This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52016PC0750
Proposal for a REGULATION OF THE EUROPEAN PARLIAMENT AND OF THE COUNCIL on the definition, presentation and labelling of spirit drinks, the use of the names of spirit drinks in the presentation and labelling of other foodstuffs and the protection of geographical indications for spirit drinks
Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o definiciji, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda te zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića
Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o definiciji, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda te zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića
COM/2016/0750 final - 2016/0392 (COD)
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 1.12.2016.
COM(2016) 750 final
2016/0392(COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o definiciji, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda te zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića
OBRAZLOŽENJE
1.KONTEKST PRIJEDLOGA
Cilj je ovog prijedloga Komisije uskladiti Uredbu (EZ) br. 110/2008 s Ugovorom o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Odredbe koje je Komisija donijela na temelju te Uredbe u prijedlogu se uglavnom dijele na delegirane i provedbene akte.
Postojeći pravni okvir EU-a za jaka alkoholna pića omogućava slobodno kretanje robe na jedinstvenom tržištu utvrđivanjem definicija proizvoda, pravila o označivanju i odredbi povezanih sa zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića. Stoga ga ne treba mijenjati.
Prijedlogom se stoga, osim usklađivanja s UFEU-om, uvodi svega nekoliko manjih tehničkih izmjena radi otklanjanja nedostataka u provedbi Uredbe (EZ) br. 110/2008 te radi postizanja dosljednosti zakonodavstva s obzirom na nove pravne instrumente EU-a. Izmjene u strukturi i formulacijama izvršene su isključivo radi pojednostavnjenja propisa i poboljšanja lakoće čitanja, u skladu s programom Komisije za bolju regulativu.
Te izmjene u formulacijama i strukturi te nekoliko tehničkih prilagodbi ne utječu na sadržaj odredbi, koje ostaju jednake kao u Uredbi (EZ) br. 110/2008. Zbog toga nije bilo potrebno provesti procjenu učinka.
Održana su savjetovanja s udruženjima proizvođača jakih alkoholnih pića. U obzir su uzete njihove glavne zabrinutosti.
Ova inicijativa nije uključena u program za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT). Međutim ovaj je prijedlog izrađen uzimajući u obzir očekivanja država članica i dionika u vezi s pojednostavnjenjem propisa i pridržavajući se vodećih načela o boljoj regulativi.
S obzirom na važnost i složenost sektora jakih alkoholnih pića primjereno je zadržati posebnu Uredbu o jakim alkoholnim pićima zbog specifičnih mjera u vezi s opisom i prezentiranjem jakih alkoholnih pića, koje nadilaze opća pravila utvrđena Uredbom (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o informiranju potrošača o hrani, 1 pri čemu se u Uredbi o jakim alkoholnim pićima zadržava dosljednost s obzirom na ta opća pravila. U Uredbi o jakim alkoholnim pićima treba zadržati fokus na definicijama jakih alkoholnih pića, klasificiranih u kategorije, te na doprinosu najvišoj razini zaštite potrošača i sprečavanja zavaravajućih praksi.
Treba istaknuti i da su Uredbom (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode 2 ažurirana i usklađena pravila o zaštiti zaštićenih oznaka izvornosti, zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnih specijaliteta. Postupci upravljanja zaštićenim oznakama izvornosti, zaštićenim oznakama zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnim specijalitetima (zahtjev za registraciju, izmjena, registracija, prigovori, poništavanje) u potpunosti su revidirani i racionalizirani. Kako bi postupci upravljanja oznakama zemljopisnog podrijetla u sektoru jakih alkoholnih pića bili što sličniji postupcima koji se odnose na prehrambene proizvode, prijedlog uredbe kojom se zamjenjuje Uredba (EZ) br. 110/2008 uključuje izmjene Poglavlja III. o oznakama zemljopisnog podrijetla.
Prijedlogom se ne mijenjaju specifičnosti sustava oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića.
U pogledu postupaka prijedlog uključuje i odredbe koje se odnose na zajedničke zahtjeve i postupke prigovora, koji su slični onima utvrđenima Uredbom Komisije (EU) br. 664/2014 3 i Uredbom Komisije (EU) br. 668/2014 4 . Uključivanjem tih odredbi prijedlog je postao dosljedniji i potpuniji. Isti će pristup biti primijenjen u slučaju eventualne revizije Uredbe (EU) br. 1151/2012.
Konačno, neke elemente koji su trenutačno uključeni u Uredbu Komisije (EU) br. 716/2013 5 , a koji se odnose na definicije i pravila povezana sa složenicama i aluzijama, smatra se bitnima te su stoga uključeni u prijedlog kao dio osnovnog akta.
2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST
Prijedlog se temelji na članku 43. stavku 2. i članku 114. stavku 1. UFEU-a, za razliku od Uredbe (EZ) br. 110/2008 koja se temelji samo na članku 95. Ugovora o osnivanju Europske zajednice (UEZ) (trenutačno članak 114. UFEU-a). Dodavanje članka 43. stavka 2. UFEU-a odražava činjenicu da etilni alkohol koji se upotrebljava za proizvodnju jakih alkoholnih pića i drugih alkoholnih pića mora biti poljoprivrednog podrijetla, čime se osigurava plasman osnovnih poljoprivrednih proizvoda. Novim regulatornim okvirom naglašava se ta čvrsta povezanost s poljoprivrednim sektorom.
Ovim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo EU-a o jakim alkoholnim pićima s UFEU-om. Osim toga, u prijedlogu se nalaze manje tehničke izmjene tog zakonodavstva te se postojeći postupci upravljanja oznakama zemljopisnog podrijetla u sektoru jakih alkoholnih pića zamjenjuju novim postupcima koji su izrađeni na osnovi iscrpnijih i bolje testiranih postupaka za poljoprivredne i prehrambene proizvode.
Ciljeve sadržane u tom prijedlogu nije moguće postići pojedinačnim djelovanjem država članica.
Međutim države članice, u skladu s člankom 291. UFEU-a, odgovorne su za provedbu sustava koji je definirao zakonodavac. Potrebno je osigurati jedinstvenu primjenu pravila o jakim alkoholnim pićima u svim državama članicama radi:
sprečavanja zavaravajućih praksi,
osiguravanja zaštite potrošača i
izbjegavanja nepoštene konkurencije.
Stoga zakonodavac dodjeljuje Komisiji ovlasti za provođenje mjera, u skladu s člankom 291. stavkom 2. UFEU-a, osobito u vezi sa:
jedinstvenom primjenom pravila za jaka alkoholna pića,
pravilima u vezi s postupcima zaštite oznaka zemljopisnog podrijetla,
provjerama i kontrolama koje trebaju provoditi države članice i
razmjenom informacija između Komisije i država članica nužnom za provedbu ove Uredbe.
Ovim prijedlogom utvrđuju se ciljevi na najučinkovitiji i zadovoljavajući način, a istodobno se državama članicama ostavlja što šire područje djelovanja u vezi s donošenjem odluka na nacionalnoj razini.
3.EVALUACIJA, SAVJETOVANJE I PROCJENA UČINKA
Među proizvođačima jakih alkoholnih pića postoji konsenzus da se zadrži postojeći pravni okvir u vezi s jakim alkoholnim pićima.
Stoga se u prijedlogu samo utvrđuju ovlaštenja Komisije za donošenje delegiranih i provedbenih akata, uvodi se nekoliko tehničkih prilagodbi te se provode neke izmjene u strukturi i formulacijama kojima se pojednostavnjuje i pojašnjava sadržaj odredbi bez mijenjanja njihova smisla. Predstavnici sektora jakih alkoholnih pića uključeni su u savjetovanja u kontekstu sastanaka Skupine za građanski dijalog tijekom kojih je Komisija prikupila informacije, mišljenja i preporuke stručnjaka na području jakih alkoholnih pića.
U pogledu dijela o oznakama zemljopisnog podrijetla provedeno je samo usklađivanje postupaka registracije s postupcima koji se primjenjuju na druge prehrambene proizvode, no u režimu oznaka zemljopisnog podrijetla zadržane su specifičnosti koje se odnose na jaka alkoholna pića.
Stoga su svrha i područje primjene postojeće uredbe ostali nepromijenjeni.
Iz tih razloga nije provedena procjena učinka u vezi s ovim prijedlogom jer se smatra da nije bila potrebna.
4.UTJECAJ NA PRORAČUN
Ovaj prijedlog nema nikakav financijski učinak na proračun EU-a.
2016/0392 (COD)
Prijedlog
UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o definiciji, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda te zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 43. stavak 2. i članak 114. stavak 1.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije, 6
nakon dostave nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, 7
u skladu s redovitim zakonodavnim postupkom, 8
budući da:
(1)Pokazalo se da se Uredbom (EZ) br. 110/2008 Europskog parlamenta i Vijeća 9 uspješno regulira sektor jakih alkoholnih pića. Međutim s obzirom na nedavno iskustvo i tehnološke inovacije potrebno je ažurirati pravila o definiciji, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića te preispitati načine registracije oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića.
(2)Kako bi se uskladile ovlasti dodijeljene Komisiji u skladu s Uredbom (EZ) br. 110/2008 s člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije („Ugovor”), potrebne su daljnje izmjene te Uredbe.
(3)Mjere koje se primjenjuju na sektor jakih alkoholnih pića trebale bi pridonijeti postizanju visoke razine zaštite potrošača, sprečavanju zavaravajućih praksi te ostvarivanju transparentnosti tržišta i poštenog tržišnog natjecanja. Njima treba štititi ugled koji jaka alkoholna pića Unije postižu na tržištu Unije i na svjetskom tržištu, vodeći i dalje računa o tradicionalnim praksama koje se upotrebljavaju u proizvodnji jakih alkoholnih pića te povećanoj potrebi zaštite i informiranja potrošača. U obzir treba uzeti i tehnološke inovacije u pogledu jakih alkoholnih pića, ako takve inovacije služe za poboljšanje kvalitete, a da ne utječu na tradicionalna svojstva predmetnih jakih alkoholnih pića. Proizvodnja jakih alkoholnih pića čvrsto je povezana s poljoprivrednim sektorom. Osim svoje velike važnosti u pogledu načina plasmana poljoprivrednih proizvoda Unije, ta povezanost određuje kvalitetu i ugled jakih alkoholnih pića proizvedenih u Uniji. Stoga regulatornim okvirom treba naglasiti tu čvrstu povezanost s poljoprivrednim sektorom.
(4)Kako bi se osigurao ujednačeniji pristup u zakonodavstvu kojim se reguliraju jaka alkoholna pića, ovom Uredbom treba utvrditi jasne kriterije za definiciju, prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića te za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla. Njome treba utvrditi i pravila za upotrebu etilnog alkohola ili destilata poljoprivrednog podrijetla u proizvodnji alkoholnih pića i za upotrebu trgovačkih naziva jakih alkoholnih pića pri prezentiranju i označivanju prehrambenih proizvoda.
(5)U interesu potrošača ova se Uredba treba primjenjivati na sva jaka alkoholna pića koja se stavljaju na tržište Unije, bez obzira na to jesu li proizvedena u državama članicama ili u trećim zemljama. Kako bi se zadržao i povećao ugled jakih alkoholnih pića proizvedenih u Uniji na svjetskom tržištu, ova se Uredba treba primjenjivati i na jaka alkoholna pića proizvedena u Uniji za izvoz.
(6)Kako bi se zadovoljila očekivanja kupaca i poštovali tradicionalni načini proizvodnje, etilni alkohol koji se upotrebljava za proizvodnju jakih alkoholnih pića i drugih alkoholnih pića treba biti isključivo poljoprivrednog podrijetla. Time bi se trebao osigurati i plasman osnovnih poljoprivrednih proizvoda.
(7)Ovom se Uredbom i dalje treba stavljati naglasak na definicije jakih alkoholnih pića klasificiranih u kategorije uzimajući u obzir tradicionalne prakse za postizanje kvalitete. Ovom se Uredbom trebaju utvrditi i posebna pravila za određena jaka alkoholna pića koja nisu uključena na popis kategorija.
(8)Potrebno je razjasniti da se nova kategorija može dodati samo ako jako alkoholno piće ima znatan udio na tržištu barem u jednoj državi članici. Nadalje, odabrani naziv nove kategorije mora biti u širokoj upotrebi ili, ako to nije moguće, mora imati opisni karakter, i to tako da upućuje na sirovinu koja je upotrijebljena za proizvodnju jakog alkoholnog pića.
(9)Uredba (EZ) br. 1334/2008 Europskog parlamenta i Vijeća 10 primjenjuje se i na jaka alkoholna pića. Međutim potrebno je utvrditi dodatna pravila za arome koja će se primjenjivati samo na jaka alkoholna pića.
(10)Uzimajući u obzir važnost i složenost sektora jakih alkoholnih pića, primjereno je utvrditi posebna pravila za prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića, osobito u vezi s upotrebom trgovačkih naziva, oznaka zemljopisnog podrijetla, složenica i aluzija.
(11)Uredba (EU) br. 1169/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 11 treba se primjenjivati na prezentiranje i označivanje jakih alkoholnih pića, osim ako nije drukčije predviđeno u ovoj Uredbi.
(12)Kako bi se osigurala ujednačena upotreba složenica i aluzija u državama članicama, potrebno je utvrditi odredbe u vezi s njihovom upotrebom u svrhe prezentiranja jakih alkoholnih pića i drugih prehrambenih proizvoda.
(13)Kako bi se potrošačima pružile odgovarajuće informacije, treba utvrditi odredbe u vezi s prezentiranjem i označivanjem jakih alkoholnih pića koje bi se primjenjivale na mješavine jakih alkoholnih pića.
(14)Iako je važno osigurati da se razdoblje dozrijevanja ili starost u načelu navodi samo za najmlađu alkoholnu komponentu, trebalo bi biti moguće predvidjeti odstupanje, na temelju delegiranih akata, kako bi se uzeli u obzir tradicionalni postupci starenja u državama članicama.
(15)U određenim slučajevima subjekti u poslovanju s hranom mogu željeti ili se od njih može tražiti da navedu podrijetlo jakih alkoholnih pića kako bi privukli pozornost potrošača na svojstva svojih proizvoda. Takve oznake podrijetla trebale bi zadovoljavati usklađene kriterije. Stoga je potrebno utvrditi posebne odredbe o označivanju države podrijetla ili mjesta podrijetla pri prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića.
(16)Treba zabraniti upotrebu zatvarača koji sadržavaju olovo kao pokrov za mehanizme zatvaranja na posudama u kojima se čuvaju jaka alkoholna pića, kako bi se izbjegao svaki rizik od kontaminacije, osobito slučajnim kontaktom s takvim zatvaračima, te rizik od zagađenja okoliša otpadom koji sadržava olovo iz takvih zatvarača.
(17)U vezi sa zaštitom oznaka zemljopisnog podrijetla važno je na primjeren način uzeti u obzir Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva („Sporazum o TRIPS-u”), osobito njegove članke 22. i 23., i Opći sporazum o carinama i trgovini („GATT”), koji su odobreni Odlukom Vijeća 94/800/EZ 12 .
(18)Uredba (EU) br. 1151/2012 Europskog parlamenta i Vijeća 13 ne primjenjuje se na jaka alkoholna pića. Stoga bi trebalo utvrditi pravila o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića. Komisija bi trebala registrirati oznake zemljopisnog podrijetla kojima se identificiraju jaka alkoholna pića kao pića podrijetlom s državnog područja zemlje ili regije ili lokaliteta na tom državnom području, ako se određeno svojstvo, ugled ili drugo svojstvo jakog alkoholnog pića mogu uglavnom pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu.
(19)Treba utvrditi postupke za registraciju, izmjenu i moguće brisanje oznaka zemljopisnog podrijetla Unije ili treće zemlje u skladu sa Sporazumom o TRIPS-u uz automatsko priznavanje statusa postojećih zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Unije. U cilju izrade pravila o postupcima u vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla koja bi bila usklađena u svim sektorima, na području jakih alkoholnih pića ta pravila trebaju biti temeljena na iscrpnijim i bolje testiranim postupcima za poljoprivredne i prehrambene proizvode utvrđenima Uredbom (EU) br. 1151/2012, pri čemu treba u obzir uzeti specifičnosti sektora jakih alkoholnih pića. Kako bi se pojednostavnili postupci registracije i osiguralo da subjektima u poslovanju s hranom i potrošačima informacije budu na raspolaganju u elektroničkom obliku, treba utvrditi elektronički registar oznaka zemljopisnog podrijetla.
