EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 13.5.2016.

COM(2016) 248 final

2016/0130(COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu

(Tekst značajan za EGP)

{SWD(2016) 152 final}
{SWD(2016) 153 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Svrha je ovog prijedloga poboljšati zdravstvenu zaštitu radnika smanjenjem izloženosti karcinogenim tvarima na radu, povećati učinkovitost zakonodavstva EU-a u tom području te gospodarskim subjektima osigurati preglednije i ravnopravnije uvjete. To je jedan od prioriteta programa rada Komisije za 2016. Komisija se obvezala poboljšati učinkovitost i djelotvornost okvira EU-a za zaštitu radnika te ovom inicijativom djeluje u tom pogledu. Namjera joj je i nastaviti rad u tom važnom području te provesti dodatne procjene učinaka u cilju predlaganja graničnih vrijednosti za dodatne karcinogene tvari.

Prema procjenama zastupljenosti profesionalnih bolesti u posljednje vrijeme i u budućnosti ističe se problem raka povezanog s radom, za koji se očekuje da će i dalje predstavljati problem zbog izloženosti radnika karcinogenim tvarima. Rak je najčešći uzrok smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u. Godišnje se 53 % smrtnih slučajeva povezanih s radom pripisuje raku, a 28 % bolestima krvožilnog sustava i 6 % bolestima dišnog sustava 1 .

Komisija predlaže da se preispitaju ili uvedu granične vrijednosti za izloženost za 13 tvari. Prema procjeni učinaka time bi se do 2069. spasilo otprilike 100 000 života. Predlaže se da se granične vrijednosti unesu u Direktivu 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (dalje u tekstu: Direktiva) 2 . U skladu s člankom 16. Direktive Vijeće utvrđuje te granične vrijednosti na temelju raspoloživih podataka, uključujući znanstvene i tehničke podatke, za sve karcinogene ili mutagene tvari za koje je to moguće.

Odredbe Direktive primjenjuju se na sve tvari koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje kao karcinogene tvari 1.A ili 1.B kategorije iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 3 . U toj Uredbi popisana su „usklađena” (obvezna) razvrstavanja 1 017 tvari kao karcinogenih tvari 1. kategorije („tvari za koje se zna ili pretpostavlja da su karcinogene za ljude”) na temelju epidemioloških podataka i/ili podataka dobivenih ispitivanjima na životinjama 4 . U drugoj značajnoj klasifikaciji Međunarodna agencija za istraživanje raka utvrdila je gotovo 500 tvari koje su karcinogene za ljude (skupina 1 – 118 tvari), vjerojatno karcinogene za ljude (skupina 2A – 75 tvari), ili možda karcinogene za ljude (skupina 2B – 288 tvari) 5 .

Odredbe Direktive primjenjuju se i na sve tvari, smjese ili postupke iz Priloga I. Direktivi te na sve tvari ili smjese koje se ispuštaju tijekom postupaka iz tog Priloga. Prilog I. Direktivi trenutačno sadržava popis utvrđenih postupaka i tvari koje nastaju tijekom tih postupaka. Cilj je razjasniti radnicima, poslodavcima i provedbenim tijelima jesu li određena tvar ili određeni postupak, ako nisu drukčije razvrstani na temelju Uredbe (EZ) br. 1272/2008, obuhvaćeni područjem primjene Direktive. Trenutačno Prilog I. sadržava pet unosa.

U Direktivi je određeno nekoliko općih minimalnih zahtjeva za sprječavanje ili smanjenje izloženosti svim karcinogenim i mutagenim tvarima koje su obuhvaćene područjem primjene Direktive. Poslodavci moraju utvrditi i procijeniti rizike za radnike povezane s izloženošću karcinogenim (i mutagenim) tvarima te spriječiti izloženost u slučaju rizika. Takve tvari ili postupci moraju se zamijeniti manje opasnima ili bezopasnima kad god je to tehnički moguće. Kada zamjena tehnički nije moguća, karcinogene tvari moraju se, koliko je to tehnički moguće, proizvoditi i upotrebljavati u zatvorenom sustavu, kako bi se spriječila izloženost. Ako to tehnički nije moguće, izloženost radnika mora se smanjiti na tehnički najmanju moguću razinu. To je obveza smanjenja na najmanju moguću razinu u skladu s člankom 5. stavkom 2. i člankom 5. stavkom 3. Direktive.

Uz te opće minimalne zahtjeve u Direktivi se jasno navodi i da je utvrđivanje graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost određenim karcinogenim i mutagenim tvarima udisanjem sastavni dio mehanizma za zaštitu radnika 6 . Za tvari za koje još nisu utvrđene granične vrijednosti one se moraju utvrditi i ponovo razmotriti kad god je to moguće s obzirom na novije znanstvene podatke 7 . Konkretne granične vrijednosti za izloženost određenim tvarima utvrđene su u Prilogu III. Direktivi. Trenutačno Prilog III. sadržava tri unosa.

Granične vrijednosti za profesionalnu izloženost utvrđene u Direktivi trebalo bi, prema potrebi, ponovo razmotriti kako bi se uzeli u obzir novi znanstveni podatci, poboljšanja mjernih tehnika, mjere za upravljanje rizicima i drugi relevantni čimbenici.

Na temelju navedenog predlažu se tri konkretne mjere:

a) uključiti u Prilog I. Direktivi rad koji uključuje izlaganje kristalnoj prašini silicijeva dioksida koja nastaje tijekom radnog postupka i udisanjem može doprijeti u pluća, te utvrditi odgovarajuću graničnu vrijednost u Prilogu III.

Međunarodna agencija za istraživanje raka navela je u Monografiji 100C 8 , na temelju novijih znanstvenih dokaza, da je „kristalni silicijev dioksid u obliku kvarcne ili kristobalitne prašine” karcinogen za ljude (skupina 1). Znanstveni odbor za ograničenja profesionalne izloženosti (SCOEL) procijenio je zdravstvene učinke kristalnog silicijeva dioksida (prašine koja udisanjem može doprijeti u pluća) na radnike pri njihovu radu. Granična vrijednost koju se ovom inicijativom predlaže za uključivanje u Prilog III. i s kojom se složio Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu (ACSH) uz nastojanje da se osigura zaštita zdravlja radnika odražava i socioekonomske čimbenike izvedivosti.

Kristalni silicijev dioksid koji se stavlja na tržište podliježe obvezi razvrstavanja u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008, dok se kristalna prašina silicijeva dioksida koja nastaje tijekom radnog postupka ne stavlja na tržište te se stoga ne razvrstava u skladu s tom Uredbom. Međutim, Direktivom se predviđa da se u Prilog I. uključe tvari ili smjese koje se ispuštaju tijekom postupaka iz tog Priloga a, iako ne podliježu obvezi razvrstavanja u skladu s navedenom Uredbom, ispunjavaju kriterije za razvrstavanje kao karcinogene tvari. Kristalna prašina silicijeva dioksida koja udisanjem može doprijeti u pluća pripada u tu kategoriju;

b. utvrditi u Prilogu III. granične vrijednosti za još 10 karcinogenih tvari

Dostupni znanstveni dokazi potvrđuju potrebu da se Prilog III. nadopuni graničnim vrijednostima za još 10 karcinogenih tvari. Znanstveni odbor za ograničenja profesionalne izloženosti dao je preporuke za sve te tvari osim za dvije: o-toluidin i 2-nitropropan. Za te dvije tvari Komisija se uglavnom oslanjala na znanstvene podatke dostupne široj javnosti, uključujući zaključke nacionalnih znanstvenih odbora koji utvrđuju granične vrijednosti za profesionalnu izloženost. Za sve vidove prijedloga zatraženo je mišljenje Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu, u skladu s člankom 2. stavkom 2. Odluke Vijeća od 22. srpnja 2003. 9 Za predložene vrijednosti nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu uzeti su u obzir socioekonomski čimbenici izvedivosti;

c. ponovno razmotriti postojeće granične vrijednosti za prašine tvrdog drveta i vinilklorid monomer s obzirom na dostupne znanstvene podatke

•Usklađenost s postojećim odredbama politike u tom području

Osiguranje sigurne i zdrave radne okoline za više od 217 milijuna radnika u EU-u strateški je cilj Komisije, kako je navela u svojoj nedavnoj Komunikaciji o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu 2014. – 2020. (u kojoj se opisuje strategija za zdravlje i sigurnost na radu) 10 . Jedan je od glavnih izazova utvrđenih u strategiji poboljšati prevenciju bolesti povezanih s radom rješavanjem postojećih, novih i nadolazećih rizika.

