52016PC0272

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

EURODAC je osnovan Uredbom Vijeća (EZ) br. 2725/2000 o osnivanju sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Dublinske konvencije 1 . Vijeće i Europski parlament donijeli su u lipnju 2013. 2 prvi prijedlog preinake radi izmjene Uredbe o EURODAC-u, čime je poboljšano funkcioniranje EURODAC-a te su uspostavljeni uvjeti prema kojima mu u skladu sa strogim uvjetima mogu pristupati tijela kaznenog progona radi sprečavanja, otkrivanja i istrage teških kaznenih djela i terorističkih kaznenih djela.

EURODAC je od svoje uspostave u dovoljnoj mjeri ispunjavao svrhu pružanja podataka o otiscima prstiju kako bi se lakše utvrdila država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u EU-u. Cilj mu je ponajprije bio pripomoći provedbi Uredbe (EU) br. 604/2013 3 (dalje u tekstu: Dublinska uredba), a ta dva instrumenta zajedno čine ono što se uobičajeno zove „dublinski sustav”.

Neke su države članice uslijed jačanja migracijske i izbjegličke krize 2015. postale preopterećene zbog uzimanja otisaka prstiju od svih osoba koje su nezakonito ušle u EU-u preko njegovih vanjskih granica i dalje kroz njega putovale do željenog odredišta. Neke države članice zbog toga nisu ispunile obveze uzimanja otisaka prstiju u skladu s postojećom Uredbom o EURODAC-u. U Komunikaciji Komisije od 13. svibnja 2015. pod naslovom „Europski migracijski program” 4 navodi se da „države članice također moraju u potpunosti primjenjivati pravila o uzimanju otisaka prstiju migranata na granicama”. Komisija je zbog toga u svibnju 2015. iznijela smjernice za pojednostavnjenje sustavnog uzimanja otisaka prstiju, uz puno poštovanje temeljnih prava, što je popraćeno praktičnom suradnjom i razmjenom iskustava o najboljim praksama. 5 Komisija je osim toga razmotrila upotrebu drugih biometrijskih identifikacijskih oznaka koje bi se mogle koristiti u EURODAC-u poput prepoznavanja lica i prikupljanja digitalnih fotografija kako bi se nadvladale poteškoće s kojima se neke države članice suočavaju pri uzimanju otisaka prstiju u svrhe EURODAC-a.

Tijekom istog se razdoblja u državama članicama čije granice nisu ujedno i vanjske granice Unije javila sve veća potreba za pohranjivanjem i uspoređivanjem informacija o nezakonitim migrantima za koje je utvrđeno da nezakonito borave na njihovu državnom području, posebno ako nisu podnijeli zahtjev za azil. Zbog toga tisuće migranata u Europi nisu evidentirane, među ostalim tisuće maloljetnika bez pratnje, a to olakšava nedopuštena sekundardna i daljnja kretanja i nezakonit boravak u EU-u. Postalo je jasno da je potrebno poduzeti krupne korake kako bi se riješio problem nezakonite migracije unutar EU-a i u njega.

Komisijinim će se prijedlogom o uspostavi sustava ulaska/izlaska za registraciju podataka o ulasku i izlasku državljana trećih zemalja koji prelaze vanjske granice EU-a i kojima je izdana kratkoročna viza za ulazak u EU omogućiti državama članicama da otkriju državljane trećih zemalja koji su u EU ušli zakonito, ali u njemu nezakonito borave. 6 Međutim, ne postoji sličan sustav za identifikaciju državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom koji nezakonito ulaze u EU preko njegovih vanjskih granica, a postojeći je sustav EURODAC-a – baza podataka koja je idealna za pohranjivanje tih informacija – ograničen na utvrđivanje je li zahtjev za azil podnesen u više od jedne države članice u EU-u.

Komisija je u svojoj Komunikaciji od 6. travnja 2016. pod naslovom „Prema reformi zajedničkog europskog sustava azila i proširivanju zakonitih mogućnosti za dolazak u Europu” 7 kao prioritet navela reformu Dublinske uredbe i uspostavu održivog i pravednog sustava za određivanje države članice odgovorne za podnositelje zahtjeva za azil kako bi se predloženim mehanizmom korektivne raspodjele osigurali visok stupanj solidarnosti i pravedna raspodjela odgovornosti među državama članicama. Komisija je u tom pogledu smatrala da bi EURODAC trebalo ojačati kako bi se u obzir uzele izmjene dublinskog mehanizma i osiguralo da se u EURODAC-u i dalje pružaju podaci o otiscima prstiju. Smatrano je i da bi EURODAC mogao pridonijeti suzbijanju nezakonite migracije tako što bi se podaci o otiscima prstiju pohranjivali pod svim kategorijama i u navedenu svrhu omogućile usporedbe sa svim pohranjenim podacima.

Stoga se ovim prijedlogom mijenja postojeća Uredba o EURODAC-u, (EU) br. 603/2013, i proširuje njezino područje primjene radi identifikacije državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom i osoba koje su nezakonito ušle u Europsku uniju preko njezinih vanjskih granica kako bi se tim informacijama pomoglo državama članicama pri ponovnom evidentiranju državljana trećih zemalja u svrhe vraćanja.

Ako se upotrebom biometrijskih podataka olakša identifikacija državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva s nezakonitim boravkom, povećala bi se učinkovitost EU-ove politike vraćanja, posebno kad je riječ o nezakonitim migrantima koji se služe obmanom kako bi izbjegli identifikaciju i otežali postupke ponovnog evidentiranja. Dostupnošću podataka i informacija o državljanima trećih zemalja koji nemaju nikakve isprave ili zakonit razlog za boravljenje u EU-u i kojima su otisci prstiju uzeti u drugoj državi članici ubrzali bi se postupci identificiranja i ponovnog evidentiranja državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom koji su zadržani i kojima su otisci prstiju uzeti u drugoj državi članici, čime bi se skratili nužni postupci vraćanja i ponovnog prihvata, među ostalim i razdoblje tijekom kojeg se nezakoniti migranti smiju administrativno zadržati dok se čeka na njihovo udaljavanje, te bi se suzbijala zlouporaba identiteta. Time bi se omogućilo utvrđivanje tranzitne zemlje kroz koju su prošli nezakoniti migranti i tako olakšao njihov ponovni prihvat u tim zemljama. Nadalje, ako bi nacionalna tijela raspolagala informacijama o kretanjima nezakonitih migranata unutar EU-a, mogla bi točnije procijeniti situaciju u pogledu nezakonitih migranata, primjerice rizik od njihova bijega, dok obavljaju postupke vraćanja i ponovnog prihvata.

U Europu je 2015. pristigao rekordan broj maloljetnih migranata i izbjeglica, a države članice imale su problema odrediti točan broj djece bez pratnje i djece razdvojene od obitelji jer ih u nekim državama članicama u okviru službenih postupaka registracije nije uvijek moguće identificirati pri prelasku granice. Zbog migracijske i izbjegličke krize koja je u tijeku zastupnici u Europskom parlamentu, nevladine organizacije, međunarodne organizacije i države članice istaknuli su promišljena pitanja o tome kako zaštititi djecu bez pratnje. Zaštita djece i posebice nestala djeca iz trećih zemalja postali su dodatan razlog za zabrinutost u EUu u jeku nastale krize. 8

U EURODAC-u su povijesno uvijek prikupljani otisci prstiju maloljetnika starih barem 14 godina, što može omogućiti identifikaciju maloljetnika bez pratnje nakon što se u EU-u podnese zahtjev za azil. Međutim, s obzirom na porast krijumčarenja maloljetnika mlađih od 14 godina u EU i unutar njega čini se da raste potreba za prikupljanjem biometrijskih podataka u svrhe EURODAC-a i od mlađih osoba kako bi ih se lakše identificiralo i vidjelo mogu li te informacije pomoći u otkrivanju obiteljskih veza ili veza sa skrbnikom u drugoj državi članici.

Brojne države članice prikupljaju biometrijske podatke od maloljetnika mlađih od 14 godina za vize, putovnice, biometrijske boravišne dozvole i opću kontrolu imigracije. Stoga se predlaže da se najniža dob uzimanja otisaka prstiju od maloljetnika u svrhe EURODAC-a smanji na šest godina jer se iz istraživanja vidi da su otisci prstiju djece te dobi dovoljno raspoznatljivi.

Usto će biti potrebno pohraniti informacije o državljanima trećih zemalja s nezakonitim boravkom i onima zadržanima pri nezakonitu ulasku na vanjskim granicama EU-a dulje nego što je trenutačno dopušteno. Postojećom se Uredbom pohrana informacija dopušta najdulje 18 mjeseci za osobe zadržane na vanjskim granicama, a nikakvi se podaci ne čuvaju o osobama za koje je utvrđeno da nezakonito borave u državi članici. To je posljedica toga što postojeća Uredba o EURODAC-u ne obuhvaća pohranjivanje informacija o nezakonitim migrantima dulje nego što je potrebno za utvrđivanje zemlje prvog ulaska prema Dublinskoj uredbi ako je zahtjev za azil podnesen u drugoj državi članici. S obzirom na proširenje područja primjene EURODAC-a za šire svrhe u pogledu migracije, potrebno je dulje zadržati navedene podatke kako bi se sekundarna kretanja u EU-u mogla odgovarajuće pratiti, posebno ako nezakoniti migrant na sve načine pokušava izbjeći da ga se otkrije. Smatra se da je za te svrhe primjereno razdoblje od pet godina, čime se razdoblje čuvanja podataka usklađuje s drugim bazama podataka EU-a u području pravosuđa i unutarnjih poslova (PUP) i razdobljem na koje se nezakonitom migrantu može odrediti zabrana ulaska na temelju Direktive o vraćanju. 9

Osim toga, ovim se prijedlogom omogućuje dijeljenje informacija o identitetu nezakonitog migranta s trećom zemljom ako je to nužno u svrhu vraćanja i isključivo u tu svrhu. Ponovni prihvat i ponovno evidentiranje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom u njihovoj zemlji podrijetla podrazumijeva dijeljenje informacija o njima s tijelima te zemlje kada je potrebno pribaviti putnu ispravu. Stoga se ovim prijedlogom omogućuje dijeljenje podataka na toj osnovi i u skladu s pravilima o zaštiti podataka. Strogo se zabranjuje dijeljenje informacija o tome da je u EU-u podnesen zahtjev za azil jer bi se time moglo ugroziti sigurnost podnositelja kojem je odbijen zahtjev za azil i prekršiti njegova temeljna prava.

Predlaže se da države članice prikupljaju i dodatni biometrijski podatak, prikaz lica, i da se on kao i drugi osobni podaci pohranjuje u središnjem sustavu kako bi se smanjila potreba za dodatnom komunikacijskom infrastrukturom među državama članicama za razmjenu informacija o nezakonitim migrantima koji nisu zatražili azil. Prikupljanje prikaza lica priprema je za uvođenje softvera za prepoznavanje lica u budućnosti te će se EURODAC tako uskladiti s drugim sustavima poput sustava ulaska/izlaska. Agencija eu-LISA trebala bi prije uvođenja softvera za prepoznavanje lica u središnji sustav provesti studiju u kojoj će se ocijeniti točnost i pouzdanost tog softvera.

U Komunikaciji Komisije o jačem i pametnijem informacijskom sustavu za granice i sigurnost 10 naglašeno je da je kao dugoročni cilj potrebno poboljšati interoperabilnost informacijskih sustava, a isto su utvrdili i Europsko vijeće i Vijeće. U Komunikaciji se predlaže osnivanje stručne skupine za informacijske sustave i interoperabilnost kako bi se pristupilo rješavanju pitanja pravne i tehničke izvedivosti postizanja interoperabilnosti informacijskih sustava za granice i sigurnost. Ovaj je prijedlog u skladu s ciljevima navedenima u Komunikaciji jer se njime EURODAC uspostavlja tako da se omogućuje buduća interoperabilnost s drugim informacijskim sustavima, ako je to potrebno i razmjerno. Komisija će u tu svrhu uz potporu stručne skupine za informacijske sustave i interoperabilnost procijeniti nužnost i razmjernost uspostave interoperabilnosti sa schengenskim informacijskim sustavima (SIS) i viznim informacijskim sustavima (VIS). Komisija će u tom kontekstu i u skladu s Komunikacijom istražiti i je li potrebno revidirati pravni okvir za pristup tijela kaznenog progona EURODAC-u.

Prijedlogom se tijelima kaznenog progona i dalje omogućuje pristup središnjem sustavu, a EUROPOL-u i njima sada će se dopustiti pristup svim informacijama pohranjenima u sustavu te, u budućnosti, pretraživanje na temelju prikaza lica.

•Usklađenost s drugim politikama Unije

Ovaj je prijedlog blisko povezan s drugim politikama Unije i dopunjuje ih, a to su konkrentno:

(a)zajednički europski sustav azila osiguravanjem učinkovite primjene Dublinske uredbe upotrebom podataka o otiscima prstiju kako bi se lakše utvrdila država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil;

(b)učinkovita EU-ova politika vraćanja kako bi se pridonijelo sustavu EU-a i ojačalo ga u pogledu vraćanja nezakonitih migranata. To je ključno za održavanje povjerenja javnosti u EU-ov sustav azila i pružanje pomoći osobama koje trebaju međunarodnu zaštitu. Stopa vraćanja nezakonitih migranata mora se povećavati usporedno s povećanjem napora koje EU ulaže kako bi zaštitio potrebite;

(c)unutarnja sigurnost kako je naglašena u europskom programu sigurnosti 11 radi sprečavanja, otkrivanja, istrage i progona teških kaznenih djela i terorističkih kaznenih djela tako što će se tijelima kaznenog progona i Europolu omogućiti da obrađuju osobne podatke osoba za koje se sumnja da su povezane s terorizmom ili teškim kaznenim djelima;

(d)pripadnici europske granične i obalne straže u pogledu mogućnosti uzimanja otisaka prstiju i prikaza lica od podnositelja zahtjeva za azil i nezakonitih migranata i slanja tih podataka u EURODAC u ime države članice radi učinkovitijeg kontroliranja vanjskih granica;

(e)zaštita podataka u mjeri u kojoj se ovim prijedlogom moraju zaštititi temeljna prava u pogledu privatnog života pojedinaca čiji se osobni podaci obrađuju u EURODACu.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Članak 78. stavak 2. točka (e) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) pravna je osnova trenutačnog prijedloga preinake kad je riječ o kriterijima i mehanizmima kojima se određuje koja je država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil ili supsidijarnu zaštitu, a taj je članak UFEU-a bio pravna osnova i izvornog prijedloga (članak 63. stavak 1. točka (a) Ugovora o osnivanju Europske zajednice). Osim toga, članak 79. stavak 2. točka (c) pravna je osnova kad je riječ o elementima identificiranja državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva s nezakonitim boravkom u pogledu nezakonitog useljavanja i neovlaštenog boravka, uključujući udaljavanje i repatrijaciju osoba s neovlaštenim boravkom, članak 87. stavak 2. točka (a) pravna je osnova kad je riječ o elementima povezanima s prikupljanjem, pohranom, obradom, analizom i razmjenom odgovarajućih podataka u svrhe kaznenog progona, a članak 88. stavak 2. točka (a) pravna je osnova kad je riječ o djelokrugu Europola i zadaćama koje uključuju prikupljanje, pohranu, obradu, analizu i razmjenu podataka.

•Varijabilna geometrija

Ujedinjena Kraljevina i Irska obvezane su Uredbom (EU) br. 603/2013 na temelju njihove obavijesti o želji za sudjelovanjem u donošenju i primjeni ove Uredbe na temelju prethodno navedenog Protokola.

U skladu s Protokolom 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske te države članice mogu donijeti odluku o sudjelovanju u donošenju ovog prijedloga. To mogu učiniti i nakon njegova donošenja.

U skladu s Protokolom o stajalištu Danske priloženom UEU-u i UFEU-u Danska ne sudjeluje u donošenju mjera Vijeća koje se predlažu na temelju glave V. UFEU-a (osim mjera „kojima se utvrđuju treće države čiji državljani moraju posjedovati vizu pri prelasku vanjskih granica država članica ili mjere koje se odnose na jednoobrazni oblik viza”). Danska stoga ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe te ona za nju nije obvezujuća niti se na nju primjenjuje. Međutim, s obzirom na to da Danska primjenjuje postojeću Uredbu o Eurodacu na temelju međunarodnog sporazuma 12 koji je sklopila s EU-om 2006., treba u skladu s člankom 3. tog Sporazuma obavijestiti Komisiju o svojoj odluci hoće li provoditi sadržaj izmijenjene Uredbe.

Utjecaj prijedloga na zemlje izvan EU-a koje sudjeluju u dublinskom sustavu

Usporedno s pridruživanjem schengenskoj pravnoj stečevini nekoliko država koje nisu članice EU-a, Zajednica trenutačno sklapa ili je sklopila nekoliko sporazuma na temelju kojih su te države pridružene dublinskoj pravnoj stečevini i pravnoj stečevini sustava EURODAC-a:

–sporazum o pridruživanju Islanda i Norveške, sklopljen 2001. 13 ,

–sporazum o pridruživanju Švicarske, sklopljen 28. veljače 2008. 14 ,

–protokol o pridruživanju Lihtenštajna, sklopljen 18. lipnja 2011. 15

Kako bi se stvorila prava i obveze između Danske – koja je, kao što je prethodno objašnjeno, dublinskoj pravnoj stečevini i pravnoj stečevini EURODAC-a pridružena međunarodnim sporazumom – i prethodno navedenih pridruženih zemalja, Zajednica i pridružene zemlje sklopile su druga dva instrumenta. 16

U skladu s tim trima prethodno navedenim sporazumima pridružene zemlje bez iznimke prihvaćaju dublinsku pravnu stečevinu i pravnu stečevinu EURODAC-a te njihov razvoj. One ne sudjeluju u donošenju akata o izmjeni ili nadogradnji dublinske pravne stečevine (pa tako ne sudjeluju ni u ovom prijedlogu), ali Komisiju u utvrđenom roku moraju obavijestiti prihvaćaju li sadržaj tog akta, nakon što ga odobre Vijeće i Europski parlament. U slučaju da Norveška, Island, Švicarska ili Lihtenštajn ne prihvati akt o izmjeni ili nadogradnji dublinske pravne stečevine i pravne stečevine EURODAC-a, primjenjuje se „giljotinska” klauzula te se predmetni sporazumi otkazuju, osim ako sporazumom ustanovljen zajednički/mješoviti odbor jednoglasno odluči drukčije.

Područje primjene navedenih sporazuma o pridruživanju Islanda, Norveške, Švicarske i Lihtenštajna te usporednog sporazuma s Danskom ne obuhvaća pristup tijela kaznenog progona EURODAC-u. Stoga će nakon donošenja ove preinačene Uredbe biti nužno osigurati da se s navedenim pridruženim državama koje žele sudjelovati potpišu i sklope dopunski sporazumi.

Trenutačnim se prijedlogom propisuje da se otisci prstiju smiju uspoređivati u EURODAC-u samo ako se pretraživanjem nacionalnih baza podataka o otiscima prstiju i automatskih baza podataka drugih država članica o otiscima prstiju na temelju Odluke Vijeća 2008/615/PUP (sporazumi iz Prüma) dobiju negativni rezultati. To znači da država članica koja nije provela prethodno navedenu Odluku Vijeća i koja ne može izvršiti provjeru na temelju sporazuma iz Prüma ne može provjeriti ni EURODAC u svrhe kaznenog progona. Slično tome, pridružene države koje nisu provele sporazume iz Prüma ili ne sudjeluju u njima ne mogu provjeravati EURODAC.

•Supsidijarnost

Predloženom se inicijativom dodatno razvijaju Dublinska uredba i migracijska politika EU-a kako bi se osiguralo da se zajednička pravila o uzimanju otisaka prstiju i prikaza lica od državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom u svrhe EURODAC-a jednako primjenjuju u svim državama članicama. Njome se stvara instrument s pomoću kojeg se Europskoj uniji pružaju informacije o broju državljana trećih zemalja koji nezakonito ulaze u EU i traže azil, što je prijeko potrebno za donošenje održivih politika u području migracije i viza koje se temelje na dokazima. Osim toga, njome će se tijelima kaznenog progona dati pristup EURODAC-u, što je pravovremen, točan, siguran i ekonomičan način identificiranja državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom koji su osumnjičeni za terorizam ili teško kazneno djelo ili su žrtve terorizma ili teškog kaznenog djela.

Usto, ovim će se prijedlogom pomoći državama članicama u identifikaciji državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom i osoba koje su nezakonito ušle u Europsku uniju preko njezinih vanjskih granica kako bi se tim informacijama pomoglo državama članicama pri ponovnom evidentiranju državljana trećih zemalja u svrhe vraćanja.

EU je zbog transnacionalne prirode problema povezanih s azilom i zaštitom izbjeglica u dobrom položaju da u okviru zajedničkog europskog sustava azila predlaže rješenja pitanja koja su prethodno u tekstu opisana kao problemi povezani s Uredbom o EURODAC-u.

Uredbu o EURODAC-u potrebno je izmijeniti i kako bi se u nju uključila dodatna svrha, konkretno dopustiti pristup radi kontrole nezakonite migracije u EU i sekundarnih kretanja nezakonitih migranata unutar EU-a. Države članice ne mogu same u dostatnoj mjeri ostvariti taj cilj.

•Proporcionalnost

U članku 5. Ugovora o Europskoj uniji navodi se da djelovanje Unije ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva Ugovora. Oblik tog djelovanja EU-a odabire se tako da se omogući postizanje cilja prijedloga i njegova što učinkovitija provedba.

Prijedlog čiji se koncept temelji na načelima ugrađene privatnosti proporcionalan je u smislu prava na zaštitu osobnih podataka jer se njime ne zahtijevaju prikupljanje i pohranjivanje veće količine podataka na razdoblje dulje od onog koje je prijeko potrebno kako bi sustav mogao funkcionirati i ispuniti svoju svrhu. Osim toga, predvidjet će se i provesti sve zaštitne mjere i mehanizmi potrebni za učinkovitu zaštitu temeljnih prava putnika, a posebno zaštitu njihova privatnog života i osobnih podataka.

Za rad sustava neće biti potrebni dodatni postupci ili usklađivanje na razini EU-a te je stoga predviđena mjera proporcionalna jer se u njezinu okviru djelovanjem na razini EU-a ne prelazi ono što je potrebno kako bi se ostvarili utvrđeni ciljevi.

•Odabir instrumenta

I predložena će preinaka biti u obliku uredbe. Trenutačnim će se prijedlogom nadograditi i poboljšati postojeći središnji sustav s pomoću kojeg države članice komuniciraju međusobno, a za što su potrebni usklađena arhitektura i zajednička pravila rada. Nadalje, njime se za sve države članice propisuju jednaka pravila za pristup sustavu, među ostalim u svrhe kaznenog progona. Zbog toga je kao pravni instrument moguće odabrati samo uredbu.

3.SAVJETOVANJE SA ZAINTERESIRANIM STRANAMA

Komisija se pri izradi prijedloga oslanjala na redovite rasprave u Europskom vijeću, Vijeću ministara i Europskom parlamentu o mjerama potrebnima za rješavanje problema migracijske krize te posebno o reformi Dublinske uredbe s kojom je EURODAC neodvojivo povezan. Komisija je u obzir uzela i potrebe država članica koje su postale jasne tijekom izbjegličke i migracijske krize.

Konkretno, Europsko vijeće pozvalo je u zaključcima od 25. – 26. lipnja 2015. na jačanje upravljanja vanjskim granicama Unije radi boljeg nošenja sa sve većom nezakonitom migracijom. 17 Europsko vijeće potom je na sastanku čelnika država ili vlada u listopadu 2015. zaključilo da države članice trebaju prionuti provedbi Direktive o vraćanju i osigurati identifikaciju, registraciju i uzimanje otisaka prstiju od svih osoba koje pristignu na žarišne točke te istodobno osigurati premještanje i vraćanje. 18 Europsko vijeće dodatno je u ožujku 2016. naglasilo da će se nastaviti s radom na budućoj arhitekturi migracijske politike EU-a, uključujući Dublinsku uredbu. 19

Osim toga, Komisija se neslužbeno savjetovala s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka o novim elementima ovog prijedloga koji podliježu novom pravnom okviru o zaštiti podataka.

•Temeljna prava

Predložena Uredba ima učinak na temeljna prava, a posebno na pravo na ljudsko dostojanstvo (članak 1. Povelje EU-a o temeljnim pravima), zabranu ropstva i prisilnog rada (članak 5. Povelje), pravo na slobodu i sigurnost (članak 6. Povelje), poštovanje privatnog i obiteljskog života (članak 7. Povelje), zaštitu osobnih podataka (članak 8. Povelje), pravo na azil (članak 18. Povelje) i zaštitu u slučajevima udaljenja, protjerivanja ili izručenja (članak 19. Povelje), pravo na nediskriminaciju (članak 21. Povelje), prava djeteta (članak 24. Povelje) i pravo na djelotvoran pravni lijek (članak 47. Povelje).

Primjena EURODAC-a ima pozitivan utjecaj na načelo zabrane ropstva i prisilnog rada kao i na pravo na slobodu i sigurnost. Boljom i točnijom identifikacijom (upotrebom biometrijskih podataka) državljana trećih zemalja koji prelaze vanjsku granicu EU-a lakše se otkrivaju zlouporaba identiteta, trgovina ljudima (osobito kad je riječ o maloljetnicima) i prekogranični kriminalitet te se na taj način pridonosi suzbijanju trgovine ljudima i krijumčarenju ljudi. Osim toga, poboljšava se sigurnost građana EU-a i svih drugih osoba koje se nalaze na njegovu području.

Prijedlog doprinosi i zaštiti prava djeteta i poštovanju obiteljskog života. Brojni podnositelji zahtjeva za međunarodnu zaštitu i državljani trećih zemalja koji nezakonito dolaze u EU putuju s obiteljima i nerijetko veoma malom djecom. Omogućivanjem identifikacije te djece s pomoću otisaka prstiju i prikaza lica lakše će se identificirati djeca razdvojena od obitelji tako što će se državama članicama omogućiti da na temelju pozitivnog rezultata o otiscima prstiju utvrde jesu li prije boravila u drugoj državi članici. Prijedlogom bi se usto dodatno zaštitili maloljetnici bez pratnje koji ne zatraže uvijek službeno međunarodnu zaštitu i koji pobjegnu izvan dosega institucija ili socijalnih službi zaduženih za skrb o njima.

Obveza uzimanja otisaka prstiju provodi se uz puno poštovanje prava na ljudsko dostojanstvo i prava djeteta. U prijedlogu se iznova naglašava da su države članice obvezne osigurati da se postupak uzimanja otisaka prstiju i prikaza lica utvrđuje i primjenjuje u skladu s nacionalnom praksom predmetne države članice i u skladu s odredbama utvrđenima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta. Kazne za nepoštovanje obveza povezanih s postupkom uzimanja otisaka prstiju u skladu su s načelom proporcionalnosti. Konkretno, u prijedlogu se izričito navodi da bi u tom kontekstu državljanina treće zemlje trebalo zadržati samo ako je to nužno potrebno da bi se utvrdio ili provjerio njegov identitet. Kad je riječ o djeci, otisci prstiju moraju se od maloljetnika, a posebno male djece, uzeti na način prilagođen djeci. Osim toga, odgovarajućim se odredbama jamči da se dijete administrativno ne kazni ako se od njega iz opravdanog razloga nije moglo uzeti otiske prstiju ili prikaz lica te osigurava da tijela država članica upute dijete nacionalnim tijelima zaduženima za zaštitu djece ako sumnjaju da je zaštita djeteta koje je odbilo dati otiske prstiju upitna ili ako su jagodice prstiju ili ruke djeteta oštećene.

Provedbom prijedloga ne dovode se u pitanje prava podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ni korisnika međunarodne zaštite, posebno u pogledu zabrane u slučaju udaljenja, protjerivanja i izručenja, među ostalim u kontekstu prijenosa osobnih podataka trećim zemljama.

Kako je propisano člankom 52. stavkom 1. Povelje, svako ograničavanje prava na zaštitu osobnih podataka mora odgovarati cilju koji se želi postići i ne smije prelaziti ono što je potrebno za njegovo postizanje. Člankom 8. stavkom 2. Europske konvencije o ljudskim pravima isto se tako priznaje da zadiranje nekog javnog tijela u pravo osobe na privatnost može biti opravdano ako je to potrebno u interesu nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti ili sprečavanja kaznenih djela kao što je to slučaj u ovom prijedlogu. Prijedlogom se predviđa pristup EURODAC-u radi sprečavanja, otkrivanja ili istrage terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela, a za potrebe identifikacije državljana trećih zemalja koji prelaze vanjske granice i za potrebe pristupanja podacima o njihovim dosadašnjim putovanjima. Zaštitne mjere u pogledu osobnih podataka uključuju i pravo na pristup podacima ili pravo na ispravljanje ili brisanje podataka. Ograničavanjem razdoblja čuvanja podataka iz poglavlja 1. ovog obrazloženja isto se tako doprinosi zaštiti osobnih podataka kao temeljnom pravu.

Prijedlogom se predviđa pristup EURODAC-u radi sprečavanja, otkrivanja ili istrage terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela, a za potrebe identifikacije državljana trećih zemalja koji prelaze vanjske granice i za potrebe pristupanja podacima o njihovim kretanjima unutar EU-a. Nadalje, određena tijela kaznenog progona mogu zatražiti pristup podacima u EURODAC-u samo ako je opravdano očekivati da će se time znatno pridonijeti sprečavanju, otkrivanju ili istrazi kaznenih djela o kojima je riječ. Takve zahtjeve provjerava određeno tijelo kaznenog progona kako bi provjerilo jesu li ispunjeni strogi uvjeti u pogledu traženja pristupa EES-u za potrebe kaznenog progona.

Nadalje, prijedlogom se utvrđuju i stroge mjere za sigurnost podataka kako bi se zajamčila sigurnost obrađenih osobnih podataka te se njime uspostavlja nadzor nad aktivnostima obrade podataka za koje su zadužena neovisna javna tijela za zaštitu podataka, a određuje se i dokumentiranje svih izvršenih pretraživanja. U prijedlogu se navodi i da obrada svih osobnih podataka koju u EURODAC-u nakon što ih se izdvoji provode tijela kaznenog progona podliježe novoj Direktivi u području zaštite podataka o obradi osobnih podataka radi sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršenja kaznenih sankcija kojom se izvan snage stavlja Okvirna odluka Vijeća 2008/977/PUP. Prijedlogom se utvrđuju stroga pravila pristupa EURODAC-u i potrebne zaštitne mjere. Njime se predviđaju i prava pojedinaca na pristup, ispravak, brisanje i zaštitu, a posebno pravo na pravni lijek i nadzor nad postupcima obrade koje provode neovisna javna tijela. Prijedlog je osim toga potpuno u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, posebno u pogledu prava na zaštitu osobnih podataka, a u skladu je i s člankom 16. UFEU-a kojim se svakome jamči pravo na zaštitu osobnih podataka.

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Trenutačni prijedlog uključuje tehničku izmjenu središnjeg sustava EURODAC-a kako bi bilo moguće uspoređivati i pohranjivati sve tri kategorije podataka. Za dodatne će funkcionalnosti poput pohrane biografskih podataka zajedno s prikazom lica biti potrebne daljnje izmjene središnjeg sustava.

Ta je promjena navedena u financijskom izvještaju priloženom ovom prijedlogu.

Procjena od 29,872 milijuna EUR uključuje troškove tehničke nadogradnje središnjeg sustava te povećanja njegova kapaciteta pohrane i propusnosti. Uključuje i IT-usluge, softver i hardver, a pokrili bi se i troškovi nadogradnje i prilagodbe kojima bi se omogućilo pretraživanje svih kategorija podataka, što obuhvaća i azil i nezakonitu migraciju. Iznos uključuje i dodatne troškove osoblja potrebnog za agenciju eu-LISA.