(20)Državna tijela država članica trebala bi biti odgovorna za osiguranje sukladnosti s ovom Uredbom, a Komisija bi trebala moći nadgledati i potvrditi tu sukladnost. Stoga bi od Komisije i država članica trebalo zatražiti da razmjenjuju odgovarajuće informacije.
(21)Pri primjeni politike kvalitete te radi osiguravanja visoke kvalitete jakih alkoholnih pića i raznolikosti u sektoru jakih alkoholnih pića, državama članicama treba omogućiti da donose stroža pravila o definiciji, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića koja se proizvode na njihovu državnom području od onih utvrđenih ovom Uredbom.
(22)Kako bi se uzeli u obzir rastući zahtjevi potrošača, tehnološki napredak, razvoj odgovarajućih međunarodnih normi te potreba za poboljšanjem gospodarskih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište, tradicionalni postupci starenja i, u iznimnim slučajevima, zakonodavstvo trećih zemalja uvoznica, te kako bi se osigurala zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla, ovlast za donošenje akata, u skladu s člankom 290. Ugovora, trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu izmjena ili odstupanja od tehničkih definicija i zahtjeva za kategorije jakih alkoholnih pića te specifičnih pravila koja se odnose na neke od njih iz Poglavlja I. ove Uredbe, u pogledu označivanja i prezentiranja iz Poglavlja II. ove Uredbe, u pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla iz Poglavlja III. ove Uredbe te u pogledu kontrola i međusobnog razmjenjivanja informacija iz Poglavlja IV. ove Uredbe.
(23)Kako bi se moglo brzo reagirati na gospodarski i tehnološki razvoj u vezi s jakim alkoholnim pićima obuhvaćenima ovom Uredbom, a za koje ne postoje kategorije i tehničke specifikacije koje bi štitile potrošače i gospodarske interese proizvođača te kako bi se objedinili zahtjevi u pogledu proizvodnje i kvalitete tih jakih alkoholnih pića, ovlast za donošenje akata, u skladu s člankom 290. Ugovora, trebalo bi delegirati Komisiji u pogledu dodavanja, podložno određenim uvjetima, novih kategorija jakih alkoholnih pića onima koje su navedene u dijelovima I. i II. Priloga II. ovoj Uredbi te u pogledu utvrđivanja njihovih tehničkih specifikacija.
(24)Osobito je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na stručnoj razini, i da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016 14 . Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
(25)Provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe.
(26)Provedbene ovlasti povezane s označivanjem i prezentiranjem iz Poglavlja II. ove Uredbe, s oznakama zemljopisnog podrijetla iz Poglavlja III. ove Uredbe te s kontrolom i razmjenjivanjem informacija iz Poglavlja IV. ove Uredbe trebale bi biti izvršavane u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 15 .
(27)Prijelazom s pravila predviđenih u Uredbi (EZ) br. 110/2008 na pravila utvrđena u ovoj Uredbi mogle bi se uzrokovati poteškoće koje nisu predmet ove Uredbe. Radi provedbe potrebnih mjera s obzirom na to, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora treba biti delegirana Komisiji.
(28)Kako bi se zaštitili legitimni interesi proizvođača ili predmetnih dionika u vezi s ostvarivanjem koristi od publiciteta koji je povezan s jedinstvenim dokumentima na temelju novog pravnog okvira, treba omogućiti da se jedinstveni dokumenti koji se odnose na oznake zemljopisnog podrijetla u skladu s Uredbom (EZ) br. 110/2008 objave na temelju zahtjeva predmetnih država članica.
(29)Kako bi se olakšao neometani prijelaz s pravila predviđenih u Uredbi (EZ) br. 110/2008 na pravila utvrđena ovom Uredbom, ova bi se Uredba trebala početi primjenjivati dvije godine nakon stupanja na snagu. Stavljanje na tržište postojećih zaliha trebalo bi biti dopušteno nakon datuma početka primjene ove Uredbe, sve do iscrpljenja tih zaliha,
DONIJELI SU OVU UREDBU:
POGLAVLJE I.
PODRUČJE PRIMJENE, DEFINICIJE, POLJOPRIVREDNO PODRIJETLO ETILNOG ALKOHOLA I DESTILATA I KLASIFIKACIJA JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA
Članak 1.
Predmet i područje primjene
1.Ovom se Uredbom utvrđuju pravila o definiciji, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića te o zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića. Ova se Uredba primjenjuje i u upotrebi etilnog alkohola ili destilata poljoprivrednog podrijetla u proizvodnji alkoholnih pića te u upotrebi naziva jakih alkoholnih pića pri prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda.
2.Ova se Uredba primjenjuje na proizvode iz stavka 1. koji se stavljaju na tržište Unije proizvedene u Uniji ili u trećim zemljama ili proizvedene u Uniji za izvoz.
Članak 2.
Definicije
1.Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(1)„jako alkoholno piće” je alkoholno piće koje ispunjava sljedeće zahtjeve:
(a)namijenjeno je ljudskoj potrošnji;
(b)ima posebna organoleptička svojstva;
(c)ima najmanju alkoholnu jakost od 15 % vol., osim jakih alkoholnih pića navedenih u kategoriji 42. dijela I. Priloga II.;
(d)proizvedeno je:
i.izravno upotrebom jedne od sljedećih metoda:
–destilacijom, s dodatkom aroma ili bez dodatka aroma, prirodno fermentiranih proizvoda,
–maceracijom ili sličnom preradom biljnog materijala u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla, destilatima poljoprivrednog podrijetla ili jakim alkoholnim pićima ili mješavini jakih alkoholnih pića u smislu ove Uredbe,
–dodavanjem etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla, destilatima poljoprivrednog podrijetla ili jakim alkoholnim pićima nečeg od sljedećeg:
–aroma,
–boja,
–šećera ili drugih sladila,
–drugih poljoprivrednih proizvoda,
–hrane; ili
ii.dodavanjem jakom alkoholnom piću nečeg od sljedećeg:
–drugih jakih alkoholnih pića,
–etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla,
–destilata poljoprivrednog podrijetla,
–druge hrane;
(e)nije obuhvaćeno oznakama KN 2203, 2204, 2205, 2206 i 2207.
(2) „trgovački naziv” je naziv pod kojim se prodaje jako alkoholno piće;
(3)„mješavina” je jako alkoholno piće navedeno u dijelu I. Priloga II. ili koje odgovara oznaci zemljopisnog podrijetla pomiješano s nečim od sljedećeg:
(a)drugim jakim alkoholnim pićima koja ne pripadaju istoj kategoriji navedenoj u dijelu I. Priloga II.,
(b)destilatima poljoprivrednog podrijetla;
(4) „složenica” je kombinacija pojmova trgovačkog naziva jakog alkoholnog pića iz dijela I. Priloga II. ili pojmova oznake zemljopisnog podrijetla kojom se opisuje jako alkoholno piće od kojeg potječe sav alkohol u konačnom proizvodu, s jednim od sljedećeg:
(a)nazivom jednog ili više prehrambenih proizvoda, osim naziva koji se upotrebljavaju za proizvodnju tog jakog alkoholnog pića u skladu s Prilogom II. ili pridjeva koji proizlaze iz tih naziva;
(b)nazivom „liker”;
(5)„aluzija” je izravno ili neizravno upućivanje na jedno ili više jakih alkoholnih pića navedenih u dijelu I. Priloga II. ili oznake zemljopisnog podrijetla, osim upućivanja u složenici ili na popisu sastojaka iz članka 8. stavka 6.;
(6)„zemljopisna oznaka” je oznaka kojom se jako alkoholno piće identificira kao piće podrijetlom s državnog područja države ili regije ili lokaliteta na tom državnom području, ako se kvaliteta, ugled ili drugo svojstvo tog jakog alkoholnog pića može uglavnom pripisati njegovu zemljopisnom podrijetlu;
(7)„specifikacija proizvoda” je dokumentacija priložena zahtjevu za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla u kojoj se navode specifikacije koje jako alkoholno piće mora zadovoljavati;
(8)„prezentiranje” su izrazi koji se upotrebljavaju na etiketi i na ambalaži, uključujući u oglašavanju i promidžbenim prodajama, na slikama ili slično te na spremnicima, uključujući bocu i zatvarač;
(9)„označivanje” je svaka riječ, pojedinosti, trgovačke oznake, zaštitni znak, slikovni prikaz ili simbol koji se odnosi na jako alkoholno piće i koji se nalazi na bilo kojoj ambalaži, ispravi, oglasu, etiketi, obruču ili privjesku koji prate ili se odnose na takvo jako alkoholno piće;
(10)„etiketa” je bilo koja oznaka, robna marka, žig, slikovni ili drugi opisni prikaz, napisan, tiskan, otisnut, označen, reljefno nanesen ili utisnut na ili pričvršćen za ambalažu ili spremnik s hranom;
(11)„naziv koji je postao generički” je naziv alkoholnog pića koji je, iako vezan uz mjesto ili regiju u kojima se piće izvorno proizvodilo ili stavljalo na tržište, postao uobičajeni naziv za jako alkoholno piće u Uniji.
2.Primjenjuju se i tehničke definicije utvrđene Prilogom I.
Članak 3.
Podrijetlo etilnog alkohola i destilata koji se upotrebljavaju u alkoholnim pićima
1.Alkohol koji se upotrebljava u proizvodnji alkoholnih pića i za razrjeđivanje ili otapanje boja, aroma ili drugih odobrenih aditiva koji se upotrebljavaju u pripremi alkoholnih pića je etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla.
2.Destilati koji se upotrebljavaju u proizvodnji alkoholnih pića i za razrjeđivanje ili otapanje boja, aroma ili drugih odobrenih aditiva koji se upotrebljavaju u pripremi alkoholnih pića isključivo su poljoprivrednog podrijetla.
Članak 4.
Klasifikacija jakih alkoholnih pića
1.Ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena za svaku od kategorija jakih alkoholnih pića od 1. do 14. iz dijela I. Priloga II., jaka alkoholna pića iz tih kategorija:
(a)proizvedena su alkoholnom fermentacijom i destilacijom isključivo sirovina utvrđenih odgovarajućom kategorijom;
(b)nemaju dodan alkohol kako je definiran u točki 4. Priloga I., razrijeđen ili nerazrijeđen;
(c)ne sadržavaju arome kako su definirane u točki 8. Priloga I.;
(d)sadržavaju samo karamel kao sredstvo za prilagodbu boje;
(e)zaslađena su samo u skladu s točkom 3. Priloga I. i da bi se zaokružio konačni okus proizvoda.
2.Ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena za svaku od kategorija jakih alkoholnih pića od 15. do 47. iz dijela I. Priloga II., jaka alkoholna pića iz tih kategorija smiju:
(a)biti dobivena od bilo koje poljoprivredne sirovine navedene u Prilogu I. Ugovoru;
(b)imati dodan alkohol kako je definiran u točki 4. Priloga I.;
(c)sadržavati arome kako su definirane u točki 8. Priloga I.;
(d)sadržavati boje kako su definirane u točki 14. Priloga I.;
(e)biti zaslađena tako da odgovaraju posebnim svojstvima proizvoda i u skladu s točkom 3. Priloga I. te vodeći računa o odgovarajućem zakonodavstvu država članica.
3.Ne dovodeći u pitanje posebna pravila utvrđena u dijelu II. Priloga II., druga jaka alkoholna pića koja ne zadovoljavaju posebna pravila utvrđena za svaku od kategorija navedenih u dijelu I. Priloga II. smiju:
(a)biti dobivena od bilo koje poljoprivredne sirovine navedene u Prilogu I. Ugovoru ili od prehrambenih proizvoda prikladnih za prehranu ljudi ili oboje;
(b)imati dodan alkohol kako je definiran u točki 4. Priloga I.;
(c)sadržavati arome kako su definirane u točki 8. Priloga I.;
(d)sadržavati boje kako su definirane u točki 13. Priloga I.;
(e)biti zaslađena tako da odgovaraju posebnim svojstvima proizvoda i u skladu s točkom 3. Priloga I.
Članak 5.
Delegirane ovlasti
1.Komisija je u skladu s člankom 43. ovlaštena donositi delegirane akte o:
(a)izmjeni tehničkih definicija predviđenih u Prilogu I.;
(b)izmjeni zahtjeva koji se odnose na kategorije jakih alkoholnih pića predviđenih u dijelu I. Priloga II. i posebnih pravila koja se odnose na određena jaka alkoholna pića navedena u dijelu II. Priloga II.
Delegirani akti iz točaka (a) i (b) prvog podstavka ograničeni su na zadovoljavanje dokazanih potreba koje odražavaju rastuće zahtjeve potrošača, tehnološki napredak, razvoj relevantnih međunarodnih normi ili nužnost inovacije proizvoda.
2. Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 43. koji se odnose na dodavanje novih kategorija jakih alkoholnih pića kategorijama koje su navedene u Prilogu II.
Nova kategorija može biti dodana na temelju sljedećih uvjeta:
(a) stavljanje na tržište jakog alkoholnog pića pod određenim nazivom i u skladu s jedinstvenim tehničkim specifikacijama gospodarski je i tehnički nužno kako bi se zaštitili interesi potrošača i proizvođača;
(b) jako alkoholno piće ima znatan udio na tržištu barem u jednoj državi članici;
(c) odabrani naziv nove kategorije mora biti u širokoj upotrebi ili, ako to nije moguće, mora imati opisni karakter i to tako da upućuje na sirovinu koja je upotrijebljena za proizvodnju jakog alkoholnog pića;
(d) tehničke specifikacije za novu kategoriju utvrđene su i temelje se na ocjeni postojećih parametara kvalitete i proizvodnje koji se primjenjuju na tržištu Unije. Pri utvrđivanju tehničkih specifikacija poštuje se važeće zakonodavstvo Unije o zaštiti potrošača te se uzimaju u obzir relevantne međunarodne norme. Tim zahtjevima mora se osigurati pošteno tržišno natjecanje među proizvođačima Unije te visoki ugled jakih alkoholnih pića Unije.
3. Komisija se, u iznimnim slučajevima kada to zahtijeva pravo treće zemlje uvoznice, ovlašćuje i za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 43. koji se odnose na izuzeća od zahtjeva tehničkih definicija u Prilogu I., zahtjeva utvrđenih pod kategorijama jakih alkoholnih pića navedenih u dijelu I. Priloga II. i posebnih pravila koja se odnose na određena jaka alkoholna pića navedena u dijelu II. Priloga II.
POGLAVLJE II.
PREZENTIRANJE I OZNAČIVANJE JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA I UPOTREBA NAZIVA JAKIH ALKOHOLNIH PIĆA U PREZENTIRANJU I OZNAČIVANJU DRUGE HRANE
Članak 6.
Označivanje
Proizvodi iz članka 1. stavka 1. koji se stavljaju na tržište Unije moraju biti u skladu sa zahtjevima označivanja iz Uredbe (EU) br. 1169/2011, osim ako nije drukčije predviđeno ovom Uredbom.
Članak 7.
Trgovački naziv
Pri prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića navode se trgovački nazivi.
Članak 8.
Opća pravila o trgovačkim nazivima
1.Trgovački nazivi jakih alkoholnih pića koja ispunjavaju zahtjeve utvrđene za kategorije jakih alkoholnih pića navedene u dijelu I. Priloga II. nazivi su odgovarajućih kategorija, osim ako pod tim kategorijama nisu predviđeni drugi trgovački nazivi.
2.Trgovački nazivi jakih alkoholnih pića koji nisu u skladu sa zahtjevima utvrđenima za kategorije jakih alkoholnih pića navedene u dijelu I. Priloga II. jesu „jako alkoholno piće”.