Ova inicijativa u skladu je s prioritetom Komisije da ostvari šire i poštenije jedinstveno tržište, posebno njegovu socijalnu dimenziju. U skladu je i s nastojanjima Komisije da ostvari pošteno i uistinu paneuropsko tržište rada na kojemu se radnicima omogućuju adekvatna zaštita i održivi poslovi. 11 To uključuje zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, socijalnu zaštitu te prava povezana s ugovorom o radu.

Okvirna Direktiva 89/391/EEZ 12 o zdravlju i sigurnosti na radu i Direktiva 98/24/EZ 13 o rizicima na radu povezanima s kemijskim sredstvima primjenjuju se kao općenito zakonodavstvo ne dovodeći u pitanje strože i/ili posebne odredbe Direktive.

Socijalni partneri iz 18 europskih industrijskih sektora potpisali su 2006. na temelju socijalnog dijaloga europski višesektorski Sporazum o zaštiti zdravlja radnika pravilnim rukovanjem i uporabom kristalnog silicijevog dioksida i proizvoda koji ga sadržavaju (NEPSi). Riječ je o neovisnom sporazumu koji je sklopljen u skladu s člankom 155. stavkom 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a provode ga socijalni partneri u skladu s člankom 155. stavkom 2. UFEU-a 14 . Tim se Sporazumom nadopunjuje ovaj prijedlog jer se u njemu poslodavcima daju smjernice i potiču preventivne mjere za smanjenje izloženosti. No, kako nije prenesen u zakonodavstvo EU-a i ne obuhvaća građevinski sektor, u kojemu je izloženost najveća, Sporazum ne može zamijeniti obvezujuće granične vrijednosti za izloženost iz Direktive.

•Usklađenost s drugim politikama Unije

Poboljšanje radnih uvjeta, sprječavanje teških nesreća i profesionalnih bolesti te promicanje zdravlja radnika tijekom cijelog njihova radnog vijeka među glavnim su načelima u skladu s težnjom da se ostvari europski socijalni rang AAA koju je predsjednik Juncker istaknuo u svojim političkim smjernicama. Pozitivno utječu i na produktivnost i konkurentnost te su ključni za promicanje duljeg radnog vijeka u skladu s ciljem pametnog, održivog i uključivog rasta u okviru strategije Europa 2020. 15

Od 13 tvari koje se razmatraju u ovom prijedlogu tri su predložene za uvrštavanje u popis „posebno zabrinjavajućih tvari” sastavljen u skladu s člankom 59. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) 16 : hidrazin, o-toluidin i vatrootporna keramička vlakna. I Europska agencija za kemikalije predložila je da se vatrootporna keramička vlakna uvrste u Prilog XIV. Uredbi REACH. Za neke spojeve kroma(VI) utvrđeno je da su „posebno zabrinjavajuće tvari” te su dodani na popis tvari predloženih za uvrštavanje, a nakon preporuke Agencije su i uvršteni u Prilog XIV. Uredbi REACH.

Direktiva i Uredba REACH međusobno se pravno nadopunjuju. Okvirnom Direktivom 89/391/EEZ, koja se primjenjuje kao općenito zakonodavstvo na njome obuhvaćeno područje, predviđeno je da se ona primjenjuje ne dovodeći u pitanje postojeće ili buduće nacionalne odredbe ili odredbe EU-a koje su povoljnije za zaštitu zdravlja i sigurnosti radnika na radu. U Uredbi REACH se pak navodi da se ona primjenjuje ne dovodeći u pitanje zakonodavstvo o zaštiti radnika, uključujući Direktivu.

U kontekstu međusobnog nadopunjavanja Direktive i Uredbe REACH primjereno je predložiti granične vrijednosti u okviru Direktive iz sljedećih razloga:

–prašine tvrdog drveta i kristalni silicijev dioksid koji udisanjem može doprijeti u pluća, koji nastaju tijekom postupaka na radu, nisu obuhvaćeni područjem primjene Uredbe REACH,

–granične vrijednosti važan su dio Direktive i šireg pristupa upravljanju kemijskim rizicima u okviru zaštite zdravlja i sigurnosti na radu. Uredbom REACH se pak ne nastoji utvrditi granične vrijednosti za profesionalnu izloženost,

–Direktivom su obuhvaćene sve upotrebe određene tvari na radnome mjestu tijekom cijelog njezina životnog vijeka te izloženost radnika karcinogenim tvarima koje se ispuštaju pri bilo kojoj aktivnosti na radu, neovisno o tome stvaraju li se namjerno te jesu li dostupne na tržištu,

–Uredbom REACH se pri procjeni rizika naglasak stavlja na lanac opskrbe, te se usredotočuje na „svaku tvar posebno”. Procjena rizika koju poslodavci provode u skladu s Direktivom 2004/37/EZ povezana je s radnim mjestom i specifična za pojedine postupke te bi u njoj trebalo uzeti u obzir i akumuliranu izloženost radnika svim karcinogenim tvarima prisutnima na radnome mjestu. S gledišta sprječavanja izloženosti karcinogenim tvarima, Direktivom se nudi holistički pristup rizicima na radnome mjestu.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

Člankom 153. stavkom 2. točkom (b) UFEU-a predviđeno je da Europski parlament i Vijeće mogu „poštujući uvjete i tehnička pravila koja postoje u pojedinim državama članicama u područjima iz stavka 1. točki (a) do (i) [članka 153. UFEU-a] posredstvom direktiva usvojiti minimalne uvjete koji se postupno primjenjuju. Takve direktive neće sadržavati upravna, financijska ili pravna ograničenja kojima bi se otežavalo osnivanje i razvoj malih i srednjih poduzeća.” U članku 153. stavku 1. točki (a) UFEU-a navodi se da Unija podupire i dopunjuje djelatnost država članica u „poboljšavanju posebice radne okoline radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika”.

Direktiva 2004/37/EZ donesena je na temelju članka 153. stavka 2. točke (b) radi poboljšanja zdravlja i sigurnosti radnika. Na osnovu toga, člankom 16. Direktive 2004/37/EZ predviđa se donošenje graničnih vrijednosti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 153. stavku 2. UFEU-a za sve karcinogene ili mutagene tvari za koje je to moguće.