5.OSTALI ELEMENTI

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

– Proširenje područja primjene EURODAC-a u svrhe vraćanja (članak 1. stavak 1. točka (b)): Područje primjene nove Uredbe o EURODAC-u prošireno je kako bi se državama članicama omogućilo da pohranjuju i pretražuju podatke o državljanima trećih zemalja ili osobama bez državljanstva koji nisu podnijeli zahtjev za međunarodnu zaštitu kako bi ih se moglo identificirati u svrhe vraćanja i ponovnog prihvata. Za te je svrhe dodana nova pravna osnova, članak 79. stavak 2. točka (c). EURODAC time postaje baza podataka za šire imigracijske svrhe i više mu nije isključiva svrha osigurati učinkovitu provedbu Dublinske uredbe III., ali to će i dalje biti njegov važan aspekt. EURODAC je baza podataka povezanih s azilom te se stoga podaci o otiscima prstiju nezakonitih migranata i podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu trenutačno uspoređuju samo s podacima povezanima s azilom. Podaci o otiscima prstiju uzetih od nezakonitih migranata na vanjskim granicama ne uspoređuju se s podacima o otiscima prstiju uzetih od državljana trećih zemalja za koje je utvrđeno da nezakonito borave na državnom području države članice.

Proširenjem područje primjene EURODAC-a omogućit će se nadležnim imigracijskom tijelima države članice da šalju i uspoređuju podatke o tim državljanima trećih zemalja s nezakonitim boravkom koji ne zatraže azil, a mogli bi se neopaženo kretati unutar Europske unije. Informacije iz pozitivnog rezultata potom bi mogle pomoći tijelima država članica u njihovoj zadaći identificiranja državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom na njihovu državnom području u svrhe vraćanja. Te bi informacije mogle biti i vrijedan dokaz za svrhe ponovnog evidentiranja i ponovnog prihvata.

– Osiguravanje prvenstva dublinskog postupka (članak 15. stavak 4. i članak 16. stavak 5.): Dodana je odredba kako bi se zajamčilo da, ako pozitivni rezultat u pogledu otisaka prstiju pokaže da je zahtjev za azil podnesen u Europskoj uniji, država članica koja je izvršila pretraživanje osigura da se kad je riječ o predmetnom pojedincu sustavno slijedi dublinski postupak, a ne postupak vraćanja. Svrha je toga zajamčiti da, ako se iz središnjeg sustava dobije više pozitivnih rezultata koji se odnose na istog pojedinca, država članica koja je pretražila EURODAC ne dvoji o tome koji postupak treba slijediti te da se nijednog podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu ne vrati u zemlju podrijetla ili treću zemlju ako bi se time prekršilo načelo zabrane protjerivanja. Kako bi se to postiglo, uvedena je „hijerarhija pozitivnih rezultata”.

– Obveza uzimanja otisaka prstiju i prikaza lica (članak 2.): U prijedlogu se državama članicama propisuje jasna obveza uzimanja i slanja otisaka prstiju i prikaza lica svih triju kategorija osoba te se njime osigurava da države članice s tim obvezama upoznaju podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu i državljane trećih zemalja ili osobe bez državljanstva. Otisci prstiju oduvijek su se morali uzeti i o tome se ispitanika obavješćivalo brošurom u skladu s člankom 29. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EU) br. 603/2013. Osim toga, tim se člankom državama članicama dopušta da u skladu s nacionalnim zakonodavstvom odrede sankcije pojedincima koji odbiju da im se uzmu prikaz lica ili otisci prstiju, u skladu s, gdje je to bitno, Radnim dokumentom službi Komisije o provedbi Uredbe o Eurodacu kojim se uspostavljaju najbolje prakse za uzimanje otisaka prstiju u državama članicama. 20 Međutim, unesene su i nove odredbe kojima se osigurava da se otisci prstiju i prikaz lica maloljetnika, posebno male djece, uzimaju na način prilagođen djeci. Tim se odredbama jamči i da se maloljetnik administrativno ne kazni ako ne pristane dati otiske prstiju ili prikaz lica i ako za to postoji dobar razlog te se osigurava da tijela države članice upute dijete nacionalnim tijelima zaduženima za zaštitu djece ako sumnjaju da je zaštita djeteta koje nije pristalo da mu se uzmu otisci prstiju ili prikaz lica upitna ili ako su jagodice prstiju ili ruke djeteta oštećene.

– Pohranjivanje osobnih podataka o ispitaniku (članci 12., 13. i 14.): EURODAC je uvijek radio samo s otiscima prstiju i u njemu prije nisu pohranjivani drugi osobni podaci o ispitaniku osim njegova spola. Novim se prijedlogom dopušta pohranjivanje osobnih podataka o ispitaniku poput imena, prezimena, dobi, datuma rođenja, državljanstva i putnih isprava te prikaza lica. Time će se imigracijskim tijelima i tijelima nadležnima za azil omogućiti da lako identificiraju pojedinca bez potrebe da informacije zatraže izravno od druge države članice. Osobni podaci o pojedincu mogu se iz središnjeg sustava dobiti samo kao pozitivni ili negativni rezultati. Razlog za to zaštita je prava na pristup tim podacima tako da osobne podatke nije moguće dobiti ako nema podudaranja otisaka prstiju ili prikaza lica.

Za svrhe Dublinske uredbe potrebno je ažurirati nove informacije u EURODAC-u koje se odnose na državu članicu koja postane odgovorna za razmatranje zahtjeva za azil nakon raspodjele podnositelja zahtjeva u drugu državu članicu. Tim će se pojasniti koja je država članica odgovorna na temelju preinačene Dublinske uredbe ako podnositelj zahtjeva nakon postupka raspodjele ili pozitivnog rezultata povezanog s otiscima prstiju pobjegne ili zatraži azil u drugoj državi članici.

– Biometrijske identifikacijske oznake (članci 2., 15. i 16.): Postojećom Uredbom o EURODAC-u omogućuje se samo usporedba podataka o otiscima prstiju. U Europskom migracijskom programu iz 2015. predloženo je da se u EURODAC dodaju druge biometrijske identifikacijske oznake kako bi se ublažili neki izazovi s kojima se države članice suočavaju zbog oštećenih jagodica prstiju i odbijanja osobe da joj se uzmu otisci prstiju. 21 Ovim se prijedlogom od država članica zahtijeva da od ispitanika uzmu prikaz lica radi slanja u središnji sustav, a uključuje i odredbe o usporedbi podataka o otiscima prstiju i prikazu lica zajedno te prikazima lica zasebno u utvrđenim uvjetima. Unos prikaza lica u središnji sustav priprema je za uvođenje pretraživanja s pomoću softvera za prepoznavanje lica u budućnosti.

Države članice i dalje će uzimati ravne otiske i otiske uzete zakretanjem svih deset prstiju, a to će se sada primjenjivati i na pojedince za koje se utvrdi da nezakonito borave u državi članici jer će za točnu usporedbu svih triju kategorija biti potreban isti skup otisaka prstiju.

– Usporedba i slanje svih kategorija svih podataka (članci 15. i 16.): U skladu s Uredbom (EU) br. 603/2013 pohranjivale su se samo dvije kategorije otisaka prstiju, a podaci su se mogli pretraživati samo usporedbom s podacima o otiscima prstiju podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu, dok će se sada pohranjivati i međusobno moći uspoređivati podaci svih triju kategorija o otiscima prstiju i prikazu lica. Tako će imigracijska tijela države članice moći provjeriti je li državljanin treće zemlje s nezakonitim boravkom u državi članici zatražio azil ili nezakonito prešao vanjsku granicu EU-a. Država članica isto će tako moći provjeriti je li osoba zadržana pri nezakonitom prelasku vanjske granice ikad nezakonito boravila u drugoj državi članici. Širim područjem pretraživanja moći će se u cijeloj Europskoj uniji pratiti uzorak nezakonitih i sekundarnih kretanja te možda utvrditi identitet pojedinca bez valjanih osobnih isprava.

– Smanjenje minimalne dobi za uzimanje otisaka prstiju na 6 godina (članci 10., 13. i 14.): minimalna dob za uzimanje otisaka prstiju oduvijek je bila 14 godina. U studiji Komisijina Zajedničkog istraživačkog centra o prepoznavanju otisaka prstiju djece 22 navodi se da se otisci prstiju djece mogu upotrijebiti u sustavima za automatsku usporedbu kao što je EURODAC ako se pri uzimanju otisaka pripazi da se dobiju kvalitetne slike i ako su djeca stara barem šest godina.

Brojne države članice pak uzimaju otiske prstiju od djece mlađe od šest godina u nacionalne svrhe, npr. radi izdavanja putovnice ili biometrijske boravišne dozvole.

Brojni podnositelji zahtjeva za međunarodnu zaštitu i državljani trećih zemalja koji nezakonito dolaze u EU putuju s obiteljima i nerijetko veoma malom djecom. Omogućivanjem identifikacije te djece s pomoću otisaka prstiju i prikaza lica lakše će se identificirati djeca razdvojena od obitelji tako što će se državama članicama omogućiti da na temelju pozitivnog rezultata o otiscima prstiju utvrde jesu li prije boravila u drugoj državi članici. Prijedlogom bi se usto dodatno zaštitili maloljetnici bez pratnje koji ne zatraže uvijek službeno međunarodnu zaštitu i koji pobjegnu izvan dosega institucija ili socijalnih službi zaduženih za skrb o njima. Njihov identitet nije moguće utvrditi na temelju postojećeg pravnog i tehničkog okvira. Stoga bi se sustav EURODAC-a mogao upotrijebiti za registraciju djece iz trećih zemalja ako nisu evidentirana u EU-u kako bi ih se moglo lakše pratiti te spriječiti njihovo iskorištavanje.

– Čuvanje podataka (članak 17.): Podaci o podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu i dalje se čuvaju deset godina. Time se osigurava da države članice mogu pratiti sekundarna kretanja unutar Europske unije nakon dodjele međunarodne zaštite ako predmetni pojedinac nema dopuštenje boraviti u drugoj državi članici. S obzirom na to da će se u područje primjene Dublinske uredbe uključiti korisnici međunarodne zaštite, ti se podaci sada mogu upotrijebiti kako bi se izbjeglice ili osobe kojima je odobrena supsidijarna zaštita vratile u državu članicu koja im je tu zaštitu odobrila.

Podaci o otiscima prstiju državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom koji ne zatraže azil čuvat će se pet godina. Razlog tome je to što EURODAC više nije samo baza podataka o podnositeljima zahtjeva za azil te je dulje čuvanje tih podataka nužno kako bi se nezakonita imigracija u EU i sekundarna kretanja u njemu mogli pratiti u dovoljnoj mjeri. Razdoblje pohrane odgovara najduljem razdoblju na koje je pojedincu moguće zabraniti ulazak u migracijske svrhe kako je utvrđeno člankom 11. Direktive 2008/115/EZ o vraćanju, razdoblju čuvanja podataka za pohranu informacija o vizi (članak 23. Uredbe o vizama) i predloženom razdoblju čuvanja podataka za pohranu podataka u sustava ulaska/izlaska (članak 31. EES-a).

– Prijevremeno brisanje podataka (članak 18.): Prijevremeno brisanje podataka ne mijenja se kad je riječ o podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu ni državljanima trećih zemalja ili osobama bez državljanstva s nezakonitim boravkom koji su stekli državljanstvo. Podaci o tim pojedincima pohranjeni u središnjem sustavu bit će prijevremeno izbrisani ako steknu državljanstvo države članice jer tada više neće biti obuhvaćeni područjem primjene EURODAC-a.

Podaci se više neće prijevremeno brisati kad je riječ o državljanima trećih zemalja ili osobama bez državljanstva s nezakonitim boravkom kojima je izdana potvrda o prebivalištu ili su napustile područje Europske unije. Te je podatke potrebno čuvati za slučaj prestanka valjanosti potvrde o prebivalištu, koja uobičajeno daje pravo vremenski ograničenog boravka, i prekoračenja ostanka pojedinca ili za slučaj da državljanin treće zemlje s nezakonitim boravkom koji se vratio u treću zemlju pokuša ponovno nezakonito ući u EU.

– Označivanje podataka o državljanima trećih zemalja s nezakonitim boravkom (članak 19. stavci 4. i 5.): Na temelju postojeće Uredbe o EURODAC-u podaci o državljanima trećih zemalja s nezakonitim boravkom koji ne podnesu zahtjev za azil u Europskoj uniji prijevremeno se brišu nakon izdavanja potvrde o prebivalištu. Prijedlogom se uvode izmjene kako bi se ti podaci mogli označiti umjesto prijevremeno izbrisati da bi država članica pri pretraživanju EURODAC-a kojim se iz središnjeg sustava dobije označen pozitivan rezultat mogla odmah utvrditi je li državljaninu treće zemlje s nezakonitim boravkom izdana potvrda o prebivalištu u drugoj državi članici. Potom može biti moguće, na temelju članka 6. stavka 2. Direktive o vraćanju, vratiti pojedinca u državu članicu koja je izdala potvrdu o prebivalištu.

Podacima o podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu može se u svrhe kaznenog progona pristupati najdulje tri godine; međutim, pristup u svrhe kaznenog progona podacima o državljanima trećih zemalja koji ne podnesu zahtjev za međunarodnu zaštitu i kojima je izdana privremena potvrda o prebivalištu neće se vremenski ograničiti. Time se osigurava da je podatke moguće pretraživati ako potvrda o prebivalištu istekne prije petogodišnjeg razdoblja čuvanja podataka. S podacima koji pripadaju podnositeljima zahtjeva za azil i dalje će se kad je o prethodno navedenom riječ postupati drugačije jer ti podnositelji imaju veće izglede za obnavljanje boravišne dozvole kao korisnici međunarodne zaštite odnosno za dobivanje dugoročne boravišne dozvole.

– Dijeljenje informacija dobivenih iz EURODAC-a s trećim zemljama (članak 38.): Dijeljenje informacija s trećom zemljom, međunarodnom organizacijom ili privatnim subjektom strogo je zabranjeno postojećom Uredbom. Zbog proširenja područja primjene EURODAC-a kako bi država članica mogla upotrijebiti podatke iz EURODAC-a za identifikaciju i ponovno evidentiranje državljanina treće zemlje s nezakonitim boravkom u svrhe vraćanja i ponovnog prihvata bit će nužno u nekim slučajevima dijeliti podatke s trećom zemljom u zakonite i isključive svrhe vraćanja. Stoga je uključena odredba kojom se dopušta dijeljenje podataka s trećim zemljama u svrhe vraćanja i za to propisuju strogi uvjeti. Osim toga, strogo se zabranjuje da bazi podataka EURODAC-a pristupa treća zemlja ako nije stranka Dublinske uredbe ili da država članica provjerava podatke u ime treće zemlje. Dodavanjem te odredbe o dijeljenju podataka s trećim zemljama EURODAC se usklađuje s drugim bazama podataka poput VIS-a i sustava ulaska/izlaska koji također sadržavaju slične odredbe o dijeljenju informacija u svrhe vraćanja.

– Pristup tijela kaznenog progona i EUROPOL-a (članak 20. stavak 3.): Odredbe o pristupu tijela kaznenog progona blago su izmijenjene kako bi se osigurala mogućnost usporedbe u odnosu na sve tri kategorije podataka pohranjenih u središnjem sustavu kada tijelo kaznenog progona pretražuje sustav te u budućnosti omogućilo pretraživanje na temelju prikaza lica.

– Dopuštanje pripadnicima europske granične i obalne straže i stručnjacima EASO-a iz države članice da uzimaju otiske prstiju (članak 10. stavak 3. i članak 13. stavak 7.): Prijedlogom se dopušta, o čemu odlučuje država članica, da pripadnici Europske agencije za graničnu [i obalnu] stražu i stručnjaci država članica za azil razmješteni u državi članici pod okriljem EASO-a uzimaju i šalju otiske prstiju u EURODAC u ime države članice. Prijedlogom se te funkcije ograničavaju na područja u kojima su za to ovlaštene obje agencije (tj. na vanjske granice za one koji nezakonito ulaze i na podnositelje zahtjeva za azil).

– Statistika (članak 9.): Kako bi se povećala transparentnost podataka iz EURODAC-a, izmijenjene su vrste statističkih podataka koji se objavljuju i učestalost objava agencije euLISA. Uključene su nove odredbe kako bi se statistički podaci dobiveni iz EURODAC-a mogli dijeliti s odgovarajućim agencijama za pravosuđe i unutarnje poslove radi analize i istraživanja. U statističkim podacima koje radi toga sastavi agencija eu-LISA ne smiju se navesti imena, datum rođenja ni drugi osobni podaci kojima bi bilo moguće identificirati ispitanika. Uvedene su i izmjene kojima se Komisiji dopušta da od agencije eu-LISA zatraži ad hoc statistike.

– Arhitektura središnjeg sustava i operativno upravljanje njime (članci 4. i 5.): Uvedene su promjene u pogledu komunikacijske infrastrukture kako bi se u središnjem sustavu mogao koristiti Eurodomain, čime će ostvariti znatne ekonomije razmjera. U arhitekturu sustava uključeno je i operativno upravljanje DubliNetom kao postojećom odvojenom komunikacijskom infrastrukturom za potrebe Dublinske uredbe i time će se osigurati da se agenciji eu-LISA, koja je trenutačno nadležna samo za operativno upravljanje na temelju odvojenog Memoranduma o razumijevanju s Komisijom (GU HOME), prenesu i financijsko i operativno upravljanje.

– Slanje informacija o negativnim rezultatima (članak 26. stavak 6.): Države članice sada će morati obavijestiti agenciju eu-LISA samo o tome da je u središnjem sustavu zabilježen negativan rezultat te joj pružiti informacije o tom rezultatu kako bi mogla izdvojiti zapis o negativnom rezultatu iz baze podataka. Agencija eu-LISA u budućnosti će izrađivati statistike o broju prijavljenih negativnih rezultata te Komisiju više neće biti potrebno izravno izvješćivati o negativnom rezultatu.

– Korištenje stvarnih osobnih podataka radi testiranja (članak 5. stavak 1.): Kad je riječ o testiranju središnjeg sustava EURODAC-a, agencija eu-LISA bila je u testnom okruženju i pri testiranju novih tehnologija ograničena na izmišljene podatke, zbog čega u testiranju nisu dobiveni dobri rezultati. Prijedlogom se dopušta upotreba stvarnih osobnih podataka pri testiranju središnjeg sustava radi dijagnostike i popravka, kao i upotreba novih tehnologija i tehnika, pod strogim uvjetima i uz uvjet da se podaci anonimiziraju u svrhe testiranja i da ih se ne može iskoristiti za identifikaciju pojedinca.

ê 603/2013 (prilagođeno)

2016/0132 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu [Uredbe (EU) br. 604/2013 o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva] Ö radi identificiranja državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva s nezakonitim boravkom Õ i o zahtjevima za usporedbu s podacima iz Eurodaca od strane tijela kaznenog progona država članica i Europola u svrhu kaznenog progona te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1077/2011 o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (preinaka)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 78. stavak 2. točku (e),  članak 79. stavak 2. točku (c), Õ članak 87. stavak 2. točku (a) i članak 88. stavak 2. točku (a),

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog nadzornika za zaštitu podataka,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

ê 603/2013 uvodna izjava 1 (prilagođeno)

(1)Potrebno je provesti cijeli niz značajnih izmjena Uredbe Vijeća (EZ) br. 2725/2000 od 11. prosinca 2000. o osnivanju sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Dublinske konvencije 23 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 407/2002 od 28. veljače 2002. o utvrđivanju određenih pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 2725/2000 o osnivanju sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Dublinske konvencije 24 .  Uredbe (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 25 . Õ  Navedenu bi Uredbu trebalo Õ Navedene bi Uredbe trebalo preinačiti radi jasnoće.

ê 603/2013 uvodna izjava 2

(2)Zajednička politika azila, uključujući zajednički europski sustav azila, sastavni je dio cilja Europske unije za postupno stvaranje područja slobode, sigurnosti i pravde, otvorenog za one koje su okolnosti prisilile na traženje međunarodne zaštite u Uniji.

ê 603/2013 uvodna izjava 3 (prilagođeno)

(3)Europsko vijeće je 4. studenoga 2004. donijelo Haški program kojim se utvrđuju ciljevi koje treba provesti u području slobode, sigurnosti i pravde u razdoblju 2005. – 2010. Europski pakt o imigraciji i azilu, koji je 15. – 16. listopada 2008. odobrilo Europsko vijeće, pozvao je na završetak uspostave Zajedničkog europskog sustava azila stvaranjem jedinstvenog postupka koji bi sadržavao zajednička jamstva i jedinstven status za izbjeglice i za osobe koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu.

ê 603/2013 uvodna izjava 4 (prilagođeno)

(4)Za potrebe primjene Uredbe (EU) br. […/…] Europskog parlamenta i Vijeća 26 od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva 27 , potrebno je utvrditi identitet podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i osoba zadržanih pri nezakonitom prelasku vanjskih granica Unije. Također je poželjno, radi učinkovite primjene Uredbe (EU) br. […/…], a posebno njezinih članaka[..] i [..], dozvoliti dopustiti svakoj državi članici da provjeri je li državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva koja nezakonito boravi na njezinuom državnom području podnijela zahtjev za međunarodnu zaštitu u drugoj državi članici.

ê 603/2013 uvodna izjava 5 (prilagođeno)

ð novo

(5)Otisci prstiju čine ð Biometrijski su podaci ï važan element utvrđivanja točnog identiteta takvih osoba. Potrebno je uspostaviti sustav za usporedbu njihovih podataka o njihovim otiscima prstiju i ð prikazu lica ï.

ê 603/2013 uvodna izjava 6

ð novo

(6)U tu je svrhu potrebno uspostaviti sustav poznat pod nazivom „Eurodac”, koji se sastoji od središnjeg sustava koji će upravljati računalnom središnjom bazom podataka o otiscima prstiju i ð prikazu lica ï , kao i elektronička sredstva prijenosa između država članica i središnjeg sustava, dalje u tekstu „komunikacijska infrastruktura”.

ò novo

(7)Za svrhe primjene i provedbe Uredbe (EU) br. […/…] potrebno je osigurati i odvojenu sigurnu komunikacijsku infrastrukturu, koju tijela država članica nadležna za azil mogu upotrebljavati za razmjenu informacija o podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Taj sigurni elektronički način prijenosa naziva se „DubliNet” i njime bi trebala upravljati i rukovati agencija eu-LISA.

ê 603/2013 uvodna izjava 7 (prilagođeno)

(8)U Haškom je programu pozvano na poboljšavanje pristupa postojećim sustavima prikupljanja podataka u Uniji. Osim toga, u Stokholmskom je programu pozvano na ciljano prikupljanje podataka i razvoj razmjene informacija i njezinih alata koji odgovara potrebama tijela kaznenog progona.

ò novo

(9)Tijekom izbjegličke i migracijske krize 2015. uočeni su izazovi s kojima se neke države članice suočavaju pri uzimanju otisaka prstiju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva čiji je boravak nezakonit i koji su pokušali izbjeći postupke za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu. U Komunikaciji Komisije od 13. svibnja 2015. pod naslovom „Europski migracijski program” 28 navodi se da „države članice također moraju u potpunosti primjenjivati pravila o uzimanju otisaka prstiju migranata na granicama” te se predlaže da će „Komisija istražiti i načine na koje bi se biometrijske identifikacijske oznake mogle koristiti u cijelom sustavu Eurodac (npr. tehnike prepoznavanja lica korištenjem digitalnih fotografija)”.

(10)Kako bi se državama članicama pomoglo prevladati izazove koji se odnose na neusklađenost s postupkom uzimanja otisaka prstiju, u Uredbi se dopušta i da se kao krajnje rješenje uspoređuju prikazi lica bez otisaka prstiju ako otiske prstiju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva nije moguće uzeti jer su jagodice prstiju oštećene, namjerno ili nanamjerno, ili su vrhovi prstiju amputirani. Ako razlog neusklađenosti nije stanje jagodica prstiju osobe, države članice trebale bi prije nego što se pribjegne usporedbi korištenjem samo prikaza lica učiniti sve kako bi osigurale da se od ispitanika mogu uzeti otisci prstiju. Ako se prikazi lica koriste u kombinaciji s podacima o otiscima prstiju, omogućuje se smanjenje broja registriranih otisaka prstiju i istodobno postiže jednaka točnost identifikacije.

(11)Vraćanje državljana trećih zemalja koji nemaju pravo boraviti u Uniji, u skladu s temeljnim pravima kao općim načelima zakonodavstva Unije i međunarodnog prava, uključujući zaštitu izbjeglica i obveze u pogledu ljudskih prava, te u skladu s odredbama Direktive 2008/115/EZ 29 , ključan je dio sveobuhvatnih napora da se riješe problemi povezani s migracijom i, posebno, smanji i suzbije nezakonita migracija. Potrebno je povećati učinkovitost sustava Unije za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom kako bi se održalo povjerenje javnosti u Unijin sustav migracije i azila, usporedno s naporima koji se ulažu kako bi se zaštitile osobe koje trebaju zaštitu.

(12)Nacionalna tijela u državama članicama suočavaju se s poteškoćama pri identificiranju državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom koji se služe obmanom kako bi izbjegli identifikaciju i otežali postupke ponovnog evidentiranja u pogledu njihova vraćanja i ponovnog prihvata. Stoga je ključno osigurati da se informacije o državljanima trećih zemalja ili osobama bez državljanstva za koje se otkrije da nezakonito borave u EU-u prikupljaju i da ih se šalje u Eurodac te da ih se uspoređuje i s informacijama prikupljenima i poslanima u svrhu utvrđivanja identiteta podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i državljana trećih zemalja uhićenih zbog nezakonitog prelaska vanjskih granica Unije, kako bi se ih se lakše identificiralo i ponovno evidentiralo, osigurali njihovo vraćanje i ponovni prihvat te smanjila zloupraba identiteta. Osim toga, time bi se trebalo skratiti administrativne postupke koji su potrebni za osiguranje vraćanja i ponovnog prihvata državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom, uključujući razdoblje tijekom kojeg ih se može administrativno zadržati dok se čeka na njihovo udaljavanje. Trebalo bi se omogućiti i utvrđivanje tranzitnih trećih zemalja, koje bi mogle ponovno prihvatiti državljane trećih zemalja s nezakonitim boravkom.

(13)Vijeće je u zaključcima od 8. listopada 2015. o budućnosti politike vraćanja podržalo Komisijinu inicijativu da se istraži mogućnost proširenja područja primjene i svrhe Eurodaca kako bi se omogućila upotreba podataka u svrhe vraćanja 30 . Države članice trebale bi raspolagati potrebnim alatima kako bi mogle otkriti nezakonitu migraciju u Uniju i sekundarna kretanja državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom u Uniji. Stoga bi podaci u Eurodacu trebali biti dostupni, podložno uvjetima navedenima u ovoj Uredbi, određenim tijelima država članica kako bi ona mogla provoditi usporedbe.

(14)U Komunikaciji Komisije o jačem i pametnijem informacijskom sustavu za granice i sigurnost 31 naglašeno je da je dugoročni cilj poboljšati interoperabilnost informacijskih sustava, a isto su utvrdili i Europsko vijeće i Vijeće. Predlaže se osnivanje stručne skupine za informacijske sustave i interoperabilnost kako bi se pristupilo rješavanju pitanja pravne i tehničke izvedivosti postizanja interoperabilnosti informacijskih sustava za granice i sigurnost. Ta bi skupina trebala procijeniti nužnost i proporcionalnost uspostave interoperabilnosti sa schengenskim informacijskim sustavima (SIS) i viznim informacijskim sustavima (VIS) te ispitati je li potrebno revidirati pravni okvir za pristup tijela kaznenog progona EURODAC-u.

ê 603/2013 uvodna izjava 8

(15)Za borbu protiv terorističkih kaznenih djela i drugih teških kaznenih djela od ključne je važnosti da tijela kaznenog progona imaju najpotpunije i najaktualnije moguće podatke kako bi mogla obaviti svoje zadaće. Informacije sadržane u Eurodacu potrebne su u svrhu sprečavanja, otkrivanja ili istrage terorističkih kaznenih djela iz Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. o suzbijanju terorizma 32 ili o drugim teškim kaznenim djelima iz Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica 33 . Stoga bi podaci u Eurodacu trebali biti dostupni, podložno uvjetima navedenima u ovoj Uredbi, za usporedbu od strane određenih tijela država članica i Europskog policijskog ureda (Europol).

ê 603/2013 uvodna izjava 9

(16)Ovlasti tijela kaznenog progona u pogledu pristupa Eurodacu ne bi trebale dovoditi u pitanje pravo podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu da se njegov ili njezin zahtjev pravovremeno obradi u skladu s relevantnim pravom. Nadalje, bilo kakvo naknadno praćenje nakon dobivanja pozitivnih rezultata iz Eurodaca također ne bi to pravo trebalo dovoditi u pitanje.

ê 603/2013 uvodna izjava 10 (prilagođeno)

(17)Komisija  je Õ u svojoj Komunikaciji Vijeću i Europskom parlamentu od 24. studenoga 2005. o poboljšanoj učinkovitosti, boljoj interoperabilnosti i sinergijama između europskih baza podataka u području pravosuđa i unutarnjih poslova navodi  navela Õ da bi tijela odgovorna za unutarnju sigurnost mogla imati pristup Eurodacu u precizno definiranim slučajevima, kada postoji osnovana sumnja da je počinitelj terorističkog ili drugog teškog kaznenog djela podnio zahtjev za međunarodnu zaštitu. U navedenoj je Komunikaciji također navela da se načelom proporcionalnosti zahtijeva da se u tu svrhu odgovori potraže u Eurodacu samo ako postoji prevladavajući interes javne sigurnosti, odnosno ako je djelo koje je počinio zločinac ili terorist kojeg treba identificirati toliko neprihvatljivo da opravdava pretraživanje baze podataka koja sadržava popis osoba koje nisu kažnjavane, te je stoga zaključila da prag za pretraživanje Eurodaca od strane tijela odgovornih za unutarnju sigurnost uvijek mora biti znatno viši od praga za pretraživanje baza podataka o kažnjavanimh osobama.

ê 603/2013 uvodna izjava 11

(18)Štoviše, Europol ima važnu ulogu u pogledu suradnje među tijelima država članica u području istraživanja prekograničnog kriminala kao potpore u sprečavanju, analizama i istrazi kriminala na razini Unije. Prema tome, Europol bi također trebao imati pristup Eurodacu u okviru svojih zadaća i u skladu s Odlukom Vijeća 2009/371/PUP od 6. travnja 2009. o osnivanju Europskog policijskog ureda (Europol) 34 .

ê 603/2013 uvodna izjava 12

(19)Zahtjeve za usporedbu podataka iz Eurodaca od strane Europola trebalo bi dozvoliti samo u određenim slučajevima, u posebnim okolnostima i pod strogim uvjetima.

ê 603/2013 uvodna izjava 13

ð novo

(20)S obzirom na to da je Eurodac prvotno osnovan da bi se olakšala primjena Dublinske konvencije, pristup Eurodacu za potrebe sprečavanja, otkrivanja ili istrage terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela predstavlja izmjenu prvotne svrhe Eurodaca, što dolazi u sukob s temeljnim pravom poštovanja privatnog života pojedinaca čiji se osobni podaci obrađuju u Eurodacu. ð U skladu sa zahtjevima iz članka 52. stavka 1. Povelje Europske unije o temeljnim pravima, ï sSvako takvo uplitanje mora biti u skladu sa zakonom, koji mora biti sastavljen dovoljno precizno da bi pojedincima dozvolio da prilagode svoje ponašanje te mora štititi pojedince od arbitrarnosti i dovoljno jasno naznačiti raspon slobode odlučivanja dodijeljene nadležnim tijelima te način njegova korištenja. Svako uplitanje mora u demokratskom društvu biti opravdano potrebom zaštite legitimnog i razmjernog biti nužno ð za istinsko ispunjenje cilja od općeg ï interesa te razmjerno legitimnom cilju koji se želi ostvariti.

ê 603/2013 uvodna izjava 14

(21)Iako prvotna svrha uspostavljanja sustava Eurodac nije zahtijevala mogućnost usporedbe podataka s bazom podataka na temelju latentnog otiska prstiju, odnosno daktiloskopskog traga koji se može pronaći na mjestu zločina, takva je mogućnost od temeljne važnosti u području policijske suradnje. Mogućnost usporedbe latentnog otiska prstiju s podacima o otiscima prstiju pohranjenima u Eurodacu u slučajevima u kojima postoje opravdani razlozi za vjerovati da bi počinitelj ili žrtva mogli pripadati jednoj od kategorija obuhvaćenih ovom Uredbom osigurat će određenim tijelima država članica vrlo važan alat za sprečavanje, otkrivanje ili istragu terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela kada su, na primjer, latentni otisci prstiju jedini dokaz s mjesta zločina.