3.Ako jako alkoholno piće ispunjava zahtjeve više od jedne kategorije jakih alkoholnih pića od 15. do 47. navedene u dijelu I. Priloga II., smije se prodavati pod jednim odgovarajućim trgovačkim nazivom ili više njih predviđenih za te kategorije.
4.Trgovački nazivi ne smiju se zamijeniti ili izmijeniti. Oni se smiju isključivo:
(a)dopuniti ili zamijeniti oznakom zemljopisnog podrijetla iz Poglavlja III. ili dopuniti u skladu s nacionalnim odredbama drugom oznakom zemljopisnog podrijetla, uz uvjet da to ne zavarava potrošača; ili
(b)zamijeniti složenicom koja uključuje izraz „liker” uz uvjet da konačni proizvod ispunjava zahtjeve iz kategorije 32. dijela I. Priloga II.
Ako se trgovački naziv dopuni ili zamijeni u skladu s točkom (a) prvog podstavka, oznaka zemljopisnog podrijetla iz te točke smije se dopuniti samo:
(a)izrazima koji su se već upotrebljavali 20. veljače 2008. za postojeće oznake zemljopisnog podrijetla u smislu članka 34. stavka 1. ili
(b)izrazima navedenima u odgovarajućoj specifikaciji proizvoda.
5.Ne dovodeći u pitanje stavak 6. i članke 9. i 10., trgovački nazivi iz stavka 1. ili oznake zemljopisnog podrijetla ne upotrebljavaju se u prezentiranju ili označivanju pića koja ne ispunjavaju zahtjeve utvrđene pod odgovarajućim kategorijama navedenima u dijelu I. Priloga II. ili u odnosu na odgovarajuću oznaku zemljopisnog podrijetla, uključujući povezivanjem riječi kao što su „poput”, „vrsta”, „stil”, „proizveden”, „okus” ili bilo kojih drugih sličnih izraza s tim trgovačkim nazivima ili oznakama zemljopisnog podrijetla.
Trgovački nazivi iz stavka 1. kojima je dodan izraz „okus” ili bilo koji drugi slični izrazi smiju se upotrebljavati samo ako se odnose na arome koje imitiraju jako alkoholno piće ili njihovu upotrebu u proizvodnji prehrambenog proizvoda koji nije piće. Oznake zemljopisnog podrijetla ne upotrebljavaju se za opisivanje aroma.
6.Trgovački nazivi iz stavka 1. smiju biti uvršteni na popis sastojaka hrane uz uvjet da je popis u skladu s člancima 18. do 21. Uredbe (EU) br. 1169/2011.
Članak 9.
Složenice i aluzije
1.Pri prezentiranju i označivanju hrane upotreba trgovačkog naziva predviđenog pod kategorijama jakih alkoholnih pića navedenih u dijelu I. Priloga II. ili oznake zemljopisnog podrijetla u složenici ili aluziji na neku od njih odobrava se ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a)alkohol koji se upotrebljava u proizvodnji hrane potječe isključivo od jakih alkoholnih pića navedenih u složenici ili u aluziji (aluzijama), osim za etilni alkohol koji smije biti prisutan u aromama koje se upotrebljavaju za proizvodnju te hrane, i
(b)jaka alkoholna pića koja se upotrebljavaju u proizvodnji hrane nisu bila razrijeđena samo vodom tako da je alkoholna jačina smanjena ispod najmanje jačine predviđene pod odgovarajućom kategorijom jakih alkoholnih pića navedenom u dijelu I. Priloga II.
2.Izraz „jako alkoholno piće” ne smije biti dio složenice kojom se opisuje alkoholno piće.
3.Složenica kojom se opisuje alkoholno piće ne smije se sastojati od kombinacije izraza „liker” s trgovačkim nazivima predviđenima pod nekom od kategorija od 33. do 41. navedenih u dijelu I. Priloga II.
4.Složenica kojom se opisuje jako alkoholno piće ispisuje se jednakim slovima istog fonta, veličine i boje. Nije prekidana tekstualnim ili slikovnim elementima koji nisu njezin sastavni dio i nije ispisana fontom većim od trgovačkog naziva.
5.Aluzija na kategoriju jakog alkoholnog pića ili oznaku zemljopisnog podrijetla pri prezentiranju prehrambenog proizvoda ne smije se nalaziti u istom retku kao i trgovački naziv. Ne dovodeći u pitanje članak 10. stavak 3. drugi podstavak, pri prezentiranju alkoholnih pića aluzija je ispisana fontom manjim od fonta upotrijebljenog za trgovački naziv i složenicu.
Članak 10.
Prezentiranje i označivanje mješavina
1.Mješavina nosi trgovački naziv „jako alkoholno piće”.
Na njoj se smiju nalaziti, pri prezentiranju ili označivanju, nazivi navedeni u dijelu I. Priloga II. ili oznake zemljopisnog podrijetla, koji odgovaraju jakim alkoholnim pićima koja su upotrijebljena u mješavini na temelju sljedećih uvjeta:
(a)ti nazivi ili oznake zemljopisnog podrijetla nalaze se isključivo na popisu svih alkoholnih sastojaka sadržanih u mješavini, kojima prethodi izraz „miješano jako alkoholno piće”, i
(b)izraz „miješano jako alkoholno piće” nalazi se u istom vidnom polju kao i trgovački naziv, jednakim slovima istog fonta i boje kakva su upotrijebljena za trgovački naziv i slovima koja nisu veća od polovine veličine slova upotrijebljenih za trgovački naziv.
2.Odstupajući od stavka 1., ako mješavina ispunjava zahtjeve utvrđene pod jednom od kategorija iz Priloga II., mješavina nosi trgovački naziv predviđen pod odgovarajućom kategorijom.
U slučaju iz prvog podstavka na prezentiranju ili označivanju mješavine smiju se nalaziti nazivi navedeni u dijelu I. Priloga II. ili oznake zemljopisnog podrijetla, koji odgovaraju jakim alkoholnim pićima koja su pomiješana uz uvjet da se ti nazivi nalaze:
(a)isključivo na popisu svih alkoholnih sastojaka sadržanih u mješavini i
(b)u istom vidnom polju kao i trgovački naziv, barem jedanput.
3.Na popisu alkoholnih sastojaka iz stavaka 1. i 2. naveden je barem jedanput volumni postotak čistog alkohola koji svaki alkoholni sastojak predstavlja u ukupnom volumnom sadržaju čistog alkohola u mješavini. Alkoholni se sastojci navode silaznim redoslijedom tog postotka.
Popis alkoholnih sastojaka navodi se jednakim slovima istog fonta i boje kakva su upotrijebljena za trgovački naziv i slovima koja nisu veća od polovine veličine slova upotrijebljenih za trgovački naziv.
Članak 11.
Dodatna pravila o označivanju i prezentiranju
1.Ako je pri prezentiranju ili označivanju jakog alkoholnog pića naznačena sirovina koja se upotrebljava za proizvodnju etilnog alkohola, navode se sve vrste etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla silaznim redoslijedom upotrijebljenih količina.
2.Prezentiranje ili označivanje jakog alkoholnog pića smije se dopuniti izrazom „kupaža”, „kupažiranje” ili „kupažirano” samo ako je jako alkoholno piće bilo podvrgnuto kupažiranju, kako je definirano u točki 6. Priloga I.
3.Razdoblje dozrijevanja ili starost smije se navoditi pri prezentiranju ili označivanju jakog alkoholnog pića samo ako se odnosi na najmlađu alkoholnu komponentu te uz uvjet da je jako alkoholno piće bilo ostavljeno da stari pod nadzorom poreznih tijela države članice ili pod nadzorom koji pruža jednaka jamstva.
Članak 12.
Navođenje podrijetla
1.Kada je navedeno podrijetlo jakog alkoholnog pića, odnosi se na zemlju ili područje podrijetla u skladu s člankom 60. Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 16 .
2.Nije potrebno navođenje države ili područja podrijetla sastojaka za jaka alkoholna pića.
Članak 13.
Jezik koji se upotrebljava za nazive jakih alkoholnih pića
Izrazi u kurzivu u Prilogu II. i zemljopisne oznake ne prevode se na etiketi ni pri prezentiranju jakog alkoholnog pića.
Članak 14.
Upotreba simbola Unije za zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla
Simbol Unije za zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla smije se upotrebljavati za označivanje i prezentaciju jakih alkoholnih pića.
Članak 15.
Zabrana zatvarača i folija koji sadržavaju olovo
Jaka alkoholna pića ne nude se na prodaju niti stavljaju na tržište u spremnicima koji su opremljeni mehanizmima za zatvaranje pokrivenima zatvaračima ili folijom koja sadržava olovo.
Članak 16.
Delegirane ovlasti
1.Kako bi se uzeli u obzir rastući zahtjevi potrošača, tehnološki napredak, razvoj odgovarajućih međunarodnih normi te potreba za poboljšanjem gospodarskih uvjeta proizvodnje i stavljanja na tržište, Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 43. o:
(a)izmjenama pravila o navodima na etiketi jakih alkoholnih pića koji se odnose na složenice ili aluzije;
(b)izmjenama pravila povezanih s prezentiranjem i označivanjem mješavina i
(c)mjerama za ažuriranje i upotpunjivanje referentnih metoda Unije za analizu jakih alkoholnih pića.
2.Kako bi se uzeli u obzir tradicionalni postupci starenja u državama članicama, Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 43. koji se odnose na izuzeća od članka 11. stavka 3. u pogledu specifikacije razdoblja dozrijevanja ili starosti pri prezentiranju ili označivanju jakog alkoholnog pića.
3. U iznimnim slučajevima, kada to zahtijeva pravo treće zemlje uvoznice, Komisija se ovlašćuje za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 43. koji se odnose na izuzeća od odredbi o prezentiranju i označivanju sadržanih u ovom poglavlju.
Članak 17.
Provedbene ovlasti
Komisija provedbenim aktima može donijeti:
(a)pravila o načinima upotrebe simbola Unije pri prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića iz članka 14.;
(b)pravila o načinima navođenja, kada se upotrebljavaju na etiketi jakih alkoholnih pića, države ili područja podrijetla.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.
POGLAVLJE III.
OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA
Članak 18.
Zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla
1. Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla smiju upotrebljavati svi gospodarski subjekti koji stavljaju na tržište jako alkoholno piće proizvedeno u skladu s odgovarajućom specifikacijom proizvoda.
2.Zaštićene nazive zemljopisnog podrijetla i jaka alkoholna pića koja se koriste tim zaštićenim nazivima u skladu sa specifikacijom proizvoda štiti se od:
(a)svake izravne ili neizravne komercijalne upotrebe zaštićenog naziva:
i.usporedivih proizvoda koji nisu u skladu sa specifikacijom proizvoda zaštićenog naziva ili
ii.ako se takvom upotrebom iskorištava ugled oznake zemljopisnog podrijetla;
(b)svake zloupotrebe, imitacije ili aluzije, čak i kada je pravo podrijetlo proizvoda ili usluge naznačeno ili ako je zaštićeni naziv preveden ili mu je dodan izraz kao „u stilu”, „vrsta”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „aroma”, „poput” ili slično;
(c)svake druge lažne oznake ili oznake koja dovodi u zabludu u pogledu izvora, podrijetla, prirode ili bitnih svojstava proizvoda na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, na promidžbenim materijalima, u dokumentima koji se odnose na predmetni proizvod ili pakiranjem proizvoda u ambalažu koja može stvoriti pogrešnu predodžbu o njegovu podrijetlu;
(d)svih drugih postupaka kojima bi se potrošača moglo dovesti u zabludu o pravom podrijetlu proizvoda.
3.Zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla ne postaju generičke u Uniji u smislu članka 32. stavka 1.
4.Države članice poduzimaju potrebne korake kako bi zaustavile nezakonitu upotrebu zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla iz stavka 2.
Članak 19.
Specifikacija proizvoda
Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla mora biti u skladu sa specifikacijom proizvoda koja uključuje najmanje:
(a) naziv koji se zaštićuje kao oznaka zemljopisnog podrijetla, kako se upotrebljava u trgovini ili svakodnevnom govoru, te samo na jezicima koji se upotrebljavaju ili su se kroz povijest upotrebljavali za opis određenog proizvoda na određenom zemljopisnom području;
(b) kategoriju jakog alkoholnog pića;
(c) opis jakog alkoholnog pića, uključujući sirovine, gdje je to prikladno, kao i osnovna fizikalna, kemijska i organoleptička svojstva proizvoda te specifična svojstva proizvoda u usporedbi s jakim alkoholnim pićima iz iste kategorije;
(d) definiciju zemljopisnog područja razgraničenog s obzirom na vezu iz točke (f);
(e) opis metode dobivanja jakog alkoholnog pića i, ako je primjereno, autentične i nepromjenjive lokalne metode kao i informacije o pakiranju ako skupina koja podnosi zahtjev tako odluči i navede razloge zbog kojih se pakiranje mora obaviti na određenom zemljopisnom području kako bi se sačuvala kvaliteta ili osigurala izvornost ili kontrola, uvažavajući pravo Unije, posebice ono o slobodnom kretanju robe i slobodnom pružanju usluga;
(f) detalje kojima se utvrđuje veza između specifične kvalitete, ugleda ili neke druge značajke jakog alkoholnog pića i zemljopisnog podrijetla iz točke (d);
(g) nazive i adrese nadležnih tijela ili, ako je dostupno, nazive i adrese tijela koja provjeravaju sukladnost s odredbama specifikacije proizvoda u skladu s člankom 35. i njihove specifične zadatke;
(h) bilo koja specifična pravila označivanja predmetnoga jakog alkoholnog pića.
Članak 20.
Sadržaj zahtjeva za registraciju
1. Zahtjev za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla u skladu s člankom 21. stavkom 2. ili 5. sadržava najmanje:
(a) nazive i adrese skupine koja podnosi zahtjev i nadležnih tijela ili, ako je dostupno, tijela koja provjeravaju sukladnost s odredbama o specifikaciji proizvoda;
(b) specifikaciju proizvoda iz članka 19.;
(c) jedinstveni dokument koji sadržava sljedeće:
i. glavne točke specifikacije proizvoda: naziv, opis jakog alkoholnog pića, uključujući, gdje je to primjereno, specifična pravila koja se odnose na pakiranje i označivanje, te sažetu definiciju zemljopisnog područja;
ii. opis povezanosti između jakog alkoholnog pića i zemljopisnog područja iz članka 2. stavka 1. točke 6., uključujući, tamo gdje je to primjereno, specifične elemente opisa proizvoda ili metode proizvodnje koji opravdavaju tu povezanost.
Zahtjev iz članka 21. stavka 5. pored navedenog uključuje dokaz da je naziv proizvoda zaštićen u zemlji podrijetla.
2. Dokumentacija zahtjeva iz članka 21. stavka 4. obuhvaća:
(a) naziv i adresu skupine koja podnosi zahtjev;
(b) jedinstveni dokument iz stavka 1. točke (c) ovog članka;
(c) izjavu države članice da smatra da zahtjev koji je podnijela skupina i za koji se može donijeti pozitivna odluka udovoljava uvjetima ove Uredbe i odredbama koje su donesene u skladu s njom;
(d) upućivanje na objavu specifikacije proizvoda.
Članak 21.
Zahtjev za registraciju naziva
1. Zahtjeve za registraciju naziva kao zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla na temelju sustava predviđenog ovom Uredbom mogu podnijeti samo skupine koje rade s jakim alkoholnim pićima čije nazive treba registrirati.
U slučaju naziva zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla kojim se označava prekogranično zemljopisno područje, nekoliko skupina iz različitih država članica ili trećih zemalja može podnijeti zajednički zahtjev za registraciju.
Zajednički zahtjev Komisiji podnosi predmetna država članica ili skupina iz predmetne treće zemlje koja podnosi zahtjev, izravno ili posredovanjem nadležnog tijela te treće zemlje. Zahtjev uključuje izjavu iz članka 20. stavka 2. točke (c) svih predmetnih država članica. Zahtjevi utvrđeni člankom 20. trebaju biti ispunjeni u svim predmetnim državama članicama i trećim zemljama.