Cilj je ovog prijedloga povećati razinu zaštite zdravlja radnika u skladu s člankom 153. stavkom 1. točkom (a) UFEU-a uvrštavanjem rada koji uključuje izlaganje kristalnoj prašini silicijeva dioksida koja nastaje tijekom radnog postupka i udisanjem može doprijeti u pluća (frakcija koja udisanjem može doprijeti u pluća) u Prilog I. Direktivi 2004/37/EZ. To se postiže utvrđivanjem dodatnih minimalnih zahtjeva za zaštitu zdravlja radnika u obliku graničnih vrijednosti u Prilogu III. Direktivi te revizijom trenutačnih graničnih vrijednosti u Prilogu III. za dvije karcinogene tvari s obzirom na novije znanstvene podatke. Članak 153. stavak 2. točka (b) UFEU-a stoga je primjerena pravna osnova za prijedlog Komisije.

U skladu s člankom 153. stavkom 2. UFEU-a poboljšavanje posebice radne okoline radi zaštite zdravlja i sigurnosti radnika vid je socijalne politike u kojemu EU i države članice dijele nadležnost.

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Budući da su rizici za zdravlje i sigurnost radnika uvelike slični diljem EU-a, važno je da EU podupire države članice u upravljanju takvim rizicima.

Podatci koji su prikupljeni tijekom pripreme ukazuju na velike razlike u utvrđivanju graničnih vrijednosti za karcinogene tvari obuhvaćene ovim prijedlogom među državama članicama. 17 Neke države članice već su utvrdile obvezujuće granične vrijednosti jednake vrijednostima koje je preporučio Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu ili niže od njih. Dakle, moguće je jednostrano nacionalno djelovanje u utvrđivanju graničnih vrijednosti za te tvari. Međutim, u brojnim slučajevima države članice nemaju granične vrijednosti ili su one manje povoljne za zaštitu zdravlja radnika od vrijednosti iz prijedloga. 18 Usto, ako postoje nacionalne granične vrijednosti, one uvelike variraju, što znači da se osiguravaju različite razine zaštite. 19 Neke od tih graničnih vrijednosti znatno su više nego što se preporučuje na temelju znanstvenih dokaza.

U takvim se okolnostima samo mjerama koje poduzimaju države članice ne mogu svim radnicima EU-a u svim državama članicama osigurati minimalni standardi zaštite zdravlja i sigurnosti od rizika povezanih s izloženošću tim karcinogenim tvarima. Udio radnika koji su možda izloženi a nemaju takvu pravnu zaštitu uzet je u obzir pri analizi učinaka uvođenja graničnih vrijednosti za svaku od tih karcinogenih tvari. U sklopu toga provjerene su supsidijarnost i proporcionalnost za svaku tvar te se pokazalo, za tvari za koje su bili dostupni odgovarajući podatci, da bi se uvođenjem predloženih graničnih vrijednosti poboljšala pravna zaštita za 33 % do 98 % izloženih radnika. 20  

Iz toga slijedi da je djelovanje na razini EU-a kako bi se postigli ciljevi ovog prijedloga potrebno i u skladu s člankom 5. stavkom 3. UEU-a.

Ako granične vrijednosti ne postoje ili su previsoke, to može biti i poticaj poduzećima da svoje proizvodne objekte smjeste u države članice s nižim standardima, što bi utjecalo na troškove proizvodnje. U svakom slučaju razlike u radnim standardima utječu na konkurentnost, jer znače različite troškove za subjekte. Takvi se poremećaji jedinstvenog tržišta mogu smanjiti stvaranjem ravnopravnih uvjeta pomoću utvrđivanja jasnih, konkretnih minimalnih standarda zaštite radnika u državama članicama.

Direktiva se može izmijeniti samo na razini EU-a, nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima (uprava i radnici) u dvije faze u skladu s člankom 154. UFEU-a.

•Proporcionalnost

Ovim se prijedlogom napreduje prema postavljenim ciljevima za poboljšanje životnih i radnih uvjeta radnika izmjenom Direktive.

Za predložene vrijednosti uzeti su u obzir socioekonomski čimbenici izvedivosti nakon dugih, intenzivnih razgovora sa svim dionicima (predstavnici udruga zaposlenika, udruga poslodavaca i vlada).

Prijedlog državama članicama ostavlja mogućnost da zadrže iste ili odrede povoljnije standarde za radnike te fleksibilnost kako bi mogle uzeti u obzir posebne značajke svoje nacionalne situacije. U skladu s člankom 153. stavkom 4. UFEU-a odredbama ovog prijedloga ne sprječava se ni jednu državu članicu da zadrži ili uvede strože zaštitne mjere koje su u skladu s Ugovorima, primjerice u obliku nižih graničnih vrijednosti. U skladu s člankom 153. stavkom 3. UFEU-a države članice mogu socijalnim partnerima na njihov zajednički zahtjev povjeriti provedbu direktiva donesenih na temelju članka 153. stavaka 2. UFEU-a, poštujući time provjerene nacionalne mehanizme regulacije u tom području.

Iz navedenog slijedi da se, u skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u članku 5. stavku 4. UEU-a, ovim prijedlogom ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva.

•Odabir instrumenta

U članku 153. stavku 2. točki (b) UFEU-a navodi se da se minimalni uvjeti u području zaštite zdravlja i sigurnosti radnika donose „posredstvom direktiva”.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINAKA

•Ex post evaluacije / provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

Prva faza savjetovanja o zaštiti radnika od rizika povezanih s izloženošću karcinogenim, mutagenim i reproduktivno toksičnim tvarima na radu započela je 6. travnja 2004.

U skladu s člankom 154. stavkom 2. UFEU-a zatraženo je mišljenje socijalnih partnera o mogućem smjeru djelovanja EU-a u tom području. U toj je fazi potvrđeno da je potrebno djelovanje na razini EU-a kako bi se uveli bolji standardi u cijelom EU-u te kako bi se rješavale situacije u kojima su radnici izloženi. Svi europski socijalni partneri koji su se odazvali pozivu na savjetovanje 21 naglasili su važnost zaštite radnika od zdravstvenih rizika u tom području.

Međutim, iako su svi sudionici u savjetovanju priznali važnost postojećeg zakonodavstva, njihova su mišljenja o strategiji i smjeru budućeg djelovanja te o odabiru čimbenika koje bi trebalo uzeti u obzir bila različita. 22

Druga faza savjetovanja započela je 16. travnja 2007. u skladu s člankom 154. stavkom 3. UFEU-a o sadržaju prijedloga.

Raspravljalo se konkretno o sljedećem:

uključivanju reproduktivno toksičnih tvari (1.A i 1.B kategorije) u područje primjene Direktive 2004/37/EZ,

ažuriranju graničnih vrijednosti za tvari u Prilogu III. Direktivi 2004/37/EZ,

uključivanju graničnih vrijednosti za dodatne tvari u Prilog III. Direktivi 2004/37/EZ,

uvođenju kriterija za utvrđivanje graničnih vrijednosti za karcinogene i mutagene tvari,

usredotočavanju na zahtjeve za osposobljavanje i informiranje.

Komisija je primila odgovore sedam organizacija europskih socijalnih partnera 23 . U svojim odgovorima te su organizacije potvrdile svoj pristup sprječavanju profesionalnih rizika povezanih s karcinogenim i mutagenim tvarima na radu kako je opisan u njihovim odgovorima u prvoj fazi savjetovanja.