ê 603/2013 uvodna izjava 15

(22)Ovom se Uredbom također utvrđuju uvjeti pod kojima bi trebalo odobriti zahtjeve za usporedbu podataka o otiscima prstiju s podacima iz Eurodaca za potrebe sprečavanja, otkrivanja ili istrage terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela, kao i potrebne mjere zaštite radi osiguravanja zaštite temeljnog prava na poštovanje privatnog života pojedinaca čiji se podaci obrađuju u Eurodacu. Strogost tih uvjeta odražava činjenicu da su u bazu podataka Eurodac upisani podaci o otiscima prstiju osoba za koje se ne sumnja da su počinile terorističko kazneno djelo ili drugo teško kazneno djelo.

ê 603/2013 uvodna izjava 16 (prilagođeno)

(23)S ciljem osiguravanja jednakog postupanja prema svim podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu i korisnicima međunarodne zaštite, kao i da bi se osigurala usklađenost s trenutačnom pravnom stečevinom Unije u području azila, posebno s Direktivom 2011/95/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni status izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite, 35 i Uredbom (EU) br. […/…]604/2013,  područje primjene Õ primjereno je proširiti područje primjene ove Uredbe kako bi se uključili podnositelji  uključuje podnositelje Õ zahtjeva za supsidijarnu zaštitu i osobe koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu.

ê 603/2013 uvodna izjava 17

ð novo

(24)Također je potrebno zatražiti od država članica da odmah uzmu i pošalju podatke o otiscima prstiju svakog podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i svakog državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva zadržanih pri nezakonitom prelasku vanjske granice države članice ð ili otkrivenih da nezakonito borave u državi članici ï , ako osoba o kojoj je riječ ima najmanje ð šest ï 14 godina.

ò novo

(25)U pogledu povećanja zaštite maloljetnika bez pratnje koji nisu podnijeli zahtjev za međunarodnu zaštitu i djece koja mogu biti razdvojena od obitelji, također je potrebno uzeti otiske prstiju i prikaz lica radi pohrane u središnjem sustavu kako bi se identitet djeteta lakše utvrdio i državi članici pomoglo da pronađe njegovu rodbinu ili otkrije moguće veze s drugom državom članicom. Utvrđivanje rodbinskih veza ključni je element ponovne uspostave jedinstva obitelji i blisko je povezano s utvrđivanjem najboljih interesa djeteta i, na kraju, postizanjem trajnog rješenja.

(26)Države članice trebale bi pri primjeni ove Uredbe ponajprije voditi računa o dobrobiti maloljetnika. Kada država članica koja podnosi zahtjev utvrdi da se podaci iz Eurodaca odnose na dijete, ti se podaci smiju koristiti samo u svrhu kaznenog progona od strane države članice koja je podnijela zahtjev, u skladu s propisima te države koji se primjenjuju na maloljetnike i u skladu s obvezom da se najprije razmotri što je u najboljem interesu djeteta.

ê 603/2013 uvodna izjava 18 (prilagođeno)

ð novo

(27)Potrebno je utvrditi točna pravila za slanje takvih podataka o otiscima prstiju ð i prikazu lica ï u središnjemi sustavu, upis takvih podataka o otiscima prstiju ð i prikazu lica ï i ostalih odgovarajućih  osobnih Õ podataka u središnji sustav, njihovu pohranu, njihovu usporedbu s ostalim podacima o otiscima prstiju ð i prikazu lica ï , slanje rezultata takve usporedbe te označivanje i brisanje upisanih podataka. Takva pravila mogu biti različita za različite kategorije državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva te bi trebala biti posebno prilagođena njihovuom položaju.

ê 603/2013 uvodna izjava 19 (prilagođeno)

ð novo

(28)Države članice trebale bi osigurati slanje podataka o otiscima prstiju ð i prikazu lica ï odgovarajuće kvalitete u svrhu usporedbe pomoću računalnog sustava za prepoznavanje otisaka prstiju ð i prikaza lica ï. Sva tijela s pravom pristupa Eurodacu trebala bi ulagati u odgovarajuće osposobljavanje i potrebnu tehnološku opremu. Tijela s pravom pristupa Eurodacu trebala bi obavijestiti Europsku agenciju za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde osnovanu Uredbom (EU) br. 1077/2011 Europskog parlamenta i Vijeća 36 („aAgencija  eu-LISA Õ”) o posebnim poteškoćama u vezi s kvalitetom podataka, kako bi se te poteškoće uklonile.

ê 603/2013 uvodna izjava 20

ð novo

(29)Ako trenutačno ili trajno nije moguće uzeti i/ili poslati podatke o otiscima prstiju ð i prikazu lica ï, zbog razloga poput nedovoljne kvalitete podataka za primjerenu usporedbu, tehničkih problema, razloga povezanih sa zaštitom zdravlja ili zbog nemogućnosti uzimanja otisaka prstiju ð ili prikaza lica ï od ispitanika zbog okolnosti izvan njegove ili njezine kontrole , to ne bi trebaloa nepovoljno utjecati na ispitivanje ili odluku o podnošenju zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je podnijela ta osoba.

ò novo

(30)Države članice upućuje se na radni dokument službi Komisije o provedbi Uredbe o Eurodacu u pogledu obveze uzimanja otisaka prstiju koji je Vijeće donijelo 20. srpnja 2015. 37 i u kojem je utvrđen pristup s najboljim praksama za uzimanje otisaka prstiju od državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom. Ako je nacionalnim zakonodavstvom države članice dopušteno uzimanje otisaka prstiju silom ili prisilom u krajnjoj nuždi, te mjere moraju biti u potpunosti u skladu s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima. Državljane trećih zemalja za koje se smatra da su ranjive osobe i maloljetnici ne bi se smjelo prisiljavati na davanje otisaka prstiju ili uzimanja prikaza lica, osim u opravdanim slučajevima dopuštenima nacionalnim zakonodavstvom.

ê 603/2013 uvodna izjava 21 (prilagođeno)

ð novo

(31)Stručnjak osposobljen za otiske prstiju trebao bi provjeriti pozitivne rezultate dobivene iz Eurodaca kako bi se osiguralo odgovarajuće utvrđivanje odgovornosti u okviru Uredbe (EU) br. 604/2013 ð ; točna identifikacija državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva ï i točna identifikacija osumnjičenika za kazneno djelo ili žrtve kaznenog djela čiji bi podaci mogli biti pohranjeni u Eurodacu. ð Provjeriti bi trebalo i pozitivne rezultate dobivene iz Eurodaca temeljene na prikazima lica ako se vjeruje da bi se rezultat mogao odnositi na istu osobu. ï

ê 603/2013 uvodna izjava 22 (prilagođeno)

ð novo

(32)Državljani trećih zemalja ili osobe bez državljanstva koje su zatražile međunarodnu zaštitu u jednoj državi članici mogu tijekom razdoblja od više godina imati mogućnost ð pokušati ï zatražiti međunarodnu zaštitu u drugoj državi članici. Stoga bi najduže razdoblje čuvanja podataka o otiscima prstiju ð i prikazu lica ï u središnjem sustavu trebalo biti razmjerno dugo. S obzirom na to da će većina državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva koje su nekoliko godina boravile u Uniji, nakon tog razdoblja, ostvariti uređen status ili čak državljanstvo države članice, razdoblje od deset godina trebalo bi se smatrati razumnim razdobljem za pohranu podataka o otiscima prstiju ð i prikazu lica ï .

ò novo

(33)U pogledu uspješnog sprečavanja i praćenja nedopuštenih kretanja državljana trećih zemalja i osoba bez državljanstva koji nemaju pravo boravka u Uniji kao i poduzimanja potrebnih mjera za uspješno provođenje stvarnog vraćanja u treće zemlje i ponovnog prihvata u njima u skladu s Direktivom 2008/115/EZ 38 i pravom na zaštitu osnovnih podataka, razdoblje od pet godina trebalo bi se smatrati nužnim razdobljem za pohranu podataka o otiscima prstiju i prikazu lica.

ê 603/2013 uvodna izjava 23

ð novo

(34)Razdoblje pohrane trebalo bi biti kraće u određenim posebnim slučajevima kada nema potrebe toliko dugo čuvati podatke o otiscima prstiju ð i prikazu lica kao ni sve druge osobne podatke. ï Podatke o otiscima prstiju ð i prikazu lica te sve druge osobne podatke državljanina treće zemlje ï trebalo bi izbrisati odmah nakon što državljani trećih zemalja ili osobe bez državljanstva dobiju državljanstvo države članice.

ê 603/2013 uvodna izjava 24

ð novo

(35)Primjereno je pohraniti podatke koji se odnose na one ispitanike čiji su otisci prstiju ð i prikazi lica ï već bili upisani u Eurodacu u trenutku podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu i kojima je odobrena međunarodna zaštita u državi članici kako bi se omogućilo uspoređivanje s podacima upisanima nakon podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

ê 603/2013 uvodna izjava 25 (prilagođeno)

(36)Agenciji  eu-LISA Õ je od dana kada je započela s radom, odnosno od 1. prosinca 2012., povjerena je provedba zadaća Komisije u vezi s operativnim upravljanjem sustavom Eurodac u skladu s ovom Uredbom te su joj povjerene određene zadaće koje se odnose na komunikacijsku infrastrukturu. Agencija bi trebala preuzeti zadaće koje su joj povjerene u okviru ove Uredbe, te bi na odgovarajući način trebalo izmijeniti odgovarajuće odredbe Uredbe (EU) br. 1077/2011. Osim toga, Europol bi trebao imati status promatrača na sastancima upravnog odbora aAgencije  eu-LISA Õ kada su na dnevnom redu pitanja koja se odnose na primjenu ove Uredbe u vezi s pristupom određenih tijela država članica i Europola sustavu Eurodaca u vezi s traženjem podataka za potrebe sprečavanja, otkrivanja ili istrage terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela. Europolu bi trebalo omogućiti imenovanje predstavnika u savjetodavnoj skupini za Eurodac aAgencije  eu-LISA Õ.

ê 603/2013 uvodna izjava 26

Pravilnik o osoblju za dužnosnike Europske unije („Pravilnik o osoblju za dužnosnike”) i Uvjeti zaposlenja ostalih službenika („Uvjeti zaposlenja”) utvrđeni Uredbom (EEZ, Euratom, EZUČ) br. 259/68 Vijeća 39 (dalje u tekstu zajedno „Pravilnik o osoblju”) trebao se primjenjivati na sve članove osoblja koje radi u Agenciji na pitanjima u vezi s ovom Uredbom.

ê 603/2013 uvodna izjava 27 (prilagođeno)

(37)Potrebno je jasno utvrditi odgovornosti Komisije i aAgencije  eu-LISA Õ u vezi sa središnjim sustavom i komunikacijskom infrastrukturom, te odgovornosti država članica u odnosu na obradu podataka, sigurnost podataka, pristup upisanim podacima te njihovo ispravljanje i brisanje.

ê 603/2013 uvodna izjava 28

(38)Potrebno je odrediti nadležna tijela država članica kao i nacionalnu pristupnu točku preko koje se šalju zahtjevi za usporedbu s podacima iz Eurodaca i voditi popis operativnih jedinica unutar određenih tijela koje su ovlaštene zatražiti takvu usporedbu u posebnu svrhu sprečavanja, otkrivanja ili istrage terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela.

ê 603/2013 uvodna izjava 29

(39)Operativne jedinice u okviru određenih tijela trebale bi nacionalnoj pristupnoj točki, uz posredovanje tijela za provjeru, podnijeti zahtjeve za usporedbu s podacima pohranjenima u središnjem sustavu, te bi zahtjeve trebalo obrazložiti. Operativne jedinice u okviru određenih tijela koje su ovlaštene zatražiti usporedbe s podacima iz Eurodaca ne bi trebale postupati kao tijelo za provjeru. Tijela za provjeru trebala bi djelovati nezavisno od određenih tijela i trebala bi, na nezavisni način, biti odgovorna za osiguranje stroge usklađenosti s uvjetima za pristup uspostavljenima ovom Uredbom. Tijela za provjeru bi zatim trebala, preko nacionalne pristupne točke, proslijediti zahtjev za usporedbu središnjem sustavu, bez prosljeđivanja razloga za podnošenje zahtjeva, nakon provođenja provjere da su ispunjeni svi uvjeti za pristup. U iznimnim hitnim slučajevima kada je pristup u ranoj fazi potreban da bi se odgovorilo na posebnu i stvarnu prijetnju koja se odnosi na teroristička kaznena djela ili druga teška kaznena djela, tijelo za provjeru trebalo bi odmah obraditi zahtjev, a provjeru izvršiti naknadno.

ê 603/2013 uvodna izjava 30

(40)Određeno tijelo i tijelo za provjeru mogu biti dio iste organizacije, ako to dopušta nacionalno zakonodavstvo, ali bi tijelo za provjeru kod izvršavanja zadaća u okviru ove Uredbe trebalo djelovati nezavisno.

ê 603/2013 uvodna izjava 31

(41)Za potrebe zaštite osobnih podataka i da bi se isključile sistematične usporedbe koje bi trebalo zabraniti, obrada podataka iz Eurodaca trebala bi se provoditi samo u posebnim slučajevima i kada je to potrebno za potrebe sprečavanja, otkrivanja ili istrage terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela. Posebnim se slučajem smatra kada je zahtjev za usporedbu povezan s posebnom i konkretnom situacijom ili posebnom i konkretnom opasnosti povezanom s terorističkim kaznenim djelom ili drugim teškim kaznenim djelom, ili s posebnim osobama u odnosu na koje postoje ozbiljni razlozi za sumnju da će počiniti ili da su počinile takvo kazneno djelo. O posebnom je slučaju riječ i kada je zahtjev za usporedbu povezan s osobom koja je žrtva terorističkog kaznenog djela ili drugog teškog kaznenog djela. Određena tijela i Europol bi, stoga, trebali zatražiti usporedbu s podacima iz Eurodaca samo kada imaju opravdane razloge za pretpostavku da će takva usporedba osigurati podatke koji će im znatno pomoći u sprečavanju, otkrivanju ili istrazi terorističkog kaznenog djela ili drugog teškog kaznenog djela.

ê 603/2013 uvodna izjava 32

(42)Osim toga, pristup bi trebalo dozvoliti samo pod uvjetom da usporedbe s nacionalnim bazama podataka o otiscima prstiju države članice i sa sustavima za automatsku identifikaciju otisaka prstiju svih ostalih država članica u okviru Odluke Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala 40 nisu dovele do utvrđivanja identiteta ispitanika. Taj uvjet zahtijeva da država članica koja podnosi zahtjev provede usporedbe sa sustavima za automatsku identifikaciju otisaka prstiju svih ostalih država članica u okviru Odluke 2008/615/PUP koji su tehnički dostupni, osim ako ta država članica može opravdati postojanje utemeljenih razloga za vjerovanje da usporedba s takvim sustavima ne bi dovela do utvrđivanja identiteta ispitanika. Takvi opravdani razlozi posebno postoje kada određeni slučaj nije operativno ni u smislu istrage povezan s pojedinom državom članicom. Taj uvjet zahtijeva prethodnu pravnu i tehničku provedbu Odluke 2008/615/PUP od strane države članice koja je podnijela zahtjev u području podataka o otiscima prstiju, jer provjera pomoću sustava Eurodac ne bi trebala biti dopuštena u svrhu kaznenog progona ako prvo nisu poduzeti navedeni koraci.

ê 603/2013 uvodna izjava 33

(43)Prije pretraživanja Eurodaca, određena bi tijela također trebala, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti za usporedbu, pretražiti vizni informacijski sustav u okviru Odluke Vijeća 2008/633/PUP od 23. lipnja 2008. o pristupu određenih tijela država članica i Europola viznom informacijskom sustavu (VIS) za traženje podataka u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istrage terorističkih kaznenih djela i drugih teških kaznenih djela 41 .

ê 603/2013 uvodna izjava 34

(44)Države članice bi, za potrebe učinkovite usporedbe i razmjene osobnih podataka, trebale u potpunosti provoditi i koristiti postojeće međunarodne sporazume kao i važeće pravo Unije o razmjeni osobnih podataka, posebno Odluku 2008/615/PUP.

ê 603/2013 uvodna izjava 35

Glavna smjernica država članica pri primjeni ove Uredbe trebala bi biti dobrobit djeteta. Kada država članica koja podnosi zahtjev utvrdi da se podaci iz Eurodaca odnose na maloljetnu osobu, ti se podaci smiju koristiti samo u svrhu kaznenog progona od strane države članice koja je podnijela zahtjev, u skladu s propisima te države koji se primjenjuju na maloljetnike i u skladu s obvezom da se najprije razmotri što je u najboljem interesu djeteta.

ê 603/2013 uvodna izjava 36

(45)Dok će se na izvanugovornu odgovornost Unije u vezi s radom sustava Eurodac primjenjivati odgovarajuće odredbe Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), treba utvrditi posebna pravila za izvanugovornu odgovornost država članica u vezi s radom sustava.

ê 603/2013 uvodna izjava 37 (prilagođeno)

ð novo

(46)S obzirom na to da države članice ne mogu, zbog njegove prirode, ostvariti cilj ove Uredbe, odnosno kreiranje sustava za usporedbu podataka o otiscima prstiju ð i prikazu lica ï da bi se olakšala provedba politike Unije o azilu  i migraciji Õ na zadovoljavajućoj razini, i stoga se isti može lakše ostvariti na razini Unije, Unija bi mogla donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU). U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno tim člankom, ova Uredba ne prelazi granice onoga što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

ê 603/2013 uvodna izjava 38 (prilagođeno)

ð novo

(47)[Direktiva [2016/…/…] Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka 42 ] primjenjuje se na obradu osobnih podataka od strane država članica izvršenu u okviru primjene ove Uredbe, osim ako takvu obradu nisu provela određena tijela ili  nadležna Õ tijela za provjeru država članica za potrebe sprečavanja,  istrage, Õ otkrivanja ili istrage ð progona ï terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela ð , uključujući zaštitu od prijetnji javnoj sigurnosti i njihovo sprečavanje ï .

ê 603/2013 uvodna izjava 39 (prilagođeno)

ð novo

(48) Nacionalne odredbe donesene na temelju Direktive [2016/… /EU] Europskog parlamenta i Vijeća [od … 2016.] o zaštiti pojedinaca u pogledu obrade podataka koju nadležna tijela provode radi sprečavanja, istrage, otkrivanja ili progona kaznenih djela ili izvršenja kaznenih sankcija i o slobodnom protoku takvih podataka primjenjuju se na Õ Obrada obradu osobnih podataka od strane  nadležnih Õ tijela država članica za potrebe sprečavanja,  istrage, Õ otkrivanja ili istrage ð progona ï terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela u skladu s ovom Uredbom trebala bi podlijegati normi zaštite osobnih podataka u okviru njihovog nacionalnog zakonodavstva koja je u skladu s Okvirnom odlukom Vijeća 2008/977/PUP od 27. studenoga 2008. o zaštiti osobnih podataka obrađenih u okviru policijske i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima 43 .

ê 603/2013 uvodna izjava 40 (prilagođeno)

ð novo

(49)Načela ð Pravila ï utvrđena Direktivom Uredbom [2016/…/..] 95/46/EZ u vezi sa zaštitom prava i sloboda pojedinaca, posebno njihovih prava na privatnost  zaštitu osobnih podataka koji se na njih odnose Õ, u vezi s obradom osobnih podataka trebalo bi nadopuniti ili pojasniti ð specificirati u pogledu odgovornosti za obradu podataka, zaštite prava ispitanika i nadzora zaštite podataka ï , posebno u odnosu na neka područja.

ê 603/2013 uvodna izjava 41 (prilagođeno)

ð novo

(50)Trebalo bi zabraniti slanje osobnih podataka koje su država članica ili Europol dobili iz središnjeg sustava u skladu s ovom Uredbom bilo kojoj trećoj zemlji ili međunarodnoj organizaciji ili privatnom subjektu uspostavljenom u Uniji ili izvan nje, kako bi se osiguralo pravo na azil i zaštitili podnositelji zahtjeva za međunarodnu zaštitu od otkrivanja njihovih podataka trećoj zemlji. Navedeno ukazuje na to da države članice ne bi trebale slati podatke dobivene iz središnjeg sustava u vezi s: ð imenima; datumom rođenja; državljanstvom; ï državom članicom podrijetlapodrijetlom države članice ð ili državom članicom raspodjele; pojedinostima o identitetu i putnom ispravom; ï mjestom i datumom zahtjeva za međunarodnu zaštitu; referentnim brojem kojim se koristi država članica podrijetla; datumom na koji kojeg su uzeti otisci prstiju kao i datumom na koji kojeg je država članica poslala podatke u Eurodac; korisničkom identifikacijskom oznakom operatera; svim podacima povezanim sa svim prijenosima podataka u okviru [Uredbe (EU) br. 604/2013]. Ta zabrana ne bi trebala dovesti u pitanje pravo država članica da šalju takve podatke trećim zemljama na koje se primjenjuje [Uredba (EU) br. 604/2013] [ð u skladu s Uredbom (EU) br. […/2016] i nacionalnim pravilima donesenima na temelju Direktive [2016/…/EU] ï] kako bi se državama članicama osiguralo da za potrebe ove Uredbe  mogu surađivati Õ surađuju s takvim trećim zemljama.

ò novo

(51)U pojedinačnim se slučajevima informacije dobivene iz središnjeg sustava smiju podijeliti s trećom zemljom kako bi se olakšala identifikacija državljanina treće zemlje u vezi s njegovim vraćanjem. Dijeljenje bilo kojih osobnih podataka mora podlijegati strogim uvjetima. Ako se takve informacije dijele, trećoj se zemlji ne smije razotkriti ništa povezano s činjenicom da je državljanin treće zemlje podnio zahtjev za međunarodnu zaštitu ako je zemlja ponovnog prihvata pojedinca ujedno i njegova zemlja podrijetla ili druga treća zemlja u kojoj će se obaviti ponovni prihvat. Svi prijenosi podataka trećoj zemlji radi identifikacije državljanina treće zemlje moraju biti u skladu s odredbama poglavlja V. Uredbe (EU) br. […2016].

ê 603/2013 uvodna izjava 42

(52)Nacionalna nadzorna tijela trebala bi pratiti zakonitost obrade osobnih podataka od strane država članica, a nadzorno tijelo utvrđeno Odlukom 2009/371/PUP trebalo bi pratiti zakonitost aktivnosti obrade podataka koje provodi Europol.

ê 603/2013 uvodna izjava 43

(53)Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka 44 , a posebno njezini članci 21. i 22. o povjerljivosti i sigurnosti obrade, primjenjuje se na obradu osobnih podataka od strane institucija, tijela, ureda i agencija Unije izvršenu u okviru primjene ove Uredbe. Međutim, određene bi točke trebalo pojasniti u odnosu na odgovornost u vezi s obradom podataka i nadzorom zaštite podataka, imajući na umu to da je zaštita podataka ključni čimbenik uspješnog rada Eurodaca i da su sigurnost podataka, visoka tehnička kvaliteta i zakonitost savjetovanja ključni za osiguranje neometanog i ispravnog funkcioniranja Eurodaca kao i jednostavnije primjene [Uredbe (EU) br. 604/2103].

ê 603/2013 uvodna izjava 44 (prilagođeno)

ð novo

(54)Ispitanika bi trebalo ð posebno ï obavijestiti o svrsi u koju će se njegovi ili njezini podaci obrađivati u okviru Eurodaca, uključujući opis ciljeva Uredbe (EU) […/…] br. 604/2013, te o načinu na koji će tijela koja provode zakon koristiti njegove ili njezine podatke.

ê 603/2013 uvodna izjava 45

(55)Primjereno je da nacionalna nadzorna tijela prate zakonitost obrade osobnih podataka od strane država članica, dok bi Europski nadzornik za zaštitu podataka, iz Uredbe (EZ) br. 45/2001, trebao pratiti aktivnosti institucija, tijela, ureda i agencija Unije u vezi s obradom osobnih podataka izvršenom u okviru primjene ove Uredbe.

ò novo

(56)S Europskim nadzornikom za zaštitu podataka provedeno je savjetovanje u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 i on je iznio mišljenje […]

ê 603/2013 uvodna izjava 46

(57)Države članice, Europski parlament, Vijeće i Komisija trebali bi nacionalnim i europskim nadzornim tijelima osigurati mogućnost primjerenog nadzora povezanog s korištenjem i pristupom podacima u Eurodacu.

ê 603/2013 uvodna izjava 47 (prilagođeno)

(58)Prikladno je redovito pratiti i ocjenjivati rad Eurodaca, uključujući i je li pristup tijela koja provode zakon doveo do neizravne diskriminacije u odnosu na podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu, kako je navedeno u evaluaciji Komisije o usklađenosti ove Uredbe s Poveljom Europske unije o temeljnim pravima Europske unije („Povelja”). Agencija  eu-LISA Õ trebala bi Europskom parlamentu i Vijeću trebala podnijeti godišnje izvješće o aktivnostima središnjeg sustava.

ê 603/2013 uvodna izjava 48

ð novo

(59)Države članice trebale bi osigurati učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće sankcije povezane s ð nezakonitom ï obradom podataka koji su uneseni u središnji sustav suprotno svrsi Eurodaca.

ê 603/2013 uvodna izjava 49

(60)Države članice potrebno je obavijestiti o statusu određenih postupaka povezanih s azilom, s ciljem jednostavnije odgovarajuće primjene Uredbe (EU) br. 604/2013.

ê 603/2013 uvodna izjava 50

(61)Ovom se Uredbom poštuju temeljna prava te se prate načela posebno utvrđena Poveljom. Ovom se Uredbom posebno zahtijeva osiguranje potpunog poštovanja osobnih podataka i pravo podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu te potiče primjena članaka 8. i 18. Povelje. Ovu bi Uredbu, stoga, trebalo primjenjivati sukladno tome.

ê 603/2013 uvodna izjava 51 (prilagođeno)

(62)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola 22 o stajalištu Danske, koji je priložen UEU-u i UFEU-u, Danska ne sudjeluje u donošenju ove Direktive  Uredbe Õ , Direktiva  Uredba Õ za nju nije obvezujuća te se ne primjenjuje na nju.

ê 603/2013 uvodna izjava 52 (prilagođeno)

U skladu s člankom 3. Protokola 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u pogledu područja slobode, sigurnosti i pravde, koji je priložen UEU-u i UFEU-u, Ujedinjena Kraljevina je obavijestila o svojoj želji za sudjelovanjem u donošenju i primjeni ove Uredbe.

ê 603/2013 uvodna izjava 53 (prilagođeno)

U skladu s člancima 1. i 2. Protokola 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske u pogledu područja slobode, sigurnosti i pravde, koji je priložen UEU-u i UFEU-u te ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Direktive, Direktiva za nju nije obvezujuća te se ne primjenjuje na nju.

ò novo

(63)[U skladu s člankom 3. Protokola 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, te su države članice obavijestile da žele sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe.] ILI

(64)[U skladu s člancima 1. i 2. Protokola 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, te ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, te države članice ne sudjeluju u donošenju ove Uredbe, Uredba za njih nije obvezujuća te se ne primjenjuje na njih.] ILI

(65)[U skladu s člancima 1. i 2. Protokola 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, te ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, Ujedinjena Kraljevina ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe, Uredba za nju nije obvezujuća te se ne primjenjuje na nju.

(66)U skladu s člankom 3. Protokola 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Irska je (‚dopisom od ...’) obavijestila da želi sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe.] ILI

(67)[U skladu s člankom 3. Protokola 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, Ujedinjena Kraljevina obavijestila je (‚dopisom od ...’) da želi sudjelovati u donošenju i primjeni ove Uredbe.

(68)U skladu s člancima 1. i 2. Protokola 21 o stajalištu Ujedinjene Kraljevine i Irske s obzirom na područje slobode, sigurnosti i pravde, priloženog Ugovoru o Europskoj uniji i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije, te ne dovodeći u pitanje članak 4. tog Protokola, Irska ne sudjeluje u donošenju ove Uredbe, Uredba za nju nije obvezujuća te se ne primjenjuje na nju.]

ê 603/2013 uvodna izjava 54 (prilagođeno)

(69)Prikladno je ograničiti teritorijalno područje primjene ove Uredbe kako bi se ono uskladilo s teritorijalnim područjem primjene Uredbe (EU) br. […/…] 604/2013,

ê 603/2013 (prilagođeno)

DONIJELI SU OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Svrha sustava „Eurodac”

1. Osniva se sustav pod nazivom „Eurodac”, čija je svrha:

(a) pružati pomoć pri određivanju koja je država članica, na temelju Uredbe (EU) br. […/…] 604/2013, odgovorna za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u državi članici podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva te olakšativanje primjenue Uredbe (EU) br. […/…] 604/2013 pod uvjetima utvrđenim ovom Uredbom;.

ò novo

(b)pružati pomoć pri kontroliranju nezakonite imigracije u Uniju i sekundarnih kretanja unutar Unije i pri identifikaciji državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom radi utvrđivanja odgovarajućih mjera koje trebaju poduzeti države članice, uključujući udaljavanje i repatrijaciju osoba kojima nije odobren boravak.

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

2. (c)Ovom se Uredbom također utvrđuju uvjeti  utvrditi uvjete Õ pod kojima određena tijela država članica i Europski policijski ured (Europol) mogu zahtijevati usporedbu otisaka prstiju ð i prikaza lica ï s onima pohranjenima u središnjem sustavu u svrhu kaznenog progona ð radi sprečavanja, otkrivanja ili istrage terorističkih kaznenih djela ili drugih ozbiljnih kaznenih djela ï .

32. Ne dovodeći u pitanje obradu podataka koje je država članica podrijetla namijenila za Eurodac, koja se provodi u bazama podataka osnovanima u skladu s nacionalnim pravom navedene države članice, podaci o otiscima prstiju i drugi osobni podaci mogu se obraditi u Eurodacu samo u svrhe utvrđene ovom Uredbom i [člankom 34. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 604/2013].

ò novo

Članak 2.

Obveza uzimanja otisaka prstiju i prikaza lica

1. Države članice moraju uzeti otiske prstiju i prikaz lica osoba iz članka 10. stavka 1., članka 13. stavka 1. i članka 14. stavka 1. u svrhe članka 1. stavka 1. točaka (a) i (b) ove Uredbe te ispitaniku nametnuti obvezu davanja svojih otisaka prstiju i prikaza lica i o tome ga obavijestiti u skladu s člankom 30. ove Uredbe.

2. Maloljetnicima starijima od šest godina otiske prstiju i prikaz lica moraju na način prilagođen djeci uzimati službenici koji su posebno osposobljeni za uzimanje otisaka prstiju i prikaza lica od maloljetnika. Maloljetnicima se mora pristupiti na način prilagođen njihovoj dobi, upotrebom brošura i/ili infografika i/ili zornog prikaza koji su posebno osmišljeni kako bi se maloljetnicima objasnio postupak uzimanja otisaka prstiju i prikaza lica te ih prilikom uzimanja otisaka prstiju i prikaza lica mora pratiti odgovorna odrasla osoba, skrbnik ili zastupnik. Države članice moraju tijekom uzimanja otisaka prstiju i prikaza lica uvijek poštovati dostojanstvo i fizički integritet maloljetnika.

3. Države članice smiju uvesti administrativne sankcije, u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, za nepoštovanje postupka uzimanja otisaka prstiju i prikaza lica u skladu sa stavkom 1. ovog članka. Te sankcije moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće. U tom bi se kontekstu osobu trebalo zadržati samo u krajnjoj nuždi radi utvrđivanja ili provjere identiteta državljanina treće zemlje.

4. Ne dovodeći u pitanje stavak 3. ovog članka, ako otiske prstiju ili prikaz lica nije moguće uzeti od državljana trećih zemalja za koje se smatra da su ranjive osobe ili od maloljetnika zbog stanja jagodica prstiju ili lica, tijela te države članice ne smiju prijetnjom sankcija pokušati dobiti otiske prstiju ili prikaz lica. Država članica može pokušati ponovno uzeti otiske prstiju ili prikaz lica maloljetnika ili ranjive osobe koja odbije surađivati ako razlog izostanka suradnje nije povezan sa stanjem jagodica prstiju ili prikaza lica ni zdravljem pojedinca i ako je to propisno opravdano. Ako maloljetnik, posebno ako je bez pratnje ili ako je razdvojen od obitelji, odbije dati otiske prstiju ili prikaz lica i ako se može razumno pretpostaviti da postoje rizici u pogledu sigurnosti i zaštite djeteta, uputit će ga se nacionalnim tijelima za zaštitu djece i/ili nacionalnim referalnim mehanizmima.