U slučaju zajedničkih zahtjeva povezani nacionalni postupci prigovora provode se u svim predmetnim državama članicama.
2. Kada se zahtjev za registraciju odnosi na zemljopisno područje određene države članice, zahtjev se podnosi nadležnim tijelima te države članice.
Država članica na odgovarajući način ispituje svaki zahtjev kako bi provjerila je li utemeljen i ispunjava li uvjete iz ovog poglavlja.
3. Kao dio provjere iz stavka 2. drugog podstavka, država članica pokreće nacionalni postupak prigovora kojim se osigurava odgovarajuća objava zahtjeva i određuje razuman rok u kojem svaka fizička ili pravna osoba koja ima legitiman interes i koja ima sjedište ili boravište na njezinom državnom području može uložiti prigovor na zahtjev.
Država članica razmatra prihvatljivost zaprimljenih prigovora u skladu s kriterijima iz članka 25.
4. Ako, nakon ocjene zaprimljenih prigovora, država članica smatra da su ispunjeni zahtjevi ovog poglavlja, može donijeti povoljnu odluku i Komisiji podnijeti dokumentaciju o zahtjevu. U tom će slučaju obavijestiti Komisiju o prihvatljivim prigovorima koje je zaprimila od fizičke ili pravne osobe koja je predmetne proizvode zakonito stavila na tržište, koristeći se predmetnim nazivima bez prekida, a najmanje pet godina prije datuma objave iz stavka 3. Države članice dužne su isto tako izvještavati Komisiju o nacionalnim sudskim postupcima koji bi mogli utjecati na postupak registracije.
Država članica osigurava objavu donesene pozitivne odluke i mogućnost žalbe svake fizičke ili pravne osobe koja ima legitiman interes.
Država članica osigurava objavu verzije specifikacije proizvoda na kojoj se temelji njezina pozitivna odluka i elektronički pristup specifikaciji proizvoda.
Država članica osigurava i odgovarajuću objavu verzije specifikacije proizvoda na osnovi koje je Komisija donijela svoju odluku u skladu s člankom 23. stavkom 2.
5. Ako se zahtjev odnosi na zemljopisno područje treće zemlje, zahtjev se podnosi Komisiji, izravno ili posredovanjem nadležnih tijela predmetne treće zemlje.
6. Dokumenti iz ovog članka šalju se Komisiji na jednom od službenih jezika Unije.
Članak 22.
Prijelazna nacionalna zaštita
1. Država članica može, samo na prijelaznoj osnovi, na nacionalnoj razini odobriti zaštitu naziva u skladu s ovom Uredbom, s učinkom od datuma podnošenja zahtjeva Komisiji.
2. Ta prijelazna nacionalna zaštita prestaje na dan donošenja odluke o registraciji u skladu s ovom Uredbom ili s danom povlačenja zahtjeva.
3. Ako naziv nije registriran u skladu s odredbama iz ovog poglavlja, posljedice takve nacionalne zaštite postaju odgovornost isključivo one države članice na koju se to odnosi.
4. Mjere koje države članice poduzimaju u skladu s prvim stavkom imaju učinke samo na nacionalnoj razini, a nemaju nikakvog učinka na trgovinu unutar Unije niti na međunarodnu trgovinu.
Članak 23.
Ispitni postupak Komisije i objava prigovora
1. Komisija na odgovarajući način razmatra svaki zahtjev koji je zaprimila u skladu s člankom 21., kako bi provjerila opravdanost i ispunjavanje uvjeta iz ovog poglavlja. To razmatranje ne bi trebalo trajati dulje od 12 mjeseci. Ako se to razdoblje produlji, Komisija pismenim putem podnositelju zahtjeva obrazlaže razloge produljenja.
Komisija barem svaki mjesec objavljuje popis naziva za koje su podneseni zahtjevi za registraciju i datume podnošenja zahtjeva.
2. Kada na temelju ispitivanja provedenog u skladu sa stavkom 1. prvim podstavkom Komisija smatra da su ispunjeni uvjeti iz ovog poglavlja, Komisija u Službenom listu Europske unije objavljuje jedinstveni dokument iz članka 20. stavka 1. točke (c) i informacije o objavi specifikacije proizvoda.
Članak 24.
Postupak prigovora
1.U roku od tri mjeseca od datuma objave u Službenom listu Europske unije nadležna tijela države članice ili treće zemlje ili fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom i poslovnim nastanom u trećoj zemlji mogu podnijeti prigovor Komisiji.
Svaka fizička ili pravna osoba s legitimnim interesom i poslovnim nastanom ili boravištem u državi članici različitoj od one u kojoj je zahtjev podnesen, može podnijeti prigovor državi članici u kojoj ima poslovni nastan u roku koji omogućuje podnošenje prigovora u skladu s prvim podstavkom.
Prigovor sadržava izjavu da bi zahtjev mogao narušavati uvjete utvrđene ovim poglavljem.
Prigovor koji ne sadržava tu izjavu smatra se ništavnim.
Komisija bez odgode prigovor prosljeđuje nadležnom tijelu ili tijelu koje je podnijelo zahtjev.
2. Ako je prigovor uložen Komisiji i u roku od dva mjeseca popraćen obrazloženom izjavom, Komisija provjerava prihvatljivost obrazloženog prigovora.
3. U roku od dva mjeseca nakon zaprimanja prihvatljive obrazložene izjave o prigovoru Komisija poziva nadležno tijelo ili osobu koja je uložila prigovor i nadležno tijelo ili tijelo koje je podnijelo zahtjev da provedu odgovarajuća savjetovanja u roku koji nije dulji od tri mjeseca. Rok počinje teći na datum na koji je poziv elektroničkim putem dostavljen zainteresiranim stranama.
Nadležno tijelo ili osoba koja je podnijela prigovor i nadležno tijelo ili tijelo koje je podnijelo zahtjev bez odlaganja započinju s provedbom odgovarajućih savjetovanja. Obvezni su međusobno osigurati odgovarajuće informacije kako bi se procijenilo je li zahtjev za registraciju u skladu s uvjetima iz ovog poglavlja. Ako se sporazum ne postigne, i ta se informacija dostavlja Komisiji.
Kada zainteresirane strane postignu sporazum, nadležna tijela države članice ili treće zemlje iz koje je podnesen zahtjev obavještavaju Komisiju o svim čimbenicima koji su utjecali na postizanje sporazuma, uključujući mišljenja podnositelja zahtjeva i mišljenja nadležnih tijela države članice ili treće zemlje ili drugih fizičkih i pravnih osoba koje su podnijele prigovor.
Bez obzira na to je li sporazum postignut, Komisija treba biti obaviještena u roku od mjesec dana od završetka postupka savjetovanja.
Tijekom ta tri mjeseca, Komisija može, na zahtjev podnositelja zahtjeva, produljiti rok za postizanje sporazuma za najviše tri mjeseca.
4. Ako se, nakon provedbe odgovarajućih savjetovanja iz stavka 3., pojedinosti objavljene u skladu s člankom 23. stavkom 2. znatno izmijene, Komisija ponavlja ispitni postupak iz članka 23.
5.Prigovor, obrazložena izjava i pripadajuća dokumentacija koji se šalju Komisiji u skladu sa stavcima 1. do 4. moraju biti na jednom od službenih jezika Unije.
Članak 25.
Razlozi podnošenja prigovora
1. Obrazložena izjava o prigovoru iz članka 24. stavka 2. prihvaća se samo ako je Komisija zaprimi unutar roka utvrđenog tom odredbom te ako:
(a) nisu ispunjeni uvjeti iz članka 2. stavka 1. točke 6. i članka 19.;
(b) registriranje predloženog naziva bilo bi u suprotnosti s člankom 31. ili 32. ili
(c) registriranje predloženog naziva ugrozilo bi opstojnost posve ili djelomično identičnog naziva ili zaštićene trgovačke oznake, ili opstojnost proizvoda koji su se već zakonito nalazili na tržištu najmanje tijekom pet godina prije datuma objave iz članka 23. stavka 2.
2. Razlozi podnošenja prigovora ocjenjuju se u odnosu na područje Unije.
Članak 26.
Prijelazna razdoblja upotrebe oznaka zemljopisnog podrijetla
1. Ne dovodeći u pitanje članak 18., Komisija može donijeti provedbene akte kojima se osigurava prijelazno razdoblje u trajanju do pet godina kako bi se omogućilo da jaka alkoholna pića podrijetlom iz države članice ili treće zemlje, čiji je naziv u suprotnosti s člankom 18. stavkom 2., i dalje nose oznaku pod kojom se proizvod stavljao na tržište, uz uvjet da se prihvatljivom izjavom o prigovoru, u skladu s člankom 21. stavkom 3. ili člankom 24., dokaže da bi registracija naziva ugrozila opstojnost:
(a) potpuno identičnog naziva ili složenice u kojoj je jedan pojam identičan nazivu koji treba biti registriran ili
(b) drugih naziva sličnih nazivu koji treba biti registriran, a koji se odnose na jaka alkoholna pića koja su legalno dostupna na tržištu barem pet godina prije datuma objave iz članka 23. stavka 2.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.
2. Ne dovodeći u pitanje članak 33., Komisija može donijeti provedbene akte kojima se produžuje prijelazno razdoblje navedeno u stavku 1. ovog članka ili kojima se dopušta daljnja upotreba u opravdanim slučajevima kada se dokaže:
(a) da se oznaka iz stavka 1. ovog članka zakonito i pošteno neprekidno upotrebljava tijekom najmanje 25 godina prije nego što je Komisiji podnesen zahtjev za zaštitu;
(b) da svrha upotrebe oznake iz stavka 1. ni u jednom trenutku nije bila iskorištavanje ugleda registriranog naziva te da potrošač nije bio niti je mogao biti doveden u zabludu u vezi s pravim podrijetlom proizvoda.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.
3. Pri upotrebi oznake iz stavaka 1. i 2. navod države podrijetla mora biti jasno i vidljivo označen na etiketi.
Članak 27.
Odluka o registraciji
1. Ako na temelju informacija dostupnih Komisiji iz postupka provedenog u skladu s prvim podstavkom članka 23. stavka 1. Komisija smatra da nisu ispunjeni uvjeti za registraciju, donosi provedbene akte kojima se zahtjev odbija. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.
2. Ako Komisija ne zaprimi nikakav prigovor niti prihvatljivu obrazloženu izjavu na temelju članka 24., donosi provedbene akte bez primjene postupka iz članka 44. stavka 2., kojima se naziv registrira.
3. Ako Komisija zaprimi prihvatljivu obrazloženu izjavu o prigovoru, ona, nakon provedbe odgovarajućih savjetovanja iz članka 24. stavka 3. i uzimajući u obzir rezultate tih savjetovanja:
(a) ako je sporazum postignut, registrira naziv provedbenim aktima donesenima bez primjene postupka iz članka 44. stavka 2. i, prema potrebi, izmjenjuje informacije objavljene u skladu s člankom 23. stavkom 2., uz uvjet da te izmjene nisu znatne, ili
(b) ako sporazum nije postignut, donosi provedbene akte kojima odlučuje o registraciji. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.
4. Akti o registraciji i odluke o odbijanju objavljuju se u Službenom listu Europske unije.
Aktom o registraciji odobrava se zaštita oznake zemljopisnog podrijetla iz članka 18.
Članak 28.
Izmjena specifikacije proizvoda
1. Skupina s legitimnim interesom može podnijeti zahtjev za odobrenje izmjene specifikacije proizvoda.
Zahtjevi moraju sadržavati opis i razloge zatraženih izmjena.
2. Izmjene mora odobriti država članica na čijem se području nalazi zemljopisno područje predmetnog proizvoda.
Međutim kada zahtjev za izmjenu uključuje jednu ili više izmjena specifikacije proizvoda koje se odnose na bitna svojstva proizvoda, kojima se mijenja veza iz članka 19. točke (f), koji uključuju promjenu naziva ili bilo kojeg dijela naziva jakog alkoholnog pića, koji utječu na definirano zemljopisno područje ili predstavljaju povećanje ograničenja u trgovanju proizvodom ili sirovinama od kojih se proizvodi, država članica podnosi zahtjev za izmjenu na odobrenje Komisiji, a zahtjev se rješava u skladu s postupkom utvrđenim u člancima 21. do 27.
3. Razmatranje zahtjeva usmjereno je na predloženu izmjenu.
Članak 29.
Poništenje registracije
Komisija može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev bilo koje fizičke ili pravne osobe s legitimnim interesom, donijeti provedbene akte za poništenje zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla u sljedećim slučajevima:
(a) kada nije osigurana sukladnost s uvjetima specifikacije proizvoda;
(b) kada proizvod s oznakom zemljopisnog podrijetla nije prisutan na tržištu barem sedam godina.
Komisija može, na zahtjev proizvođača proizvoda koji se stavlja na tržište pod registriranim nazivom, poništiti odgovarajuću registraciju. Na postupak poništenja registracije primjenjuju se članci 21., 23., 24. i 27.
Provedbeni akti iz prvog stavka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.
Članak 30.
Registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića
Komisija donosi provedbene akte, bez primjene postupka iz članka 44. stavka 2., kojima uspostavlja i održava javno dostupan ažurirani elektronički registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića koja su priznata prema ovom sustavu („Registar”).
Komisija može donijeti provedbene akte kojima se utvrđuju detaljna pravila o obliku i sadržaju Registra. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.
Oznake zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića proizvedena u trećim zemljama koja su u Uniji zaštićena prema međunarodnom sporazumu u kojem je Unija jedna od ugovornih stranaka mogu se kao oznake zemljopisnog podrijetla uvrstiti u Registar.
Članak 31.
Homonimne oznake zemljopisnog podrijetla
1.Naziv za koji je podnesen zahtjev, a koji je potpuni ili djelomični homonim naziva koji je već registriran u skladu s ovom Uredbom, registrira se uzimajući u obzir lokalnu i tradicionalnu upotrebu i bilo kakvu opasnost zabune.
2. Homonim kojim se zavarava potrošača tako da vjeruje da proizvodi dolaze s drugog državnog područja ne registriraju se čak i ako je naziv točan u pogledu stvarnog državnog područja, regije ili mjesta podrijetla tih proizvoda.
3.Upotreba registrirane oznake zemljopisnog podrijetla koja je homonim podložna je postojanju dovoljne razlike u praksi između homonima koji je registriran poslije i naziva koji se već nalazi u Registru, uzimajući u obzir potrebu da se prema predmetnim proizvođačima postupa na pravičan način i da se potrošače ne dovodi u zabludu.
Članak 32.
Posebni razlozi za odbijanje zaštite
1.Naziv koji je postao generički nije zaštićen kao oznaka zemljopisnog podrijetla.
Kako bi se utvrdilo je li naziv postao generički, uzimaju se u obzir svi mjerodavni čimbenici, a posebno:
(a)postojeća situacija u Uniji, posebice na području potrošnje;
(b)odgovarajuće zakonodavstvo Unije ili nacionalno zakonodavstvo.
2.Naziv nije zaštićen kao oznaka zemljopisnog podrijetla ako bi, s obzirom na reputaciju i ugled žiga, zaštita mogla obmanuti potrošača u pogledu pravog identiteta jakog alkoholnog pića.
3. Naziv nije zaštićen kao oznaka zemljopisnog podrijetla ako se proizvodnja ili pripremne faze koje su obvezne za odgovarajuću kategoriju jakih alkoholnih pića ne odvijaju na odgovarajućem zemljopisnom području.
Članak 33.
Odnos između žigova i oznaka zemljopisnog podrijetla
1. Registracija žiga koji sadržava ili se sastoji od oznake zemljopisnog podrijetla navedene u Registru odbija se ili se poništava ako bi njegova primjena mogla dovesti do bilo koje okolnosti iz članka 18. stavka 2.
2.Žig čija upotreba odgovara jednoj od okolnosti navedenih u članku 18. stavku 2., a za koji je prije dana kada je zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla u zemlji podrijetla ili prije 1. siječnja 1996. u dobroj vjeri unutar područja Unije podnesen zahtjev koji je registriran ili koji je uobičajen upotrebom, ako je za to predviđena mogućnost u predmetnom zakonodavstvu, smije se i dalje upotrebljavati neovisno o registraciji oznake zemljopisnog podrijetla, uz uvjet da nema razloga za njegovo proglašavanje ništavnim ili ukidanje u skladu s Direktivom 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 17 ili Uredbom Vijeća (EZ) br. 207/2009 18 .
