mjesečno za Italiju.

(7)

     U travnju, nakon dovršetka registracije, bit će dostupni jasniji podaci.

(8)

     COM(2016) 792 final, Prilog 1.

(9)

     http://www.consilium.europa.eu/hr/press/press-releases/2016/12/15-euco-conclusions-final/

(10)

     Točan broj osoba koje se trenutačno nalaze u Italiji i ispunjavaju uvjete za premještanje te broj osoba koje bi mogle ispunjavati uvjete za premještanje nije poznat.

(11)

     Estonija i Irska jednom su preuzele obveze, ali u to vrijeme nije im bilo dopušteno obavljanje sigurnosnih razgovora te zbog toga više nisu preuzimale obveze. Uz to, Litva je odbila prve zahtjeve za premještanje koje je poslala Italija. Iako Litva gotovo svaki mjesec preuzima obveze, Italija nije slala zahtjeve za premještanje.

(12)

     Iako Norveška primjenjuje standardne operativne postupke za preseljenje o kojima je postignut dogovor s Turskom u okviru mehanizma „1 za 1”, broj preseljenja u Norvešku u kontekstu mehanizma „1 za 1” ne ubraja se u broj vraćanja Sirijaca iz Grčke.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 2.3.2017.

COM(2017) 202 final

PRILOG

IZVJEŠĆU KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Deseto izvješće o premještanju i preseljenju

Prilog 1.: Premještanja iz Grčke do 28. veljače 2017.

(1)

     Podaci poslani putem mreže DubliNet u skladu s člankom 5. stavkom 2. Odluke Vijeća.

(2)

     To ne uključuje otprilike 8000 osoba koje još treba dodijeliti na temelju prve Odluke Vijeća ni dodijeljena mjesta od 54 000.

(3)

     Provedbena odluka Vijeća (EU) 2016/408 od 10. ožujka 2016. o privremenoj suspenziji premještanja 30 % podnositelja zahtjeva dodijeljenih Austriji Odlukom (EU) 2015/1601 o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke.

(4)

     Odluka Vijeća (EU) 2016/946 od 9. lipnja 2016. o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Švedske u skladu s člankom 9. Odluke (EU) 2015/1523 i člankom 9. Odluke (EU) 2015/1601 o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 2.3.2017.

COM(2017) 202 final

PRILOG

IZVJEŠĆU KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Deseto izvješće o premještanju i preseljenju

Prilog 2.: Premještanja iz Italije do 28. veljače 2017.

(1)

     Podaci poslani putem mreže DubliNet u skladu s člankom 5. stavkom 2. Odluke Vijeća.

(2)

     To ne uključuje otprilike 8000 osoba koje još treba dodijeliti na temelju prve Odluke Vijeća ni dodijeljena mjesta od 54 000.

(3)

     Provedbena odluka Vijeća (EU) 2016/408 od 10. ožujka 2016. o privremenoj suspenziji premještanja 30 % podnositelja zahtjeva dodijeljenih Austriji Odlukom (EU) 2015/1601 o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke.

(4)

     Odluka Vijeća (EU) 2016/946 od 9. lipnja 2016. o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Švedske u skladu s člankom 9. Odluke (EU) 2015/1523 i člankom 9. Odluke (EU) 2015/1601 o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 2.3.2017.

COM(2017) 202 final

PRILOG

IZVJEŠĆU KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Deseto izvješće o premještanju i preseljenju

Prilog 3.: Premještanja iz Italije i Grčke do 28. veljače 2017.

(1)

     To ne uključuje otprilike 8000 osoba koje još treba dodijeliti na temelju prve Odluke Vijeća ni dodijeljena mjesta od 54 000.

(2)

     Provedbena odluka Vijeća (EU) 2016/408 od 10. ožujka 2016. o privremenoj suspenziji premještanja 30 % podnositelja zahtjeva dodijeljenih Austriji Odlukom (EU) 2015/1601 o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke.

(3)

     Odluka Vijeća (EU) 2016/946 od 9. lipnja 2016. o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Švedske u skladu s člankom 9. Odluke (EU) 2015/1523 i člankom 9. Odluke (EU) 2015/1601 o uvođenju privremenih mjera u području međunarodne zaštite u korist Italije i Grčke.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 2.3.2017.

COM(2017) 202 final

PRILOG

IZVJEŠĆU EUROPSKE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Deseto izvješće o premještanju i preseljenju

Prilog 4. Preseljenje – stanje na dan 27. veljače 2017. u skladu sa Zaključcima od 20. srpnja 2015.
i na temelju mehanizma „1 za 1” s Turskom (primjenjuje se od 4. travnja 2016.)

(1)

     Taj je broj dio finske nacionalne kvote za 2016. od 750 osoba za preseljenje.

(2)

     Taj broj ne uključuje 248 Sirijaca preseljenih iz Turske na temelju mehanizma „1 za 1”, što je provedeno u okviru finskog nacionalnog programa.

(3)

     261 Sirijac preseljen iz Turske izvan programa od 20. srpnja broji se u skladu s Odlukom (EU) 2016/1754.

(4)

     U Island je preseljeno ukupno 97 osoba; sve iz Libanona.

(5)

     Irska će i dalje na temelju nacionalnog programa preseljenja primati dodatne osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita.

(6)

     Iako još nije bilo preseljenja u skladu sa Zaključcima od 20. srpnja 2015., na temelju luksemburškog nacionalnog programa preseljeno je 98 Sirijaca u okviru mehanizma „1 za 1”, koji se broje u skladu s Odlukom (EU) 2016/1754.

(7)

      Norveška je od 4. travnja 2016. preselila 150 Sirijaca iz Turske primjenjujući standardne operativne postupke za preseljenje dogovorene s Turskom u okviru programa „1 za 1”. Broj preseljenja u Norvešku u okviru programa „1 za 1” ne ubraja se u broj vraćanja Sirijaca iz Grčke.