ê 603/2013

ð novo

5. Postupak uzimanja otisaka prstiju ð i prikaza lica ï utvrđuje se i primjenjuje u skladu s nacionalnom praksom predmetne države članice i u skladu s odredbama utvrđenima u Povelji Europske unije o temeljnim pravima Europske unije, Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta.

Članak 2. 3.

Definicije

1. Za potrebe ove Uredbe:

(a) „podnositelj zahtjeva za međunarodnu zaštitu” znači državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva koja je podnijela zahtjev za međunarodnu zaštitu kako je navedeno u članku 2. točki (h) Direktive 2011/95/EU u odnosu na kojeg nije donesena konačna odluka;

(b) „država članica podrijetla” znači:

i. kada se radi o osobi iz članka 109. stavka 1., država članica koja šalje osobne podatke središnjem sustavu i prima rezultate usporedbe;

ii. kada se radi o osobi iz članka 1314. stavka 1., država članica koja šalje osobne podatke središnjem sustavu ð i prima rezultate usporedbe ï ;

iii. kada se radi o osobi iz članka 1417. stavka 1., država članica koja šalje osobne podatke središnjem sustavu i prima rezultate usporedbe;

ò novo

(c)„državljanin treće zemlje” znači svatko tko nije građanin Unije u smislu članka 20. stavka 1. Ugovora ni državljanin države koja sudjeluje u ovoj Uredbi na temelju sporazuma s Europskom unijom;

ò novo

(d)„nezakonit boravak” znači prisustvo državljanina treće zemlje na državnom području države članice koji ne ispunjava ili više ne ispunjava uvjete ulaska utvrđene člankom 5. Zakonika o schengenskim granicama ili druge uvjete ulaska, boravka ili prebivališta u toj državi članici;

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

(ec) „korisnik međunarodne zaštite” znači državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva kojoj je odobrena međunarodna zaštita kako je navedeno u članku 2. točki (a) Direktive 2011/95/EU;

(fd) „pozitivni rezultat” znači podudarnost koju je utvrdio središnji sustav usporedbom podataka o otiscima prstiju pohranjenih u računalnoj središnjoj bazi podataka s podacima koje je poslala država članica u pogledu neke osobe, ne dovodeći u pitanje obvezu država članica da odmah provjere rezultate usporedbe u skladu s člankom 2625. stavkom 4.;

(ge) „nacionalna pristupna točka” znači određeni nacionalni sustav koji komunicira sa središnjim sustavom;

(hf) „aAgencija  eu-LISA Õ ” znači  europska Õ aAgencija  za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde Õ uspostavljena Uredbom (EU) br. 1077/2011;

(ig) „Europol” znači Europski policijski ured uspostavljen Odlukom 2009/371/PUP;

(jh) „Eurodac” znači svi podaci pohranjeni u središnjem sustavu u skladu s člankom 1211., i člankom 1314. stavkom 2. ð i člankom 14. stavkom 2. ï ;

(ki) „kazneni progon” znači sprečavanje, otkrivanje ili istraga terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela;

(lj) „teroristička kaznena djela” znači kaznena djela prema nacionalnom pravu koja odgovaraju ili su jednaka kaznenim djelima iz članaka od 1. do 4. Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP;

(mk) „teška kaznena djela” znači oblici kriminala koji odgovaraju ili su jednaki onima iz članka 2. stavka 2. Okvirne odluke 2002/584/PUP, ako su kažnjiva prema nacionalnom pravu izvršenjem kazne zatvora ili mjerom oduzimanja slobode na najmanje tri godine;

(nl) „podaci o otiscima prstiju” znači podaci koji se odnose na ð ravne otiske i otiske uzete zakretanjem svih deset prstiju, ako postoje ï otiske prstiju svih ili barem oba kažiprsta, a ako isti nedostaju, otisci svih ostalih prstiju osobe, ili latentni otisak prsta;.

ò novo

(o) prikaz lica znači digitalne slike lica razlučivosti i kvalitete dovoljnih za automatsko biometrijsko uspoređivanje.

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

2. Pojmovi utvrđeni u članku [..]2. Direktive [2016/…/EU] 95/46/EZ imaju isto značenje u ovoj Uredbi ako osobne podatke obrađuju tijela država članica u svrhe utvrđene u članku 1. stavku 1. točki (a) ove Uredbe.

3. Osim ako nije drukčije navedeno, pojmovi definirani u članku [..]2. Uredbe (EU) br. […/…] 604/2013 imaju isto značenje u ovoj Uredbi.

4. Pojmovi utvrđeni u članku [..]2. Direktive [2016/…/EU] Okvirne odluke 2008/977/PUP imaju isto značenje u ovoj Uredbi ako osobne podatke obrađuju  nadležna Õ tijela država članica u svrhe utvrđene u članku 1. stavku 12. točki (c) ove Uredbe.

Članak 3. 4.

Arhitektura sustava i osnovna načela

1. Eurodac se sastoji od:

(a) računalne središnje baze podataka („središnji sustav”) koja se sastoji od:

i. središnje jedinice;

ii. plana i sustava neprekidnog poslovanja;

(b) komunikacijske infrastrukture između središnjeg sustava i država članica kojai omogućuje ð siguran i šifriran komunikacijski kanal ï šifriranu virtualnu mrežu namijenjenu za podatke iz Eurodaca („komunikacijska infrastruktura”).

ò novo

2. U komunikacijskoj infrastrukturi EURODAC-a upotrebljava se postojeća mreža za „sigurne transeuropske usluge za telematiku među upravama” (TESTA). Na temelju postojeće privatne virtualne mreže TESTA-e uspostavlja se odvojena virtualna privatna mreža namijenjena za EURODAC kako bi se osiguralo logičko odvajanje podataka iz EURODAC-a od drugih podataka.

ê 603/2013

23. Svaka država članica ima jednu nacionalnu pristupnu točku.

34. Podaci o osobama iz članka 109. stavka 1., članka 1314. stavka 1. i članka 1417. stavka 1. koji se obrađuju u središnjem sustavu obrađuju se u ime države članice podrijetla pod uvjetima utvrđenima ovom Uredbom i odvajaju se odgovarajućim tehničkim sredstvima.

45. Pravila koja uređuju Eurodac također se primjenjuju na operacije koje izvršavaju države članice poput slanja podataka središnjem sustavu dok se ne iskoriste rezultati usporedbe.

ê 603/2013 (prilagođeno)

Članak 4. 5.

Operativno upravljanje

1. Agencija  eu-LISA Õ je odgovorna je za operativno upravljanje Eurodacom.

Operativno upravljanje Eurodacom sastoji se od svih onih zadaća koje su potrebne za funkcioniranje Eurodaca 24 sata na dan, sedam dana u tjednu, u skladu s ovom Uredbom, posebno zadaća održavanja i tehničkog razvoja potrebnog za funkcioniranje sustava na zadovoljavajućoj razini operativne kvalitete, posebno u vezi s vremenom potrebnim za pretraživanje središnjeg sustava. Plan i sustav neprekidnog poslovanja razvijaju se uzimajući u obzir potrebe održavanja i nepredviđeno vrijeme zastoja sustava, uključujući učinak mjera neprekidnog poslovanja na zaštitu i sigurnost podataka.

Agencija  eu-LISA Õ osigurava, u suradnji s državama članicama, da se za središnji sustav u svakom trenutku koriste  najbolja Õ najbolje dostupna i najsigurnija tehnologija i metode, koje podliježu analizi troškova i koristi.

ò novo

2. Agencija eu-LISA smije se koristiti stvarnim osobnim podacima iz produkcijskog sustava Eurodaca za svrhe testiranja u sljedećim slučajevima:

(a) za dijagnostiku i popravak kad se u središnjem sustavu otkrije kvar i

(b) za testiranje novih tehnologija i tehnika bitnih za poboljšanje rada središnjeg sustava ili za slanje podataka u njega.

U takvim slučajevima sigurnosne mjere, kontrola pristupa i aktivnosti evidencije u testnom okruženju moraju biti jednake kao u produkcijskom sustavu Eurodaca. Stvarni osobni podaci upotrijebljeni za testiranje anonimizirat će se tako da iz njih više nije moguće identificirati ispitanika.

ê 603/2013 (prilagođeno)

23. Agencija  eu-LISA Õ je odgovorna je za sljedeće zadaće u vezi s komunikacijskom infrastrukturom:

(a) nadzor;

(b) sigurnost;

34. Komisija je odgovorna za sve zadaće povezane s komunikacijskom infrastrukturom, osim onih iz članka  stavka Õ 32., posebno za:

(a) izvješće o izvršenju  izvršenje Õ proračuna;

(b) prikupljanje i obnovu;

ò novo

5. Agencija eu-LISA rukuje i upravlja i odvojenim sigurnim kanalom za elektronički prijenos podataka među tijelima država članica pod nazivom komunikacijska mreža „DubliNet”, uspostavljenim na temelju [članka 18. Uredbe (EZ) br. 1560/2003] za svrhe utvrđene člancima 32., 33. i 46. Uredbe (EU) br. […/…].

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

46. Ne dovodeći u pitanje članak 17. Pravilnika o osoblju, aAgencija  eu-LISA Õ primjenjuje odgovarajuća pravila o čuvanju poslovne tajne ili ostalim jednakovrijednim dužnostima u vezi s povjerljivosti svih njezinih članova osoblja koji rade s podacima iz Eurodaca. Obveza također vrijedi nakon što navedeno osoblje napusti ured ili zaposlenje ili nakon okončanja njihovih dužnosti.

Članak 5. 6.

Određena tijela kaznenog progona država članica

1. Za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 12., točki (c) države članice određuju tijela koja su ovlaštena zahtijevati usporedbu s podacima iz Eurodaca u skladu s ovom Uredbom. Određena tijela su tijela država članica koja su odgovorna za sprečavanje, otkrivanje ili istragu terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela. Određena tijela ne uključuju agencije ili jedinice isključivo zadužene za obavještajne aktivnosti povezane s nacionalnom sigurnosti.

2. Svaka država članica vodi popis određenih tijela.

3. Svaka država članica vodi popis operativnih jedinica u okviru određenih tijela ovlaštenih za zahtijevanje usporedba s podacima iz Eurodaca pomoću nacionalne pristupne točke.

Članak 6. 7.

Tijela za provjeru država članica u svrhu kaznenog progona

1. Za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 12., točki (c) svaka država članica određuje jedno nacionalno tijelo ili jedinicu takvog tijela da djeluje kao njezino tijelo za provjeru. Tijelo za provjeru je tijelo države članice koje je odgovorno za sprečavanje, otkrivanje ili istragu terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela.

Određeno tijelo i tijelo za provjeru mogu biti dio iste organizacije, ako to dopušta nacionalno zakonodavstvo, ali tijelo za provjeru kod izvršavanja svojih zadaća u okviru ove Uredbe djeluje nezavisno. Tijelo za provjeru odvojeno je od operativnih jedinica iz članka 65. stavka 3. i ne prima upute od njih u odnosu na rezultate provjere.

Države članice mogu odrediti više od jednog tijela za provjeru sukladno njihovoj organizacijskoj i upravnoj strukturi i u skladu s njihovim  sa svojim Õ ustavnim ili pravnim zahtjevima.

2. Tijelo za provjeru osigurava ispunjenje uvjeta za podnošenje zahtjeva za usporedbe otisaka prstiju s podacima iz Eurodaca.

Samo je propisno ovlašteno osoblje tijela za provjeru ovlašteno primati i slati zahtjev za pristup Eurodacu u skladu s člankom 2019.

Samo je tijelo za provjeru ovlašteno prosljeđivati zahtjeve za usporedbu otisaka prstiju ð i prikaza lica ï nacionalnoj pristupnoj točki.

Članak 7. 8.

Europol

1. Za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 12., točki (c) Europol određuje posebnu jedinicu s propisno ovlaštenim službenicima Europola da djeluje kao njezino tijelo za provjeru, koje djeluje nezavisno od određenog tijela iz stavka 2. ovog članka kod izvršavanja svojih zadaća u okviru ove Uredbe i ne prima upute od određenog tijela u pogledu rezultata provjere. Jedinica osigurava da su ispunjeni uvjeti za podnošenje zahtjeva za usporedbe otisaka prstiju ð i prikaza lica ï s podacima iz Eurodaca. Europol u suglasnosti s bilo kojom državom članicom određuje nacionalnu pristupnu točku te države članice koja šalje svoje zahtjeve za usporedbu podataka o otiscima prstiju ð i prikaza lica ï središnjem sustavu.

2. Za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 12., točki (c) Europol određuje operativnu jedinicu ovlaštenu izdavati zahtjeve za usporedbe s podacima iz Eurodaca putem određene nacionalne pristupne točke. Određeno tijelo je operativna jedinica Europola nadležna za prikupljanje, pohranjivanje, obrađivanje, analiziranje i razmjenu podataka radi podupiranja i jačanja mjera država članica u vezi sa sprečavanjem, otkrivanjem ili istragom terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela u okviru ovlasti Europola.

Članak 8. 9.

Statistički podaci

1. Agencija  eu-LISA Õ svaka tri mjeseca ð svaki mjesec ï izrađuje statističke podatke o radu središnjeg sustava, posebno navodeći:

(a) broj poslanih serija podataka o osobama iz članka 109. stavka 1., članka 1314. stavka 1. i članka 1417. stavka 1.;

(b) broj pozitivnih rezultata za podnositelje zahtjeva za međunarodnu zaštitu  osobe iz članka 10. stavka 1. Õ kojei su  naknadno Õ podnijelei molbu za međunarodnu zaštitu u drugoj državi članici ð , a bile su zadržane zbog nezakonitog prelaska vanjske granice i utvrđeno je da su nezakonito boravile u državi članici ï ;

(c) broj pozitivnih rezultata za osobe iz članka 1314. stavka 1. koje su naknadno podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu ð , a bile su zadržane zbog nezakonitog prelaska vanjske granice i utvrđeno je da su nezakonito boravile u državi članici ï ;

(d) broj pozitivnih rezultata za osobe iz članka 1417. stavka 1. koje su prethodno podnijele zahtjev za međunarodnu zaštitu u drugoj državi članici ð , a bile su zadržane zbog nezakonitog prelaska vanjske granice i utvrđeno je da su nezakonito boravile u državi članici ï ;

(e) broj podataka o otiscima prstiju koje je središnji sustav trebao ponovno zatražiti od država članica podrijetla jer prethodno poslani podaci o otiscima prstiju nisu bili primjereni za usporedbu korištenjem računalnog sustava za prepoznavanje otisaka prstiju;

(f) broj serija podataka označenih, neoznačenih, blokiranih i neblokiranih u skladu s člankom 1918. stavkom stavcima 1. i 3. ð člankom 17. stavcima 2., 3. i 4. ï ;

(g) broj pozitivnih rezultata za osobe iz članka 1918. stavaka 1. ð i 4. ï za koje su pozitivni rezultati zabilježeni u točkama (b) ð , (c) ï i (d) ovog članka;

(h) broj zahtjeva i pozitivnih rezultata iz članka 2120. stavka 1.;

(i) broj zahtjeva i pozitivnih rezultata iz članka 2221. stavka 1.;

ò novo

(j) broj zahtjeva povezanih s osobama iz članka 31.;

(h) broj pozitivnih rezultata zaprimljenih iz središnjeg sustava kako je navedeno u članku 26. stavku 6.

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

2.  Mjesečni statistički podaci o osobama iz stavka 1. točaka od (a) do (h) objavljuju se i stavljaju na uvid javnosti svaki mjesec. ï ð Agencija eu-LISA ï nNa kraju svake godine sastavlja se ð objavljuje i na uvid javnosti stavlja ï  godišnje Õ statističko izvješće ð za osobe iz stavka 1. točaka od (a) do (h) ï u obliku zbirke tromjesečnih statističkih podataka za tu godinu, uključujući broj osoba u odnosu na koje su zabilježeni pozitivni rezultati u skladu sa stavkom 1. točkama (b), (c) i (d). Statistički podaci sadržavaju raščlambu podataka za svaku državu članicu. Rezultati se javno objavljuju.

ò novo

3. Agencija eu-LISA Komisiji na njezin zahtjev dostavlja statističke podatke o posebnim aspektima u svrhe istraživanja i analize pri čemu se onemogućuju identifikacija osoba i izrada redovitih statističkih podataka u skladu sa stavkom 1. Ti se statistički podaci dijele s drugim agencijama za pravosuđe i unutarnje poslove ako su bitni za provedbu njihovih zadaća.

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

POGLAVLJE II.

PODNOSITELJI ZAHTJEVA ZA MEĐUNARODNU ZAŠTITU

Članak 9. 10.

Prikupljanje,  i Õ slanje i usporedba  podataka o Õ otiscimaaka prstiju  i prikazu lica Õ

1. Svaka država članica bez odgode uzima otiske svih prstiju ð i prikaz lica ï svakog podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji ima najmanje 14 ð šest ï godina te ih, u najkraćem mogućem roku i ne kasnije od 72 sata nakon podnošenja njegovaog ili njezinaog zahtjeva za međunarodnu zaštitu, kako je utvrđeno člankom [21. stavkom 2.] Uredbe (EU) br. 604/2013, šalje središnjem sustavu zajedno s podacima iz članka 1211. točaka od (b) do (g) ð (c) do (n) ï ove Uredbe.

Nepoštovanje vremenskog roka od 72 sata ne oslobađa države članice od obveze uzimanja i slanja otisaka prstiju središnjem sustavu. Kada stanje otisaka prstiju ne omogućuje uzimanje otisaka prstiju na razini kvalitete koja bi omogućila odgovarajuću usporedbu na temelju članka 2625., država članica podrijetla ponovno uzima otiske prstiju podnositelja zahtjeva te ih ponovno šalje u najkraćem mogućem roku i ne kasnije od 48 sati od ponovnog uspješnog uzimanja.

2. Odstupajući od stavka 1., kada nije moguće uzeti otiske prstiju ð ili prikaz lica ï podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu s obzirom na mjere poduzete da bi se osiguralo njegovo ili njezino zdravlje ili zaštita javnog zdravlja, države članice uzimaju i šalju takve otiske prstiju ð i prikaz lica ï u najkraćem mogućem roku i ne kasnije od 48 sati nakon što ti zdravstveni razlozi prestanu postojati.

U slučaju ozbiljnih tehničkih problema, države članice mogu produžiti vremenski rok od 72 sata iz stavka 1. za najviše 48 sati da bi mogle izvršiti svoje nacionalne planove neprekidnog poslovanja.

3. Podaci o otiscima prstiju u smislu članka 11. točke (a) koje je poslala bilo koja država članica, uz izuzeće onih koji su poslani u skladu s člankom 10. točkom (b), automatski se uspoređuju s podacima o otiscima prstiju koje su poslale ostale države članice i koji su već pohranjeni u središnjem sustavu.

4. Središnji sustav osigurava, na zahtjev države članice, da usporedba iz stavka 3. obuhvaća podatke o otiscima prstiju koje je prethodno poslala ta država članica, zajedno s podacima ostalih država članica.

5. Središnji sustav automatski šalje pozitivni ili negativni rezultat usporedbe državi članici podrijetla. U slučaju pozitivnog rezultata, za sve serije podataka koje odgovaraju pozitivnom rezultatu šalje podatke iz članka 11. točaka od (a) do (k) zajedno s, gdje je primjereno, oznakom iz članka 18. stavka 1.

ò novo

3. Podatke o otiscima prstiju mogu uzeti i poslati ih i pripadnici europske granične [i obalne] straže ili stručnjaci država članica za azil pri obavljanju zadaća i izvršavanju ovlasti u skladu s [Uredbom o europskoj graničnoj [i obalnoj] straži i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2007/2004, Uredbe (EZ) br. 863/2007 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ] i [Uredbom (EU) br. 439/2010].

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

Članak 10. 11.

Informacije o statusu ispitanika

Sljedeći podaci šalju se središnjem sustavu radi pohranjivanja u skladu s člankom 1712. stavkom 1. za potrebe slanja na temelju članaka 9. stavka 5. ð 15. i 16. ï :

(a) kada podnositelj zahtjeva za međunarodnu zaštitu ili druga osoba iz ð članka 21. stavka 1. ï točke ð (b), (c), ï (d) ð ili (e) ï Uredbe (EU) br. […/…] 604/2013 dođe u odgovornu državu članicu po predaji u skladu s ð obaviješću o ï odlukom o priznavanju zahtjeva za ponovnom prihvaćanjue iz članka ð 26. ï , odgovorna država članica ažurira svoju seriju podataka o toj osobi u skladu s člankom 1211. ove Uredbe dodavanjem njegovaog ili njezinaog datuma dolaska;

(b) kada podnositelj zahtjeva za međunarodnu zaštitu dođe u odgovornu državu članicu nakon predaje u skladu s odlukom o priznavanju zahtjeva za prihvaćanje u skladu s člankom ð 24. ï Uredbe (EU) br. […/…] 604/2013, odgovorna država članica šalje svoju seriju podataka o toj osobi u skladu s člankom 1211. ove Uredbe i uključuje njegov ili njezin datum dolaska;

ò novo

(c)kada podnositelj zahtjeva za međunarodnu zaštitu dođe u državu članicu raspodjele u skladu s člankom 34. Uredbe (EU) br. […/…], ta država članica šalje seriju podataka zabilježenih u skladu s člankom 12. ove Uredbe koji se odnose na predmetnu osobu i sadržavaju njegov ili njezin datum dolaska te zapis kojim država članica potvrđuje da je država članica raspodjele;

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

(c) čim država članica podrijetla ustanovi da je predmetna osoba čiji su podaci zabilježeni u Eurodacu u skladu s člankom 11. ove Uredbe napustila državno područje država članica, ažurira svoju seriju podataka o toj osobi u skladu s člankom 11. ove Uredbe dodajući datum kada je ta osoba napustila državno područje kako bi omogućila jednostavniju primjenu članka 19. stavka 2. i članka 20. stavka 5. Uredbe (EU) br. 604/2013;

(d) čim država članica podrijetla ustanovi da je predmetna osoba čiji su podaci zabilježeni u Eurodacu u skladu s člankom 1211. ove Uredbe napustila državno područje država članica u skladu s odlukom o povratku ili nalogom za udaljavanje izdanim nakon povlačenja ili odbijanja zahtjeva za međunarodnu zaštitu kako je predviđeno člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 604/2013, ažurira svoje serije podataka o toj osobi u skladu s člankom 1211. ove Uredbe dodajući datum kada je osoba udaljena s državnog područja ili ga je sama napustila;

(e) država članica koja postane odgovorna u skladu s ð člankom 19. stavkom 1. ï Uredbe (EU) br. […/…] 604/2013 ažurira svoju seriju podataka zabilježenu o podnositelju zahtjeva za međunarodnu zaštitu u skladu s člankom 1211. ove Uredbe dodajući datum donošenja odluke o obradi zahtjeva.

Članak 11. 12.

Upis podataka

U središnji sustav upisuju se samo sljedeći podaci:

(a) podaci o otiscima prstiju;

ò novo

(b) prikaz lica;

(c) prezime(na) i ime(na), prezime(na) i ime(na) dobivena kod rođenja, kao i ranije korištena prezime(na) i ime(na) te svi pseudonimi, koji se mogu unositi zasebno;

(d) državljanstvo/državljanstva;

(e) mjesto i datum rođenja;

 603/2013

(fb) država članica podrijetla, mjesto i datum podnošenja zahtjeva za međunarodnu zaštitu; u slučajevima iz članka 1110. točke (b), datum podnošenja zahtjeva je datum koji je unijela država članica koja je predala podnositelja zahtjeva;

(gc) spol;

ò novo

(h) vrsta i broj osobne ili putne isprave; troslovna oznaka zemlje koja je izdala ispravu i valjanost;

 603/2013

(id) referentni broj kojim se koristila država članica podrijetla;

ò novo

(j) jedinstveni broj zahtjeva za međunarodnu zaštitu u skladu s člankom 22. stavkom 2. Uredbe (EU) br. […/…];

(k) država članica raspodjele u skladu s člankom 11. točkom (c);

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

(el) datum uzimanja otisaka prstiju ð i/ili prikaza lica ï ;

(mf) datum slanja podataka središnjem sustavu;

(ng) korisnička identifikacijska oznaka operatera;

(oh) kada je to primjenjivo u skladu s člankom 1110. točkomama (a) ili (b), datum dolaska predmetne osobe nakon uspješne predaje;

 (p) kada je to primjenjivo u skladu s člankom 1110. točkom (b), datum dolaska predmetne osobe nakon uspješne predaje; Õ

ò novo

(q) kada je to primjenjivo u skladu s člankom 11. točkom (c), datum dolaska predmetne osobe nakon uspješne predaje;

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

(i) kada je to primjenjivo u skladu s člankom 10. točkom (c), datum kada je predmetna osoba napustila državno područje država članica;

(rj) kada je to primjenjivo u skladu s člankom 1110. točkom (d), datum kada je predmetna osoba napustila državno područje država članica ili je udaljena s njega;

(sk) kada je to primjenjivo u skladu s člankom 1110. točkom (e), datum donošenja odluke o obradi zahtjeva.

POGLAVLJE III.

DRŽAVLJANI TREĆIH ZEMALJA ILI OSOBE BEZ DRŽAVLJANSTVA ZADRŽANI PRI NEZAKONITOM PRELASKU VANJSKE GRANICE

Članak 14. 13.

Prikupljanje i slanje podataka o otiscima prstiju  i prikazu lica Õ

1. Svaka država članica bez odgode uzima otiske prstiju svih prstiju ð i prikaz lica ï svakog državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva koja ima najmanje 14 ð šest ï godina i koju su zadržala nadležna nadzorna tijela pri nezakonitom prelasku granice te države članice na kopnu, moru ili zraku, koja je došla iz treće zemlje i koja nije vraćena ili koja fizički ostaje na državnom području država članica i koja nije pritvorena, zatvorena ili zadržana tijekom cijelog razdoblja između zadržavanja i udaljavanja na temelju odluke o vraćanju te osobe.

2. Predmetna država članica, u najkraćem mogućem roku i najkasnije u roku od 72 sata od datuma zadržavanja, središnjem sustavu šalje sljedeće podatke o bilo kojem državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva, iz stavka 1., koja nije poslana natrag:

(a) podatke o otiscima prstiju;

ò novo

(b)prikaz lica;

(c)prezime(na) i ime(na), prezime(na) i ime(na) dobivena kod rođenja, kao i ranije korištena prezime(na) i ime(na) te svi pseudonimi, koji se mogu unositi zasebno;

(d)državljanstvo/državljanstva;

(e)mjesto i datum rođenja;

 603/2013

(fb) državu članicu podrijetla, mjesto i datum zadržavanja;

(gc) spol;

ò novo

(h) vrstu i broj osobne ili putne isprave; troslovnu oznaku zemlje koja je izdala ispravu i valjanost;

 603/2013

ð novo

(id) referentni broj kojim se koristila država članica podrijetla;

(ej) datum uzimanja otisaka prstiju ð i/ili prikaza lica ï ;

(kf) datum slanja podataka središnjem sustavu;

(lg) korisničku identifikacijsku oznaka operatera;

ò novo

(m) kada je to primjenjivo u skladu sa stavkom 6., datum kada je predmetna osoba napustila državno područje država članica ili je udaljena s njega.

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

3. Odstupajući od stavka 2., podaci navedeni u stavku 2. koji se odnose na osobe zadržane kako je opisano u stavku 1. koje fizički ostaju na državnom području država članica, ali nakon zadržavanja ostaju pritvorene, zatvorene ili zadržane tijekom razdoblja koje premašuje 72 sata, šalju se prije otpuštanja tih osoba iz pritvora, zatvora ili zadržavanja.

4. Nepoštovanje vremenskog roka od 72 sata iz stavka 2. ovog članka ne oslobađa države članice od obveze uzimanja i slanja otisaka prstiju središnjem sustavu. Kada stanje otisaka  jagodica Õ prstiju ne omogućuje uzimanje otisaka prstiju na razini kvalitete koja bi omogućila odgovarajuću usporedbu na temelju članka 2625., država članica podrijetla ponovno uzima otiske prstiju osoba zadržanih kako je opisano u stavku 1. ovog članka te ih ponovno šalje u najkraćem mogućem roku i ne kasnije od 48 sati od ponovnog uspješnog uzimanja.

5. Odstupajući od stavka 1., kada nije moguće uzeti otiske prstiju ð ili prikaz lica ï zadržane osobe s obzirom na mjere poduzete da bi se osiguralo njegovo ili njezino zdravlje ili zaštita javnog zdravlja, predmetne države članice uzimaju i šalju takve otiske prstiju ð i prikaz lica ï u najkraćem mogućem roku i ne kasnije od 48 sati nakon što ti zdravstveni razlozi prestanu postojati.

U slučaju ozbiljnih tehničkih problema, države članice mogu produžiti vremenski rok od 72 sata iz stavka 2. za najviše 48 sati da bi mogle izvršiti svoje nacionalne planove neprekidnog poslovanja.

ò novo

6. Čim država članica podrijetla ustanovi da je predmetna osoba čiji su podaci zabilježeni u Eurodacu u skladu sa stavkom 1. napustila državno područje država članica u skladu s odlukom o povratku ili nalogom za udaljavanje, ažurira svoje serije podataka o toj osobi zabilježene u skladu sa stavkom 2. dodavanjem datuma kada je osoba udaljena s državnog područja ili ga je sama napustila.

7. Podatke o otiscima prstiju mogu uzeti i poslati ih i pripadnici europske granične [i obalne] straže pri obavljanju zadaća i izvršavanju ovlasti u skladu s [Uredbom o europskoj graničnoj [i obalnoj] straži i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 2007/2004, Uredbe (EZ) br. 863/2007 i Odluke Vijeća 2005/267/EZ].

ê 603/2013 (prilagođeno)

Članak 15.

Upis podataka

1. Podaci iz članka 14. stavka 2. upisuju se u središnji sustav.

Ne dovodeći u pitanje članak 8., podaci poslani u središnji sustav u skladu s člankom 14. stavkom 2. upisuju se samo za potrebe usporedbe s podacima o podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu naknadno poslanim središnjem sustavu i za potrebe navedene u članku 1. stavku 2.

Središnji sustav ne uspoređuje podatke koji su mu dostavljeni u skladu s člankom 14. stavkom 2. s bilo kojim podacima prethodno upisanim u središnji sustav ili s podacima naknadno poslanim u središnji sustav u skladu s člankom 14. stavkom 2.

2. Što se tiče usporedbe podataka o podnositeljima zahtjeva za međunarodnu zaštitu naknadno poslanih središnjem sustavu s podacima iz stavka 1., primjenjuju se postupci predviđeni člankom 9. stavcima 3. i 5. i člankom 25. stavkom 4.

Članak 16.

Pohrana podataka

1. Svaka serija podataka koja se odnosi na državljanina treće zemlje ili osobu bez državljanstva iz članka 14. stavka 1. pohranjuje su u središnji sustav na 18 mjeseci od datuma uzimanja otisaka prstiju te osobe. Nakon isteka tog razdoblja, središnji sustav automatski briše podatke iz središnjeg sustava.

2. Podaci koji se odnose na državljanina treće zemlje ili osobu bez državljanstva iz članka 14. stavka 1. brišu se iz središnjeg sustava u skladu s člankom 28. stavkom 3. čim država članica podrijetla bude upoznata s jednom od sljedećih okolnosti prije isteka 18-mjesečnog razdoblja iz stavka 1. ovog članka:

(a) državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva izdana je potvrda o prebivalištu;

(b) državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva je napustila državno područje država članica;

3. Središnji sustav, u najkraćem mogućem roku i ne kasnije od 72 sata, obavješćuje sve države članice podrijetla o brisanju podataka zbog razloga iz stavka 2. točke (a) ili (b) ovog članka od strane druge države članice podrijetla kod koje se pojavio pozitivni rezultat u vezi s podacima koje su poslale u pogledu osoba iz članka 14. stavka 1.