Članak 34.
Provedbene ovlasti s obzirom na postojeće zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla
1.Ne dovodeći u pitanje stavak 2., oznake zemljopisnog podrijetla jakih alkoholnih pića zaštićene na temelju Uredbe (EZ) br. 110/2008 automatski su zaštićene kao oznake zemljopisnog podrijetla na temelju ove Uredbe. Komisija ih upisuje u Registar.
2. Tijekom razdoblja od najviše dvije godine nakon stupanja na snagu ove Uredbe Komisija može provedbenim aktima, na vlastitu inicijativu, ukinuti zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla iz članka 20. Uredbe (EZ) br. 110/2008 ako nisu u skladu s člankom 2. stavkom 1. točkom 6. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.
Članak 35.
Provjera sukladnosti sa specifikacijom proizvoda
1.U pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla unutar Unije, provjeru sukladnosti sa specifikacijama proizvoda prije stavljanja proizvoda na tržište osigurava najmanje jedno:
(a)nadležno tijelo iz članka 40. stavka 1. ili
(b)kontrolno tijelo u smislu članka 2. drugog podstavka točke 5. Uredbe (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća, 19 koje djeluje kao tijelo za certificiranje proizvoda.
Neovisno o nacionalnom zakonodavstvu država članica, troškove takve provjere sukladnosti sa specifikacijama proizvoda snose subjekti u poslovanju s hranom koji podliježu tim provjerama.
2.U pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla unutar treće zemlje, provjeru sukladnosti sa specifikacijama proizvoda prije stavljanja proizvoda na tržište osigurava najmanje jedno:
(a)javno nadležno tijelo koje je imenovala treća zemlja ili
(b)tijelo za certificiranje proizvoda.
3.Države članice objavljuju nazive i adrese nadležnih i kontrolnih tijela iz stavka 1. i povremeno ažuriraju te informacije.
Komisija objavljuje nazive i adrese nadležnih i kontrolnih tijela iz stavka 2. i povremeno ažurira te informacije.
4.Tijela za certificiranje proizvoda iz stavka 1. točke (b) i stavka 2. točke (b) moraju biti sukladna i akreditirana u skladu s europskom normom ISO/IEC 17065:2012.
5.Nadležna tijela ili tijela iz stavaka 1. i 2. koja provjeravaju sukladnost zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla sa specifikacijama proizvoda objektivna su i nepristrana. Ona na raspolaganju imaju kvalificirano osoblje i resurse potrebne za provedbu svojih zadataka.
Članak 36.
Nadzor nad upotrebom naziva na tržištu
1.Države članice provode provjere, koje se temelje na analizi rizika, u vezi s upotrebom naziva oznaka zemljopisnog podrijetla na tržištu te poduzimaju sve potrebne mjere u slučaju kršenja uvjeta iz ovog poglavlja.
2.Države članice obavještavaju Komisiju o nazivima i adresama nadležnih tijela odgovornih za kontroliranje upotrebe naziva na tržištu određenih u skladu s člankom 40. Komisija objavljuje nazive i adrese tih tijela.
Članak 37.
Postupci i zahtjevi, planiranje i izvješćivanje o kontrolnim aktivnostima
1.Postupci i zahtjevi utvrđeni Uredbom (EZ) br. 882/2004 primjenjuju se mutatis mutandis na provjere iz članaka 35. i 36. ove Uredbe.
2.Države članice osiguravaju da su aktivnosti za kontrolu obveza iz ovog poglavlja posebno uključene u odvojen dio u okviru višegodišnjih nacionalnih planova kontrola u skladu s člancima 41. do 43. Uredbe (EZ) br. 882/2004.
3.Godišnja izvješća iz članka 44. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 882/2004 uključuju u odvojenom dijelu informacije iz te odredbe koje se odnose na kontrolu obveza utvrđenih ovom Uredbom.
Članak 38.
Delegirane ovlasti
1.Kako bi se u obzir uzele specifičnosti proizvodnje na razgraničenom zemljopisnom području, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 43. u vezi sa:
(a)dodatnim kriterijima za razgraničenje zemljopisnog područja i
(b)ograničenjima i odstupanjima povezanima s proizvodnjom na razgraničenom zemljopisnom području.
2.Kako bi se osigurala kvaliteta proizvoda i sljedivost, Komisija može delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 43. predvidjeti uvjete uz koje specifikacija proizvoda može uključivati informacije koje se odnose na pakiranje iz članka 19. točke (e) ili bilo kojeg specifičnog pravila označivanja iz članka 19. točke (h).
3.Kako bi se osigurala prava ili zakoniti interesi proizvođača ili subjekata u poslovanju s hranom, Komisija može delegiranim aktima donesenima u skladu s člankom 43. utvrditi:
(a)u kojim slučajevima pojedinačni proizvođač može podnijeti zahtjev za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla;
(b)uvjete koje treba poštovati u pogledu zahtjeva za zaštitu oznake zemljopisnog podrijetla, preliminarnih nacionalnih postupaka, kontrole koju provodi Komisija, postupka prigovora i postupka brisanja zaštićene oznake zemljopisnog podrijetla, uključujući slučajeve u kojima zemljopisno područje obuhvaća područja više zemalja.
4. Kako bi se osiguralo da specifikacije proizvoda pružaju odgovarajuće i sažete informacije, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte u skladu s člankom 43. kojima se utvrđuju pravila za ograničavanje informacija sadržanih u specifikaciji proizvoda, kada je takvo ograničenje nužno radi izbjegavanja podnošenja opsežnih zahtjeva za registraciju.
5.Kako bi se olakšao upravni postupak u vezi sa zahtjevom za odobravanje izmjena, uključujući i slučajeve u kojima se izmjena odnosi na privremenu promjenu specifikacije proizvoda do koje je došlo uslijed obveznih sanitarnih i fitosanitarnih mjera koje su uvela javna nadležna tijela ili koja je povezana s prirodnim nepogodama ili nepovoljnim vremenskim uvjetima koje su formalno priznala nadležna tijela, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte, u skladu s člankom 43., kojima se utvrđuju uvjeti i zahtjevi za postupak koji se odnosi na izmjene koje trebaju odobriti i države članice i Komisija.
6.Kako bi se spriječila nezakonita upotreba oznaka zemljopisnog podrijetla, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte, u skladu s člankom 43., koji se odnose na primjerena djelovanja koja države članice moraju provesti u tom pogledu.
7.Kako bi se osigurala učinkovitost provjera predviđenih u ovom poglavlju, Komisija je ovlaštena donositi delegirane akte, u skladu s člankom 43., koji se odnose na potrebne mjere u pogledu obavješćivanja nadležnih tijela o subjektima u poslovanju s hranom.
Članak 39.
Provedbene ovlasti
Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju detaljna pravila o:
(a)obliku specifikacije i mjerama o informacijama koje se trebaju nalaziti u specifikacijama proizvoda s obzirom na vezu između zemljopisnog područja i konačnog proizvoda;
(b) postupcima, obliku i prezentiranju zahtjeva, uključujući zahtjeve koji se odnose na više državnih područja;
(c)postupcima, obliku i prezentiranju prigovora;
(d) obliku i prezentiranju zahtjeva za odobravanje izmjena;
(e)postupcima i obliku postupka poništenja registracije, kao i o prezentiranju zahtjeva za poništenje;
(f)provjerama i kontrolama koje trebaju izvršiti države članice, uključujući testiranje.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.
POGLAVLJE IV.
KONTROLE, RAZMJENA INFORMACIJA, ZAKONODAVSTVO DRŽAVA ČLANICA
Članak 40.
Kontrole jakih alkoholnih pića
1.Države članice odgovorne su za kontrole jakih alkoholnih pića. One provode mjere potrebne za osiguravanje poštovanja zahtjeva ove Uredbe te određuju nadležna tijela odgovorna za kontrolu poštovanja zahtjeva ove Uredbe.
2.Komisija osigurava jedinstvenu primjenu ove Uredbe i, kada je to potrebno, provedbenim aktima donosi pravila u vezi s administrativnim i fizičkim provjerama koje moraju provesti države članice radi izvršavanja obveza koje proizlaze iz primjene ove Uredbe. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.
Članak 41.
Razmjena informacija
1.Države članice i Komisija međusobno razmjenjuju informacije potrebne za primjenu ove Uredbe.
2.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata, u skladu s člankom 43., koji se odnose na prirodu i vrstu informacija koje se razmjenjuju.
3.Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata koji se odnose na načine razmjene informacija.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 44. stavka 2.
Članak 42.
Zakonodavstvo država članica
1.U okviru primjene politike kvalitete za jaka alkoholna pića koja su proizvedena na njihovu državnom području, a osobito za oznake zemljopisnog podrijetla navedene u Registru ili za zaštitu novih oznaka zemljopisnog podrijetla, države članice mogu utvrđivati pravila za proizvodnju, prezentiranje i označivanje stroža od onih u Prilogu II. ako su ona u skladu s pravom Unije.
2.Države članice ne smiju zabraniti ili ograničiti uvoz, prodaju ili potrošnju jakih alkoholnih pića koja ispunjavaju zahtjeve ove Uredbe.
POGLAVLJE V.
delegiranje ovlasti, provedbene odredbe, stavljanje izvan snage i izmjena, prijelazne i završne odredbe
ODJELJAK 1.
DELEGIRANJE OVLASTI I PROVEDBENE ODREDBE
Članak 43.
Izvršenje delegiranja
1.Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje delegiranih akata, podložno uvjetima utvrđenima ovim člankom.
2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članaka 5., 16., 38., 41. i članka 46. stavka 2. dodjeljuje se Komisiji na neograničeno razdoblje od stupanja na snagu ove Uredbe.
3.Europski parlament ili Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegiranje ovlasti iz članaka 5., 16., 38., 41. i članka 46. stavka 2. Odlukom o opozivu okončava se delegiranje ovlasti navedenih u toj odluci. Opoziv proizvodi učinke sljedećeg dana od dana objave odluke u Službenom listu Europske unije ili kasnijeg datuma navedenog u odluci. Odluka ne utječe na pravovaljanost delegiranih akata koji su već stupili na snagu.
4.Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5.Čim Komisija donese delegirani akt, istodobno ga dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.
6.Delegirani akt donesen u skladu s člancima 5., 16., 38., 41. i člankom 46. stavkom 2. stupa na snagu samo ako se Europski parlament ili Vijeće tome ne usprotive u roku od dva mjeseca od primitka obavijesti o tom aktu ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da se neće protiviti. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Članak 44.
Postupak odbora
1.Komisiji pomaže Odbor za jaka alkoholna pića osnovan Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1576/89 20 . Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2.Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
Odjeljak 2.
STAVLJANJE IZVAN SNAGE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 45.
Stavljanje izvan snage
Uredba (EZ) br. 110/2008 stavlja se izvan snage.
Upućivanja na Uredbu (EZ) br. 110/2008 tumače se kao upućivanja na ovu Uredbu.
Članak 46.
Prijelazne mjere
1. Jaka alkoholna pića koja ispunjavaju zahtjeve Uredbe (EZ) br. 110/2008 i koja su proizvedena prije početka primjene ove Uredbe mogu se nastaviti stavljati na tržište do iscrpljenja zaliha.
2. Kako bi se olakšao prelazak s pravila utvrđenih Uredbom (EZ) br. 110/2008 na pravila utvrđena ovom Uredbom, Komisija može prema potrebi delegiranim aktima donositi mjere za izmjenu ili izuzeće od ove Uredbe do tri godine nakon početka njezine primjene.
3. Članci 19. do 23., 28. i 29. primjenjuju se na zahtjeve za zaštitu i zahtjeve za odobravanje izmjena i poništenja koji su podneseni nakon početka primjene ove Uredbe.
Odgovarajuće odredbe Uredbe (EZ) br. 110/2008 nastavljaju se primjenjivati u pogledu zahtjeva za zaštitu, za odobravanje izmjena specifikacije proizvoda i za poništavanje registracije koji su još u tijeku na dan stupanja na snagu ove Uredbe.
Odredbe o postupku prigovora iz članaka 24. do 26. primjenjuju se u onim postupcima u vezi sa zahtjevima za zaštitu, za odobravanje izmjena i za poništavanje registracije u kojima na dan stupanja na snagu ove Uredbe nije još bio objavljen jedinstveni dokument, zahtjev za odobravanje izmjene ili zahtjev za poništenje registracije. Odgovarajuće odredbe Uredbe (EZ) br. 110/2008 nastavljaju se primjenjivati u onim postupcima u vezi sa zahtjevima za zaštitu, za odobravanje izmjena i za poništavanje registracije u kojima je na dan stupanja na snagu ove Uredbe bio objavljen jedinstveni dokument, zahtjev za odobravanje izmjene ili zahtjev za poništenje registracije.
4.U pogledu oznaka zemljopisnog podrijetla koje su registrirane u skladu s Uredbom (EZ) br. 110/2008 Komisija, na zahtjev države članice, u Službenom listu Europske unije objavljuje jedinstveni dokument koji je podnijela ta država članica. Ta objava objavljuje se zajedno s upućivanjem na objavu specifikacije proizvoda nakon koje nije moguće pokrenuti postupak prigovora.
Članak 47.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od […].
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu
Za Europski parlament Za Vijeće
Predsjednik Predsjednik
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 1.12.2016.
COM(2016) 750 final
PRILOZI
Prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća
o definiciji, prezentiranju i označivanju jakih alkoholnih pića, upotrebi naziva jakih alkoholnih pića u prezentiranju i označivanju drugih prehrambenih proizvoda te zaštiti oznaka zemljopisnog podrijetla za jaka alkoholna pića
PRILOG I.
TEHNIČKE DEFINICIJE
Tehničke definicije iz članka 2. stavka 2. sljedeće su:
1.„Etilni alkohol poljoprivrednog podrijetla” znači alkoholna tekućina koja ima sljedeća svojstva:
(a) organoleptička svojstva: nema zamjetljivog okusa, osim po sirovinama upotrijebljenima u proizvodnji;
(b)najmanja volumna alkoholna jakost: 96,0 %;
(c)najviša razina ostataka:
i.ukupna kiselost izražena u gramima octene kiseline po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 1,5;
ii.esteri izraženi u gramima etil acetata po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 1,3;
iii.aldehidi izraženi u gramima acetaldehida po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 0,5;
iv.viši alkoholi izraženi u gramima 2-metil propan-1-ola po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 0,5;
v.metanol izražen u gramima po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 30;
vi.suhi ekstrakt izražen u gramima po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 1,5;
vii.hlapljive baze koje sadržavaju dušik izražene u gramima dušika po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola: 0,1;
viii.furfural: ne može se utvrditi.
2.„Destilat poljoprivrednog podrijetla” znači alkoholna tekućina dobivena destilacijom nakon alkoholne fermentacije poljoprivrednih proizvoda navedenih u Prilogu I. Ugovoru, koja nema svojstva etilnog alkohola ili jakog alkoholnog pića, ali i dalje zadržava miris i okus upotrijebljenih sirovina.
Tamo gdje se navode sirovine upotrijebljene u proizvodnji destilat mora biti proizveden samo od tih sirovina.
3.„Zaslađivanje” znači uporaba jednog ili više sljedećih proizvoda za proizvodnju jakih alkoholnih pića:
(a)polubijeli šećer, bijeli šećer, ekstra bijeli šećer, dekstroza, fruktoza, glukozni sirup, otopina šećera, otopina invertnog šećera, sirup invertnog šećera, kako je definiran u Direktivi Vijeća 2001/111/EZ 1 ;
(b)rektificirani koncentrirani mošt od grožđa, koncentrirani mošt od grožđa, svježi mošt od grožđa;
(c)prženi šećer, koji je dobiven isključivo kontroliranim zagrijavanjem saharoze bez dodatka baza, mineralnih kiselina ili drugih kemijskih aditiva;
(d)med, kako je definiran Direktivom Vijeća 2001/110/EZ 2 ;
(e)sirup rogača;
(f)bilo koji drugi prirodni ugljikohidrati sa sličnim učinkom kao proizvodi navedeni u točkama (a) do (e).