Prikupljeni odgovori mogu se sažeti kako slijedi:

nije bilo znatnih razilaženja u stavovima o metodologijama koje bi trebalo primijeniti i kriterijima koje bi trebalo utvrditi za izvođenje graničnih vrijednosti. Uvođenje kriterija za utvrđivanje graničnih vrijednosti općenito se smatralo pozitivnim. Međutim, procjene socioekonomskih učinaka i razmatranje čimbenika izvedivosti trebali bi biti dio kriterija. Socijalni partneri izrazili su mišljenje da bi Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu trebao imati važnu ulogu u utvrđivanju graničnih vrijednosti,

postignut je opći konsenzus da je potrebno djelotvorno provesti zahtjeve za osposobljavanje i informiranje, što se smatra ključnim vidom politike prevencije,

revidiranje obvezujućih graničnih vrijednosti trebalo bi razmotriti u kontekstu provedbe Uredbe REACH te odnosa i interakcije između graničnih vrijednosti i izvedenih razina izloženosti bez učinka (DNEL – Derived No-Effect Level) koje se izvode za opasne kemikalije u skladu s Uredbom REACH.

Službeno savjetovanje sa socijalnim partnerima dovršeno je 2007., no savjetovanjem sa Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu (opisano u nastavku), u kojem su sudjelovali socijalni partneri i predstavnici država članica, osiguralo se propisno informiranje socijalnih partnera o mogućnostima za granične vrijednosti te njihovo aktivno sudjelovanje u utvrđivanju najboljih vrijednosti.

Na kraju pripremnog postupka Komisija je 21. travnja 2016. organizirala sastanak sa socijalnim partnerima kako bi predstavila predviđeno područje primjene i pristup nacrta Direktive. Oni su se temeljili na savjetovanju u dvije faze i detaljnim raspravama u okviru Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu o pojedinim tvarima i graničnim vrijednostima koje bi trebalo uvrstiti u priloge Direktivi.

Nakon savjetovanja sa socijalnim partnerima Komisija je na sjednici tripartitne Radne skupine za kemikalije na radnome mjestu (dalje u tekstu: Radna skupina) u travnju 2008. obavijestila njezine članove o svojoj namjeri da predloži reviziju Direktive. Na sjednici u ožujku 2011. detaljno se raspravljalo o rezultatima istraživanja provedenog za Komisiju (dalje u tekstu: Istraživanje IOM-a 24 ) na temelju nacrta izvješća za pojedine tvari. O pojedinim tvarima raspravljalo se na raznim sjednicama Radne skupine 2011. 25 , 2012. 26 i 2013. 27 , nakon čega su sastavljeni jedno mišljenje i dva dopunska mišljenja koja su donesena na plenarnim sjednicama Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu 2012. 28 i 2013. 29 , 30

Nakon savjetovanja je, među ostalim, izražena potpora za sljedeće: 31

da se ograničen broj tvari koje nastaju tijekom radnog postupka uključi u područje primjene Direktive uvrštavanjem u Prilog I.,

da se postojeće granične vrijednosti iz Priloga III. revidiraju s obzirom na najnovije znanstvene podatke te da se u Prilog III. uvrste dodatne granične vrijednosti za ograničen broj tvari ako postoji osnova za to prema dostupnim informacijama, uključujući znanstvene i tehničke podatke.

U ovaj su prijedlog uvrštene granične vrijednosti s kojima se složio Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu.

Sastanci s predstavnicima industrije i radnika

Od 2013. do 2015. održan je niz sastanaka služba Komisije s predstavnicima industrije i radnika za koje su pojedine tvari obuhvaćene ovom inicijativom relevantne. 32 Glavna svrha sastanaka, koje je zatražila industrija, bila je dobiti informacije o postupku izmjene zakonodavstva općenito te o namjeri Komisije u vezi s predloženim vrijednostima za pojedine tvari, kao što su kristalni silicijev dioksid koji udisanjem može doprijeti u pluća, prašine tvrdog drveta ili vatrootporna keramička vlakna.

•Prikupljanje i primjena stručnih znanja

Znanstveni odbor za ograničenja profesionalne izloženosti uspostavljen je na temelju Odluke Komisije 2014/113/EU 33 radi procjene učinaka kemijskih sredstava na zdravlje radnika na radu. Radom Znanstvenog odbora za ograničenja profesionalne izloženosti izravno se podupire regulatorna aktivnost EU-a u području sigurnosti i zdravlja na radu. Odbor razvija komparativno analitičko znanje visoke kvalitete te osigurava da se prijedlozi, odluke i politike Komisije u području zaštite sigurnosti i zdravlja radnika temelje na čvrstim znanstvenim dokazima. Odbor Komisiji posebno pomaže pri ocjeni najnovijih dostupnih znanstvenih podataka i predlaganju graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost za zaštitu radnika od kemijskih rizika koje treba utvrditi na razini Unije u skladu s Direktivom Vijeća 98/24/EZ i Direktivom 2004/37/EZ.

Za potrebe ove inicijative službe Komisije primijenile su odgovarajuće preporuke Znanstvenog odbora za ograničenja profesionalne izloženosti ako su izdane za pojedine tvari. Te se preporuke objavljuju na internetu 34 .

Nakon savjetovanja s europskim socijalnim partnerima u dvije faze Glavna uprava Komisije za zapošljavanje i socijalna pitanja objavila je 25. srpnja 2008. poziv na podnošenje ponuda. Cilj je bio provesti procjenu socijalnih, ekonomskih i ekoloških učinaka niza mogućnosti politike za zaštitu zdravlja radnika od rizika zbog moguće izloženosti karcinogenim tvarima na radnome mjestu. Rezultat je bilo Istraživanje IOM-a s potpunim izvješćima o 25 karcinogenih tvari i o još dvama političkim pitanjima povezanima s mjerama za upravljanje rizicima i kriterijima za utvrđivanje graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost na temelju rizika. Rezultati tog istraživanja (sažeto izvješće i izvješća o pojedinačnim tvarima) glavna su osnova za procjenu učinaka ovog prijedloga. 35  

•Procjena učinaka

zadržati početno stanje bez daljnjeg djelovanja EU-a za svaku tvar obuhvaćenu inicijativom (1. mogućnost),

donijeti vrijednosti s kojima se složio Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu (2. mogućnost). Kako je već navedeno, za svaku od 13 tvari Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu razmotrio je znanstvene i tehničke podatke iz preporuka Znanstvenog odbora za ograničenja profesionalne izloženosti (ako postoje) te formirao svoja mišljenja o graničnim vrijednostima koje bi trebalo predložiti,

prema potrebi i ovisno o posebnim svojstvima tvari, za svaku tvar su razmatrane i mogućnosti predlaganja granične vrijednosti koja je niža (teoretski osigurava bolju zaštitu zdravlja radnika) ili viša (teoretski osigurava manju zaštitu zdravlja radnika) od vrijednosti koju je predložio Savjetodavni odbor za sigurnost i zdravlje na radu, kao 3. i/ili 4. mogućnost. Te dodatne mogućnosti izvedene su iz Istraživanja IOM-a za koje su utvrđene prema sljedećim prioritetima:

Za neke karcinogene tvari (npr. spojeve kroma(VI), prašine tvrdog drveta i kristalnu prašinu silicijeva dioksida koja udisanjem može doprijeti u pluća) bilo je očigledno koja je vrijednost najbolja. Za druge (npr. 2-nitropropan i akrilamid) utvrđeni su troškovi i koristi zadržavanja početnog stanja bez daljnjeg djelovanja i utvrđivanja granične vrijednosti na razini EU-a bili slični.

kristalna prašina silicijeva dioksida koja udisanjem može doprijeti u pluća: predloženom vrijednošću od 0,1 mg/m3 do 2069. izbjeći će se 99 000 oboljenja od raka, čime će se ostvariti ukupna zdravstvena korist u financijskoj vrijednosti od 34 – 89 milijardi EUR,

prašine tvrdog drveta: graničnom vrijednošću od 3 mg/m3 ostvarit će se ukupna zdravstvena korist u financijskoj vrijednosti od 12 – 54 milijuna EUR,

očekuje se da će se i graničnom vrijednošću od 0,025 mg/m3 za sve spojeve kroma(VI) ostvariti koristi.