4. Središnji sustav, u najkraćem mogućem roku i ne kasnije od 72 sata, obavješćuje sve države članice podrijetla o brisanju podataka zbog razloga iz stavka 2. točke (c) ovog članka od strane druge države članice podrijetla kod koje se pojavio pozitivni rezultat u vezi s podacima koje su poslale u pogledu osoba iz članka 9. stavka 1. ili članka 14. stavka 1.

POGLAVLJE IV.

DRŽAVLJANI TREĆIH ZEMALJA ILI OSOBE BEZ DRŽAVLJANSTVA KOJE SE NEZAKONITO NALAZE U DRŽAVI ČLANICI

Članak 17. 14.

Usporedba,  prikupljanje i slanje Õ podataka o otiscima prstiju  i prikazu lica Õ

1. S ciljem provjere je li državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva koja se nezakonito nalazi na državnom području države članice prethodno podnijela zahtjev za međunarodnu zaštitu u drugoj državi članici, svaka država članica može središnjem sustavu poslati bilo kakve podatke o otiscima prstiju koje je uzela od bilo kojeg takvog državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva koja ima najmanje 14 godina, zajedno s referentnim brojem kojim se koristi ta država članica.

U pravilu, postoje osnove za provjeravanje je li državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva prethodno podnijela zahtjev za međunarodnu zaštitu u drugoj državi članici, u slučajevima kada:

(a) državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva izjavi da je podnijela zahtjev za međunarodnu zaštitu, ali bez naznake države članice u kojoj je ta osoba podnijela zahtjev;

(b) državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva ne zahtijeva međunarodnu zaštitu, ali se protivi vraćanju u svoju državu podrijetla te tvrdi da bi tamo bila u opasnosti, ili

(c) državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva na druge načine nastoji spriječiti svoje udaljavanje, odbijajući suradnju pri utvrđivanju svog identiteta, posebno tako da ne pokazuje ili pokazuje lažne osobne isprave.

2. Kada države članice sudjeluju u postupku iz stavka 1., one središnjem sustavu šalju podatke o otiscima prstiju koji se odnose na sve prste ili barem na kažiprste, a ako oni nedostaju, otiske svih ostalih prstiju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva iz stavka 1.

ò novo

1. Svaka država članica bez odgode uzima otiske svih prstiju i snima prikaz lica svakog državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva koja ima najmanje šest godina i koja nezakonito boravi na njezinu državnom području.

(a) podatke o otiscima prstiju;

(b) prikaz lica;

(c) prezime(na) i ime(na), prezime(na) i ime(na) dobivena kod rođenja, kao i ranije korištena prezime(na) i ime(na) te sve pseudonime, koji se mogu unositi zasebno;

(d) državljanstvo/državljanstva;

(e) mjesto i datum rođenja;

(f) državu članicu podrijetla, mjesto i datum zadržavanja;

(g) spol;

(h) vrstu i broj osobne ili putne isprave; troslovnu oznaku zemlje koja je izdala ispravu i valjanost;

(i) referentni broj kojim se koristi država članica podrijetla;

(j) datum uzimanja otisaka prstiju i/ili prikaza lica;

(k) datum slanja podataka središnjem sustavu;

(l) korisničku identifikacijsku oznaku operatera;

(m) kada je to primjenjivo u skladu sa stavkom 6., datum kada je predmetna osoba napustila državno područje država članica ili je udaljena s njega.

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

3. Podaci o otiscima prstiju državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva iz stavka 1. šalju se središnjem sustavu isključivo u svrhu usporedbe ð i uspoređuju ï s podacima o otiscima prstiju podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu  osoba čiji su otisci prstiju uzeti za potrebe iz članka 9. 10. stavka 1., članka 14. 13. stavka 1. i članka 17. 14. stavka 1. Õ, koje su poslale druge države članice i podacima koji su već pohranjeni u središnjem sustavu.

Podaci o otiscima prstiju takvog državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva ne upisuju se u središnji sustav niti se uspoređuju s podacima poslanim središnjem sustavu, u skladu s člankom 14. stavkom 2.

ò novo

4. Nepoštovanje vremenskog roka od 72 sata iz stavka 3. ovog članka ne oslobađa države članice od obveze uzimanja i slanja otisaka prstiju središnjem sustavu. Kada stanje jagodica prstiju ne omogućuje uzimanje otisaka prstiju na razini kvalitete koja bi omogućila odgovarajuću usporedbu na temelju članka 26., država članica podrijetla ponovno uzima otiske prstiju osoba zadržanih kako je opisano u stavku 1. ovog članka te ih ponovno šalje u najkraćem mogućem roku i ne kasnije od 48 sati od ponovnog uspješnog uzimanja.

5. Odstupajući od stavka 1., kada nije moguće uzeti otiske prstiju ili prikaz lica zadržane osobe s obzirom na mjere poduzete da bi se osiguralo njegovo ili njezino zdravlje ili zaštita javnog zdravlja, predmetne države članice uzimaju i šalju takve otiske prstiju i prikaz lica u najkraćem mogućem roku i ne kasnije od 48 sati nakon što ti zdravstveni razlozi prestanu postojati.

U slučaju ozbiljnih tehničkih problema, države članice mogu produžiti vremenski rok od 72 sata iz stavka 2. za najviše 48 sati da bi provele svoje nacionalne planove neprekidnog poslovanja.

6. Čim država članica podrijetla ustanovi da je predmetna osoba čiji su podaci zabilježeni u Eurodacu u skladu s člankom 13. stavkom 1. ove Uredbe napustila državno područje država članica u skladu s odlukom o vraćanju ili nalogom za udaljavanje, ona ažurira svoju seriju podataka o toj osobi u skladu sa stavkom 2. ovog članka dodajući datum kada je osoba udaljena s državnog područja ili ga je sama napustila.

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

4. Nakon što se rezultati usporedbe podataka o otiscima prstiju pošalju državi članici podrijetla, središnji sustav čuva zapis o pretraživanju za potrebe članka 28. Osim za te potrebe, ni države članice ni središnji sustav ne smiju pohraniti ni jedan drugi zapis o pretraživanju.

5. U vezi s usporedbom podataka o otiscima prstiju poslanih u skladu s ovim člankom s podacima o otiscima prstiju podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu koje su poslale druge države članice i koji su već pohranjeni u središnjem sustavu, primjenjuju se postupci utvrđeni člankom 9. stavcima 3. i 5. i člankom 25. stavkom 4.

POGLAVLJE V.

 POSTUPAK USPOREDBE PODATAKA O PODNOSITELJIMA ZAHTJEVA ZA MEĐUNARODNU ZAŠTITU I DRŽAVLJANIMA TREĆIH ZEMALJA KOJI SU ZADRŽANI PRI NEZAKONITOM PRELASKU GRANICE ILI SE NEZAKONITO NALAZE NA DRŽAVNOM PODRUČJU DRŽAVE ČLANICE Õ

Članak 15.

 Usporedba podataka o otiscima prstiju i prikazu lica Õ

31. Podaci o otiscima prstiju ð i prikazu lica ï u smislu članka 11. točke (a) koje je poslala bilo koja država članica, uz izuzeće onih koji su poslani u skladu s člankom 10. točkom 11. točkama (b) ð i (c) ï , automatski se uspoređuju s podacima o otiscima prstiju koje su poslale ostale države članice i koji su već pohranjeni u središnjem sustavu  u skladu s člankom 9. 10. stavkom 1., člankom 14. 13. stavkom 1. i člankom 17. 14. stavkom 1 Õ .

42. Središnji sustav osigurava, na zahtjev države članice, da usporedba iz stavka 3. 1.  ovog članka Õ obuhvaća podatke o otiscima prstiju ð i prikazu lica ï koje je prethodno poslala ta država članica, zajedno s podacima  o otiscima prstiju Õ ð i prikazu lica ï ostalih država članica.

53. Središnji sustav automatski šalje pozitivni ili negativni rezultat usporedbe državi članici podrijetla ð u skladu s postupcima iz članka 26. stavka 4 ï . U slučaju pozitivnog rezultata, za sve serije podataka koje odgovaraju pozitivnom rezultatu šalje podatke iz članka 11. točaka od (a) do (k) ð članka 12., članka 13. stavka 2. i članka 14. stavka 2. ï zajedno s, gdje je primjereno, oznakom iz članka 18. stavka članka 19. stavaka 1. ð i 4 ï . ðU slučaju negativnog rezultata ne šalju se podaci iz članka 12., članka 13. stavka 2. i članka 14. stavka 2. ï

ò novo

4. Ako država članica iz Eurodaca primi dokaz o pozitivnom rezultatu koji joj može pomoći da izvrši svoje obveze iz članka 1. stavka 1. točke (a), taj dokaz ima prednost u odnosu na sve druge dobivene pozitivne rezultate.

ò novo

Članak 16.

Usporedba podataka o prikazu lica

(2)Ako su jagodice prstiju u takvom stanju da nije moguće uzimanje kvalitetnih otisaka prstiju kojima bi se omogućila odgovarajuća usporedba na temelju članka 26. ili ako se osoba iz članka 10. stavka 1., članka 13. stavka 1. ili članka 14. stavka 1. odbija podvrgnuti postupku uzimanja otisaka prstiju, država članica kao krajnju mjeru može provesti usporedbu podataka o prikazu lica.

(3)Podaci o prikazu lica i podaci povezani sa spolom ispitanika mogu se automatski usporediti s podacima o prikazu lica i osobnim podacima povezanima sa spolom ispitanika koje su poslale druge države članice i koji su već pohranjeni u središnjem sustavu u skladu s člankom 10. stavkom 1., člankom 13. stavkom 1. i člankom 14. stavkom 1. uz izuzeće onih koji su poslani u skladu s člankom 11. točkama (b) i (c).

(4)Središnji sustav osigurava, na zahtjev države članice, da usporedba iz stavka 1. ovog članka obuhvaća podatke o prikazu lica koje je prethodno poslala ta država članica, zajedno s podacima o prikazu lica ostalih država članica.

(5)Središnji sustav automatski šalje pozitivni ili negativni rezultat usporedbe državi članici podrijetla u skladu s postupcima iz članka 26. stavka 4. U slučaju pozitivnog rezultata, za sve serije podataka koje odgovaraju pozitivnom rezultatu šalje podatke iz članka 12., članka 13. stavka 2. i članka 14. stavka 2. zajedno s, gdje je primjereno, oznakom iz članka 17. stavaka 1. i 4. U slučaju negativnog rezultata ne šalju se podaci iz članka 12., članka 13. stavka 2. i članka 14. stavka 2.

(6)Ako država članica iz Eurodaca primi dokaz o pozitivnom rezultatu koji joj može pomoći da izvrši svoje obveze iz članka 1. stavka 1. točke (a), taj dokaz ima prednost u odnosu na sve druge dobivene pozitivne rezultate.

ê 603/2013 (prilagođeno)

POGLAVLJE V. VI.

KORISNICI MEĐUNARODNE ZAŠTITE  POHRANA PODATAKA, PRIJEVREMENO BRISANJE PODATAKA I OZNAČIVANJE PODATAKA Õ

Članak 12. 17.

Pohrana podataka

1.  Za potrebe utvrđene u članku 10. stavku 1., Õ Ssvaka serija podataka  povezanih s podnositeljem zahtjeva za međunarodnu zaštitu Õ iz članka 11. 12. pohranjuje se u središnjem sustavu na deset godina od datuma uzimanja otisaka prstiju.

ò novo

2. Za potrebe utvrđene u članku 13. stavku 1., svaka serija podataka povezanih s državljaninom treće zemlje ili osobom bez državljanstva iz članka 13. stavka 2. pohranjuje se u središnjem sustavu na pet godina od datuma uzimanja otisaka prstiju.

3. Za potrebe utvrđene u članku 14. stavku 1., svaka serija podataka povezanih s državljaninom treće zemlje ili osobom bez državljanstva iz članka 14. stavka 2. pohranjuje se u središnjem sustavu na pet godina od datuma uzimanja otisaka prstiju.

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

24. Nakon isteka razdoblja  pohrane podataka Õ iz stavka stavaka od 1. ð do 3. ï  ovog članka Õ , središnji sustav automatski briše podatke  o ispitanicima Õ iz središnjeg sustava.

Članak 13. 18.

Prijevremeno brisanje podataka

1. Podaci o osobi koja je stekla državljanstvo bilo koje države članice prije isteka razdoblja iz članka 12. 17. stavka 1. ð , 2. ili 3. ï brišu se iz središnjeg sustava, u skladu s člankom 27. 28. stavkom 4., čim država članica podrijetla sazna da je navedena osoba stekla takvo državljanstvo.

2. Središnji sustav, u najkraćem mogućem roku i ne kasnije od 72 sata, obavješćuje sve države članice podrijetla o brisanju podataka u skladu sa stavkom 1. od strane druge države članice podrijetla ako se pojavi pozitivan rezultat u vezi s podacima koje su poslale u pogledu osoba iz članka 9. 10. stavka 1., ili članka 14. 13. stavka 1 ð ili članka 14. stavka 1. ï

Članak 18. 19.

Označivanje podataka

1. Za potrebe predviđene u članku 1. stavku 1. točki (a), država članica podrijetla koja je odobrila međunarodnu zaštitu podnositelju zahtjeva za međunarodnu zaštitu čiji su podaci prethodno upisani u središnji sustav u skladu s člankom 11. 12. označava odgovarajuće podatke u skladu sa zahtjevima elektroničke komunikacije sa središnjim sustavom koju je uspostavila  agencija eu-LISA Õ Agencija. Ta se oznaka pohranjuje u središnjem sustavu u skladu s člankom 12. 17. stavkom 1. za potrebe slanja na temelju članka 9. stavka 5 ð 15 ï . Središnji sustav ð , u najkraćem mogućem roku i najkasnije u roku od 72 sata, ï obavješćuje sve države članice podrijetla o označivanju podataka od strane druge države članice podrijetla nakon pojave pozitivnog rezultata u vezi s podacima koje su poslale u pogledu osoba iz članka 9. 10. stavka 1., ili članka 14. 13. stavka 1. ð ili članka 14. stavka 1. ï Te države članice podrijetla također označuju odgovarajuće serije podataka.

2. Podaci korisnika međunarodne zaštite pohranjeni u središnjem sustavu i označeni u skladu sa stavkom 1. ovog članka dostupni su za usporedbu za potrebe navedene u članku 1. stavku 2. 1. točki (c) tri godine nakon datuma na koji je ispitaniku odobrena međunarodna zaštita.

U slučaju pozitivnog rezultata središnji sustav šalje podatke iz članka 11. 12. točaka od (a) do (k) ð od (b) do (s) ï za sve serije podataka koje odgovaraju pozitivnom rezultatu. Središnji sustav ne šalje oznaku iz stavka 1. ovog članka. Nakon isteka razdoblja od tri godine, središnji sustav automatski blokira slanje takvih podataka u slučaju zahtjeva za usporedbu za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 2. 1. točki (c), pritom ostavljajući te podatke dostupnima za usporedbu za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 1. točki (a) do trenutka njihovog brisanja. Blokirani se podaci ne šalju, a u slučaju pozitivnog rezultata, središnji sustav državi članici koja je podnijela zahtjev šalje negativni rezultat.

3. Država članica podrijetla odznačuje ili deblokira podatke koji se odnose na državljanina treće zemlje ili osobu bez državljanstva čiji su podaci prethodno označeni ili blokirani u skladu sa stavcima 1. ili 2. ovog članka ako se status te osobe opoziva ili poništava ili se obnavljanje statusa te osobe odbija na temelju [članka 14. ili 19. Direktive 2011/95/EU].

ò novo

4. Za potrebe predviđene u članku 1. stavku 1. točki (b), država članica podrijetla koja je izdala potvrdu o prebivalištu državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva s nezakonitim boravkom čiji su podaci prethodno pohranjeni u središnji sustav u skladu s člankom 13. stavkom 2. i člankom 14. stavkom 2. označava odgovarajuće podatke u skladu sa zahtjevima elektroničke komunikacije sa središnjim sustavom koju je uspostavila agencija eu-LISA. Ta se oznaka pohranjuje u središnjem sustavu u skladu s člankom 17. stavcima 2. i 3. za potrebe slanja na temelju članaka 15. i 16. Središnji sustav, u najkraćem mogućem roku i najkasnije u roku od 72 sata, obavješćuje sve države članice podrijetla o označivanju podataka od strane druge države članice podrijetla nakon pojave pozitivnog rezultata u vezi s podacima koje su poslale u pogledu osoba iz članka 13. stavka 1. ili članka 14. stavka 1. Te države članice podrijetla također označuju odgovarajuće serije podataka.

5. Podaci o državljanima treće zemlje ili osobama bez državljanstva s nezakonitim boravkom pohranjeni u središnjem sustavu i označeni u skladu sa stavkom 4. ovog članka dostupni su za usporedbu za potrebe navedene u članku 1. stavku 1. točki (c) dok se automatski ne izbrišu iz središnjeg sustava u skladu s člankom 17. stavkom 4.

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

POGLAVLJE VI. VII.

POSTUPAK USPOREDBE I SLANJA PODATAKA U SVRHU KAZNENOG PROGONA

Članak 19. 20.

Postupak usporedbe podataka o otiscima prstiju s podacima iz Eurodaca

1. Za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 2. 1. točki (c), određena tijela iz članka 5. 6. stavka 1. i članka 7. 8. stavka 2. tijelu za provjeru mogu, kako je predviđeno člankom 20. 21. stavkom 1., zajedno s referentnim brojem kojim se koriste, podnijeti opravdani elektronički zahtjev za usporedbu podataka o otiscima prstiju ð i prikazu lica ï koji se šalju središnjem sustavu putem nacionalne pristupne točke. Nakon primitka takvog zahtjeva, tijelo za provjeru provjerava jesu li ispunjeni svi uvjeti za zahtijevanje takve usporedbe iz članka 20. 21. ili članka 21. 22., prema potrebi.

2. Kada su ispunjeni svi uvjeti za zahtijevanje usporedbe iz članka 20. 21. ili članka 21. 22., tijelo za provjeru šalje zahtjev za usporedbu nacionalnoj pristupnoj točki koja će ga obraditi u središnjem sustavu u skladu s člankom 9. stavcima 3. i 5. ð člancima 15. i 16. ï za potrebe usporedbe s podacima  o otiscima prstiju Õ ð i prikazu lica ï poslanima središnjem sustavu u skladu s člankom 9. 10. stavkom 1., i člankom 14. 13. stavkom 2. ð 1. i člankom 14. stavkom 1 ï .

ò novo

3. Usporedba prikaza lica s drugim podacima o prikazu lica u središnjem sustavu u skladu s člankom 1. stavkom 1. točkom (c) može se izvršiti u skladu s člankom 16. stavkom 1. ako su ti podaci raspoloživi u vrijeme kada je podnesen opravdani elektronički zahtjev u skladu s člankom 21. stavkom 1.

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

34. U iznimnim slučajevima kada treba spriječiti izravnu opasnost povezanu s terorističkim kaznenim djelom ili drugim teškim kaznenim djelom, tijelo za provjeru može poslati podatke o otiscima prstiju nacionalnoj pristupnoj točki radi usporedbe odmah nakon primitka zahtjeva od određenog tijela i može samo naknadno provjeriti jesu li ispunjeni svi uvjeti za zahtijevanje usporedbe iz članka 20. 21. ili članka 21. 22., uključujući i to je li izniman hitan slučaj zapravo postojao. Naknadna se provjera odvija bez nepotrebnog odlaganja nakon obrade zahtjeva.

45. Kada se na temelju naknadne provjere utvrdi da pristup podacima iz Eurodaca nije bio opravdan, sva tijela koja su imala pristup takvim podacima brišu podatke poslane iz Eurodaca i obavješćuju tijelo za provjeru o navedenom brisanju.

Članak 20. 21.

Uvjeti za pristup određenih tijela sustavu Eurodac

1. Za potrebe iz članka 1. stavka 2. 1. točke (c), određena tijela u okviru raspona svojih ovlasti mogu podnijeti opravdani elektronički zahtjev za usporedbu podataka o otiscima prstiju s podacima pohranjenim u središnjem sustavu, samo ako usporedbe sa sljedećim bazama podataka nisu dovele do utvrđivanja identiteta ispitanika:

–nacionalne baze podataka o otiscima prstiju,

–sustavi za automatsku identifikaciju otisaka prstiju svih ostalih država članica u okviru Odluke 2008/615/PUP kada su usporedbe tehnički dostupne, osim ako ne postoje opravdani razlozi za vjerovanje da usporedba s takvim sustavima ne bi dovela do utvrđivanja identiteta ispitanika. Takvi opravdani razlozi uključuju se u opravdani elektronički zahtjev za usporedbu s podacima iz Eurodaca koje je određeno tijelo poslalo tijelu za provjeru, i

–vizni informacijski sustav pod uvjetom da su za takvu usporedbu ispunjeni uvjeti utvrđeni u Odluci 2008/633/PUP,

ako su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti:

(a) usporedba je potrebna za potrebe sprečavanja, otkrivanja ili istrage terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela, što znači da postoji prevladavajuća zabrinutost za javnu sigurnost zbog koje je pretraživanje baze podataka razmjerno;

(b) usporedba je potrebna u određenom slučaju (odnosno, ne provode se sistematične usporedbe); i

(c) postoje utemeljeni razlozi za vjerovanje da će usporedba znatno doprinijeti sprečavanju, otkrivanju ili istrazi bilo kojeg kaznenog djela u pitanju. Takvi opravdani razlozi posebno postoje u slučajevima utemeljene sumnje da osumnjičenik, počinitelj ili žrtva terorističkog kaznenog djela ili drugog teškog kaznenog djela spada u jednu od kategorija obuhvaćenih ovom Uredbom.

2. Zahtjevi za usporedbu s podacima u Eurodacu ograničeni su na pretraživanje podataka o otiscima prstiju ð ili prikazu lica ï .

Članak 21. 22.

Uvjeti za pristup Europola sustavu Eurodac

1. Za potrebe iz članka 1. stavka 2. 1. točke (c), određeno tijelo Europola može podnijeti opravdani elektronički zahtjev za usporedbu podataka o otiscima prstiju s podacima pohranjenim u središnjem sustavu u okviru ograničenja ovlasti Europola te, prema potrebi, za ispunjavanje zadaća Europola samo ako usporedbe s podacima o otiscima prstiju pohranjenim u bilo kojem sustavu za obradu podataka kojem Europol tehnički i pravno može pristupiti nisu dovele do utvrđivanja identiteta ispitanika i ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a) usporedba je potrebna radi potpore i jačanja mjera država članica u vezi sa sprečavanjem, otkrivanjem ili istragom terorističkih kaznenih djela ili drugih teških kaznenih djela u okviru ovlasti Europola, što znači da postoji prevladavajuća zabrinutost za javnu sigurnost zbog koje je pretraživanje baze podataka razmjerno;

(b) usporedba je potrebna u određenom slučaju (odnosno, ne provode se sistematične usporedbe); i

2. Zahtjevi za usporedbu s podacima u Eurodacu ograničeni su na usporedbe podataka o otiscima prstiju ð i prikazu lica ï .

3. Obradu podataka koje Europol dobije iz usporedbe s podacima u Eurodacu mora odobriti država članica podrijetla. Takvo se odobrenje dobiva putem nacionalne jedinice Europola u toj državi članici.

Članak 22. 23.

Komunikacija između određenih tijela, tijela za provjeru i nacionalnih pristupnih točaka

1. Ne dovodeći u pitanje članak 26. 27., sva je komunikacija između određenih tijela, tijela za provjeru i nacionalnih pristupnih točaka sigurna i provodi se elektroničkim putem.

2. Za potrebe iz članka 1. stavka 2. 1. točke (c), države članice digitalno obrađuju otiske prstiju i šalju ih u podatkovnom formatu iz  kako je utvrđeno u Õ ð dogovorenom opisnom dokumentu sučelja ï Priloga I. kako bi se osiguralo provođenje usporedbe pomoću računalnog sustava za prepoznavanje otisaka prstiju.

POGLAVLJE VII. VIII.

OBRADA PODATAKA, ZAŠTITA PODATAKA I ODGOVORNOST

Članak 23. 24.

Odgovornost za obradu podataka

1. Država članica podrijetla odgovorna je za osiguranje:

(a) zakonitog uzimanja otisaka prstiju ð i prikaza lica ï ;

(b) zakonitog slanja podataka o otiscima prstiju i drugih podataka iz članka 11. 12., članka 14. 13. stavka 2. i članka 17. 14. stavka 2. središnjem sustavu;

(d) zakonitog upisa, pohranjivanja, ispravljanja i brisanja podataka u središnjem sustavu, ne dovodeći u pitanje odgovornosti  agencije eu-LISA Õ Agencije;

(e) zakonite obrade rezultata usporedba podataka o otiscima prstiju ð i prikazu lica ï koje je poslao središnji sustav.

2. U skladu s člankom 34. 36. država članica podrijetla osigurava sigurnost podataka iz stavka 1. prije i tijekom slanja središnjem sustavu kao i sigurnost podataka koje primi od središnjeg sustava.

3. Država članica podrijetla je odgovorna za konačnu identifikaciju podataka u skladu s člankom 25. 26. stavkom 4.

4. Agencija  eu-LISA Õ osigurava da je upravljanje središnjim sustavom u skladu s odredbama ove Uredbe. Agencija  eu-LISA Õ posebno:

(a) donosi mjere kojima se osigurava da osobe koje rade sa središnjim sustavom podatke upisane u istom obrađuju u skladu sa svrhom Eurodaca kako je utvrđeno u članku 1.;

(b) poduzima mjere potrebne za osiguranje sigurnosti središnjeg sustava u skladu s člankom 34. 36.;

(c) osigurava da samo osobe koje su ovlaštene za rad sa središnjim sustavom imaju pristup istome, ne dovodeći u pitanje ovlasti Europskog nadzornika za zaštitu podataka.

Agencija  eu-LISA Õ obavješćuje Europski parlament i Vijeće te Europskog nadzornika za zaštitu podataka o mjerama koje poduzima u skladu s prvim podstavkom.

Članak 24. 25.

Slanje

1. Otisci prstiju se digitalno obrađuju i šalju u podatkovnom formatu iz  kako je utvrđeno u Õ ð dogovorenom opisnom dokumentu sučelja ï Priloga I. Dokle god je to potrebno za učinkoviti rad središnjeg sustava, Agencija  agencija eu-LISA Õ utvrđuje tehničke zahtjeve za slanje podatkovnog formata iz država članica do središnjeg sustava i obrnuto. Agencija  eu-LISA Õ osigurava usporedbu podataka o otiscima prstiju ð i prikazu lica ï koje su poslale države članice pomoću računalnog sustava za prepoznavanje otisaka prstiju ð i prikaza lica ï .

2. Države članice elektroničkim putem šalju podatke iz članka 11. 12., članka 14. 13. stavka 2. i članka 17. 14. stavka 2. Podaci iz članka 11. 12., i članka 14. 13. stavka 2. ð i članka 14. stavka 2. ï automatski se upisuju u središnji sustav. Dokle god je to potrebno za učinkoviti rad središnjeg sustava, Agencija  agencija eu-LISA Õ uspostavlja tehničke zahtjeve da bi osigurala da se podaci mogu na odgovarajući način elektroničkim putem poslati iz država članica u središnji sustav i obrnuto.

3. Referentni broj iz članka 11. točke (d) 12. točke (i), članka 14. stavka 2. točke (d) 13. stavka 2. točke (i), članka 17. 14. stavka 1. ð 2. točke (i) ï i članka 19. 20. stavka 1. omogućuje nedvosmisleno povezivanje podataka s jednom određenom osobom i s državom članicom koja šalje podatke. Osim toga, na temelju njega moguće je utvrditi odnose li se takvi podaci na osobu iz članka 9. 10. stavka 1., članka 14. 13. stavka 1. ili članka 17. 14. stavka 1.

4. Referentni broj započinje s identifikacijskim slovom ili slovima na temelju kojih je, u skladu s normom iz Priloga I., moguće identificirati državu članicu koja šalje podatke. Nakon jednog identifikacijskog slova ili više njih slijedi utvrđivanje kategorije osobe ili zahtjeva. „1” se odnosi na podatke u vezi s osobama iz članka 9. 10. stavka 1., „2” na osobe iz članka 14. 13. stavka 1., „3” na osobe iz članka 17. 14. stavka 1., „4” na zahtjeve iz članka 20. 21., „5” na zahtjeve iz članka 21. 22. i „9” na zahtjeve iz članka 29. 30.

5. Agencija  eu-LISA Õ utvrđuje tehničke postupke potrebne da bi se osiguralo da središnji sustav prima nedvosmislene podatke od država članica.

6. Središnji sustav potvrđuje primitak poslanih podataka u najkraćem roku. U tu svrhu Agencija  agencija eu-LISA Õ uspostavlja potrebne tehničke zahtjeve da bi osigurala da države članice prime potvrdu o primitku ako je zatraže.

Članak 25. 26.

Provođenje usporedba i slanje rezultata

1. Države članice trebale bi osigurati slanje podataka o otiscima prstiju odgovarajuće kvalitete u svrhu usporedbe pomoću računalnog sustava za prepoznavanje otisaka prstiju ð i prikaza lica ï . Agencija  eu-LISA Õ utvrđuje odgovarajuću kvalitetu poslanih podataka o otiscima prstiju dokle god je potrebno osigurati vrlo visoku razinu točnosti rezultata usporedbe u središnjem sustavu. Središnji sustav, u najkraćem roku, provjerava kvalitetu poslanih podataka o otiscima prstiju ð i prikazu lica ï . Ako podatke o otiscima prstiju ð ili prikazu lica ï nije moguće usporediti pomoću računalnog sustava za prepoznavanje otisaka prstiju ð i lica ï , središnji sustav o tome obavješćuje predmetnu državu članicu. Država članica zatim šalje podatke o otiscima prstiju ð ili prikazu lica ï odgovarajuće kvalitete pomoću referentnog broja jednakog prethodnoj seriji podataka o otiscima prstiju ð ili prikazu lica ï .

2. Središnji sustav provodi usporedbe redom kojim su zahtjevi pristigli. Svaki zahtjev se obrađuje u roku od 24 sata. Država članica može zbog razloga povezanih s nacionalnim zakonodavstvom zatražiti posebno hitne usporedbe koje treba provesti o roku od jednog sata. Kada se takvi vremenski rokovi ne mogu ispoštovati zbog okolnosti koje su izvan odgovornosti Agencije  agencije eu-LISA Õ , središnji sustav obrađuje zahtjev kao prioritet čim takve okolnosti prestanu postojati. U takvim slučajevima, dokle god je to potrebno za učinkovit rad središnjeg sustava, Agencija  agencija eu-LISA Õ utvrđuje kriterije za osiguranje prednosti pri obradi zahtjeva.

3. Dokle god je to potrebno za učinkovit rad središnjeg sustava, Agencija  agencija eu-LISA Õ uspostavlja operativne postupke za obradu primljenih podataka i slanje rezultata usporedbe.

4. Kako je utvrđeno u skladu s nacionalnim pravilima države članice primateljice, rezultate usporedbe  podataka o otiscima prstiju provedene u skladu s člankom 15. Õ odmah provjerava stručnjak za otiske prstiju koji je posebno osposobljen za vrste usporedba otisaka prstiju predviđene ovom Uredbom. Za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 1. točkama (a) i (b) ove Uredbe, konačnu identifikaciju provodi država članica podrijetla u suradnji s ostalim predmetnim državama članicama, u skladu s člankom 34. Uredbe (EU) br. 604/2013.

ò novo

5. Rezultat usporedbe podataka o prikazu lica provedene u skladu s člankom 16. odmah se provjerava i potvrđuje u državi članici primateljici. Za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 1. točkama (a) i (b) ove Uredbe, konačnu identifikaciju provodi država članica podrijetla u suradnji s ostalim predmetnim državama članicama.

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

Podaci primljeni iz središnjeg sustava koji se odnose na ostale podatke za koje je utvrđeno da su nepouzdani brišu se odmah nakon utvrđivanja nepouzdanosti podataka.