4.„Dodavanje alkohola” znači dodavanje etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i/ili destilata poljoprivrednog podrijetla jakom alkoholnom piću.
5.„Dodavanje vode” znači dodavanje vode za proizvodnju jakih alkoholnih pića, koja može biti destilirana, demineralizirana, pročišćena permeacijom ili omekšana. To je dodavanje dopušteno uz uvjet da je kvaliteta vode u skladu s Direktivom Vijeća 98/83/EZ 3 i Direktivom 2009/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 4 i da je alkoholna jakost jakog alkoholnog pića nakon dodavanja i dalje u skladu s minimalnom volumnom alkoholnom jakosti koja je predviđena odgovarajućom kategorijom jakog alkoholnog pića.
6.„Kupažiranje” znači spajanje dvaju ili više jakih alkoholnih pića iste kategorije koja se u svojem sastavu tek neznatno razlikuju zbog jednog ili više sljedećih čimbenika:
(a)načina pripreme;
(b)uporabe različitih uređaja za destiliranje;
(c)razdoblja dozrijevanja ili starenja;
(d)zemljopisnog područja proizvodnje.
Tako proizvedeno jako alkoholno piće iste je kategorije jakog alkoholnog pića kao i izvorno jako alkoholno piće prije kupažiranja.
7.„Dozrijevanje ili starenje” znači provođenje određenih reakcija prirodnim putem u odgovarajućim posudama, čime jako alkoholno piće dobiva organoleptička svojstva koja prethodno nije imalo.
8.„Arome” znači arome kako je definirano člankom 3. stavkom 2. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1334/2008.
9.„Aromatična tvar” znači aromatična tvar kako je definirano člankom 3. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 1334/2008.
10.„Prirodna aromatična tvar” znači prirodna aromatična tvar kako je definirano člankom 3. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EZ) br. 1334/2008.
11.„Aromatični pripravak” znači aromatični pripravak kako je definirano člankom 3. stavkom 2. točkom (d) Uredbe (EZ) br. 1334/2008.
12.„Druga aroma” znači druga aroma kako je definirano člankom 3. stavkom 2. točkom (h) Uredbe (EZ) br. 1334/2008.
13.„Boje” znači boje kako je definirano točkom 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1333/2008 Europskog parlamenta i Vijeća 5 .
14.„Bojenje” znači uporaba jednog ili više bojila u proizvodnji jakog alkoholnog pića, kako je definirano u točki 2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1333/2008.
15.„Volumna alkoholna jakost” znači omjer volumena čistog alkohola prisutnog u proizvodu pri temperaturi od 20 °C i ukupnog volumena proizvoda pri istoj temperaturi.
16.„Količina hlapljivih tvari” znači količina svih hlapljivih tvari osim etilnog alkohola i metanola sadržanih u alkoholnom piću dobivenom isključivo destilacijom, kao rezultat isključivo destilacije ili ponovljene destilacije upotrijebljenih sirovina.
17.„Pakiranje” znači zaštitni omoti, kartoni, sanduci, spremnici i boce koji se upotrebljavaju pri prijevozu ili prodaji jakih alkoholnih pića.
PRILOG II.
DIO I.
Kategorije jakih alkoholnih pića
1. Rum
(a)Rum je jedno od sljedećeg:
i.jako alkoholno piće proizvedeno isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom melase ili sirupa dobivenih u proizvodnji šećerne trske ili iz samog soka šećerne trske i destilirano na manje od 96 % vol., tako da destilat ima prepoznatljiva specifična organoleptička svojstva ruma;
ii.jako alkoholno piće proizvedeno isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom soka šećerne trske, koje ima aromatska svojstva karakteristična za rum i sadržaj hlapljivih tvari jednak ili veći od 225 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola. To jako alkoholno piće može se stavljati na tržište uz izraz „poljoprivredni” koji pobliže opisuje trgovački naziv „rum”, popraćeno nekom od registriranih oznaka zemljopisnog podrijetla francuskih prekomorskih departmana i Autonomne regije Madeira.
(b)Alkoholna jakost ruma iznosi najmanje 37,5 % vol.
(c)Ne dodaje se razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol, kako je navedeno u točki 4. Priloga I.
(d)Rum se ne smije aromatizirati.
(e)Rum smije sadržavati samo dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
(f)Izraz „traditionnel” može dopunjavati registrirane oznake zemljopisnog podrijetla navedene za ovu kategoriju kad se rum proizvodi destilacijom na manje od 90 % vol., nakon alkoholne fermentacije sirovina od kojih se dobiva alkohol i koje potječu isključivo iz predmetnog mjesta proizvodnje. Taj rum mora imati sadržaj hlapljivih tvari jednak ili veći od 225 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola i ne smije biti zaslađen. Uporaba izraza „traditionnel” ne isključuje uporabu izraza „iz proizvodnje šećera” ili „poljoprivredni”, koji se mogu dodati trgovačkom nazivu „rum” koji se navodi uz oznake zemljopisnog podrijetla iz točke (a) podtočke ii.
Ova odredba ne utječe na uporabu izraza „traditionnel” za sve proizvode koji nisu obuhvaćeni ovom kategorijom, u skladu s njihovim posebnim kriterijima.
2. Whisky ili Whiskey
(a)Whisky ili whiskey je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo provedbom svih sljedećih proizvodnih postupaka:
i.destilacijom kaše žitnog slada, sa cijelim zrnima drugih žitarica ili bez njih, koja su bila:
–ošećerena dijastazom slada koji je u njoj sadržan, s drugim prirodnim enzimima ili bez njih,
–prevrela uz dodatak kvasca;
ii.jednom destilacijom ili više njih na manje od 94,8 % vol. tako da destilat ima aromu i okus upotrijebljenih sirovina;
iii.dozrijevanjem konačnog destilata najmanje tri godine u drvenim bačvama zapremnine do najviše 700 litara.
Gotov destilat, kojem se smiju dodavati samo voda i karamel (za prilagodbu boje), zadržava boju, aromu i okus nastale tijekom proizvodnog postupka iz točaka i., ii. i iii.
(b)Alkoholna jakost proizvoda whisky ili whiskey iznosi najmanje 40 % vol.
(c)Ne dodaje se razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol, kako je navedeno u točki 4. Priloga I.
(d)Whisky ili whiskey ne smije se zaslađivati ili aromatizirati niti smije sadržavati aditive, osim karamela kao sredstva za prilagodbu boje.
3. Žitna rakija
(a)Žitna rakija je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom fermentirane kaše cijelog zrna žitarica koje zadržava organoleptička svojstva upotrijebljenih sirovina.
(b)Alkoholna jakost žitne rakije iznosi najmanje 37 % vol., uz iznimku proizvoda „Korn”.
(c)Ne dodaje se razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol, kako je navedeno u točki 4. Priloga I.
(d)Žitna rakija ne smije se aromatizirati.
(e)Žitna rakija smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
(f)Žitna rakija može nositi trgovački naziv „žitni brandy” ako je proizvedena destilacijom na manje od 95 % vol. iz fermentirane kaše cijelih zrna žitarica, koja ima organoleptička svojstva upotrijebljenih sirovina.
4. Rakija od vina
(a)Rakija od vina je jako alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće uvjete:
i.proizvedeno je isključivo destilacijom vina ili vina pojačanog za destilaciju na manje od 86 % vol. alkohola ili ponovljenom destilacijom vinskog destilata na manje od 86 % vol. alkohola;
ii.sadržava količinu hlapljivih tvari jednaku ili veću od 125 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;
iii.sadržava maksimalnu količinu metanola od 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;
(b)Alkoholna jakost rakije od vina iznosi najmanje 37,5 % vol.
(c)Ne dodaje se razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol, kako je navedeno u točki 4. Priloga I.
(d)Rakija od vina ne smije se aromatizirati. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.
(e)Rakija od vina smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
(f)Ako je rakija od vina bila podvrgnuta dozrijevanju, može se i dalje stavljati na tržište kao „rakija od vina” uz uvjet da je dozrijevala jednako dugo ili duže od razdoblja predviđenog za jaka alkoholna pića u okviru kategorije 5.
5. Brandy ili Weinbrand
(a)Brandy ili Weinbrand je jako alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće uvjete:
i.proizvedeno je iz rakije od vina, s dodatkom vinskog destilata ili bez njega, destiliranog na manje od 94,8 % vol., uz uvjet da vinski destilat ne prelazi najviše 50 % od ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu;
ii.dozrijevalo je najmanje godinu dana u hrastovim posudama ili najmanje šest mjeseci u hrastovim bačvama zapremnine do najviše 1000 litara;
iii.sadržava količinu hlapljivih tvari jednaku ili veću od 125 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola, a koja potječe isključivo iz destilacije ili ponovljene destilacije upotrijebljenih sirovina;
iv.sadržava maksimalnu količinu metanola od 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;
(b)Alkoholna jakost proizvoda brandy ili Weinbrand iznosi najmanje 36 % vol.
(c)Ne dodaje se razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol, kako je navedeno u točki 4. Priloga I.
(d)Brandy ili Weinbrand ne smije se aromatizirati. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.
(e)Brandy ili Weinbrand smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
6. Rakija od grožđane komine ili komovica
(a)Rakija od grožđane komine ili komovica je jako alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće uvjete:
i.proizvedena je isključivo destiliranjem fermentirane grožđane komine, neposredno vodenom parom ili nakon dodavanja vode;
ii.na 100 kg upotrijebljene grožđane komine smije se dodati najviše 25 kg vinskog taloga;
iii.količina alkohola koja potječe od vinskog taloga ne prelazi 35 % ukupne količine alkohola u gotovom proizvodu;
iv.destilacija se izvodi uz dodatak same grožđane komine na manje od 86 % vol. alkohola;
v.redestilacija je dopuštena na istu alkoholnu jakost;
vi.sadržava količinu hlapljivih tvari jednaku ili veću od 140 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola i sadržava maksimalnu količinu metanola od 1000 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.
(b)Alkoholna jakost rakije od grožđane komine ili komovice iznosi najmanje 37,5 % vol.
(c)Ne dodaje se razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol, kako je navedeno u točki 4. Priloga I.
(d)Rakija od grožđane komine ili komovica ne smije se aromatizirati. To ne isključuje tradicionalne metode proizvodnje.
(e)Rakija od grožđane komine ili komovica smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
7. Rakija od voćne komine
(a)Rakija od voćne komine je jako alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće uvjete:
i.dobivena je isključivo fermentacijom i destilacijom voćne komine, osim grožđane komine, na manje od 86 % vol. alkohola;
ii.sadržava količinu hlapljivih tvari od najmanje 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;
iii.sadržava količinu metanola od najviše 1500 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;
iv.u slučaju voćne komine od koštuničavog voća, sadržaj cijanovodične kiseline iznosi najviše 7 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;
v.redestilacija je dopuštena na istu alkoholnu jakost u skladu s točkom i.
(b)Alkoholna jakost rakije od voćne komine iznosi najmanje 37,5 % vol.
(c)Ne dodaje se razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol, kako je navedeno u točki 4. Priloga I.
(d)Rakija od voćne komine ne smije se aromatizirati.
(e)Rakija od voćne komine smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
(f)Trgovački naziv sastoji se od naziva voća i izraza „rakija od komine”. Ako se upotrebljava komina nekoliko različitih vrsta voća, upotrebljava se trgovački naziv „rakija od voćne komine”.
8. Rakija od grožđica ili raisin brandy
(a)Rakija od grožđica ili raisin brandy je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom proizvoda dobivenog alkoholnom fermentacijom ekstrakta sušenoga grožđa sorte „crni korinth” ili „muškat iz Aleksandrije”, destiliranog na manje od 94,5 % vol., tako da destilat ima aromu i okus upotrijebljenih sirovina.
(b)Alkoholna jakost rakije od grožđica ili raisin brandy iznosi najmanje 37,5 % vol.
(c)Ne dodaje se razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol, kako je navedeno u točki 4. Priloga I.
(d)Rakija od grožđica ili raisin brandy ne smije se aromatizirati.
(e)Rakija od grožđica ili raisin brandy smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
9. Rakija od voća
(a)Rakija od voća je jako alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće uvjete:
i.proizvedeno je isključivo alkoholnom fermentacijom i destilacijom mesnatih plodova voća ili mošta od takvog voća, bobica ili zelenih dijelova, sa košticama ili bez njih;
ii.destilirano je na manje od 86 % vol. alkohola tako da destilat ima aromu i okus destiliranih sirovina;
iii.sadržava količinu hlapljivih tvari jednaku ili veću od 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;
iv.u slučaju rakija od koštuničavog voća, sadržaj cijanovodične kiseline iznosi najviše 7 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.
(b)Sadržaj metanola u rakiji od voća iznosi najviše 1000 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.
i. Međutim u slučaju rakija od voća dobivenih od voća ili bobica navedenih u nastavku, maksimalni sadržaj metanola iznosi 1200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola:
–šljiva (Prunus domestica L.),
–mirabela (šljiva žutica) (Prunus domestica L. subsp. syriaca (Borkh.) Janch. ex Mansf.),
–domaća šljiva (Prunus domestica L.),
–jabuka (Malus domestica Borkh.),
–kruška (Pyrus communis L.), osim kruške viljamovke (Pyrus communis L. cv „Williams”),
–malina (Rubus idaeus L.),
–kupina (Rubus fruticosus auct. aggr.),
–marelica (Prunus armeniaca L.),
–breskva (Prunus persica (L.) Batsch);
ii.U slučaju rakija od voća dobivenih od voća ili bobica navedenih u nastavku, maksimalni sadržaj metanola iznosi 1350 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola:
–kruška viljamovka (Pyrus communis L. cv „Williams”),
–crveni ribiz (Ribes rubrum L.),
–crni ribiz (Ribes nigrum L.),
–oskoruša (Sorbus aucuparia L.),
–bobice bazge (Sambucus nigra L.),
–dunja (Cydonia oblonga Mill.),
–borovica (Juniperus communis L. ili Juniperus oxicedrus L.).
(c)Alkoholna jakost rakije od voća iznosi najmanje 37,5 % vol.
(d)Ne dodaje se razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol, kako je navedeno u točki 4. Priloga I.
(e)Rakija od voća ne smije se aromatizirati.
(f)Trgovački naziv rakije od voća jest „rakija”, s navedenim nazivom voća, bobica ili zelenih dijelova, kao što su: rakija od trešnje/višnje, koja se može nazivati i kirsch, rakija od šljive, koja se može nazivati i slivovitz, rakija od šljive mirabele, breskve, jabuke, kruške, marelice, smokve, agruma ili grožđa ili druge rakije od voća.
Može se zvati i wasser, uz naziv voća.
Naziv voća može zamijeniti riječ „rakija” uz naziv voća u slučaju sljedećeg voća:
–mirabela (šljiva žutica) (Prunus domestica L. subsp. syriaca (Borkh.) Janch. ex Mansf.),
–šljiva (Prunus domestica L.),
–domaća šljiva (Prunus domestica L.),
–planika (Arbutus unedo L.),
–jabuka sorte zlatni delišes.
Ako postoji rizik da krajnji potrošač neće lako razumjeti neki od tih trgovačkih naziva koji ne sadržavaju riječ „rakija”, označivanje i prezentiranje uključuju riječ „rakija”, koja se može dopuniti obrazloženjem.
(g)Naziv Williams (viljamovka) smije se upotrebljavati samo za prodaju rakije od kruške proizvedene samo od kruške sorte „Williams”.
(h)Ako se zajedno destiliraju dvije ili više vrste voća, bobica ili zelenih dijelova, proizvod se po potrebi prodaje pod nazivom „rakija od voća”. Naziv se može dopuniti nazivom za svako voće, bobicu ili zeleni dio, silaznim redoslijedom u odnosu na upotrijebljenu količinu.
10. Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina
(a)Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina su jaka alkoholna pića koja zadovoljavaju sljedeće uvjete:
i.proizvedena su isključivo destilacijom vina od jabuke ili vina od kruške na manje od 86 % vol. tako da destilat ima aromu i okus voća;
ii.sadržavaju količinu hlapljivih tvari jednaku ili veću od 200 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;
iii.sadržavaju količinu metanola od najviše 1000 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.
(b)Alkoholna jakost rakije od jabučnog vina i rakije od kruškovog vina iznosi najmanje 37,5 % vol.
(c)Ne dodaje se razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol, kako je navedeno u točki 4. Priloga I.
(d)Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina ne smije se aromatizirati.
(e)Rakija od jabučnog vina i rakija od kruškovog vina smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
11. Rakija od meda
(a)Rakija od meda je jako alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće uvjete:
i.proizvedeno je isključivo fermentacijom i destilacijom otopine meda;
ii.destilirano je na manje od 86 % vol. tako da destilat ima organoleptička svojstva koja potječu od upotrijebljenih sirovina.
(b)Alkoholna jakost rakije od meda iznosi najmanje 35 % vol.
(c)Ne dodaje se razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol, kako je navedeno u točki 4. Priloga I.
(d)Rakija od meda ne smije se aromatizirati.
(e)Rakija od meda smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
(f)Rakija od meda smije se zaslađivati jedino medom.
12. Hefebrand
(a)Hefebrand ili rakija od taloga je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo destilacijom vinskog taloga ili taloga fermentiranog voća na manje od 86 % vol.
(b)Alkoholna jakost proizvoda Hefebrand ili rakije od taloga iznosi najmanje 38 % vol.
(c)Ne dodaje se razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol, kako je navedeno u točki 4. Priloga I.
(d)Hefebrand ili rakija od taloga ne smije se aromatizirati.
(e)Hefebrand ili rakija od taloga smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
(f)Trgovački naziv Hefebrand ili rakija od taloga dopunjuje se nazivom upotrijebljenih sirovina.
13. Bierbrand ili eau de vie de bière
(a)Bierbrand ili eau de vie de bière je jako alkoholno piće koje se dobiva isključivo izravnom destilacijom svježeg piva pod normalnim tlakom, s alkoholnom jakosti manjom od 86 % vol., tako da dobiveni destilat ima organoleptička svojstva piva.
(b)Alkoholna jakost proizvoda Bierbrand ili eau de vie de bière iznosi najmanje 38 % vol.
(c)Ne dodaje se razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol, kako je navedeno u točki 4. Priloga I.
(d)Bierbrand ili eau de vie de bière ne smije se aromatizirati.
(e)Bierbrand ili eau de vie de bière smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
14. Topinambur
(a)Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke je jako alkoholno piće proizvedeno isključivo fermentacijom i destilacijom gomolja jeruzalemske artičoke (Helianthus tuberosus L.) na manje od 86 % vol. alkohola.
(b)Alkoholna jakost proizvoda topinambur ili rakije od jeruzalemske artičoke iznosi najmanje 38 % vol.
(c)Ne dodaje se razrijeđeni ili nerazrijeđeni alkohol, kako je navedeno u točki 4. Priloga I.
(d)Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke ne smije se aromatizirati.
(e)Topinambur ili rakija od jeruzalemske artičoke smije sadržavati jedino dodani karamel kao sredstvo za prilagodbu boje.
15. Vodka
(a)Vodka je jako alkoholno piće proizvedeno od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla dobivenog fermentacijom uz prisutnost kvasca iz:
–krumpira i/ili žitarica,
–drugih poljoprivrednih sirovina,
destiliranih i/ili rektificiranih tako da se organoleptička svojstva upotrijebljenih sirovina i nusproizvoda nastalih za vrijeme fermentacije selektivno smanjuju.
Nakon tog postupka može se ponoviti destilacija i/ili obrada prikladnim pomoćnim sredstvima, uključujući obradu aktivnim drvenim ugljenom, kako bi se dobila posebna organoleptička svojstva.
Najviše razine ostataka etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla u skladu su s onima navedenima u točki 1. Priloga I., osim za sadržaj metanola koji ne smije prelaziti 10 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola.
(b)Alkoholna jakost proizvoda vodka iznosi najmanje 37,5 % vol.
(c)Jedine arome koje se smiju dodavati jesu prirodni aromatski spojevi prisutni u destilatu dobivenom od fermentiranih sirovina. Proizvodu se mogu dati i posebna organoleptička svojstva osim dominantne arome.
(d)Pri opisivanju, prezentiranju ili označivanju proizvoda vodka koji nije proizveden isključivo od krumpira ili žitarica naznačeno je „proizvedeno od …”, uz dodatak naziva sirovina upotrijebljenih u proizvodnji etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla.
16. Rakija (s navedenim nazivom voća) dobivena maceracijom i destilacijom
(a)Rakija (s navedenim nazivom voća) dobivena maceracijom i destilacijom je jako alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće uvjete:
i.proizvedeno je maceracijom djelomično fermentiranog ili nefermentiranog voća ili bobica iz točke ii., s mogućim dodatkom od najviše 20 litara etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili rakije ili destilata koji potječe od istog voća ili njihove mješavine na 100 kg fermentiranog voća ili bobica, nakon čega se provodi destilacija na manje od 86 % vol.;
ii.dobiveno je od sljedećih vrsta voća ili bobica:
– kupina (Rubus fruticosus auct. aggr.),
– jagoda (Fragaria spp.),
– borovnica (Vaccinium myrtillus L.),
– malina (Rubus idaeus L.),
– crveni ribiz (Ribes rubrum L.),
– bijeli ribiz (Ribes niveum Lindl.),
– crni ribiz (Ribes nigrum L.),
– trnjina (divlja šljiva) (Prunus spinosa L.),
– oskoruša (Sorbus aucuparia L.),
– jarebika (Sorbus domestica L.),
– bobice božikovine (Ilex aquifolium i Ilex cassine L.),
– joha (Sorbus torminallis (L.) Crantz),
– bobice bazge (Sambucus nigra L.),
– ogrozd (Ribes uva-crispa L. syn. Ribes grossularia),
– američka brusnica (Vaccinium L. subgenus Oxycoccus),
– europska brusnica (Vaccinium vitis-idaea L.),
– sjevernoamerička borovnica (Vaccinium corymbosum L.),
– pasji trn (Hippophae rhamnoides L.),
– šipak (Rosa canina L.),
– močvarna jagoda (Rubus chamaemorus L.),
– crna mahunica (Empetrum nigrum L.),
– arktička kupina (Rubus arcticus L.),
– mirta (Myrtus communis L.),
– banana (Musa spp.),
– marakuja (Passiflora edulis Sims),
– cythera šljiva (Spondias dulcis Sol. ex Parkinson),
– mombinska šljiva (Spondias mombin L.),
– orah (Juglans regia L.),
– lješnjak (Corylus avellana L.),
– kesten (Castanea sativa L.),
– agrumi (Citrus spp. L.),
– indijska smokva (Opuntia ficus-indica).
(b)Alkoholna jakost rakije (s navedenim nazivom voća) dobivene maceracijom i destilacijom iznosi najmanje 37,5 % vol.
(c)Rakija (s navedenim nazivom voća) dobivena maceracijom i destilacijom ne smije se aromatizirati.
(d)U pogledu označivanja i prezentiranja rakije (s navedenim nazivom voća) dobivene maceracijom i destilacijom, pri prezentiranju ili označivanju mora se slovima u istom fontu, veličini i boji i u istom vidnom polju staviti naznaka „rakija (s navedenim nazivom voća)”, a u slučaju boca, na prednjoj etiketi.
17. Geist (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine)
(a)Geist (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) je jako alkoholno piće dobiveno maceracijom nefermentiranog voća i bobica navedenih u kategoriji 16. točki (a) podtočki ii. ili povrća, orašastih plodova ili drugih biljnih tvari poput bilja ili ružinih latica u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla te potom destilacijom na manje od 86 % vol.
(b)Alkoholna jakost proizvoda Geist (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) iznosi najmanje 37,5 % vol.
(c)Geist (s nazivom upotrijebljenog voća ili sirovine) ne smije se aromatizirati.
18. Encijan
(a)Encijan je jako alkoholno piće proizvedeno od destilata encijana dobivenog fermentacijom korijena encijana, uz dodatak etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili bez njega.
(b)Alkoholna jakost encijana iznosi najmanje 37,5 % vol.
(c)Encijan se ne smije aromatizirati.
19. Jaka alkoholna pića aromatizirana borovicom
(a)Jaka alkoholna pića aromatizirana borovicom su jaka alkoholna pića proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla i/ili žitne rakije i/ili žitnog destilata bobicama borovice (Juniperus communis L. ili Juniperus oxicedrus L.).
(b)Alkoholna jakost jakih alkoholnih pića aromatiziranih borovicom iznosi najmanje 30 % vol.
(c)Smiju se dodatno upotrebljavati aromatične tvari, aromatični pripravci, aromatično bilje ili dijelovi aromatičnog bilja ili njihova kombinacija, ali organoleptička svojstva borovice moraju biti prepoznatljiva, čak i ako su ponekad ublažena.
(d)Jaka alkoholna pića aromatizirana borovicom mogu nositi trgovačke nazive Wacholder ili genebra.
20. Gin
(a)Gin je jako alkoholno piće aromatizirano borovicom, proizvedeno aromatiziranjem organoleptički pogodnog etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla bobicama borovice (Juniperus communis L.).
(b)Alkoholna jakost proizvoda gin iznosi najmanje 37,5 %.
(c)Za proizvodnju proizvoda gin upotrebljavaju se samo aromatične tvari ili aromatični pripravci tako da prevladavajući okus bude okus borovice.
(d)Izraz „gin” smije se dopuniti izrazom „suhi” ako ne sadržava dodana sladila iznad 0,1 grama šećera po litri konačnog proizvoda.
21. Destilirani gin
(a)Destilirani gin jedno je od sljedećeg:
i.jako alkoholno piće aromatizirano borovicom, proizvedeno isključivo ponovljenom destilacijom organoleptički pogodnog etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla odgovarajuće kvalitete s početnom jakosti alkohola od najmanje 96 % vol. u kotlovima koji se tradicionalno upotrebljavaju za gin, uz dodatak bobica borovice (Juniperus communis L.) i drugih biljnih pripravaka, uz uvjet da prevladava okus borovice;
ii.mješavina proizvoda takve destilacije i etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla jednakog sastava, čistoće i alkoholne jačine; za aromatiziranje proizvoda destilirani gin mogu se upotrebljavati i aromatične tvari i/ili aromatični pripravci, kako je navedeno u točki (c) kategorije 20.
(b)Alkoholna jakost proizvoda destilirani gin iznosi najmanje 37,5 % vol.
(c)Gin dobiven jednostavnim dodavanjem ekstrakata ili aroma etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla ne smatra se proizvodom destilirani gin.
(d)Izraz destilirani gin može se dopuniti izrazom „suhi” ako ne sadržava dodana sladila iznad 0,1 grama šećera po litri konačnog proizvoda.
22. London gin
(a)London gin je vrsta destiliranoga gina:
i.koji se dobiva isključivo iz etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, s najvećim sadržajem metanola od 5 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola, čija je aroma dobivena isključivo ponovljenom destilacijom etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla u kotlovima koji se tradicionalno upotrebljavaju uz dodatak svih prirodnih biljnih tvari;
ii.čiji destilat sadržava najmanje 70 % vol. alkohola;
iii.ako se dodaje dodatni alkohol poljoprivrednog podrijetla, on mora biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u točki 1. Priloga I., ali s najvećim sadržajem metanola od 5 grama po hektolitru preračunato na 100 % vol. alkohola;
iv.koji ne sadržava dodana sladila iznad 0,1 grama šećera po litri konačnog proizvoda niti bojila;
v.koji ne sadržava nikakve druge dodane sastojke osim vode.
(b)Alkoholna jakost proizvoda London gin iznosi najmanje 37,5 %.
(c)Naziv London gin može se dopuniti izrazom „dry” (suhi).
23. Jaka alkoholna pića aromatizirana kimom
(a)Jaka alkoholna pića aromatizirana kimom su jaka alkoholna pića proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla kimom (Carum carvi L.).
(b)Alkoholna jakost jakih alkoholnih pića aromatiziranih kimom iznosi najmanje 30 % vol.
(c)Smiju se dodatno upotrebljavati aromatične tvari i/ili aromatični pripravci, ali mora prevladavati okus kima.
24. Akvavit ili aquavit
(a)Akvavit ili aquavit je jako alkoholno piće aromatizirano kimom i/ili sjemenkama kopra, proizvedeno uporabom etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla koji je aromatiziran destilatom bilja ili začina.
(b)Alkoholna jakost proizvoda akvavit ili aquavit iznosi najmanje 37,5 % vol.
(c)Smiju se dodatno upotrebljavati aromatične tvari i/ili aromatični pripravci, ali okus tih pića mora u velikoj mjeri proizlaziti iz destilata kima (Carum carvi L.) i/ili sjemenki kopra (Anethum graveolens L.) jer je uporaba eteričnih ulja zabranjena.
(d)Gorke tvari ne smiju jasno prevladavati u okusu; sadržaj suhog ekstrakta ne smije biti veći od 1,5 grama na 100 mililitara.
25. Jaka alkoholna pića aromatizirana anisom
(a)Jaka alkoholna pića aromatizirana anisom su jaka alkoholna pića proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla prirodnim ekstraktima zvjezdolikog anisa (Illicium verum Hook f.), anisa (Pimpinella anisum L.), komorača (Foeniculum vulgare Mill.) ili bilo koje druge biljke koja sadržava isti glavni aromatski sastojak, uporabom jednog od sljedećih postupaka ili njihovom kombinacijom:
i.maceracijom i/ili destilacijom;
ii.ponovljenom destilacijom alkohola uz dodatak sjemenki ili drugih dijelova prethodno navedenih biljaka;
iii.dodavanjem prirodnih destiliranih ekstrakata biljaka s aromom anisa.
(b)Alkoholna jakost jakih alkoholnih pića aromatiziranih anisom iznosi najmanje 15 % vol.
(c)Samo se prirodne aromatične tvari i aromatični pripravci smiju upotrebljavati za proizvodnju jakih alkoholnih pića aromatiziranih anisom.
(d)Smiju se upotrebljavati i drugi prirodni biljni ekstrakti ili aromatične sjemenke, uz uvjet da prevladava okus anisa.
26. Pastis
(a)Pastis je jako alkoholno piće aromatizirano anisom koje sadržava i prirodne ekstrakte korijena sladića (Glycyrrhiza spp.), što podrazumijeva dodatak bojila poznatih kao „halkoni” i glicirizinske kiseline, čije najmanje i najveće količine moraju iznositi 0,05 odnosno 0,5 grama po litri.
(b)Alkoholna jakost proizvoda pastis iznosi najmanje 40 % vol.
(c)Samo se prirodne aromatične tvari i aromatični pripravci smiju upotrebljavati za proizvodnju proizvoda pastis.
(d)Pastis sadržava najviše 100 grama šećera po litri, izraženo kao invertni šećer, uz najmanji i najveći sadržaj anetola od 1,5 odnosno 2 grama po litri.
27. Pastis de Marseille
(a)Pastis de Marseille je pastis sa sadržajem anetola od 2 grama po litri.
(b)Alkoholna jakost proizvoda pastis de Marseille iznosi najmanje 45 % vol.
(c)Samo se prirodne aromatične tvari i aromatični pripravci smiju upotrebljavati za proizvodnju proizvoda pastis de Marseille.
28. Anis
(a)Anis je jako alkoholno piće aromatizirano anisom čiji karakterističan okus potječe isključivo od anisa (Pimpinella anisum L.), zvjezdastog anisa (Illicium verum Hook f.) i/ili komorača (Foeniculum vulgare Mill.).
(b)Alkoholna jakost proizvoda anis iznosi najmanje 37 % vol.
(c)Samo se prirodne aromatične tvari i aromatični pripravci smiju upotrebljavati za proizvodnju proizvoda anis.