Dakle, primjenom odabrane mogućnosti smanjio bi se broj oboljenja raka i smanjilo bi se ekonomsko opterećenje zbog izloženosti radnika opasnim tvarima.

Kad je riječ o učinku na poslodavce, važno je, s ekonomskog gledišta, razlikovati troškove koji su poticajni i one koji nisu poticajni za poboljšanja u području zdravlja i sigurnosti. Prednost je uvođenja graničnih vrijednosti na razini EU-a za poduzeća to što će na temelju prijedloga poduzeća moći izbjegavati troškove koji bi inače u slučaju neusklađenosti s tim vrijednostima dugoročno negativno utjecali na njihove poslovne izglede.

Za većinu karcinogenih tvari učinak na operativne troškove za poduzeća (uključujući mala i srednja poduzeća) bit će minimalan jer će biti potrebne tek male prilagodbe kako bi se osigurala potpuna usklađenost.

Prijedlogom se ne nameću ni dodatne obveze informiranja niti će se njime povećati administrativno opterećenje za poduzeća.

Kad je riječ o učinku na države članice / nacionalna tijela, s obzirom na znatne ekonomske troškove koje radnici imaju zbog izloženosti opasnim tvarima, ovim bi se prijedlogom pridonijelo i smanjenju financijskih gubitaka za socijalne sustave država članica. S ekonomskoga gledišta, područje primjene i primjerenost graničnih vrijednosti na razini cijelog EU-a najvažniji su pri određivanju tko će snositi teret troškova profesionalnih bolesti.

Administrativni troškovi i troškovi provedbe razlikovat će se ovisno o trenutačnom statusu pojedinih tvari u državama članicama, no ne bi trebali biti veliki. Nadalje, ako se utvrde granične vrijednosti na razini EU-a, nacionalna tijela neće više morati neovisno procjenjivati svaku karcinogenu tvar, tj. neće biti neučinkovitih ponavljanja istih zadataka.

Na temelju iskustva iz rada Odbora viših inspektora rada (SLIC) te s obzirom na organizaciju aktivnosti provedbe u različitim državama članicama ne očekuje se da će uvođenje novih graničnih vrijednosti u Direktivu utjecati na sveukupne troškove inspekcijskih pregleda. Oni se većinom planiraju neovisno o prijedlogu, uglavnom na temelju pritužbi koje se podnesu tijekom godine i u skladu s inspekcijskim strategijama koje utvrdi nadležno tijelo. Trebalo bi napomenuti i da postojanje granične vrijednosti olakšava rad inspektora jer se jasnije određuje koje su prihvatljive razine izloženosti, što pomaže pri provjerama usklađenosti.

Nadležna tijela mogla bi imati dodatne administrativne troškove zbog nužnog informiranja i osposobljavanja osoblja o reviziji te revidiranja kontrolnih popisa za usklađenost. Međutim, ti su troškovi niski u odnosu na ukupne troškove funkcioniranja koje će imati nacionalna tijela za provedbu.

Na temelju usporedbe mogućnosti i analize troškova i koristi može se zaključiti da se prijedlogom postižu postavljeni ciljevi za razumne ukupne troškove i da je prijedlog primjeren.

Prijedlogom se ne utječe znatno na okoliš.

•Primjerenost propisa i pojednostavnjenje

Učinak na mala i srednja poduzeća

Ovaj prijedlog ne uključuje pojednostavljene režime za mikropoduzeća ili mala i srednja poduzeća. To je stoga jer u skladu s Direktivom mala i srednja poduzeća nisu izuzeta od obveze da uklone ili svedu na najmanju moguću mjeru rizike od izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu.

Za mnoge tvari obuhvaćene ovom inicijativom već postoje granične vrijednosti na nacionalnoj razini, čak i ako se razlikuju među državama članicama. Utvrđivanje graničnih vrijednosti iz ovog prijedloga ne bi trebalo utjecati na mala i srednja poduzeća u državama članicama u kojima su nacionalne granične vrijednosti jednake predloženima ili niže. Međutim, zbog razlika u graničnim vrijednostima na nacionalnoj razini, u nekim će slučajevima, ovisno o industrijskoj praksi, biti ekonomskog učinka u državama članicama (i za gospodarske subjekte s poslovnim nastanom u tim državama) u kojima su za tvari iz prijedloga trenutačne granične vrijednosti za profesionalnu izloženost više.

Za većinu karcinogenih tvari učinak operativnih troškova za poduzeća (uključujući mala i srednja poduzeća) bit će minimalan jer će biti potrebne tek male prilagodbe kako bi se osigurala potpuna usklađenost. Prijedlogom se neće nametnuti ni dodatne obveze informiranja niti će se njime povećati administrativno opterećenje za poduzeća, a ne očekuje se ni da će nastati znatni troškovi u području okoliša.

Učinak na konkurentnost EU-a i međunarodnu trgovinu

Prevencija rizika te promicanje sigurnijih i zdravijih uvjeta na radnome mjestu ključni su ne samo za poboljšanje kvalitete radnih mjesta i radnih uvjeta, već i za promicanje konkurentnosti. Održavanje zdravlja radnika ima izravan i mjerljiv pozitivan učinak na produktivnost i pridonosi poboljšanju održivosti sustava socijalne sigurnosti. Provedba odredaba ovog prijedloga pozitivno bi se odrazila na tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu. Graničnim vrijednostima na razini cijelog EU-a za tvari iz prijedloga izbjegla bi se nejednaka konkurentnost poduzeća u državama članicama s različitim nacionalnim graničnim vrijednostima.

Ne bi trebalo biti znatnog utjecaja na vanjsku konkurentnost poduzeća iz EU-a jer su mnoge od predloženih vrijednosti slične onima u drugim zemljama, 39 posebno glavnim trgovinskim partnerima EU-a kao što su SAD, Australija ili Švicarska. 40  

•Utjecaj na temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

Prijedlogom je predviđeno praćenje broja profesionalnih bolesti i slučajeva raka povezanog s radom na temelju dostupnih izvora podataka 41 te praćenje troškova koji nastaju gospodarskim subjektima (npr. gubitak produktivnosti) i sustavima socijalne sigurnosti zbog raka povezanog s radom.

Za prenošenje će se provesti procjena usklađenosti. S obzirom na složenost prikupljanja podataka predlaže se da se provede ex post evaluacija u skladu s člankom 17.a stavkom 4. Direktive 89/391/EZ kako bi se definirale početne vrijednosti (referentne vrijednosti) na temelju kojih će se procjenjivati djelotvornost revizije Direktive. To je primjereno jer će se zbog dugih razdoblja latencije u razvoju raka (10 do 50 godina) stvarni učinak revizije Direktive moći mjeriti tek za 15 – 20 godina.

•Dokumenti s obrazloženjima (za direktive)

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

Članak 1.

U članku 1. navodi se da se Direktiva mijenja dodavanjem novog unosa 6. u Prilogu I. kako bi obuhvaćao i „rad koji uključuje izlaganje kristalnoj prašini silicijeva dioksida koja nastaje tijekom radnog postupka i udisanjem može doprijeti u pluća”.