56. Kada konačna identifikacija u skladu sa stavkom 4. pokaže da rezultat usporedbe primljene iz središnjeg sustava ne odgovara podacima o otiscima prstiju ð ili prikazu lica ï poslanima radi usporedbe, države članice odmah brišu rezultat usporedbe i o tome, u najkraćem roku i najkasnije u roku od tri radna dana, obavješćuju Komisiju i  agenciju eu-LISA Õ Agenciju ð te priopćuju referentni broj države člancice podrijetla i referentni broj države članice koja je primila rezultat ï .

Članak 26. 27.

Komunikacija između država članica i središnjeg sustava

Podaci iz država članica u središnji sustav i obrnuto šalju se putem komunikacijske infrastrukture. Agencija  eu-LISA Õ uspostavlja tehničke postupke potrebne za korištenje komunikacijske infrastrukture dokle god je to potrebno za učinkovit rad središnjeg sustava.

Članak 27. 28.

Pristup podacima u Eurodacu te njihovo ispravljanje ili brisanje

1. Država članica podrijetla ima pristup podacima koje je poslala i koji su upisani u središnji sustav u skladu s ovom Uredbom.

Ni jedna država članica ne smije provoditi pretraživanje po podacima koje je poslala druga država članica niti može primiti takve podatke, osim podataka koji su rezultat usporedbe iz članka 9. stavka 5 ð članaka 15. i 16 ï .

2. Pristup podacima upisanim u središnji sustav, u skladu sa stavkom 1. ovog članka, imaju tijela država članica koja su odredila same države članice za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 1. točkama (a) i (b). Time se točno određuje jedinica odgovorna za izvršavanje zadaća povezanih s primjenom ove Uredbe. Svaka država članica bez odgode šalje popis tih jedinica i sve izmjene tog popisa Komisiji i Agenciji  agenciji eu-LISA Õ . Agencija  eu-LISA Õ objavljuje konsolidirani popis u Službenom listu Europske unije. U slučaju izmjena tog popisa, Agencija  agencija eu-LISA Õ jednom godišnje na internetskoj stranici objavljuje ažurirani konsolidirani popis.

3. Samo država članica podrijetla ima pravo izmjene podataka koje je poslala središnjem sustavu ispravljanjem ili dopunom tih podataka, ili njihovim brisanjem, ne dovodeći u pitanje brisanje koje se provodi u skladu s člankom ð 18. ï 12. stavkom 2. ili člankom 16. stavkom 1.

4. Ako država članica ili Agencija  agencija eu-LISA Õ imaju razloga smatrati da su podaci upisani u središnji sustav činjenično netočni, ð ne dovodeći u pitanje obavijest o povredi osobnih podataka u skladu s člankom [33..] Uredbe (EU) br. [.../2016], ï o tome u najkraćem roku obavješćuju državu članicu podrijetla.

Ako država članica ima razloga smatrati da su podaci upisani u središnji sustav u suprotnosti s ovom Uredbom, o tome u najkraćem roku obavješćuje  agenciju eu-LISA Õ Agenciju, Komisiju i državu članicu podrijetla. Država članica podrijetla provjerava predmetne podatke i, ako je potrebno, odmah ih mijenja ili briše.

5. Agencija  eu-LISA Õ podatke upisane u središnji sustav ne šalje niti daje na raspolaganje tijelima bilo koje treće zemlje. Navedena zabrana ne primjenjuje se na slanje takvih podataka trećim zemljama na koje se primjenjuje Uredba (EU) br. […/…]604/2013.

Članak 28. 29.

Vođenje evidencija

1. Agencija  eu-LISA Õ vodi evidenciju o svim aktivnostima obrade podataka u okviru središnjeg sustava. Ove evidencije pokazuju svrhu pristupa, datum i vrijeme, poslane podatke, podatke korištene za istragu i naziv jedinice koja unosi ili koristi podatke te imena odgovornih osoba.

2. Evidencija iz stavka 1. ovog članka smije se koristiti samo za sigurnosni nadzor nad dopustivosti obrade podataka kao i osiguravanje sigurnosti podataka u skladu s člankom 34. Evidencija mora biti zaštićena odgovarajućim mjerama protiv neovlaštenog pristupa i izbrisana nakon proteka razdoblja od godine dana od razdoblja pohrane iz članka ð 17. ï 12. stavka 1. i članka 16. stavka 1., osim ako nije potrebna u postupcima praćenja koji su već u tijeku.

3. Za potrebe iz članka 1. stavka 1. točaka (a) i (b), svaka država članica poduzima potrebne mjere da bi ostvarila ciljeve utvrđene stavcima 1. i 2. ovog članka u odnosu na svoj nacionalni sustav. Osim toga, svaka država članica vodi evidenciju osoblja propisno ovlaštenog za unos ili korištenje podataka.

Članak 29. 30.

Prava ispitanika  na obavješćivanje Õ

1. Država članica podrijetla u pisanom obliku obavješćuje osobu iz članka 9. 10. stavka 1., članka 14. 13. stavka 1. ili članka 17. 14. stavka 1., i kada je potrebno usmenim putem, na jeziku koji ta osoba razumije ili se opravdano pretpostavlja da razumije ð , u sažetom, transparentnom, razumljivom i lako dostupnom obliku, uz uporabu jasnog i jednostavnog jezika ï , o sljedećem:

(a) identitetu kontrolora u smislu članka 2. točke (d) Direktive [../../EU] 95/46/EZ i njegovom zastupniku, ako takav postoji ð , te o podacima za kontakt službenika za zaštitu podataka ï ;

(b) svrsi obrade podataka te osobe u Eurodacu, uključujući opis ciljeva Uredbe (EU) br. […/…] 604/2013, u skladu s ð člankom 6. ï iste i objašnjenje da Eurodacu mogu pristupiti države članice i Europol u svrhu kaznenog progona koje je izneseno u razumljivom obliku te na jasnom i jednostavnom jeziku;

(d) obvezi uzimanja otisaka prstiju osobe iz članka 9. 10. stavka 1. ili članka 14. 13. stavka 1. ð ili članka 14. stavka 1. ï ;

ò novo

(e) razdoblju tijekom kojeg će se podaci čuvati u skladu s člankom 17.;

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

(ef)  postojanju Õ pravu prava ð da od kontrolora traži ï na pristup podacima koji se odnose na tu osobu i prava na zahtjev za ispravljanje netočnih podataka koji se odnose na tu osobu ð i dopunjavanje nepotpunih osobnih podataka ï ili za brisanje nezakonito obrađenih  osobnih Õ podataka koji se odnose na tu osobu  o toj osobi Õ ili ograničavanje pristupa istima, kao i prava na obavješćivanje o postupcima za izvršenje tih prava uključujući kontaktne podatke kontrolora i nacionalnih nadzornih tijela iz članka 30. 32. stavka 1.;

ò novo

(g) pravu na podnošenje pritužbe nadzornom tijelu.

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

2. Kada je riječ o osobi iz članka 9. 10. stavka 1. ili članka 14. 13. stavka 1. ð i članka 14. stavka 1. ï , podaci iz stavka 1. ovog članka osiguravaju se u trenutku uzimanja otisaka prstiju te osobe.

Kada je riječ o osobi iz članka 17. stavka 1., podaci iz stavka 1. ovog članka osiguravaju se najkasnije u trenutku slanja podataka koji se odnose na tu osobu središnjem sustavu. Navedena obveza ne postoji u slučaju kada se pružanje takvih podataka pokaže nemogućim ili bi uključivalo nerazmjerni napor.

Ako je osoba iz članka 9. 10. stavka 1., članka 14. 13. stavka 1. i članka 17. 14. stavka 1. maloljetna, države članice osiguravaju podatke na način koji odgovara starosti te osobe.

3. U skladu s postupkom iz članka 44. stavka 2. Uredbe (EU) br. […/…] 604/2013 sastavlja se zajednička brošura koja sadrži barem podatke iz stavka 1. ovog članka i podatke iz ð članka 6. stavka 2. ï navedene Uredbe.

Brošura je jasna i jednostavna, sastavljena ð u sažetom, transparentnom, razumljivom i lako dostupnom obliku i ï na jeziku koji ta osoba razumije ili za koji se razumno pretpostavlja da ga razumije.

Brošura se sastavlja na način koji državama članicama omogućuje da je dopune dodatnim podacima specifičnim za svaku državu članicu. Ti podaci specifični za svaku državu članicu uključuju barem prava ispitanika, mogućnost dobivanja pomoći ð informacija ï od nacionalnih nadzornih tijela te kontaktne podatke ureda kontrolora ð , službenika za zaštitu podataka ï i nacionalnih nadzornih tijela.

Članak 31.

 Pravo na pristup osobim podacima, njihovo ispravljanje i brisanje Õ

41. Za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 1. točkama (a) i (b) ove Uredbe, ispitanik u svakoj državi članici može, u skladu sa zakonima, drugim propisima i postupcima te države, ostvarivati prava utvrđena člankom 12. Direktive 95/46/EZ ð prava ispitanika na pristup, ispravljanje i brisanje ostvaruju se u skladu s poglavljem III. Uredbe (EU) br. […/2016] i primjenjuju kako je utvrđeno u ovom članku ï .

Ne dovodeći u pitanje obvezu pružanja ostalih podataka u skladu s člankom 12. točkom (a) Direktive 95/46/EZ,  2. Pravo pristupa Õ ispitanika  u svakoj državi članici Õ ima  uključuje Õ pravo biti obaviještena o podacima koji se odnose na nju njega koji su upisani u središnji sustav te o tome koja ih je država članica poslala središnjem sustavu. Takav pristup podacima može odobriti samo država članica.

5. Za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 1., bilo koja osoba može u svakoj državi članici zatražiti da se činjenično netočni podaci isprave ili da se nezakonito upisani podaci izbrišu. Ispravljanje i brisanje bez pretjerane odgode provodi država članica koja je poslala podatke, u skladu s njezinim zakonima, drugim propisima i postupcima.

62. Za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 1., aAko se prava na ispravljanje i brisanje ostvare u državi članici, a ne u onoj koja je poslala podatke, tijela te države članice stupaju u vezu s tijelima države članice ili država članica koje su poslale podatke tako da potonje mogu provjeriti točnost podataka i zakonitost njihovog slanja i upisa u središnji sustav.

73. Za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 1., aAko se pokaže da su podaci upisani u središnji sustav činjenično netočni ili nezakonito upisani, država članica koja ih je poslala ispravlja ili briše podatke u skladu s člankom 27. 28. stavkom 3. Ta država članica u pisanom obliku bez neprimjerenog odugovlačenja potvrđuje ispitaniku da je poduzela mjere u vezi s ispravljanjem, ð dopunjavanjem ï ili brisanjem  osobnih Õ podataka koji se na nju njega odnose ili ð ograničavanjem njihove obrade ï .

84. Za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 1., aAko država članica koja je poslala podatke nije suglasna s tim da su podaci upisani u središnji sustav činjenično netočni ili da su nezakonito upisani, u pisanom obliku bez neprimjerenog odugovlačenja obavješćuje ispitanika o tome zašto nije spremna ispraviti ili izbrisati podatke.

Ta država članica također ispitaniku osigurava podatke koji objašnjavaju korake koje ta osoba može poduzeti ako ne prihvati izneseno objašnjenje. Ta obavijest uključuje podatke o tome kako podnijeti tužbu ili, ako je primjereno, pritužbu pred nadležnim tijelima ili sudovima te države članice ili o bilo kojoj financijskoj ili drugoj pomoći koja je na raspolaganju u skladu sa zakonima, drugim propisima i postupcima te države članice.

95. Svaki zahtjev u skladu sa stavcima 4. 1. i 5. 2.  ovog članka za pristup, ispravljanje ili brisanje Õ sadržava sve podatke potrebne za identifikaciju ispitanika, uključujući otiske prstiju. Ti se podaci koriste isključivo radi ostvarivanja prava  ispitanika Õ iz stavaka 4. 1. i 5. 2. i odmah nakon korištenja se brišu.

106. Nadležna tijela država članica aktivno surađuju radi pravovremenog izvršenja prava  ispitanika Õ iz stavaka 5., 6. i 7  na ispravljanje i brisanje Õ .

117. Kad god osoba zatraži  pristup Õ podatke podacima koji se odnose na nju u skladu sa stavkom 4., nadležno tijelo u pisanom obliku vodi evidenciju o takvom zahtjevu i načinu na koji je podnesen te navedenu evidenciju odmah stavlja na raspolaganje nacionalnim nadzornim tijelima.

12. Za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 1. ove Uredbe, nacionalno nadzorno tijelo u svakoj državi članici, na temelju zahtjeva ispitanika, može pomoći njemu ili njoj u skladu s člankom 28. stavkom 4. Direktive 95/467/EZ u ostvarivanju njegovih ili njezinih prava.

138. Za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 1. ove Uredbe, nNacionalno nadzorno tijelo države članice koja je poslala podatke i nacionalno nadzorno tijelo države članice u kojoj se ispitanik nalazi pomažu i, ako je zatraženo, savjetuju ispitanika u vezi s provođenjem  daju ispitaniku informacije povezane s provođenjem Õ njegovog ili njezinog prava da ð od nadzornika podataka zahtijeva pristup, ï ispravljanje , ð dopunjivanje, ï ili brisanje ð ili ograničavanje obrade ï  osobnih Õ podataka  o njemu ili njoj Õ . Oba nacionalna nNadzorna tijela međusobno surađuju u tu svrhu ð u skladu s poglavljem VII. Uredbe (EU) […/2016] ï . Zahtjevi za takvu pomoć mogu se uputiti nacionalnom nadzornom tijelu države članice u kojoj se ispitanik nalazi koje zahtjeve šalje tijelu države članice koja je poslala podatke.

14. U svakoj državi članici bilo koja osoba može, u skladu sa zakonima, drugim propisima i postupcima te države, podnijeti tužbu ili, prema potrebi, pritužbu pred nadležnim tijelima ili sudovima države, ako joj je odbijeno pravo na pristup predviđeno stavkom 4.

15. Bilo koja osoba može, u skladu sa zakonima, drugim propisima i postupcima države članice koja je poslala podatke, podnijeti tužbu ili, ako je potrebno, pritužbu pred nadležnim tijelima ili sudovima te države, u pogledu podataka upisanih u središnji sustav koji se na nju odnose, kako bi ostvarila svoje pravo na temelju stavka 5. Obveza nacionalnih nadzornih tijela da pomažu i, kada se to od njih traži, savjetuju ispitanika, u skladu sa stavkom 13., postoji tijekom cijelog postupka.

Članak 30. 32.

Nadzor koji provode nacionalna nadzorna tijela

1. Za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 1. ove Uredbe, sSvaka država članica osigurava da nacionalno nadzorno tijelo ili tijela  svake države članice Õ utvrđena u skladu s člankom ð 41. ï 28. stavkom 1. Direktive 95/46/EZ ð na koju se upućuje u članku [46. stavku 1.] Uredbe (EU) […/2016] ï, nezavisno nadziru, u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom, zakonitost obrade osobnih podataka, u skladu s ovom Uredbom, koju obavlja predmetna država članica  za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 1. točkama (a) i (b) Õ , uključujući slanje podataka središnjem sustavu.

2. Svaka država članica osigurava da se njezino nacionalno nadzorno tijelo može savjetovati s osobama koje posjeduju dovoljno znanja u području podataka o otiscima prstiju.

Članak 31. 33.

Nadzor koji provodi Europski nadzornik za zaštitu podataka

1. Europski nadzornik za zaštitu podataka osigurava da se obrada svih osobnih podataka u sustavu Eurodac, posebno od strane  agencije eu-LISA Õ Agencije, provodi u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 i ovom Uredbom.

2. Europski nadzornik za zaštitu podataka osigurava da se najmanje svake tri godine provodi revizija obrade osobnih podataka od strane Agencije  agencije eu-LISA Õ u skladu s međunarodnim revizijskim normama. Izvješće o takvoj reviziji šalje se Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji,  agenciji eu-LISA Õ Agenciji i nacionalnim nadzornim tijelima. Agencija  eu-LISA Õ ima mogućnost iznijeti svoje komentare prije donošenja izvješća.

Članak 32. 34.

Suradnja između nacionalnih nadzornih tijela i Europskog nadzornika za zaštitu podataka

1. Nacionalna nadzorna tijela i Europski nadzornik za zaštitu podataka, svaki u okviru svojih ovlasti, aktivno surađuju u okviru svojih odgovornosti te osiguravaju koordinirani nadzor Eurodaca.

2. Države članice svake godine osiguravaju provođenje revizije obrade osobnih podataka za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 2. 1. točki (c) od strane nezavisnog tijela, u skladu s člankom 33. stavkom 2. 35. stavkom 1., uključujući analizu uzorka utemeljenih elektroničkih zahtjeva.

Revizija se prilaže godišnjem izvješću država članica iz članka 40. stavka 7 42. stavka 8.

3. Nacionalna nadzorna tijela i Europski nadzornik za zaštitu podataka, svaki u okviru svojih ovlasti, razmjenjuju odgovarajuće podatke, pomažu jedni drugima u provođenju revizija i inspekcija, ispituju poteškoće pri tumačenju ili primjeni ove Uredbe, proučavaju probleme pri izvršavanju nezavisnog nadzora ili ostvarivanju prava ispitanika, sastavljaju usklađene prijedloge za zajednička rješenja bilo kakvih problema i promiču svijest o pravima na zaštitu podataka, prema potrebi.

4. Za potrebe utvrđene u stavku 3., nacionalna nadzorna tijela i Europski nadzornik za zaštitu podataka sastaju se najmanje dvaput godišnje. Troškove i organizaciju tih sastanaka preuzima Europski nadzornik za zaštitu podataka. Poslovnik se donosi na prvom sastanku. Daljnje metode rada razvijaju se zajednički prema potrebi. Svake se dvije godine Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Agenciji  agenciji eu-LISA Õ šalje zajedničko izvješće o aktivnostima.

Članak 33. 35.

Zaštita osobnih podataka obrađenih u svrhu kaznenog progona

1. Svaka država članica osigurava da se odredbe donesene u okviru nacionalnog zakonodavstva kojim se provodi Okvirna odluka 2008/977/PUP također primjenjuju na obradu osobnih podataka od strane nacionalnih tijela za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 2. ove Uredbe.

21. Nacionalna nadzorna tijela određena u skladu s Okvirnom odlukom 2008/977/PUP  Nadzorno tijelo ili tijela svake države članice iz članka [39. stavka 1.] Direktive [2016/… /EU] Õ prate zakonitost obrade osobnih podataka u okviru ove Uredbe koju za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 2.1. točki (c) ove Uredbe. provode države članice, uključujući njihovo slanje u Eurodac i iz njega.

32. Obrada osobnih podataka od strane Europola u skladu s ovom Uredbom u skladu je s Odlukom 2009/371/PUP i nadzire je nezavisni vanjski nadzornik za zaštitu podataka. Članci 30., 31. i 32. te Odluke primjenjuju se na obradu osobnih podataka od strane Europola u skladu s ovom Uredbom. Nezavisni vanjski nadzornik za zaštitu podataka osigurava da se ne krše prava pojedinca.

43. Osobni podaci dobiveni iz Eurodaca u skladu s ovom Uredbom za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 2.1. točki (c) obrađuju se samo za potrebe sprečavanja, otkrivanja ili istrage posebnog slučaja u vezi s kojim su podatke zatražili država članica ili Europol.

54.  Ne dovodeći u pitanje članke [23. i 24.] Direktive [2016/ …/EU], Õ Ssredišnji sustav, određena tijela i tijela za provjeru i Europol vode evidenciju pretraživanja za potrebe dopuštanja nacionalnim tijelima za zaštitu podataka i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka da prate usklađenost obrade podataka s pravilima Unije u vezi zaštite podataka, uključujući za potrebe vođenja evidencije kako bi se mogla pripremiti godišnja izvješća iz članka 40. stavka 742. stavka 8. Osim u te svrhe, osobni podaci i evidencija pretraživanja brišu se iz svih nacionalnih spisa i spisa Europola nakon jednog mjeseca, osim ako podaci nisu potrebni u svrhu posebne kaznene istrage koja je u tijeku u vezi s kojom su ih zatražili država članica ili Europol.

Članak 34. 36.

Sigurnost podataka

1. Država članica podrijetla osigurava sigurnost podataka prije i tijekom slanja središnjem sustavu.

2. Svaka država članica, u odnosu na sve podatke koje su obradila njezina nadležna tijela u skladu s ovom Uredbom, donosi potrebne mjere, uključujući sigurnosni plan kako bi:

(a) fizički zaštitila podatke, uključujući izradu planova za zaštitu ključne infrastrukture u nepredvidivim situacijama;

(b) spriječila svakoj neovlaštenoj osobi pristup ð opremi za obradu podataka i ï nacionalnim instalacijama u kojima država članica provodi radnje u skladu sa svrhom Eurodaca ( ð kontrola opreme i pristupa te ï kontrola na ulasku u instalaciju);

(d) spriječila neovlašteni unos podataka i neovlaštenu inspekciju, mijenjanje ili brisanje pohranjenih osobnih podataka (kontrola pohranjivanja);

ò novo

(e) spriječila da se neovlaštene osobe upotrebljavaju automatizirane sustave za obradu podataka s pomoću podatkovne komunikacijske opreme (kontrola korisnika);

ê 603/2013 (prilagođeno)

(ef) spriječila neovlaštenu obradu podataka u Eurodacu i svako neovlašteno mijenjanje ili brisanje podataka obrađenih u Eurodacu (kontrola unosa podataka);

(fg) osigurala da osobe koje su ovlaštene pristupiti Eurodacu imaju pristup samo podacima obuhvaćenim njihovim ovlaštenjem, isključivo pomoću individualnih i jedinstvenih korisničkih identifikacijskih dokumenata i povjerljivih načina rada pristupa (kontrola pristupa podacima);

(gh) osigurala da sva tijela s pravom pristupa Eurodacu sastave profile koji opisuju funkcije i odgovornosti osoba koje su ovlaštene pristupiti podacima, te ih unijeti, ažurirati, brisati i pretraživati, i te profile i sve ostale odgovarajuće podatke, koje bi ta tijela mogla zatražiti za potrebe nadzora, odmah staviti na raspolaganje nacionalnim nadzornim tijelima iz  poglavlja VI. Uredbe (EU) br. […/2016] Õ članka 28. Direktive 95/46/EZ i  poglavlja VI. članka Direktive [2016/.../EU] Õ  članka [..] Direktive [2016/.../EU] Õ članka 25. Okvirne odluke 2008/977/PUP na njihov zahtjev (profili osoblja);

(hi) osigurala mogućnost provjeravanja i utvrđivanja kojim su tijelima poslani osobni podaci korištenjem podatkovne komunikacijske opreme (kontrola komunikacije);

(ij) osigurala mogućnost provjeravanja i utvrđivanja koji su podaci obrađeni u Eurodacu, tko ih je obradio i u koju svrhu (kontrola upisa podataka);

(jk) spriječila neovlašteno čitanje, kopiranje, mijenjanje ili brisanje osobnih podataka za vrijeme slanja osobnih podataka u Eurodac ili iz njega ili tijekom prijenosa podatkovnih medija, posebno pomoću odgovarajućih tehnika šifriranja (kontrola prijenosa);

ò novo

(l) osigurala mogućnost ponovne uspostave instaliranih sustava u slučaju prekida (ponovna uspostava);

(m) osigurala da Eurodac dobro funkcionira, da se pojava grešaka u funkcioniranju sustava prijavljuje (pouzdanost) i da se pohranjeni osobni podaci ne mogu ugroziti zbog nedostataka u funkcioniranju sustava (cjelovitost);

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

(kn) nadzirala učinkovitost sigurnosnih mjera iz ovog stavka i poduzela potrebne organizacijske mjere povezane s unutarnjim praćenjem kako bi se osigurala usklađenost s ovom Uredbom (samorevidiranje) i automatsko otkrivanje u roku od 24 sata svih događaja koji proizlaze iz primjene mjera navedenih u točkama (b) do (j) ð (k) ï koje bi mogle ukazivati na sigurnosni incident.

3. Države članice obavješćuju Agenciju  agenciju eu-LISA Õ o sigurnosnim incidentima koje su otkrile u svojim sustavima ð , ne dovodeći u pitanje obavijest i priopćenje o povredi osobnih podataka u skladu s [člancima 31. i 32.] Uredbe (EU) br. […/2016] odnosno [člancima 28. i 29] ï . Agencija  eu-LISA Õ u slučaju sigurnosnih incidenata obavješćuje države članice, Europol i Europskog nadzornika za zaštitu podatka. Predmetne države članice, Agencija  agencija eu-LISA Õ i Europol surađuju za vrijeme sigurnosnog incidenta.

4. Agencija  eu-LISA Õ poduzima potrebne mjere kako bi se ostvarili ciljevi utvrđeni stavkom 2. u vezi s radom Eurodaca, uključujući donošenje sigurnosnog plana.

Članak 35. 37.

Zabrana slanja podataka trećim zemljama, međunarodnim organizacijama ili privatnim subjektima

1. Osobni podaci dobiveni iz središnjeg sustava od države članice ili Europola u skladu s ovom Uredbom ne šalju se niti stavljaju na raspolaganje ni jednoj trećoj zemlji, međunarodnoj organizaciji ili privatnom subjektu uspostavljenom u Uniji ili izvan nje. Navedena se zabrana također primjenjuje ako se ti podaci dalje obrađuju na nacionalnoj razini ili među državama članicama u smislu [članka […]2. točke (b) Direktive [2016/../EU] Okvirne odluke 2008/977/PUP].

2. Osobni podaci podrijetlom iz države članice koje su razmijenile države članice nakon pozitivnog rezultata dobivenog za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 2.1. točki (c) ne šalju se trećim zemljama ako postoji ozbiljan  stvaran Õ rizik da bi nakon takvog slanja ispitanik mogao biti izložen mučenju, neljudskom i ponižavajućem postupanju ili kažnjavanju ili bilo kojem drugom kršenju njegovih ili njezinih temeljnih prava.

ò novo

3. Nijednoj trećoj zemlji ne otkrivaju se nikakvi podaci o činjenici da je u državi članici podnesen zahtjev za međunarodnu zaštitu za osobe u vezi s člankom 10. stavkom 1., posebice ako je ta treća zemlja ujedno i država podrijetla podnositelja zahtjeva.

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

34. Zabrane iz stavaka 1. i 2. ne dovode u pitanje pravo država članica da pošalju takve podatke ð u skladu s poglavljem V. Uredbe (EU) br. […/2016] odnosno u skladu s nacionalnim pravilima donesenima u skladu s Direktivom [2016/…/EU] ï trećim zemljama na koje se primjenjuje Uredba (EU) br. […/…]604/2013.

ò novo

Članak 38.

Slanje podataka trećim zemljama za potrebe vraćanja

1. Odstupajući od članka 37. ove Uredbe, osobni podaci u vezi s osobama iz članka 10. stavka 1., članka 13. stavka 2 ili članka 14. stavka 1. koje su države članice dobile nakon pozitivnog rezultata za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 1. točkama (a) ili (b) mogu se poslati ili staviti na raspolaganje trećoj zemlji u skladu s člankom 46. Uredbe (EU) br. […/2016], ako je to potrebno da bi se dokazao identitet državljana trećih zemalja za potrebe vraćanja, ali samo ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(b) treća zemlja izričito pristaje upotrebljavati podatke samo u svrhu zbog koje su dostavljeni i u mjeri u kojoj je to zakonito i nužno za osiguranje potreba navedenih u članku 1. stavku 1. točki (b) te izbrisati te podatke kada njihovo čuvanje više nije opravdano;

(c) država članica podrijetla koja je unijela podatke u središnji sustav dala je pristanak, a dotična osoba obaviještena je da će njezini osobni podaci biti dostavljeni tijelima treće zemlje.

2. Nijednoj trećoj zemlji ne otkrivaju se nikakvi podaci o činjenici da je u državi članici podnesen zahtjev za međunarodnu zaštitu za osobe u vezi s člankom 10. stavkom 1., posebice ako je ta treća zemlja i država podrijetla podnositelja zahtjeva.

3. Treća zemlja nema izravan pristup središnjem sustavu za usporedbu ili slanje podataka o otiscima prstiju ili bilo kojih drugih osobnih podataka o državljaninu treće zemlje ili osobi bez državljanstva te joj se neće dodijeliti pristup putem određene nacionalne pristupne točke države članice.

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

Članak 36. 39.

Evidentiranje i dokumentacija

1. Svaka država članica i Europol osiguravaju da se svi postupci obrade podataka koji proizlaze iz zahtjeva za usporedbu s podacima iz Eurodaca za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 2.1. točki (c) evidentiraju ili dokumentiraju za potrebe provjeravanja prihvatljivosti zahtjeva, praćenja zakonitosti obrade podataka te cjelovitosti i sigurnosti podataka i samonadzora.

2. Evidencija ili dokumentacija uvijek moraju sadržavati:

(a) točnu svrhu zahtjeva za usporedbu, uključujući predmetni oblik terorističkog kaznenog djela ili drugog teškog kaznenog djela i, u slučaju Europola, točnu svrhu zahtjeva za usporedbu;

(b) utemeljene razloge protiv provođenja usporedba s ostalim državama članicama u okviru Odluke 2008/615/PUP, u skladu s člankom 20.21. stavkom 1. ove Uredbe;

(d) datum i točno vrijeme zahtjeva za usporedbu koji je nacionalna pristupna točka podnijela središnjem sustavu;

(e) naziv tijela koje je zatražilo pristup za usporedbu i odgovorne osobe koja je podnijela zahtjev i obradila podatke;

(f) kada je to primjenjivo, korištenje hitnog postupka iz članka 19. stavka 3.20. stavka 4. i odluke donesene u odnosu na naknadno provjeravanje;

(g) podatke korištene za usporedbu;

(h) u skladu s nacionalnim pravilima ili Odlukom 2009/371/PUP, identifikacijsku oznaku službenika koji je proveo pretraživanje i službenika koji je izdao nalog za pretraživanjem ili slanjem.

3. Evidencija i dokumentacija koriste se samo za praćenje zakonitosti obrade podataka i osiguranje cjelovitosti i sigurnosti podataka. Samo evidencija koja  ne Õ sadrži neosobne podatke može se koristiti za praćenje i evaluaciju iz članka 40.42. Nadležna nacionalna nadzorna tijela odgovorna za provjeru prihvatljivosti zahtjeva i praćenje zakonitosti obrade podataka te cjelovitosti i sigurnosti podataka imaju pristup tim evidencijama na vlastiti zahtjev za potrebe ispunjavanja njihovih dužnosti  zadaća Õ .

Članak 37. 40.

Odgovornost

1. Svaka osoba ili država članica koja je pretrpjela  materijalnu ili nematerijalnu Õ štetu zbog nezakonite obrade podataka ili drugog djelovanja koje nije u skladu s ovom Uredbom ima pravo primiti naknadu štete od države članice odgovorne za pretrpljenu štetu. Država se oslobađa od odgovornosti, u cijelosti ili djelomično, ako dokaže da nije  ni na koji način Õ odgovorna za okolnosti koje su dovele do štete.

2. Ako zbog nepoštivanja obveza države članice propisanih ovom Uredbom nastane šteta u središnjem sustavu, ta je država članica odgovorna za nastalu štetu, osim ako i onoliko koliko su Agencija  agencija eu-LISA Õ ili druga država članica propustile poduzeti primjerene mjere kako bi spriječile nastanak štete ili kako bi ublažile njezin učinak.

3. Zahtjeve za naknadu štete prema državi članici za štetu iz stavaka 1. i 2. uređuju odredbe nacionalnog prava tužene države članice ð u skladu s člancima [75. i 76.] Uredbe (EU) […/2016] i člancima [52. i 53.] Direktive [2016/… /EU] ï .

POGLAVLJE VIII.

IZMJENE UREDBE (EU) BR. 1077/2011

Članak 38.

Izmjene Uredbe (EU) br. 1077/2011

Uredba (EU) br. 1077/2011 mijenja se kako slijedi:

1. Članak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 5.

Zadaće u vezi s Eurodacom

U vezi s Eurodacom Agencija izvršava:

(a) zadaće prenesene na nju Uredbom (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o uspostavi sustava Eurodac za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) br. 604/2013 o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu podnesenog u jednoj od država članica od strane državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva i o zahtjevima za usporedbu s podacima iz Eurodaca od strane tijela kaznenog progona država članica i Europola u svrhu kaznenog progona 45 ; i

(b) zadaće povezane s osposobljavanjem za tehničku uporabu Eurodaca.”»