29. Destilirani anis
(a)Destilirani anis je anis koji sadržava alkohol destiliran uz dodatak sjemenki navedenih u točki (a) kategorije 28., a u slučaju oznaka zemljopisnog podrijetla, uz prisutnost mastica (tršlja) i ostalih aromatičnih sjemenki, biljaka ili voća, uz uvjet da takav alkohol čini najmanje 20 % alkoholne jakosti destiliranog anisa.
(b)Alkoholna jakost destiliranog proizvoda anis iznosi najmanje 35 % vol.
(c)Samo se prirodne aromatične tvari i aromatični pripravci smiju upotrebljavati za proizvodnju destiliranog proizvoda anis.
30. Gorka jaka alkoholna pića ili bitter
(a)Gorka jaka alkoholna pića ili bitter su jaka alkoholna pića u kojima prevladava gorki okus te su proizvedena aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla aromatizirajućim tvarima.
(b)Alkoholna jakost gorkih jakih alkoholnih pića ili bitter iznosi najmanje 15 % vol.
(c)Gorka jaka alkoholna pića ili bitter mogu se označivati i kao „amer” ili „bitter”, uz drugi izraz ili bez njega.
31. Aromatizirana vodka
(a)Aromatizirana vodka je votka s prevladavajućom aromom drugačijom od arome sirovina.
(b)Alkoholna jakost proizvoda aromatizirana vodka iznosi najmanje 37,5 % vol.
(c)Aromatizirana vodka može se zaslađivati, kupažirati, aromatizirati, ostaviti da dozrijeva ili bojiti.
(d)Aromatizirana vodka može se prodavati i pod nazivom bilo koje prevladavajuće arome s riječju „vodka”.
32. Liker
(a)Liker je jako alkoholno piće:
i.koje sadržava najmanju količinu šećera, izraženu kao invertni šećer, od:
–70 grama po litri za liker od trešnje/višnje, čiji se etilni alkohol sastoji isključivo od rakije od trešnje/višnje,
–80 grama po litri za encijan ili slične likere pripremljene s encijanom ili sličnim biljem kao jedinom aromatičnom tvari,
–100 grama po litri u svim drugim slučajevima;
ii.proizvedeno upotrebom etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla ili destilata poljoprivrednog podrijetla i/ili jednog ili više jakih alkoholnih pića, zaslađeno i s dodatkom jedne ili više aroma, proizvodâ poljoprivrednog podrijetla ili prehrambenih proizvoda.
(b)Alkoholna jakost likera iznosi najmanje 15 % vol.
(c)Za proizvodnju likera mogu se upotrebljavati aromatične tvari i aromatični pripravci. Međutim samo se prirodne aromatične tvari i aromatični pripravci smiju upotrebljavati za proizvodnju sljedećih likera:
i.voćnih likera od:
–crnog ribiza,
–trešnje/višnje,
–maline,
–duda,
–borovnice,
–agruma,
–močvarne jagode,
–arktičke kupine,
–američke brusnice,
–europske brusnice,
–morske trave,
–ananasa;
ii.biljnih likera od:
–metvice,
–encijana,
–anisa,
–génépi (kunica, žutilica),
–ljekovite biljke/djeteline.
(d)Pri prezentiranju likera proizvedenih u Uniji uporabom etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, za odražavanje uobičajene metode proizvodnje mogu se upotrebljavati sljedeće složenice:
–prune brandy (brandy od šljive),
–orange brandy (brandy od naranče),
–apricot brandy (brandy od marelice),
–cherry brandy (brandy od trešnje/višnje),
–solbaerrom, zvan i rum od crnog ribiza.
U pogledu označivanja i prezentiranja tih likera, složenica mora biti naznačena na etiketi i pri prezentiranju u jednom redu jednakim slovima istog fonta i boje, a riječ „liker” mora se nalaziti u neposrednoj blizini i napisana slovima čija veličina nije manja od slova složenice. Ako alkohol ne potječe od navedenog alkoholnog pića, njegovo se podrijetlo mora označiti na etiketi u istom vidnom polju uz složenicu, a riječ „liker” naznakom vrste poljoprivrednog alkohola ili riječima „poljoprivredni alkohol”, ispred kojih stoji „proizvedeno od” ili „proizvedeno upotrebom”.
33. Krem liker od (uz naziv upotrijebljenog voća ili sirovine)
(a)Jaka alkoholna pića poznata kao krem likeri od (uz naziv upotrijebljenog voća ili sirovine), osim likera od mliječnih proizvoda, likeri su s najmanjim sadržajem šećera od 250 grama po litri, izraženim kao invertni šećer.
(b)Alkoholna jakost krem likera od (uz naziv upotrijebljenog voća ili sirovine) iznosi najmanje 15 % vol.
(c)Na to jako alkoholno piće primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i aromatičnim pripravcima za likere utvrđena u okviru kategorije 32.
(d)Trgovački naziv može se dopuniti izrazom „liker”.
34. Crème de cassis
(a)Creme de cassis je liker od crnog ribiza s najmanjim sadržajem šećera od 400 grama po litri, izraženim kao invertni šećer.
(b)Alkoholna jakost proizvoda crème de cassis iznosi najmanje 15 % vol.
(c)Na creme de cassis primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i aromatičnim pripravcima za likere utvrđena u okviru kategorije 32.
(d)Trgovački naziv može se dopuniti izrazom „liker”.
35. Guignolet
(a)Guignolet je liker dobiven maceracijom trešanja u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla.
(b)Alkoholna jakost proizvoda guignolet iznosi najmanje 15 % vol.
(c)Na guignolet se primjenjuju pravila o aromatičnim tvarima i aromatičnim pripravcima za likere utvrđena u okviru kategorije 32.
(d)Trgovački naziv može se dopuniti izrazom „liker”.
36. Punch au rhum
(a)Punch au rhum je liker čiji sadržaj alkohola potječe isključivo od ruma.
(b)Alkoholna jakost proizvoda punch au rhum iznosi najmanje 15 % vol.
(c)Na punch au rhum primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i aromatičnim pripravcima za likere utvrđena u okviru kategorije 32.
(d)Trgovački naziv može se dopuniti izrazom „liker”.
37. Sloe gin
(a)Sloe gin je liker proizveden maceracijom divlje šljive u ginu s mogućim dodatkom soka divlje šljive.
(b)Alkoholna jakost proizvoda sloe gin iznosi najmanje 25 % vol.
(c)Samo se prirodne aromatične tvari i aromatični pripravci smiju upotrebljavati za proizvodnju proizvoda sloe gin.
(d)Trgovački naziv može se dopuniti izrazom „liker”.
38. „Jako alkoholno piće aromatizirano divljom šljivom ili Pacharán”
Jako alkoholno piće aromatizirano divljom šljivom ili Pacharán je jako alkoholno piće:
(a) s prevladavajućim okusom divlje šljive i dobiveno maceracijom divljih šljiva (Prunus spinosa) u etilnom alkoholu poljoprivrednog podrijetla s dodatkom prirodnih ekstrakta anisa i/ili destilata anisa;
(b) čija alkoholna jakost iznosi najmanje 25 % vol.;
(c) za čiju je proizvodnju upotrijebljeno najmanje 125 grama divljih šljiva po litri konačnog proizvoda;
(d) čiji je sadržaj šećera, izražen kao invertni šećer, od 80 do 250 grama po litri konačnog proizvoda;
(e) čija organoleptička svojstva, boju i okus isključivo pružaju upotrijebljeno voće i anis.
Izraz „Pacharán” smije se upotrebljavati kao trgovački naziv samo ako je proizvod proizveden u Španjolskoj. Ako je proizvod proizveden izvan Španjolske, izraz „Pacharán” smije se upotrebljavati samo kao dopuna trgovačkom nazivu „Jako alkoholno piće aromatizirano divljom šljivom”, uz uvjet da su dodane sljedeće riječi: „proizvedeno u …”, iza čega slijedi ime države članice ili treće zemlje u kojoj je piće proizvedeno.
39. Sambuca
(a)Sambuca je bezbojni liker aromatiziran anisom koji zadovoljava sljedeće uvjete:
i.sadržava destilate anisa (Pimpinella anisum L.), zvjezdastog anisa (Illicium verum L.) ili drugog aromatičnog bilja;
ii.ima najmanji sadržaj šećera od 370 grama po litri, izražen kao invertni šećer;
iii.ima sadržaj prirodnog anetola od najmanje 1 grama i najviše 2 grama po litri.
(b)Alkoholna jakost proizvoda sambuca iznosi najmanje 38 % vol.
(c)Na proizvod sambuca primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i aromatičnim pripravcima za likere utvrđena u okviru kategorije 32.
(d)Trgovački naziv može se dopuniti izrazom „liker”.
40. Maraschino, Marrasquino ili Maraskino
(a)Maraschino, marrasquino ili maraskino je bezbojni liker čija aroma potječe uglavnom od destilata višnje maraske ili proizvoda dobivenog maceracijom višanja ili dijelova višanja u alkoholu poljoprivrednog podrijetla, s najmanjim sadržajem šećera od 250 grama po litri, izraženim kao invertni šećer.
(b)Alkoholna jakost proizvoda maraschino, marrasquino ili maraskino iznosi najmanje 24 % vol.
(c)Na maraschino, marrasquino ili maraskino primjenjuju se pravila o aromatičnim tvarima i aromatičnim pripravcima za likere utvrđena u okviru kategorije 32.
(d)Trgovački naziv može se dopuniti izrazom „liker”.
41. Nocino
(a)Nocino je liker koji dobiva aromu uglavnom maceracijom i/ili destilacijom cijelih zelenih oraha (Juglans regia L.), sa sadržajem šećera od najmanje 100 grama po litri, izraženim kao invertni šećer.
(b)Alkoholna jakost proizvoda nocino iznosi najmanje 30 % vol.
(c)Na nocino se primjenjuju pravila o aromatičnim tvarima i aromatičnim pripravcima za likere utvrđena u okviru kategorije 32.
(d)Trgovački naziv može se dopuniti izrazom „liker”.
42. Liker od jaja ili advocaat ili avocat ili advokat
(a)Liker od jaja ili advocaat ili avocat ili advokat je jako alkoholno piće, aromatizirano ili ne, proizvedeno od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, destilata ili rakije čiji su sastojci kvalitetni žumanjci jaja, bjelanjci jaja te šećer ili med. Najmanji sadržaj šećera ili meda mora biti 150 grama po litri, izražen kao invertni šećer. Najmanji sadržaj čistih žumanjaka jaja mora biti 140 grama po litri konačnog proizvoda.
(b)Alkoholna jakost likera od jaja ili proizvoda advocaat ili avocat ili advokat iznosi najmanje 14 % vol.
(c)Samo aromatične tvari i aromatični pripravci smiju se upotrebljavati za proizvodnju proizvoda advocaat ili avocat ili advokat.
43. Liker s jajima
(a)Liker s jajima je jako alkoholno piće, aromatizirano ili ne, proizvedeno od etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, destilata ili jakog alkoholnog pića ili njihove mješavine, čiji su karakteristični sastojci kvalitetni žumanjci jaja, bjelanjci jaja te šećer ili med. Najmanji sadržaj šećera ili meda mora biti 150 grama po litri, izražen kao invertni šećer. Najmanji sadržaj žumanjka jaja mora biti 70 grama po litri konačnog proizvoda.
(b)Alkoholna jakost likera s jajima iznosi najmanje 15 % vol.
(c)Samo se prirodne aromatične tvari i aromatični pripravci smiju upotrebljavati za proizvodnju likera s jajima.
44. Mistrà
(a)Mistrà je bezbojno jako alkoholno piće aromatizirano sjemenkama anisa ili prirodnim anetolom koje zadovoljava sljedeće uvjete:
i.ima sadržaj anetola od najmanje 1 grama i najviše 2 grama po litri;
ii.može sadržavati i destilat aromatskog bilja;
iii.nema dodanog šećera.
(b)Alkoholna jakost proizvoda mistrà iznosi najmanje 40 % vol., a najviše 47 % vol.
(c)Samo se prirodne aromatične tvari i aromatični pripravci smiju upotrebljavati za proizvodnju proizvoda mistrà.
45. Väkevä glögi ili spritglögg
(a)Väkevä glögi ili spritglögg je jako alkoholno piće proizvedeno aromatiziranjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla aromom klinčića i/ili cimeta uporabom jednog od sljedećih postupaka: maceracijom ili destilacijom, ponovljenom destilacijom alkohola uz dodatak dijelova prethodno navedenog bilja, dodatkom prirodnih aromatičnih tvari klinčića ili cimeta ili kombinacijom tih postupaka.
(b)Alkoholna jakost proizvoda väkevä glögi ili spritglögg iznosi najmanje 15 % vol.
(c)Smiju se upotrebljavati i aromatične tvari, aromatični pripravci ili druge arome, ali mora prevladati aroma navedenih začina.
(d)Sadržaj vina ili vinskih proizvoda ne smije premašivati 50 % konačnog proizvoda.
46. Berenburg ili Beerenburg
(a)Berenburg ili Beerenburg je jako alkoholno piće koje zadovoljava sljedeće uvjete:
i.proizvedeno je uporabom etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla;
ii.proizvedeno je maceracijom voća ili bilja ili njegovih dijelova;
iii. sadržava kao posebnu aromu destilat korijena encijana (Gentiana lutea L.), bobica borovice (Juniperus communis L.) i lišća lovora (Laurus nobilis L.);
iv.varira u boji od svjetlosmeđe do tamnosmeđe;
v.smije se zaslađivati do maksimalno 20 grama po litri, izraženo kao invertni šećer.
(b)Alkoholna jakost proizvoda Berenburg ili Beerenburg iznosi najmanje 30 % vol.
(c)Samo se prirodne aromatične tvari i aromatični pripravci smiju upotrebljavati za proizvodnju proizvoda Berenburg ili Beerenburg.
47. Nektar od meda ili medovine
(a)Nektar od meda ili medovine je jako alkoholno piće proizvedeno aromatiziranjem mješavine fermentirane kaše meda i mednog destilata ili etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla, koji sadržava najmanje 30 % vol. fermentirane kaše meda.
(b)Alkoholna jakost nektara od meda ili medovine iznosi najmanje 22 % vol.
(c)Samo se prirodne aromatične tvari i aromatični pripravci smiju upotrebljavati za proizvodnju nektara od meda ili medovine, uz uvjet da prevladava okus meda.
(d)Nektar od meda ili medovine smije se zaslađivati samo medom.
DIO II.
Posebna pravila koja se odnose na određena jaka alkoholna pića osim onih navedenih u dijelu I.
1. Rum-Verschnitt proizvodi se u Njemačkoj i dobiva miješanjem ruma i alkohola, pri čemu omjer od najmanje 5 % alkohola sadržanog u konačnom proizvodu mora potjecati od ruma. Alkoholna jakost proizvoda Rum-Verschnitt iznosi najmanje 37,5 % vol. U pogledu označivanja i prezentiranja riječ Verschnitt mora se navesti kod prezentiranja i označivanja slovima iste vrste, veličine i boje te u istom redu kao riječ „Rum” i, u slučaju pakiranja u bocama, na prednjoj etiketi. Trgovački naziv tog proizvoda glasi „jako alkoholno piće”. Ako se proizvod prodaje izvan Njemačke, na etiketi se mora navesti alkoholni sastav.
2. Slivovice se proizvodi u Češkoj i dobiva dodavanjem etilnog alkohola poljoprivrednog podrijetla destilatu šljiva prije konačne destilacije, pri čemu omjer od najmanje 70 % alkohola sadržanog u konačnom proizvodu mora potjecati od destilata šljiva. Trgovački naziv tog proizvoda glasi „jako alkoholno piće”. Naziv slivovice može se dodati ako je naveden u istom vidnom polju na prednjoj etiketi. Ako se proizvod slivovice prodaje izvan Češke, na etiketi se mora navesti alkoholni sastav. Ovom se odredbom ne dovodi u pitanje uporaba naziva slivovitz za voćne rakije u skladu s kategorijom 9. dijela I. ovog priloga.