Silicijev dioksid (SiO2) oksid je metala IV. skupine koji se prirodno pojavljuje u obliku kristala i u amorfnom obliku. Različite modifikacije kristalnog silicijeva dioksida su: α-kvarc, β-kvarc, α-tridimit, β-tridimit, α-kristobalit, β-kristobalit, keatit, koesit, stishovit i moganit 42 . Riječ „kristalni” koja je upotrijebljena u članku 1. označava orijentaciju molekulaSiO2 u fiksnom uzorku, za razliku od neperiodičnog, nasumičnog razmještaja molekula koji se definira kao amorfni. Tri najčešća kristalna oblika silicijeva dioksida koja se pojavljuju na radnome mjestu su kvarc (CAS broj 43 14808-60-7), kristobalit (CAS broj 14464-46-1) i tridimit (CAS broj 15468-32-3).

Izraz „kristalna prašina silicijeva dioksida koja udisanjem može doprijeti u pluća” koji je upotrijebljen u članku 1. označava čestice prašine koje dopiru do plućnih alveola.

Članci od 3. do 5.

Članci od 3. do 5. sadržavaju uobičajene odredbe o prijenosu u nacionalno pravo država članica. Posebice, članak 4. odnosi se na datum stupanja na snagu Direktive.

Prilog

Termin „granična vrijednost” koji je upotrijebljen u Prilogu definiran je u članku 2. stavku (c) Direktive. Granične vrijednosti odnose se na izlaganje udisanjem tj. opisuju najvišu koncentraciju određene tvari koja se prenosi zrakom kojoj radnici smiju biti izloženi, u prosjeku, tijekom određenog razdoblja.

Granična vrijednost za kristalnu prašinu silicijeva dioksida koja udisanjem može doprijeti u pluća primjenjuje se na „frakciju koja udisanjem može doprijeti u pluća”.

Napomena „koža” pripisuje se graničnim vrijednostima za profesionalnu izloženost za sljedeće karcinogene tvari: akrilamid, etilen oksid i hidrazin. Ta se napomena pripisuje za svaku tvar za koju je Znanstveni odbor za ograničenja profesionalne izloženosti procijenio da bi se apsorbiranjem kroz kožu moglo znatno doprinijeti ukupnom opterećenju za tijelo te posljedično i mogućim zdravstvenim problemima. Napomena „koža” pripisana graničnim vrijednostima označava mogućnost značajne apsorpcije kroz kožu. Poslodavci su obvezni uzeti u obzir te napomene pri procjeni rizika te pri provedbi preventivnih i zaštitnih mjera za pojedinu karcinogenu ili mutagenu tvar u skladu s Direktivom.

2016/0130 (COD)

Prijedlog

DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno njegov članak 153. stavak 2.,

uzimajući u obzir Direktivu 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (šesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive Vijeća 89/391/EEZ), a posebno njezin članak 17. stavak 1. 44 ,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, 45

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija, 46

djelujući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Direktivom 2004/37/EZ namjerava se zaštititi radnike od rizika za zdravlje i sigurnost zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radnome mjestu te se utvrđuju minimalni zahtjevi za tu zaštitu, uključujući granične vrijednosti, na temelju dostupnih znanstvenih i tehničkih podataka.

(2)Granične vrijednosti trebalo bi ponovo razmotriti, kad god je to potrebno, s obzirom na novije znanstvene podatke.

(3)Radi osiguranja najviše moguće razine zaštite, za pojedine je karcinogene i mutagene tvari potrebno uzeti u obzir druge načine apsorpcije, uključujući mogućnost prolaska kroz kožu.

(4)Znanstveni odbor za ograničenja profesionalne izloženosti (dalje u tekstu: Odbor) Komisiji posebno pomaže pri ocjeni najnovijih dostupnih znanstvenih podataka i predlaganju graničnih vrijednosti za profesionalnu izloženost za zaštitu radnika od kemijskih rizika koje treba utvrditi na razini Unije u skladu s Direktivom Vijeća 98/24/EZ 47 i Direktivom 2004/37/EZ. Za tvari o-toluidin i 2-nitropropan nije bilo preporuka Odbora pa su razmotreni drugi izvori znanstvenih informacija koji su jednako pouzdani i javni. 48 , 49

(5)Postoji dovoljno dokaza o karcinogenosti kristalne prašine silicijeva dioksida koja udisanjem može doprijeti u pluća. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, trebalo bi utvrditi graničnu vrijednost za kristalnu prašinu silicijeva dioksida koja udisanjem može doprijeti u pluća. Kristalna prašina silicijeva dioksida koja nastaje tijekom radnog postupka i udisanjem može doprijeti u pluća ne podliježe razvrstavanju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća 50 . Stoga je prikladno uvrstiti rad koji uključuje izlaganje kristalnoj prašini silicijeva dioksida koja nastaje tijekom radnog postupka i udisanjem može doprijeti u pluća u Prilog I. Direktivi 2004/37/EZ te utvrditi graničnu vrijednost za kristalnu prašinu silicijeva dioksida koja udisanjem može doprijeti u pluća („frakcija koja udisanjem može doprijeti u pluća”).

(6)Smjernice i dobre prakse razvijene na temelju inicijativa kao što je Sporazum o zaštiti zdravlja radnika pravilnim rukovanjem i uporabom kristalnog silicijevog dioksida i proizvoda koji ga sadržavaju (NEPSi), rezultat socijalnog dijaloga, vrijedni su instrumenti kojima se nadopunjuju regulatorne mjere te posebno podupire djelotvorna provedba graničnih vrijednosti.

(7)Granične vrijednosti koje su u Prilogu III. Direktivi 2004/37/EZ utvrđene za vinilklorid monomer i prašine tvrdog drveta trebalo bi ponovno razmotriti s obzirom na novije znanstvene podatke.

(8)1,2-epoksipropan ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi točna granična vrijednost ispod koje se ne očekuju štetni učinci izlaganja toj karcinogenoj tvari. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za 1,2-epoksipropan.

(9)1,3-butadien ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.A kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za tu karcinogenu tvar. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za 1,3-butadien.

(10)2-nitropropan ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za tu karcinogenu tvar. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za 2-nitropropan.

(11)Akrilamid ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za akrilamid. Odbor je utvrdio da se akrilamid može znatno apsorbirati kroz kožu. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za akrilamid i pripisati mu napomenu koja označava mogućnost značajne apsorpcije kroz kožu.

(12)Određeni spojevi kroma(VI) ispunjavaju kriterije za razvrstavanje kao karcinogene tvari 1.A ili 1.B kategorije u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te su stoga karcinogene tvari u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za te spojeve kroma(VI). Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za spojeve kroma(VI) koji su karcinogene tvari u smislu Direktive 2004/37/EZ.

(13)Etilen oksid ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za tu karcinogenu tvar. Odbor je utvrdio da se etilen oksid može znatno apsorbirati kroz kožu. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za etilen oksid i pripisati mu napomenu koja označava mogućnost značajne apsorpcije kroz kožu.

(14)o-toluidin ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za tu karcinogenu tvar. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za o-toluidin.

(15)Određena vatrootporna keramička vlakna ispunjavaju kriterije za razvrstavanje kao karcinogene tvari (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te su stoga karcinogene tvari u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za vatrootporna keramička vlakna koja su karcinogene tvari u smislu Direktive 2004/37/EZ. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za ta vatrootporna keramička vlakna.

(16)Bromoetilen ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za tu karcinogenu tvar. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za bromoetilen.

(17)Hidrazin ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena tvar (1.B kategorije) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 te je stoga karcinogena tvar u smislu Direktive 2004/37/EZ. Na temelju dostupnih informacija, uključujući znanstvene i tehničke podatke, može se utvrditi granična vrijednost za hidrazin. Odbor je utvrdio da se ta karcinogena tvar može znatno apsorbirati kroz kožu. Stoga je primjereno utvrditi graničnu vrijednost za hidrazin i pripisati mu napomenu koja označava mogućnost značajne apsorpcije kroz kožu.