2. Članak 12. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

(a) točke (u) i (v) zamjenjuju se sljedećim:

„(u) donosi godišnje izvješće o aktivnostima središnjeg sustava Eurodaca u skladu s člankom 40. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 603/2013;

(v) daje primjedbe na izvješća o revizijama Europskog nadzornika za zaštitu podataka u skladu s člankom 45. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1987/2006, člankom 42. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 767/2008 i člankom 31. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 603/2013 te osigurava odgovarajuće postupanje nakon tih revizija;”;»

(b) točka x. zamjenjuje se sljedećim:

„(x) kompilira statističke podatke o radu središnjeg sustava Eurodaca u skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 603/2013;”;»

„(z) osigurava godišnju objavu popisa jedinica u skladu s člankom 27. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 603/2013;”.»

3. Članak 15. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

"4. Europol i Eurojust mogu biti nazočni na sastancima upravnog odbora kao promatrači, kada je na dnevnom redu pitanje koje se odnosi na SIS II, u pogledu primjene Odluke 2007/533/PUP. Europol može biti nazočan i na sastancima upravnog odbora kao promatrač kada je na dnevnom redu pitanje koje se odnosi na VIS, u pogledu primjene Odluke 2008/633/PUP, ili pitanje koje se odnosi na Eurodac, u pogledu primjene Uredbe (EU) br. 603/2013.”»

4. Članak 17. mijenja se kako slijedi:

(a) u stavku 5., točka (g) zamjenjuje se sljedećim:

„(g) ne dovodeći u pitanje članak 17. Pravilnika o osoblju, utvrđuje uvjete povjerljivosti radi usklađivanja s člankom 17. Uredbe (EZ) br. 1987/2006, člankom 17. Odluke 2007/533/PUP, člankom 26. stavkom 9. Uredbe (EZ) br. 767/2008 i člankom 4. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 603/2013;”;»

(b) u stavku 6., točka (i) zamjenjuje se sljedećim:

„(i) izvješća o tehničkom funkcioniranju pojedinih opsežnih informacijskih sustava iz članka 12. stavka 1. točke (t) i godišnjeg izvješća o aktivnostima središnjeg sustava Eurodaca iz članka 12. stavka 1. točke (u), na temelju rezultata praćenja i evaluacije.”»

5. Članak 19. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

"3. Europol i Eurojust mogu imenovati svaki svog predstavnika u savjetodavnoj skupini za SIS II. Europol može imenovati predstavnika u savjetodavne skupine za VIS i Eurodac.”.»

POGLAVLJE IX.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 39. 41.

Troškovi

1. Troškovi nastali u vezi s uspostavom i radom središnjeg sustava i komunikacijske infrastrukture terete opći proračun Europske unije.

2. Troškove nacionalnih pristupnih točaka i troškove njihovog spajanja sa središnjim sustavom snosi svaka država članica.

3. Svaka država članica i Europol na vlastiti trošak postavljaju i održavaju tehničku infrastrukturu potrebnu za provođenje ove Uredbe i odgovorni su za preuzimanje njezinih troškova koji proizlaze iz zahtjeva za usporedbu s podacima iz Eurodaca za potrebe utvrđene u članku 1. stavku 2.1. točki (c).

Članak 40. 42.

Godišnje izviješće: praćenje i evaluacija

1. Agencija  eu-LISA Õ podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka godišnje izvješće o aktivnostima središnjeg sustava, uključujući o njegovom tehničkom funkcioniranju i sigurnosti. Godišnje izvješće uključuje podatke o upravljanju i radu Eurodaca prema prethodno utvrđenim količinskim pokazateljima za ciljeve iz stavka 2.

2. Agencija  eu-LISA Õ osigurava postupke za praćenje funkcioniranja središnjeg sustava u odnosu na ciljeve koji se odnose na rezultate, ekonomičnost i kvalitetu usluge.

3. Za potrebe tehničkog održavanja, izvještavanja i statističkih podataka, Agencija  agencija eu-LISA Õ ima pristup potrebnim podacima u vezi s postupcima obrade koji se provode u središnjem sustavu.

ò novo

4. Do [2020.] agencija eu-LISA provest će studiju tehničke izvedivosti uvođenja softvera za prepoznavanje lica u središnji sustav za svrhe uspoređivanja prikaza lica. U studiji će se procijeniti pouzdanost i točnost rezultata dobivenih softverom za prepoznavanje lica za potrebe EURODAC-a i navesti sve nužne preporuke prije uvođenja tehnologije prepoznavanja lica u središnji sustav.

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

45. Do 20. srpnja 2018. ð […] ï i svake četiri godine nakon toga, Komisija priprema cjelokupnu ocjenu rada Eurodaca, ispitujući postignute rezultate u odnosu na ciljeve i učinak na temeljna prava, uključujući i je li pristup tijela koja provode zakon doveo do neizravne diskriminacije osoba obuhvaćenih ovom Uredbom, i procjenjujući daljnju valjanost temeljnih načela sustava i moguće posljedice na buduće djelovanje, te daje sve potrebne preporuke. Komisija evaluaciju šalje Europskom parlamentu i Vijeću.

56. Države članice Agenciji  agenciji eu-LISA Õ i Komisiji osiguravaju podatke potrebne za sastavljanje godišnjeg izvješća iz stavka 1.

67. Agencija  eu-LISA Õ , države članice i Europol osiguravaju Komisiji podatke potrebne za sastavljanje cjelokupne evaluacije predviđene stavkom 4.5. Ti podaci ne smiju ugroziti metode rada i ne uključuju podatke koji otkrivaju izvore, članove osoblja ili istrage određenih tijela.

78. U skladu s odredbama nacionalnog zakonodavstva o objavi podataka osjetljive prirode, svaka država članica i Europol pripremaju godišnja izvješća o učinkovitosti usporedbe podataka o otiscima prstiju s podacima iz Eurodaca u svrhu kaznenog progona, koja sadržavaju podatke i statističke podatke o:

–točnoj svrsi usporedbe, uključujući vrstu terorističkog kaznenog djela ili drugog teškog kaznenog djela,

–razlozima za utemeljenu sumnju,

–utemeljenim razlozima protiv provođenja usporedbe s ostalim državama članicama u okviru Odluke 2008/615/PUP, u skladu s člankom 20.21. stavkom 1. ove Uredbe,

–broju zahtjeva za usporedbu,

–broju i vrsti slučajeva koji su završili uspješnim identifikacijama, i

–potrebi i korištenju iznimnih hitnih slučajeva, uključujući one u kojima tijelo za provjeru nakon naknadne provjere nije prihvatilo hitnost.

Godišnja izvješća država članica i Europola šalju se Komisiji do 30. lipnja sljedeće godine.

89. Na temelju godišnjih izvješća država članica i Europola iz stavka 7.8., osim cjelokupne ocjene iz stavka 4.5., Komisija sastavlja i godišnje izvješće o pristupu tijela koja provode zakon Eurodacu i šalje ga Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

Članak 41. 43.

Sankcije

Države članice poduzimaju potrebne mjere da bi osigurale da svaka obrada podataka unesenih u središnji sustav suprotno svrsi Eurodaca kako je utvrđeno u članku 1. bude sankcionirana, uključujući upravne i/ili kaznene sankcije u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, koje su učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Članak 42. 44.

Teritorijalna primjena

Odredbe ove Uredbe ne primjenjuju se na ni jedno državno područje na koje se [ne primjenjuje Uredba (EU) br. 604/2013].

Članak 43. 45.

Obavješćivanje određenih tijela i tijela za provjeru

1. Svaka država članica do ð […] ï 20. listopada 2013. obavješćuje Komisiju o svojim određenim tijelima, operativnim jedinicama iz članka 5.6. stavka 3. i tijelima za provjeru, te je odmah obavješćuje o svakoj izmjeni u vezi s navedenim.

2. Europol do ð […] ï 20. listopada 2013. obavješćuje Komisiju o svojim određenim tijelima, tijelima za provjeru i nacionalnoj pristupnoj točki koju je odredio, te je odmah obavješćuje o svakoj izmjeni u vezi s navedenim.

3. Komisija godišnje objavljuje podatke iz stavaka 1. i 2. u Službenom listu Europske unije te elektroničkom objavom dostupnom na internetskim stranicama koja se bez odgode ažurira.

Članak 44.

Prijelazna odredba

Podaci blokirani u središnjem sustavu u skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 2725/2000 deblokiraju se i označavaju u skladu s člankom 18. stavkom 1. ove Uredbe 20. srpnja 2015.

Članak 45. 46.

Stavljanje izvan snage

Uredba (EZ) br. 2725/2000 i Uredba (EZ) br. 407/2002  (EU) No 603/2013 Õ stavljaju se izvan snage s učinkom od 20. srpnja 2015 ð […] ï .

Upute na Uredbe stavljene izvan snage smatraju se uputama na ovu Uredbu i tumače se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga III.

Članak 46. 47.

Stupanje na snagu i primjena

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova se Uredba primjenjuje od 20. srpnja 2015 ð […] ï .

ò novo

Članak 2. stavak 2., članak 32., članak 32. i, za potrebe iz članka 1. stavka 1. točaka (a) i (b), članak 28. stavak 4., članak 30. i članak 37., primjenjuju se od datuma navedenog u članku 91. stavku 2. Uredbe (EU) […/2016]. Do tog datuma primjenjuju se članak 2. stavak 2., članak 27. stavak 4. te članci 29., 30. i 35. Uredbe 603/2013.

Članak 2. stavak 4., članak 35. i, za potrebe iz članka 1. stavka 1. točke (c), članak 28. stavak 4. te članci 30., 37. i 40., primjenjuju se od datuma navedenog u članku 62. stavku 1. Direktive [2016/ …/EU]. Do tog datuma primjenjuju se članak 2. stavak 4., članak 27. stavak 4. te članci 29., 33., 35. i 37. Uredbe 603/2013.

Usporedba prikaza lica s pomoću softvera za prepoznavanje lica kako je utvrđeno u člancima 15. i 16. ove Uredbe primjenjuje se od datuma na koji je tehnologija za prepoznavanje lica uvedena u središnji sustav. Softver za prepoznavanje lica uvodi se u središnji sustav [dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe]. Do tada se prikazi lica pohranjuju u središnji sustav kao dio serija podataka o ispitaniku i šalju državi članici nakon usporedbe otisaka prstiju s pozitivnim rezultatom.

ê 603/2013 (prilagođeno)

ð novo

Države članice obavješćuju Komisiju i Agenciju  agenciju eu-LISA Õ čim uspostave tehničke uvjete za slanje podataka središnjem sustavu  iz članaka od XX. do XX. Õ , a najkasnije 20. srpnja 2015 ð […] ï .

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament Za Vijeće

Predsjednik Predsjednik

ê 603/2013

PRILOG I.

Podatkovni oblik i obrazac za uzimanje otisaka prstiju

Podatkovni oblik za razmjenu podataka o otiscima prstiju

Propisan je sljedeći oblik za razmjenu podataka o otiscima prstiju:

ANSI/NIST-ITL 1a-1997., Ver.3., lipanj 2001. (INT-1) i bilo koji budući daljnji razvoj ovog standarda.

Standard za identifikacijska slova država članica

Primjenjuje se sljedeći ISO standard: ISO 3166 – oznaka s dva slova.

ê 603/2013 (prilagođeno)

PRILOG II.

Uredbe stavljene izvan snage (iz članka 45.)
Uredba Vijeća (EZ) br. 2725/2000	(SL L 316, 15.12.2000., str. 1.)
Uredba Vijeća (EZ) br. 407/2002	(SL L 62, 5.3.2002., str. 1.)

_____________

ê 603/2013 (prilagođeno)

PRILOG III.

Korelacijska tablica

Uredba (EZ) br. 2725/2000	Ova Uredba
Članak 1. stavak 1.	Članak 1. stavak 1.
Članak 1. stavak 2. prvi podstavak točke (a), (b)	Članak 3. stavak 1. točka (a)
Članak 1. stavak 2. prvi podstavak točka (c)	—
Članak 1. stavak 2. drugi podstavak	Članak 3. stavak 4.
Članak 1. stavak 3.	Članak 1. stavak 3.
Članak 2. stavak 1. točka (a)	—
Članak 2. stavak 1. točke (b) do (e)	Članak 2. stavak 1. točke (a) do (d)
—	Članak 2. stavak 1. točke (e) do (j)
Članak 3. stavak 1.	—
Članak 3. stavak 2.	Članak 3. stavak 3.
Članak 3. stavak 3. točke (a) do (e)	Članak 8. stavak 1. točke (a) do (e)
—	Članak 8. stavak 1. točke (f) do (i)
Članak 3. stavak 4.	—
Članak 4. stavak 1.	Članak 9. stavak 1. i članak 3. stavak 5.
Članak 4. stavak 2.	—
Članak 4. stavak 3.	Članak 9. stavak 3.
Članak 4. stavak 4.	Članak 9. stavak 4.
Članak 4. stavak 5.	Članak 9. stavak 5.
Članak 4. stavak 6.	Članak 25. stavak 4.
Članak 5. stavak 1. točke (a) do (f)	Članak 11. točke (a) do (f)
—	Članak 11. točke (g) do (k)
Članak 5. stavak 1. točke (g) i (h)	—
Članak 6.	Članak 12.
Članak 7.	Članak 13.
Članak 8.	Članak 14.
Članak 9.	Članak 15.
Članak 10.	Članak 16.
Članak 11. stavci 1. do 3.	Članak 17. stavci 1. do 3.
Članak 11. stavak 4.	Članak 17. stavak 5.
Članak 11. stavak 5.	Članak 17. stavak 4.
Članak 12.	Članak 18.
Članak 13.	Članak 23.
Članak 14.	—
Članak 15.	Članak 27.
Članak 16.	Članak 28. stavci 1. i 2.
—	Članak 28. stavak 3.
Članak 17.	Članak 37.
Članak 18.	Članak 29. stavci 1., 2., 4. do 10. i 12. do 15.
—	Članak 29. stavci 3. i 11.
Članak 19.	Članak 30.
—	Članci 31. do 36.
Članak 20.	—
Članak 21.	Članak 39. stavci 1. i 2.
Članak 22.	—
Članak 23.	—
Članak 24. stavci 1. i 2.	Članak 40. stavci 1. i 2.
—	Članak 40. stavci 3. do 8.
Članak 25.	Članak 41.
Članak 26.	Članak 42.
—	Članci 43. do 45.
Članak 27.	Članak 46.

Uredba 407/2002/EZ	Ova Uredba
Članak 2.	Članak 24.
Članak 3.	Članak 25. stavci 1. do 3.
—	Članak 25. stavci 4. i 5.
Članak 4.	Članak 26.
Članak 5. stavak 1.	Članak 3. stavak 3.
Prilog I.	Prilog I.
Prilog II.	—



PRILOG

Korelacijska tablica

Uredba (EU) br. 603/2013	Ova Uredba
Članak 1. stavak 1.	Članak 1. stavak 1. točke (a) i (b)
Članak 1. stavak 2.	Članak 1. stavak 1. točka (c)
Članak 1. stavak 3.	-
-	Članak 1. stavak 3.
-	Članak 2. stavci od 1. do 4.
Članak 2. stavak 1., uvodni tekst	Članak 3. stavak 1., uvodni tekst
Članak 2. stavak 1. točke (a) i (b)	Članak 3. stavak 1. točke (a) i (b)
-	Članak 3. stavak 1. točka (c)
Članak 2. stavak 1. točka (c)	Članak 3. stavak 1. točka (d)
Članak 2. stavak 1. točka (d)	Članak 3. stavak 1. točka (e)
Članak 2. stavak 1. točka (e)	Članak 3. stavak 1. točka (f)
Članak 2. stavak 1. točka (f)	Članak 3. stavak 1. točka (g)
Članak 2. stavak 1. točka (g)	Članak 3. stavak 1. točka (h)
Članak 2. stavak 1. točka (h)	Članak 3. stavak 1. točka (i)
Članak 2. stavak 1. točka (i)	Članak 3. stavak 1. točka (j)
Članak 2. stavak 1. točka (j)	Članak 3. stavak 1. točka (k)
Članak 2. stavak 1. točka (k)	Članak 3. stavak 1. točka (l)
Članak 2. stavak 1. točka (l)	Članak 3. stavak 1. točka (m)
-	Članak 3. stavak 1. točka (n)
-	Članak 3. stavak 1. točka (o)
Članak 2. stavci 2., 3. i 4.	Članak 3. stavci 2., 3. i 4.
Članak 3. stavci od 1. do 4.	Članak 4. stavci od 1. do 4.
Članak 3. stavak 5.	Članak 2. stavak 5.
-	Članak 4. stavak 5.
Članak 4. stavak 1. prvi i drugi podstavak	Članak 5. stavak 1.
Članak 4. stavak 1. treći podstavak	Članak 5. stavak 2.
Članak 4. stavak 2.	Članak 5. stavak 3.
Članak 4. stavak 3.	Članak 5. stavak 4.
Članak 4. stavak 4.	Članak 5. stavak 5.
Članak 5.	Članak 6.
Članak 6.	Članak 7.
Članak 7.	Članak 8.
Članak 8. stavak 1. točke od (a) do (i)	Članak 9. stavak 1. točke od (a) do (i)
-	Članak 9. stavak 1. točke (j) i (h)
Članak 8. stavak 2.	Članak 9. stavak 2.
-	Članak 9. stavak 3.
Članak 9. stavak 1.	Članak 10. stavak 1.
Članak 9. stavak 2.	Članak 10. stavak 2.
Članak 9. stavak 3.	-
Članak 9. stavak 4.	-
Članak 9. stavak 5.	-
-	Članak 10. stavak 6.
Članak 10. točke (a) i (b)	Članak 11. točke (a) i (b)
Članak 10. točka (c)	Članak 11. točka (c)
Članak 10. točka (d)	Članak 11. točka (d)
Članak 10. točka (e)	Članak 11. točka (e)
Članak 11. točka (a)	Članak 12. točka (a)
Članak 11. točka (b)	Članak 12. točka (b)
Članak 11. točka (c)	Članak 12. točka (c)
Članak 11. točka (d)	Članak 12. točka (d)
Članak 11. točka (e)	Članak 12. točka (e)
Članak 11. točka (f)	Članak 12. točka (f)
Članak 11. točka (g)	Članak 12. točka (g)
Članak 11. točka (h)	Članak 12. točka (h)
Članak 11. točka (i)	Članak 12. točka (i)
Članak 11. točka (j)	Članak 12. točka (j)
Članak 11. točka (k)	Članak 12. točka (k)
-	Članak 12. točka (l)
-	Članak 12. točka (m)
-	Članak 12. točka (n)
-	Članak 12. točka (o)
-	Članak 12. točka (p)
-	Članak (q)
-	Članak 12. točka (r)
-	Članak 12. točka (s)
Članak 12.	-
Članak 13.	-
Članak 14. stavak 1.	Članak 13. stavak 1.
Članak 14. stavak 2.	Članak 13. stavak 2.
Članak 14. stavak 2. točka (a)	Članak 13. stavak 2. točka (a)
Članak 14. stavak 2. točka (b)	Članak 13. stavak 2. točka (b)
Članak 14. stavak 2. točka (c)	Članak 13. stavak 2. točka (c)
Članak 14. stavak 2. točka (d)	Članak 13. stavak 2. točka (d)
Članak 14. stavak 2. točka (e)	Članak 13. stavak 2. točka (e)
Članak 14. stavak 2. točka (f)	Članak 13. stavak 2. točka (f)
Članak 14. stavak 2. točka (g)	Članak 13. stavak 2. točka (g)
-	Članak 13. stavak 2. točka (h)
-	Članak 13. stavak 2. točka (i)
-	Članak 13. stavak 2. točka (j)
-	Članak 13. stavak 2. točka (k)
-	Članak 13. stavak 2. točka (l)
-	Članak 13. stavak 2. točka (m)
Članak 14. stavak 3.	Članak 13. stavak 3.
Članak 14. stavak 4.	Članak 13. stavak 4.
Članak 14. stavak 5.	Članak 13. stavak 5.
-	Članak 13. stavak 6.
-	Članak 13. stavak 7.
-
Članak 15.	-
Članak 16.	-
Članak 17. stavak 1.	Članak 14. stavak 1.
Članak 17. stavak 1. točka (a)	-
Članak 17. stavak 1. točka (b)	-
Članak 17. stavak 1. točka (c)	-
Članak 17. stavak 2.	Članak 14. stavak 2.
-	Članak 14. stavak 2. točka (a)
	Članak 14. stavak 2. točka (b)
	Članak 14. stavak 2. točka (c)
	Članak 14. stavak 2. točka (d)
	Članak 14. stavak 2. točka (e)
	Članak 14. stavak 2. točka (f)
	Članak 14. stavak 2. točka (g)
	Članak 14. stavak 2. točka (h)
	Članak 14. stavak 2. točka (i)
	Članak 14. stavak 2. točka (j)
	Članak 14. stavak 2. točka (k)
	Članak 14. stavak 2. točka (l)
	Članak 14. stavak 2. točka (m)
Članak 17. stavak 3.	Članak 14. stavak 3.
Članak 17. stavak 4.	Članak 14. stavak 4.
Članak 17. stavak 5.	Članak 14. stavak 5.
-	Članak 14. stavak 6.
-	Članak 15. stavak 1.
-	Članak 15. stavak 2.
-	Članak 15. stavak 3.
-	Članak 15. stavak 4.
-	Članak 16. stavci od 1. do 5.
-	Članak 17. stavak 1.
-	Članak 17. stavak 2.
-	Članak 17. stavak 3.
-	Članak 17. stavak 4.
-	Članak 18. stavak 1.
-	Članak 18. stavak 2.
Članak 18. stavak 1.	Članak 19. stavak 1.
Članak 18. stavak 2.	Članak 19. stavak 2.
Članak 19. stavak 3.	Članak 19. stavak 3.
-	Članak 19. stavak 4.
-	Članak 19. stavak 5.
Članak 19. stavak 1.	Članak 20. stavak 1.
Članak 19. stavak 2.	Članak 20. stavak 2.
Članak 19. stavak 3.	Članak 20. stavak 3.
Članak 19. stavak 4.	Članak 20. stavak 4.
-	Članak 20. stavak 5.
Članak 20. stavak 1.	Članak 21. stavak 1.
Članak 20. stavak 1. točke od (a) do (c)	Članak 21. točke od (a) do (c)
Članak 20. stavak 2.	Članak 21. stavak 2.
Članak 21. stavak 1. točke od (a) do (c)	Članak 22. stavak 1. točke od (a) do (c)
Članak 21. stavak 2.	Članak 22. stavak 2.
Članak 21. stavak 3.	Članak 22. stavak 3.
Članak 22. stavak 1.	Članak 23. stavak 1.
Članak 22. stavak 2.	Članak 23. stavak 2.
Članak 23. stavak 1. točke od (a) do (e)	Članak 24. stavak 1. točke od (a) do (e)
Članak 23. stavak 2.	Članak 24. stavak 2.
Članak 23. stavak 3.	Članak 24. stavak 3.
Članak 23. stavak 4. točke od (1) do (c)	Članak 24. stavak 4. točke od (1) do (c)
Članak 24.	Članak 25.
Članak 25. stavci od 1. do 5.	Članak 26. stavci od 1. do 6.
-	Članak 26. stavak 6.
Članak 26.	Članak 27.
Članak 27.	Članak 28.
Članak 28.	Članak 29.
Članak 29. stavak 1. točke do (e)	Članak 30. stavak 1. točke do (e)
-	Članak 30. stavak 1. točka (f)
-	Članak 30. stavak 1. točka (g)
Članak 29. stavak 2.	Članak 30. stavak 2.
Članak 29. stavak 3.	Članak 30. stavak 3.
Članak 29. stavci od 4. do 15.	-
-	Članak 31. stavak 1.
-	Članak 31. stavak 2.
-	Članak 31. stavak 3.
-	Članak 31. stavak 4.
-	Članak 31. stavak 5.
-	Članak 31. stavak 6.
-	Članak 31. stavak 7.
-	Članak 31. stavak 8.
Članak 30.	Članak 32.
Članak 31.	Članak 33.
Članak 32.	Članak 34.
Članak 33. stavak 1.	Članak 35. stavak 1.
Članak 33. stavak 2.	Članak 35. stavak 2.
Članak 33. stavak 3.	Članak 35. stavak 3.
Članak 33. stavak 4.	Članak 35. stavak 4.
Članak 33. stavak 5.	-
Članak 34. stavak 1.	Članak 36. stavak 1.
Članak 34. stavak 2. točke od (a) do (k)	Članak 36. stavak 2. točke od (a) do (k)
-	Članak 36. stavak 2. točke od (1) do (n)
Članak 34. stavak 3.	Članak 36. stavak 3.
Članak 34. stavak 4.	Članak 36. stavak 4.
Članak 35. stavak 1.	Članak 37. stavak 1.
Članak 35. stavak 2.	Članak 37. stavak 2.
Članak 35. stavak 3.	Članak 37. stavak 3.
-	Članak 37. stavak 4.
-	Članak 38. stavak 1.
-	Članak 38. stavak 2.
-	Članak 38. stavak 3.
Članak 36. stavak 1.	Članak 39. stavak 1.
Članak 36. stavak 2. točke od (a) do (h)	Članak 39. stavak 2. točke od (a) do (h)
Članak 36. stavak 3.	Članak 39. stavak 3.
Članak 37.	Članak 40.
Članak 38.	-
Članak 39.	Članak 41.
Članak 40. stavak 1.	Članak 42. stavak 1.
Članak 40. stavak 2.	Članak 42. stavak 2.
Članak 40. stavak 3.	Članak 42. stavak 3.
Članak 40. stavak 4.	Članak 42. stavak 4.
Članak 40. stavak 5.	Članak 42. stavak 5.
Članak 40. stavak 6.	Članak 42. stavak 6.
Članak 40. stavak 7.	Članak 42. stavak 7.
Članak 40. stavak 8.	Članak 42. stavak 8.
-	Članak 42. stavak 9.
Članak 41.	Članak 43.
Članak 42.	Članak 44.
Članak 43.	Članak 45.
Članak 44.	-
Članak 45.	Članak 46.
Članak 46.	Članak 47.
Prilog I.	Prilog I.
Prilog II.	-
Prilog III.	Prilog II.

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.Naslov prijedloga/inicijative

Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu [Uredbe (EU) br. 604/2013] o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva radi identificiranja državljanina treće zemlje ili osobe bez državljanstva s nezakonitim boravkom i o zahtjevima za usporedbu s podacima iz Eurodaca od strane tijela kaznenog progona država članica i Europola u svrhu kaznenog progona (preinaka)

1.2.Odgovarajuća područja politike u strukturi ABM/ABB 46

Područje politike: migracije i unutarnji poslovi (glava 18)

Aktivnost: azil i migracije

1.3.Vrsta prijedloga/inicijative

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta / pripremnog djelovanja 47

⌧ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja

◻ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje

1.4.Ciljevi

1.4.1.Višegodišnji strateški ciljevi Komisije na koje se odnosi prijedlog/inicijativa

U Europskom migracijskom programu (COM(2015) 240 final) Komisija je najavila da će morati ocijeniti dublinski sustav i odlučiti je li potrebna revizija pravnih parametara dublinskog sustava kako bi se postigla pravednija raspodjela tražitelja azila u Europi. Komisija je predložila i analiziranje mogućnosti uključivanja dodatnih biometrijskih identifikacijskih oznaka u EURODAC, npr. prikaze lica i softver za prepoznavanje lica.

Tijekom izbjegličke krize otkrivene su velike strukturne slabosti i nedostaci oblikovanja i provedbe europske politike azila i migracija, uključujući dublinski sustav i EURODAC, zbog kojih je potrebna reforma.

Komisija je u svojoj Komunikaciji od 6. travnja pod naslovom „Prema reformi zajedničkog europskog sustava azila i proširivanju zakonitih mogućnosti za dolazak u Europu” (COM(2016) 197 final) kao prioritet navela reformu Dublinske uredbe i uspostavu održivog i pravednog sustava za određivanje države članice odgovorne za podnositelje zahtjeva za azil kako bi se predloženim mehanizmom korektivne raspodjele osigurali visok stupanj solidarnosti i pravedna raspodjela odgovornosti među državama članicama.

Komisija je u tom pogledu smatrala da bi EURODAC trebalo ojačati kako bi se u obzir uzele izmjene dublinskog mehanizma i osiguralo da se u EURODAC-u i dalje pružaju podaci o otiscima prstiju. Smatrano je i da bi EURODAC mogao pridonijeti suzbijanju nezakonite migracije tako što bi se podaci o otiscima prstiju pohranjivali pod svim kategorijama i u navedenu svrhu omogućile usporedbe sa svim pohranjenim podacima.

1.4.2.Posebni ciljevi i odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Posebni cilj br. 1 GU HOME AMP: Ojačati i razviti sve aspekte zajedničkog europskog sustava azila, uključujući njegovu vanjsku dimenziju.

Odgovarajuće aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB: Aktivnost 18 03: azil i migracije

Posebni cilj br. 1: Funkcionalni razvoj sustava Eurodac

Posebni cilj br. 2: Povećanje kapaciteta baze podataka Eurodaca

1.4.3.Očekivani rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

Cilj je prijedloga poboljšati identifikaciju državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom u EU-u te osigurati učinkovitu provedbu revidirane Dublinske uredbe osiguravanjem podataka o otiscima prstiju kako bi se utvrdila država članica odgovorna za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu.

Drugi je cilj prijedloga pomoći državama članicama da osiguraju da će zahtjev podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu razmatrati samo jedna država članica, čime će se smanjiti zlouporaba sustava azila odvraćanjem od podnošenja višestrukih zahtjeva za azil u EU-u.

Države članice moći će identificirati državljane trećih zemalja koji nezakonito borave u EU-u pohranjivanjem njihovih osobnih podataka i navođenjem prve države u koju su došli ili u kojoj su možda nezakonito boravili. Podaci pohranjeni na razini EU-a pomoći će državama članicama da ponovno evidentiraju državljane trećih zemalja u cilju njihova povratka u zemlju podrijetla ili treću zemlju u kojoj će se obaviti ponovni prihvat.

Brojni podnositelji zahtjeva za međunarodnu zaštitu i državljani trećih zemalja koji nezakonito dolaze u EU putuju s obiteljima i nerijetko veoma malom djecom. Omogućivanjem identifikacije te djece s pomoću otisaka prstiju i prikaza lica lakše će se identificirati djeca razdvojena od obitelji tako što će se državama članicama omogućiti da na temelju pozitivnog rezultata o otiscima prstiju utvrde da su prije boravila u drugoj državi članici. Prijedlogom bi se usto dodatno zaštitili maloljetnici bez pratnje koji ne zatraže uvijek službeno međunarodnu zaštitu i koji pobjegnu izvan dosega institucija ili socijalnih službi zaduženih za skrb o njima. Njihov identitet nije moguće utvrditi na temelju postojećeg pravnog i tehničkog okvira. Stoga bi se sustav EURODAC-a mogao upotrijebiti za registraciju djece iz trećih zemalja ako nisu evidentirana u EU-u kako bi ih se moglo lakše pratiti te spriječiti njihovo iskorištavanje.

1.4.4.Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

Tijekom nadogradnje središnjeg sustava

Nakon odobrenja nacrta prijedloga i donošenja tehničkih specifikacija, preinačeni središnji sustav EURODAC-a bit će nadograđen u pogledu kapaciteta i protoka prijenosa podataka iz nacionalnih pristupnih točaka država članica. Agencija eu-LISA upravljat će vođenjem projekta nadogradnje središnjeg sustava i nacionalnih sustava na razini EU-a te integriranjem nacionalnog jedinstvenog sučelja (NUI) koje provode države članice na nacionalnoj razini.

Posebni cilj: Spremnost za rad od početka primjene izmijenjene Dublinske uredbe.

Pokazatelj: Da bi bio pušten u rad, agencija eu-LISA treba obavijestiti o uspješnom dovršetku sveobuhvatnog ispitivanja središnjeg sustava EURODAC-a, koje će agencija provesti zajedno s državama članicama.

Kad novi središnji sustav bude pušten u rad

Kad sustav EURODAC bude pušten u rad, agencija eu-LISA osigurat će postojanje sustava za praćenje funkcioniranja sustava EURODAC u usporedbi s ciljevima. Krajem svake godine agencija eu-LISA trebala bi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji podnijeti izvješće o aktivnostima središnjeg sustava, uključujući njegovo tehničko funkcioniranje i sigurnost. Godišnje izvješće sadržava podatke o upravljanju i radu Eurodaca prema prethodno utvrđenim količinskim pokazateljima za ciljeve.