(18)Ovom izmjenom povećava se zaštita zdravlja i sigurnosti radnika na radnome mjestu.

(19)Komisija se savjetovala sa Savjetodavnim odborom za sigurnost i zdravlje na radu koji je osnovan Odlukom Vijeća od 22. srpnja 2003. Provela je i savjetovanje s europskim socijalnim partnerima u dvije faze u skladu s člankom 154. UFEU-a.

(20)Ovom se Direktivom poštuju temeljna prava i načela utvrđena u Povelji o temeljnim pravima Europske unije, posebno u njezinu članku 31. stavku 1.

(21)Granične vrijednosti utvrđene u ovoj Direktivi razmatrat će se u kontekstu provedbe Uredbe (EZ) br. 1907/2006, posebno kako bi se uzela u obzir interakcija između graničnih vrijednosti utvrđenih u skladu s Direktivom 2004/37/EZ i izvedenih razina izloženosti bez učinka (DNEL-ovi) koje se izvode za opasne kemikalije u skladu s tom Uredbom.

(22)Budući da se ciljevi ove Direktive – poboljšanje životnih i radnih uvjeta te zaštita zdravlja i sigurnosti radnika od specifičnih rizika zbog izloženosti karcinogenim tvarima – ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti na razini država članica, već se taj cilj može bolje ostvariti na razini EU-a, EU može donositi mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je predviđeno u članku 5. stavku 3. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u članku 5. stavku 4. UEU-a, ovom Direktivom ne prelazi se ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(23)Budući da se ovaj akt odnosi na zdravlje radnika na radnome mjestu, za prenošenje bi trebalo utvrditi rok od dvije godine.

(24)Direktivu 2004/37/EZ trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU DIREKTIVU:

Članak 1.

Direktiva 2004/37/EZ mijenja se kako slijedi:

1. u Prilogu I. dodaje se sljedeća točka:

„6. Rad koji uključuje izlaganje kristalnoj prašini silicijeva dioksida koja nastaje tijekom radnog postupka i udisanjem može doprijeti u pluća.”;

2. Prilog III. zamjenjuje se tekstom u Prilogu ovoj Direktivi.

Članak 2.

1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom najkasnije dvije godine od datuma stupanja na snagu ove Direktive. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba.

Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Države članice određuju načine tog upućivanja.

2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 3.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 4.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

(1) European estimates of work-related injury and ill health, Work-related Illnesses Identification, Causal Factors and Prevention Safe Work — Healthy Work — For Life (Procjene ozljeda i bolesti povezanih s radom u Europi, Prepoznavanje bolesti povezanih s radom, uzročni čimbenici i prevencija: siguran rad – zdrav rad – za život), Takala, J., Workplace Safety and Health Institute, Singapur, prezentacija za konferenciju predsjedništva EU-a, Atena, lipanj 2014.

(2) Direktiva 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu (šesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive Vijeća 89/391/EEZ) (kodificirana verzija) (Tekst značajan za EGP) (SL L 158, 30.4.2004., str. 50.).

(3) Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa, o izmjeni i stavljanju izvan snage Direktive 67/548/EEZ i Direktive 1999/45/EZ i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006, (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).

(4) U skladu s tom Uredbom za 1 017 tvari (i skupina tvari) postalo je obvezno „usklađeno razvrstavanje” kao karcinogenih tvari „1. kategorije”, što znači da moraju biti označene naljepnicom s oznakom upozorenja „može uzrokovati rak”.

(5) Monographs on the evaluation of carcinogenic risk to humans (Monografije o procjeni rizika od karcinogenosti za ljude), Međunarodna agencija za istraživanje raka, Svjetska zdravstvena organizacija.

(6) Članak 1. stavak 1. i uvodna izjava (13) Direktive.

(7) Uvodna izjava (13) Direktive.

(8) IARC(2012) http://monographs.iarc.fr/ENG/Monographs/vol100C/mono100C-14.pdf  

(9) Odluka Vijeća od 22. srpnja 2003. o osnivanju Savjetodavnog odbora za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, SL C 218, 13.9.2003., str. 1. – 4.

(10) COM(2014) 332 završna verzija, http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52014DC0332&from=HR

(11) Govor predsjednika Junckera o stanju Unije održan u Europskom parlamentu 9. rujna 2015.

(12) Direktiva Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radu (SL L 183, 29.6.1989., str. 1.).

(13) Direktiva Vijeća 98/24/EZ od 7. travnja 1998. o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (četrnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 131, 5.5.1998., str. 11).

(14) Trenutačno Komisija dovršava svoje izvješće o ocjeni NEPSi-ja.

(15) COM(2010) 2020 i COM(2014) 130 završna verzija.

(16) Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 396, 30.12.2006., str. 1.) (kako je izmijenjena).

(17) Vidjeti tablicu 1. u Prilogu 6. procjeni učinaka.

(18) Vidjeti tablicu 2. u Prilogu 6. procjeni učinaka.

(19) Na primjer, za 1,3-butadien vrijednosti se kreću od 4,5 do 100 mg/m3. Za etilen oksid vrijednosti se kreću od 0,84 do 90 mg/m3.

(20) Vidjeti tablicu 4. u Prilogu 6. procjeni učinaka.

(21) Europsko udruženje konfederacija industrije i poslodavaca (UNICE), Europski centar za poduzeća u javnom vlasništvu i od općeg društvenog interesa (CEEP), Europsko udruženje obrtnika, malih i srednjih poduzetnika (UEAPME), Europska konfederacija sindikata (ETUC), Europska konfederacija izvršnog i upravnog osoblja (CEC), Konfederacija nacionalnih organizacija kožarske i tekstilne industrije u Europskoj zajednici (COTANCE), Europska trgovinska udruga hotela, restorana i kafića (HOTREC), Europska federacija sindikata u prehrambenom, poljoprivrednom i turističkom sektoru te srodnim granama (EFFAT), Međunarodna mreža sindikata – europski frizeri i kozmetičari (UNI-Europa Hair&Beauty).

(22) CISNET EMPL 8676 od 15. lipnja 2006.

(23) Četiri organizacije poslodavaca (Business Europe, Eurocommerce, Europsko udruženje obrtnika, malih i srednjih poduzetnika (UEAPME) i Europska industrija cementa), dvije organizacije radnika (Europska konfederacija sindikata (ETUC) i Europska federacija graditelja i drvara (EFBWW)) i jedna neovisna organizacija (Britansko društvo za higijenu na radnome mjestu (BOHS)).

(24) IOM Research Project P937/99, May 2011 – Health, social-economic and environmental aspects of possible amendments to the EU Directive on the protection of workers from the risks related to exposure to carcinogens and mutagens at work (Istraživački projekt IOM-a P937/99, svibanj 2011. – Zdravstveni, socioekonomski i ekološki aspekti mogućih izmjena Direktive EU-a o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu).

(25) Sastanak Radne skupine 23. ožujka 2011., sastanak Radne skupine 15. lipnja 2011., sastanak Radne skupine 26. listopada 2011.

(26) Sastanak Radne skupine 21. ožujka 2012., sastanak Radne skupine 6. lipnja 2012., sastanak Radne skupine 21. studenoga 2012.

(27) Sastanak Radne skupine 6. ožujka 2013., sastanak Radne skupine 19. lipnja 2013., sastanak Radne skupine 2. listopada 2013.

(28) Mišljenje o pristupu i sadržaju predviđenog prijedloga Komisije o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu. Doneseno 5.12.2012. (dok. 2011/12).

(29) Dopunsko mišljenje o pristupu i sadržaju predviđenog prijedloga Komisije o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu. Doneseno 30.5.2013. (dok. 727/13).

(30) Dopunsko mišljenje br. 2 o pristupu i sadržaju predviđenog prijedloga Komisije o izmjeni Direktive 2004/37/EZ o karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu. Doneseno 28.11.2013. (dok. 2016/13).

(31) Tri donesena mišljenja Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu uključuju, prema potrebi, posebne komentare interesnih skupina (socijalnih partnera i država članica) u kojima se općenito odražavaju glavni stavovi svake od tih skupina tijekom rasprava Radne skupine za kemikalije na radnome mjestu. U mnogim slučajevima nema posebnih komentara jer je postignut konsenzus triju interesnih skupina. Stoga bi konačna mišljenja Savjetodavnog odbora za sigurnost i zdravlje na radu trebalo smatrati reprezentativnima za stavove interesnih skupina koje su sudjelovale u njihovoj izradi.

(32) Sljedeće su organizacije, među ostalima, sudjelovale u bilateralnim raspravama sa službama Komisije o pojedinim tvarima obuhvaćenima ovom inicijativom: NEPSi (Europska mreža za silicijev dioksid koju čine europske organizacije zaposlenika i poslodavaca u sektoru), Euromines i IMA (Udruženje za industrijske minerale) za silicijev dioksid, ECFIA (Europsko udruženje za industriju keramičkih vlakana) i Unifrax za vatrootporna keramička vlakna (RCF), CEEMET (Vijeće europskih poslodavaca u metalskoj industriji, inženjerstvu i novim tehnologijama) i Eurometaux za metale kao što su krom i berilij, BeST (Znanstveno-tehnološka udruga za berilij) za berilij. Komisija je sudjelovala i na sastancima koje svake godine organizira Glavna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo te male i srednje poduzetnike u suradnji s europskom industrijom stakla i keramike.

(33) Odluka Komisije 2014/113/EU оd 3. ožujka 2014. o osnivanju Znanstvenog odbora za ograničenja profesionalne izloženosti kemijskim sredstvima i stavljanju izvan snage Odluke 95/320/EZ (SL L 62, 4.3.2014., str. 18.).

(34) https://circabc.europa.eu .

(35) U nastavku su navedene poveznice samo za tvari obuhvaćene prvom izmjenom Direktive. Sažeto izvješće ; Sažeto izvješće ; 1,2-epoksipropan , 1,3-butadien , 2-nitropropan ; akrilamid ; bromoetilen ; krom(VI) ; etilen oksid ; hidrazin ; o-toluidin ; vatrootporna keramička vlakna ; kristalni silicijev dioksid koji udisanjem može doprijeti u pluća ; prašina tvrdog drveta ; vinilklorid monomer .

(36) http://ec.europa.eu/smart-regulation/impact/ia_carried_out/cia_2016_en.htm#empl

(37) Dana 25. rujna 2015. Opći sud EU-a objavio je presudu u predmetu T-360/13, Verein zur Wahrung von Einsatz und Nutzung von Chromtrioxid und anderen Chrom-VI-verbindungen in der Oberflächentechnik eV (VECCO) protiv Europske komisije.

(38) Za detaljnu analizu učinaka različitih mogućnosti politike i njihovu usporedbu vidjeti 5. odjeljak procjene učinaka.

(39) Vidjeti tablicu 3. u Prilogu 6. procjeni učinaka.

(40) Na primjer, predložena vrijednost za izloženost prašinama tvrdog drveta je 3 mg/m3, dok je u Kanadi i Australiji ta vrijednost 1 mg/m3. Predložena vrijednost za vinilklorid monomer je 1 ppm, a vrijednost u SAD-u i Kanadi je također 1 ppm. A vrijednost od 0,1 mg/m3 koja je predložena za kristalni silicijev dioksid koji udisanjem može doprijeti u pluća jednaka je vrijednosti u SAD-u, Australiji i Kanadi.

(41) Oni uključuju podatke koje bi Eurostat mogao prikupljati o profesionalnim bolestima ako rezultati trenutačne studije izvedivosti budu pozitivni te o drugim zdravstvenim problemima i bolestima povezanima s radom u skladu s Uredom (EZ) br. 1338/2008, podatke koje države članice dostavljaju u nacionalnim izvješćima o provedbi pravne stečevine EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu u skladu s člankom 17.a Direktive 89/391/EZ te podatke koje poslodavci dostavljaju nadležnim nacionalnim tijelima o slučajevima raka za koje je u skladu s nacionalnim pravom i/ili praksom utvrđeno da su posljedica izloženosti karcinogenoj ili mutagenoj tvari na radu u skladu s člankom 14. stavkom 8. Direktive 2004/37/EZ i koji moraju biti dostupni Komisiji u skladu s člankom 18. Direktive 2004/37/EZ.

(42) http://monographs.iarc.fr/ENG/Monographs/vol100C/mono100C-14.pdf ; IARC (1997); Silica, some silicates, coal dust and paraaramid fibrils, IARC Monogr Eval Carcinog Risks Hum, 68: 1–475. PMID:9303953.

(43) Broj prema Chemical Abstracts Service.

(44) SL L 158, 30.4.2004., str. 50.

(45) SL C , , str. .

(46) SL C , , str. .

(47) Direktiva Vijeća 98/24/EZ od 7. travnja 1998. o zaštiti zdravlja i sigurnosti radnika na radu od rizika povezanih s kemijskim sredstvima (četrnaesta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 131, 5.5.1998., str. 11).

(48) http://monographs.iarc.fr/ENG/Monographs/vol77/mono77-11.pdf
http://monographs.iarc.fr/ENG/Monographs/vol99/mono99-15.pdf  i http://monographs.iarc.fr/ENG/Monographs/vol100F/mono100F-11.pdf

(49) http://monographs.iarc.fr/ENG/Monographs/vol1-42/mono29.pdf i http://monographs.iarc.fr/ENG/Monographs/vol71/mono71-49.pdf

(50) Uredba (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa (SL L 353, 31.12.2008., str. 1.).

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 13.5.2016.

COM(2016) 248 final

PRILOG

Prijedlogu
DIREKTIVE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Direktive 2004/37/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti karcinogenim ili mutagenim tvarima na radu

{SWD(2016) 152 final}
{SWD(2016) 153 final}

PRILOG

„Prilog III. Granične vrijednosti i druge izravno povezane odredbe (članak 16.)

A. GRANIČNE VRIJEDNOSTI ZA PROFESIONALNU IZLOŽENOST

B. DRUGE IZRAVNO POVEZANE ODREDBE

p.m.”

(1) CAS br.: registarski broj prema Chemical Abstract Service.

(2) EZ broj tj. EINECS, ELINCS ili NLP službeni je broj tvari u Europskoj uniji, kako je utvrđeno u Prilogu VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008, u dijelu 1. odjeljku 1.1.1.2.

(3) Mjereno ili izračunano za referentno razdoblje od osam sati.

(4) Znatan doprinos ukupnom opterećenju tijela moguć izloženošću preko kože.

(5) mg/m³ = miligrami po kubičnom metru zraka pri 20 °C i 101,3 kPa (760 mmHg).

(6) ppm = dijelova na milijun u volumenu zraka (ml/m³).

(7) f/ml = vlakana po mililitru.

(8)

   Frakcija koju je moguće udahnuti: ako su prašine tvrdog drveta pomiješane s drugim vrstama drvene prašine, granična vrijednost primjenjuje se na sve drvene prašine koje se nalaze u toj mješavini.

(9) Frakcija koja udisanjem može doprijeti u pluća.