Do 2020. agencija eu-LISA trebala bi provesti studiju tehničke izvedivosti uvođenja u središnji sustav softvera za prepoznavanje lica koji osigurava pouzdane i točne rezultate na temelju usporedbe podataka o prikazu lica.

Do 20. srpnja 2018. i svake četiri godine poslije toga Komisija će izraditi cjelokupnu procjenu Eurodaca, usporediti postignute rezultate s ciljevima i istražiti utjecaj na temeljna prava, uključujući je li pristup tijela kaznenog progona doveo do neizravne diskriminacije osoba obuhvaćenih ovom Uredbom, procijeniti trajnu valjanost temeljnih načela i sve posljedice na buduće djelovanje te dati sve potrebne preporuke. Komisija će procjenu dostaviti Europskom parlamentu i Vijeću.

Svaka država članica i Europol izrađivat će godišnja izvješća o učinkovitosti usporedbe podataka o otiscima prstiju s podacima EURODAC-a za potrebe kaznenog progona, koja će sadržavati statističke podatke o broju upućenih zahtjeva i dobivenih rezultata.

1.5.Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.Zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

(1) Utvrditi državu članicu odgovornu na temelju prijedloga izmjene Dublinske uredbe.

(2) Provjeriti identitet državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom koji dolaze u EU ili se kreću unutar EU-a za svrhe ponovnog evidentiranja i vraćanja te utvrđivanja ranjivih državljana trećih zemalja poput djece koji su često žrtve krijumčarenja ljudi.

(3) Jačanje borbe protiv međunarodnog kriminala, terorizma i drugih sigurnosnih prijetnji.

1.5.2.Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

Nijedna država članica ne može se sama nositi s nezakonitim useljavanjem niti obrađivati sve zahtjeve za azil podnesene unutar EU-a. Kao što se već godinama viđa u EU-u, moguće je da osoba prijeđe vanjsku granicu i uđe u EU, a pritom se ne prijavi na određenom graničnom prijelazu. To se često zbivalo u razdoblju 2014. – 2015. kada je više od milijun nezakonitih migranata došlo u EU središnjom i južnom mediteranskom rutom. K tome, tijekom 2015. migranti su se iz zemalja na vanjskim granicama kretali u druge države članice. Stoga države članice ne mogu same pratiti usklađenost s pravilima EU-a i postupcima kao što je dublinski postupak. U području bez unutarnjih granica protiv nezakonitog useljavanja treba djelovati zajednički. Imajući sve to na umu, EU je u boljem položaju od država članica da poduzme odgovarajuće mjere.

Upotreba tri postojeća velika europska IT sustava (SIS, VIS i Eurodac) pomoći će u upravljanju granicama. Bolje informacije o prekograničnim kretanjima državljana trećih zemalja na razini EU-a bile bi od koristi pri uvrđivanju činjenične osnove za razvoj i prilagodbu migracijske politike EU-a. Stoga je Uredbu o EURODAC-u potrebno izmijeniti i kako bi se u nju uključila dodatna svrha, konkretno dopustiti pristup radi kontrole nezakonite migracije u EU i sekundarnih kretanja nezakonitih migranata unutar EU-a. Države članice same ne mogu u potpunosti ostvariti taj cilj, budući da takvu izmjenu može predložiti samo Komisija.

1.5.3.Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Glavne pouke iz nadogradnje središnjeg sustava nakon donošenja prve preinake Uredbe o EURODAC-u 48 bile su važnost ranog upravljanja projektom u državama članicama i osiguravanje da se projektom nadogradnje nacionalnih priključaka upravlja na temelju ključnih ciljeva. Iako je agencija eu-LISA utvrdila konkretan raspored upravljanja projektom za nadogradnju središnjeg sustava i nacionalnih priključaka država članica, neke države članice nisu se uspjele priključiti na središnji sustav do 20. srpnja 2015. (dvije godine nakon donošenja Uredbe).

Na radionici o poukama iz nadogradnje središnjeg sustava 2015. države članice naglasile su i da je za sljedeću nadogradnju središnjeg sustava potrebna faza uvođenja kako bi se osiguralo da se sve države članice mogu na vrijeme priključiti na središnji sustav.

Za države članice koje su kasnile s priključenjem na središnji sustav 2015. pronađena su zamjenska rješenja. Jedno rješenje bila je posudba jednoj državi članici rješenja nacionalne pristupne točke / prijenosa slike otiska (NAP/FIT) koje je agencija eu-LISA koristila za pokusne simulacije, jer dotična država članica nije osigurala potrebna sredstva za početak postupka nabave ubrzo nakon donošenja Uredbe o EURODAC-u. Dvije države članice morale su upotrijebiti „domaće” rješenje za priključak prije nego što su ugradile nabavljena NAP/FIT rješenja.

Agencija eu-LISA i vanjski izvoditelj potpisali su okvirni ugovor o osiguravanju funkcionalnosti i pružanju usluga održavanja za sustav EURODAC. Mnoge države članice s pomoću tog okvirnog ugovora nabavile su standardizirano NAP/FIT rješenje; smatra se da su time postignute uštede i izbjegnuti nacionalni postupci nabave. I za buduću nadogradnju trebalo bi razmotriti takav okvirni ugovor.

1.5.4.Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Prijedlog treba smatrati dijelom trajnog razvoja Dublinske uredbe 49 , Komunikacije Komisije „Prema reformi zajedničkog europskog sustava azila i proširivanju zakonitih mogućnosti za dolazak u Europu” 50 te posebno Komunikacije Komisije o jačem i pametnijem informacijskom sustavu za granice i sigurnost 51 , kao i u vezi s granicama Fonda za unutarnju sigurnost 52 kao dijela višegodišnjeg financijskog okvira te osnivačke Uredbe o agenciji eu-LISA 53 .

U okviru Glavne uprave Komisije za migracije i unutarnje poslove nalazi se glavna uprava odgovorna za uspostavu EURODAC-a.

1.6.Trajanje i financijski utjecaj

◻ Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

–◻ prijedlog/inicijativa na snazi od [DD/MM]GGGG do [DD/MM]GGGG

–◻ financijski utjecaj od GGGG do GGGG

⌧ Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

–provedba s razdobljem uspostave od 2017. do 2020.,

–nakon čega slijedi redovna provedba.

1.7.Predviđene metode upravljanja 54

⌧ Izravno upravljanje Komisije

–⌧ koje obavljaju njezini odjeli, uključujući njezino osoblje u delegacijama Unije;

–◻ koje obavljaju izvršne agencije

◻ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

⌧ Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća izvršenja proračuna:

◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

◻EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

⌧ tijelima na koja se upućuje u člancima 208. i 209.;

◻ tijelima javnog prava;

◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

◻ osobama kojima je povjerena provedba posebnih aktivnosti u ZVSP-u u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

Napomene

Komisija će biti odgovorna za cjelokupno upravljanje djelovanjem, a agencija eu-LISA bit će odgovorna za upravljanje sustavom te za njegov razvoj i održavanje.

2.MJERE UPRAVLJANJA

2.1.Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

Pravila za praćenje i evaluaciju sustava Eurodac predviđena su u članku 40. prijedloga:

Godišnje izvješće: praćenje i evaluacija

1. Agencija eu-LISA podnosi Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka godišnje izvješće o aktivnostima središnjeg sustava, uključujući o njegovom tehničkom funkcioniranju i sigurnosti. Godišnje izvješće uključuje podatke o upravljanju i radu Eurodaca prema prethodno utvrđenim količinskim pokazateljima za ciljeve iz stavka 2.

2. Agencija eu-LISA osigurava postupke za praćenje funkcioniranja središnjeg sustava u odnosu na ciljeve koji se odnose na rezultate, ekonomičnost i kvalitetu usluge.

3. Za potrebe tehničkog održavanja, izvještavanja i statističkih podataka, agencija eu-LISA ima pristup potrebnim podacima u vezi s postupcima obrade koji se provode u središnjem sustavu.

3.a Do [2020.] agencija eu-LISA provest će studiju tehničke izvedivosti uvođenja softvera za prepoznavanje lica u središnji sustav za svrhe uspoređivanja prikaza lica. U studiji će se procijeniti pouzdanost i točnost rezultata dobivenih softverom za prepoznavanje lica za potrebe EURODAC-a i navesti sve nužne preporuke prije uvođenja tehnologije prepoznavanja lica u središnji sustav.

4. Do XX.XX.XXXX. i svake četiri godine nakon toga, Komisija priprema cjelokupnu ocjenu rada Eurodaca, ispitujući postignute rezultate u odnosu na ciljeve i učinak na temeljna prava, uključujući i je li pristup tijela koja provode zakon doveo do neizravne diskriminacije osoba obuhvaćenih ovom Uredbom, i procjenjujući daljnju valjanost temeljnih načela sustava i moguće posljedice na buduće djelovanje, te daje sve potrebne preporuke. Komisija evaluaciju šalje Europskom parlamentu i Vijeću.

5. Države članice agenciji eu-LISA i Komisiji osiguravaju podatke potrebne za sastavljanje godišnjeg izvješća iz stavka 1.

6. Agencija eu-LISA, države članice i Europol osiguravaju Komisiji podatke potrebne za sastavljanje cjelokupne evaluacije predviđene stavkom 4. Ti podaci ne smiju ugroziti metode rada i ne uključuju podatke koji otkrivaju izvore, članove osoblja ili istrage određenih tijela.

7. U skladu s odredbama nacionalnog zakonodavstva o objavi podataka osjetljive prirode, svaka država članica i Europol pripremaju godišnja izvješća o učinkovitosti usporedbe podataka o otiscima prstiju s podacima iz Eurodaca u svrhu kaznenog progona, koja sadržavaju podatke i statističke podatke o:

— točnoj svrsi usporedbe, uključujući vrstu terorističkog kaznenog djela ili drugog teškog kaznenog djela,

— razlozima za utemeljenu sumnju,

— utemeljenim razlozima protiv provođenja usporedbe s ostalim državama članicama u okviru Odluke 2008/615/PUP, u skladu s člankom 20. stavkom 1. ove Uredbe,

— broju zahtjeva za usporedbu,

— broju i vrsti slučajeva koji su završili uspješnim identifikacijama, i

— potrebi i korištenju iznimnih hitnih slučajeva, uključujući one u kojima tijelo za provjeru nakon naknadne provjere nije prihvatilo hitnost.

Godišnja izvješća država članica i Europola šalju se Komisiji do 30. lipnja sljedeće godine.

8. Na temelju godišnjih izvješća država članica i Europola iz stavka 7., osim cjelokupne ocjene iz stavka 4., Komisija sastavlja i godišnje izvješće o pristupu tijela koja provode zakon Eurodacu i šalje ga Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom nadzorniku za zaštitu podataka.

2.2.Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.Utvrđeni rizici

Utvrđeni su sljedeći rizici:

1. Agencija eu-LISA mogla bi imati poteškoće pri upravljanju razvojem tog sustava usporedno s razvojem složenijih sustava (sustav ulaska/izlaska, AFIS za SIS II, VIS…) koji će se odvijati u istom razdoblju.

2. Nadogradnja Eurodaca treba biti integrirana s nacionalnim informacijskim sustavima, koji moraju biti u potpunosti usklađeni s temeljnim zahtjevima. Razvoj može kasniti zbog rasprava s državama članicama kako bi se osigurala ujednačenost upotrebe sustava.

2.2.2.Predviđene metode kontrole

Financijski izvještaji agencije podnijet će se na odobrenje Revizorskom sudu, podložno postupku davanja razrješnice. Komisijina Služba za unutarnju reviziju provodit će revizije u suradnji s unutarnjim revizorom agencije.

2.3.Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu.

Mjere predviđene za suzbijanje prijevare utvrđene su člankom 35. Uredbe (EU) 1077/2011, kojim je propisano sljedeće:

1. Za suzbijanje prijevare, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1073/1999.

2. Agencija pristupa Međuinstitucionalnom sporazumu o internim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i bez odlaganja izdaje odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na sve zaposlenike Agencije.

3. U odlukama o financiranju i provedbi sporazuma te u instrumentima koji proizlaze iz njih izričito se određuje da Revizorski sud i OLAF mogu, prema potrebi, na licu mjesta izvršiti provjere primatelja sredstava Agencije i zastupnika odgovornih za njihovo dodjeljivanje.

U skladu s ovom odredbom 28. lipnja 2012. donesena je odluka upravnog odbora Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde u pogledu uvjeta za provedbu interne istrage povezane sa sprečavanjem prijevare, korupcije i svih nezakonitih aktivnosti koje štete interesima Unije.

Primijenit će se strategija Glavne uprave za migracije i unutarnje poslove koja se odnosi na sprečavanje i otkrivanje prijevare.

3.PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira	Proračunska linija	Vrsta rashoda	Doprinos
	Naslov 3. – Sigurnost i građanstvo	Dif./nedif. 55	zemalja EFTA-e 56	zemalja kandidatkinja 57	trećih zemalja	u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe
3	18.0303 – Europska baza otisaka prstiju (Eurodac)	Dif.	NE	NE	NE	NE
3	18.0207 – Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (eu-LISA)	Dif.	NE	NE	DA*	NE

* Agencija eu-LISA prima doprinose država pridruženih Schengenskom sporazumu (NO, IS, CH, LI)

3.2.Procijenjeni utjecaj na rashode

3.2.1.Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira:

Sigurnost i građanstvo

Agencija eu-LISA			Godina 2017. 58	Godina 2018.	Godina 2019.	Godina 2020.	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)	UKUPNO
Glava 1: rashodi za osoblje	Preuzete obveze	(1)	0,268	0,268	0,268	0,268		1,072
	Plaćanja	(2)	0,268	0,268	0,268	0,268		1,072
Glava 2: rashodi za infrastrukturu i poslovanje	Preuzete obveze	(1a)	0	0	0	0		0
	Plaćanja	(2a)	0	0	0	0		0
Glava 3: rashodi poslovanja *	Preuzete obveze	(3a)	11,330	11,870	5,600	0		28,800
	Plaćanja	(3b)	7,931	8,309	3,920	8,640		28,800
UKUPNA odobrena sredstva za agenciju eu-LISA	Preuzete obveze	=1+1a+3a	11,598	12,138	5,868	0,268		29,872
	Plaćanja	=2+2a +3b	8,199	8,577	4,188	8,908		29,872

* U procjeni učinka koju je provela agencija eu-LISA predviđa se stalan porast prometa kao tijekom zadnjih mjeseci 2015. prije zatvaranja granica duž zapadnobalkanske rute.

* Potencijalni troškovi nadogradnje DubliNeta i rada sustava uključeni su u ukupni zbroj za glavu 3.

Naslov višegodišnjeg financijskog
okvira:

„Administrativni rashodi”

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

		Godina 2017.	Godina 2018.	Godina 2019.	Godina 2020.	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)	UKUPNO
GU: Migracije i unutarnji poslovi
• Ljudski resursi		0,402	0,402	0,402	0,402		1,608
• Ostali administrativni rashodi
UKUPNO GU Migracije i unutarnji poslovi	Odobrena sredstva	0,402	0,402	0,402	0,402		1,608

UKUPNA odobrena sredstva
iz NASLOVA 5
višegodišnjeg financijskog okvira

(ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja)

0,402

1,608

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

		Godina 2017. 59	Godina 2018.	Godina 2019.	Godina 2020.	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)	UKUPNO
UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1 – 5 višegodišnjeg financijskog okvira	Preuzete obveze	12,000	12,540	6,270	0,670		31,480
	Plaćanja	8,601	8,979	4,590	9,310		31,480

Nema troškova povezanih s Europolom jer Europol pristupa Eurodacu putem nizozemskog nacionalnog sučelja za Eurodac.

3.2.2.Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje agencije eu-LISA

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena sredstva za poslovanje.

–⌧ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena sredstva za poslovanje:

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate ⇩			Godina 2017.		Godina 2018.		Godina 2019.		Godina 2020.		Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)						UKUPNO
	REZULTATI
	Vrsta 60	Prosječni trošak	Br.	Trošak	Br.	Trošak	Br.	Trošak	Br.	Trošak	Br.	Trošak	Br.	Trošak	Br.	Trošak	Ukupni broj	Ukupni trošak
POSEBNI CILJ br. 1 61 Funkcionalni razvoj sustava Eurodac
- Rezultat	Izvoditelj *			0,130		0,670		0		0								0,800
Međuzbroj za posebni cilj br. 1				0,130		0,670		0		0								0,800
POSEBNI CILJ br. 2 Povećanje kapaciteta baze podataka Eurodaca
- Rezultat	Hardver, softver **			11,200		11,200		5,600		0								28,000
Međuzbroj za posebni cilj br. 2				11,200		11,200		5,600		0								28,000
UKUPNI TROŠAK				11,330		11,870		5,600		0								28,800

* Svi ugovorni troškovi za funkcionalne nadogradnje raspoređeni su u prve dvije godine, s time da je najveći dio proračuna u drugoj godini (nakon prihvata).

** Plaćanja za kapacitete podijeljena su na tri godine u omjeru 40%, 40%, 20%.

3.2.3.Procijenjeni utjecaj na ljudske resurse agencije eu-LISA

3.2.3.1.Sažetak

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebna odobrena administrativna sredstva.

–⌧ Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća odobrena administrativna sredstva:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Godina
2017. 62

Godina
2018.

Godina
2019.

Godina
2020.

Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)

UKUPNO

Dužnosnici (razredi AD)	0,268	0,268	0,268	0,268	1,072
Dužnosnici (razredi AST)
Ugovorno osoblje
Privremeno osoblje
Upućeni nacionalni stručnjaci

UKUPNO

0,268

1,072

Procijenjeni utjecaj na osoblje (dodatni EPRV) – plan radnih mjesta agencije eu-LISA

Radna mjesta (plan radnih mjesta)	2017.	2018.	2019.	2020.
Osnovni scenarij – Komunikacija 63	115	113	113	113
Dodatna radna mjesta	2	2	2	2
Dodatna radna mjesta (sustav ulaska/izlaska)	14	14	14	14
Ukupno	131	129	129	129

Zapošljavanje je predviđeno za siječanj 2017. Sve osoblje mora biti dostupno početkom 2017. kako bi se omogućio pravovremeni razvoj u cilju osiguravanja početka rada Eurodaca 2017. Potrebna su dva nova privremena djelatnika za provedbu projekta te operativnu potporu i održavanje poslije puštanja u rad. Ti će ljudski resursi:

pružati potporu u provedbi projekta kao članovi projektnog tima, uključujući aktivnosti poput utvrđivanja zahtjeva i tehničkih specifikacija, suradnje s državama članicama i pružanja potpore tijekom provedbe, ažuriranja opisnog dokumenta sučelja (ICD), praćenja izvršenja ugovora, aktivnosti projektnih ispitivanja (uključujući koordiniranje ispitivanja država članica), dostave i ažuriranja dokumenata itd.,

pružati potporu u tranzicijskim aktivnostima za puštanje sustava u rad u suradnji s izvoditeljem (praćenje verzija, operativna procesna ažuriranja, osposobljavanje (uključujući aktivnosti osposobljavanja za države članice) itd.),

pružati potporu za dugoročne aktivnosti, utvrđivanje specifikacija, pripremu ugovora u slučaju preoblikovanja sustava (npr. zbog prepoznavanja lica) ili u slučaju da će novi ugovor o operativnom održavanju Eurodaca trebati izmijeniti kako bi se obuhvatile dodatne izmjene (s tehničkog i proračunskog stajališta),

pružati potporu druge razine nakon puštanja u rad, tijekom trajnog održavanja i rada.

Treba naglasiti da će dva nova resursa (privremeni djelatnici u ekvivalentu punog radnog vremena) biti dodatak internim sposobnostima tima, koji će se također baviti projektom i ugovorima te operativnim aktivnostima i financijskim praćenjem. Privremeni djelatnici omogućit će prikladno trajanje i kontinuitet ugovora kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja te angažiranje istih specijaliziranih osoba za aktivnosti operativne potpore nakon dovršenja projekta. Uz to, za aktivnosti operativne potpore potreban je pristup radnom okruženju koji se ne može dodijeliti izvoditeljima ili vanjskom osoblju.

3.2.3.2.Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa za matičnu glavnu upravu

–◻ Za prijedlog/inicijativu nisu potrebni ljudski resursi.

–⌧ Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše do jednog decimalnog mjesta)

		Godina 2017.	Godina 2018.	Godina 2019.	Godina 2020.	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)	UKUPNO
Radna mjesta prema planu radnih mjesta (dužnosnici i privremeni djelatnici)
18 01 01 01 (Sjedište i predstavništva Komisije)		0,402	0,402	0,402	0,402		1,608
XX 01 01 02 (Delegacije)
XX 01 05 01 (Neizravno istraživanje)
10 01 05 01 (Izravno istraživanje)

• Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV) 64
XX 01 02 01 (UO, UNS, UsO iz „globalne omotnice”)
XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama)
XX 01 04 yy 65	- u sjedištu 66
	- u delegacijama
XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO – neizravno istraživanje)
10 01 05 02 (UO, UNS, UsO – izravno istraživanje)
Ostale proračunske linije (navesti)
UKUPNO		0,402	0,402	0,402	0,402		1,608

18 se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

Dužnosnici i privremeno osoblje	Različite zadaće povezane s Eurodacom, npr. u kontekstu Komisijina mišljenja o godišnjem programu rada i praćenja njegove provedbe, nadzor nad pripremom proračuna agencije i praćenje njegove provedbe, potpora razvoju aktivnosti agencije u skladu s politikama EU-a, uključujući sudjelovanjem na sastancima stručnjaka itd.
Vanjsko osoblje

Opis izračuna troškova za ekvivalent punog radnog vremena trebao bi biti uključen u Prilog V. odjeljak 3.

3.2.4.Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

–⌧ Prijedlog/inicijativa u skladu je s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom. ◻ Prijedlog/inicijativa povlači za sobom reprogramiranje relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

–◻ Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira 67 .

3.2.5.Doprinos trećih osoba

–⌧ Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih osoba.

–◻ Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

	Godina 2017.	Godina 2018.	Godina 2019.	Godina 2020.	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)	Ukupno
Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju
UKUPNA sredstva sufinanciranja

3.3.Procijenjeni utjecaj na prihode

–◻ Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

–⌧ Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

na vlastita sredstva

na razne prihode

U milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

Proračunska linija u okviru prihoda:	Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu	Utjecaj prijedloga/inicijative 68
		Godina 2017.	Godina 2018.	Godina 2019.	Godina 2020.	Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidjeti točku 1.6.)
Članak ………….		0,492	0,516	0,243	0,536

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Navesti metodu izračuna utjecaja na prihode.

Proračun uključuje doprinos zemalja koje sudjeluju u mjerama povezanima s Eurodacom, kako je utvrđeno njihovim sporazumima.* Navedene su procjene samo okvirne i temelje se na izračunima prihoda namijenjenih provedbi sustava Eurodac dobivenih od država koje u opći proračun Europske unije (potrošene uplate) trenutačno uplaćuju godišnji iznos za odgovarajuću financijsku godinu koji se izračunava u skladu s njihovim bruto domaćim proizvodom kao postotak bruto domaćeg proizvoda svih država sudionica. Izračun se temelji na podacima Eurostata iz lipnja 2015. koji podliježu znatnim odstupanjima ovisno o gospodarskoj situaciji država sudionica.

* Sporazum između Europske zajednice i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o kriterijima i mehanizmima za određivanje države nadležne za razmatranje zahtjeva za azilom podnesenih u državi članici ili u Islandu ili u Norveškoj (SL L 93, 3.4.2001., str. 40.).

Sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o kriterijima i mehanizmima za određivanje države nadležne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u državi članici ili u Švicarskoj (SL L 53, 27.2.2008., str. 5.).

Protokol između Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u državi članici ili u Švicarskoj (SL L 160, 18.6.2011., str. 39.).

Protokol između Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna uz Sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u jednoj od država članica ili u Švicarskoj (2006/0257 CNS, sklopljen 24.10.2008., još nije objavljen u SL-u) i Sporazum između Europske zajednice i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o kriterijima i mehanizmima za određivanje države nadležne za razmatranje zahtjeva za azilom podnesenih u državi članici ili u Islandu ili u Norveškoj (SL L 93, 3.4.2001.).

(1) SL L 062, 5.3.2002., str. 1.

(2) SL L 180, 29.6.2013., str. 1.

(3) SL L 180, 29.6.2013., str. 31.

(4) COM(2015) 240 final, 13.5.2015.

(5) Radni dokument službi Komisije o provedbi Uredbe o Eurodacu u pogledu obveze uzimanja otisaka prstiju, COM(2015) 150 final, 27.5.2015.

(6) Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi sustava ulaska/izlaska (EES) za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o zabrani ulaska za državljane trećih zemalja koji prelaze vanjske granice država članica Europske unije i određivanju uvjeta za pristup EES-u za potrebe kaznenog progona te o izmjeni Uredbe (EZ) br. 767/2008 i Uredbe (EZ) br. 1077/2011, COM(2016) 194 final, 6.4.2016.

(7) COM(2016) 197 final.

(8)

Odbor za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove, sastanak Odbora pod naslovom „Sudbina 10 000 nestale djece izbjeglica”, 21. 4. 2016.

(9) SL L 348, 24.12.2008., str. 98.

(10) COM(2016) 205 final.

(11) COM(2015) 185 final.

(12) Sporazum između Europske zajednice i Kraljevine Danske o kriterijima i mehanizmima za određivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil koji je podnesen u Danskoj ili bilo kojoj drugoj državi članici Europske unije i sustavu „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Dublinske konvencije (SL L 66, 8.3.2006.).

(13) Sporazum između Europske zajednice i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države nadležne za razmatranje zahtjeva za azilom podnesenih u državi članici ili u Islandu ili u Norveškoj (SL L 93, 3.4.2001., str. 40.).

(14) Sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenih u državi članici ili u Švicarskoj (SL L 53, 27.2.2008., str. 5.).

(15) Protokol između Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna o pristupanju Kneževine Lihtenštajna Sporazumu između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u državi članici ili u Švicarskoj (SL L 160 18.6.2011., str. 39.).

(16) Protokol između Europske zajednice, Švicarske Konfederacije i Kneževine Lihtenštajna uz Sporazum između Europske zajednice i Švicarske Konfederacije o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države odgovorne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u jednoj od država članica ili u Švicarskoj (2006/0257 CNS, sklopljen 24. 10. 2008., očekuje se objava u SL-u) i Protokol uz Sporazum između Zajednice i Republike Islanda i Kraljevine Norveške o kriterijima i mehanizmima za utvrđivanje države nadležne za razmatranje zahtjeva za azil podnesenog u jednoj od država članica, Islandu i Norveškoj (SL L 93, 3.4.2001.).

(17) EUCO 22/15, 26.6.2015.

(18) EUCO 26/15, 15.10.2015.

(19) EUCO 12/16, 18.3.2016.

(20) SWD(2015) 150 final.

(21)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija: Europski migracijski program, COM(2015) 240 final, 13. 5. 2015., str. 13. – 14.

(22) (Izvješće EUR 26193 EN; ISBN 978-92-79-33390-3)

(23) SL L 316, 15.12.2000., str. 1.

(24) SL L 62, 5.3.2002., str. 1.

(25) Uredba (EU) br. 603/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o uspostavi sustava „Eurodac” za usporedbu otisaka prstiju za učinkovitu primjenu Uredbe (EU) br. 604/2013 o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva i o zahtjevima za usporedbu s podacima iz Eurodaca od strane tijela kaznenog progona država članica i Europola u svrhu kaznenog progona te o izmjeni Uredbe (EU) br. 1077/2011 o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (SL L 180, 29.6.2013., str. 1.).

(26) Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (SL L 180, 29.6.2013., str. 31.).

(27) Vidjeti stranicu 31. ovog Službenog lista.

(28) COM(2015) 240 final, 13.5.2015.

(29) Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008.o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom, SL L 348, 24.12.2008., str. 98.

(30) Akcijski plan EU-a o vraćanju, COM(2015) 453 final.

(31) COM(2016) 205 final

(32) Okvirna odluka Vijeća 2002/475/PUP od 13. lipnja 2002. o suzbijanju terorizma (SL L 164, 22.6.2002., str. 3.).

(33) Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o Europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica (SL L 190, 18.7.2002., str. 1.).

(34) Odluka Vijeća 2009/371/PUP od 6. travnja 2009. o osnivanju Europskog policijskog ureda (Europol) (SL L 121, 15.5.2009., str. 37.).

(35) Direktiva 2011/95/EU Europskog parlamenta i VIjeća od 13. prosinca 2011. o standardima za kvalifikaciju državljana trećih zemalja ili osoba bez državljanstva za ostvarivanje međunarodne zaštite, za jedinstveni statusa izbjeglica ili osoba koje ispunjavaju uvjete za supsidijarnu zaštitu te sadržaj odobrene zaštite (SL L 337, 20.12.2011., str. 9.).

(36) Uredba (EU) br. 1077/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde (SL L 286, 1.11.2011., str. 1.).

(37) COM(2015) 150 final, 27.5.2015.

(38) SL L 348, 24.12.2008., str. 98.

(39) SL L 56, 04.03.68., str. 1.

(40) Odluka Vijeća 2008/615/PUP od 23. lipnja 2008. o produbljivanju prekogranične suradnje, posebno u suzbijanju terorizma i prekograničnog kriminala (SL L 210, 6.8.2008., str. 1.).

(41) Odluka Vijeća 2008/633/PUP od 23. lipnja 2008 o pristupu određenih tijela država članica i Europola viznom informacijskom sustavu (VIS) za traženje podataka u svrhu sprečavanja, otkrivanja i istraga terorističkih kaznenih djela i ostalih teških kaznenih djela (SLJ L 218, 13.8.2008., str. 129.).

(42) Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom protoku takvih podataka (SL L 281, 23.11.1995., str. 31.).

(43) SL L 350, 30.12.08., str. 60.

(44) Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (SL L 8, 12.1.2001., str. 1.).

(45) SL L 180, 29.6.2013., str. 1.

(46) ABM: Activity-Based Management (upravljanje po djelatnostima); ABB: Activity-Based Budgeting (priprema proračuna na temelju djelatnosti).

(47) Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točki (a) ili (b) Financijske uredbe.

(48) SL L 180, 29.6.2013., str. 1.

(49) Uredba (EU) br. 604/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o utvrđivanju kriterija i mehanizama za određivanje države članice odgovorne za razmatranje zahtjeva za međunarodnu zaštitu koji je u jednoj od država članica podnio državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva (preinaka). SL L 180, 29.6.2013., str. 1.

(50) COM(2016) 197 final.

(51) COM(2016) 205 final.

(52) Uredba (EU) br. 515/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o uspostavljanju, u okviru Fonda za unutarnju sigurnost, instrumenta za financijsku potporu u području vanjskih granica i viza i stavljanju izvan snage Odluke br. 574/2007/EZ, SL L 150, 20.5.2014., str. 143.

(53)

Uredba (EU) br. 1077/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o osnivanju Europske agencije za operativno upravljanje opsežnim informacijskim sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde. Članak 1. stavak 3.: „ Agencija može biti odgovorna i za pripremanje, razvijanje i operativno upravljanje opsežnim IT sustavima u području slobode, sigurnosti i pravde osim onih iz stavka 2., ali samo ako je tako predviđeno odgovarajućim zakonodavnim instrumentima...”, SL L 286, 1.11.2011., str. 1.-17.

(54) Informacije o načinima upravljanja i upućivanju na Financijsku uredbu dostupne su na internetskim stranicama BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx .

(55) Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

(56) EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(57) Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

(58) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(59) Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(60) Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(61) Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.

(62) Godina 2017. godina je početka provedbe prijedloga/inicijative.

(63) COM(2013) 519 final: Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću – Programiranje ljudskih i financijskih resursa za decentralizirane agencije u razdoblju 2014. – 2020.

(64) UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(65) U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

(66) Uglavnom za strukturne fondove, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za ribarstvo (EFR).

(67) Vidjeti članke 11. i 17. Uredbe Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.

(68) Kad je riječ o tradicionalnim vlastitim sredstvima (carine, pristojbe na šećer) navedeni iznosi moraju biti neto iznosi, to jest bruto iznosi umanjeni za 25 % na ime troškova naplate.

Choose the experimental features you want to try