EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 16.2.2016.

COM(2016) 52 final

2016/0030(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010

(Tekst značajan za EGP)

{SWD(2016) 25 final}
{SWD(2016) 26 final}

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Nacrtom Uredbe nastoji se osigurati da sve države članice uspostave odgovarajuće alate kako bi se pripremile za učinke nestašice plina uzrokovane poremećajem u opskrbi ili iznimno visokom potražnjom i upravljale njima. Postoje tri razine odgovornosti za sigurnost opskrbe plinom. Opskrbu plinom primarno osiguravaju poduzeća za prirodni plin, na temelju tržišnih mehanizama. Ako u određenoj državi članici tržište podbaci, nadležna tijela te države članice i država članica u regiji dužna su poduzeti odgovarajuće mjere za osiguranje opskrbe zaštićenih kupaca plinom. Na drugoj razini Europska komisija pruža opću koordinaciju i osigurava usklađenost poduzetih mjera.

Kako bi se taj cilj ostvario, nacrtom uredbe predlaže se snažnija regionalna koordinacija, s tim da se određena načela i standardi utvrđuju na razini EU-a. Prema predloženom bi pristupu države članice trebale blisko surađivati unutar svojih regija kad provode regionalne procjene rizika. Kako bi se osigurala usklađenost u cijelom EU-u, regionalne procjene rizika provodit će se na temelju simulacije za cijeli EU sa zajedničkim standardima i posebnim scenarijem. Rizici utvrđeni tijekom regionalnih procjena rizika bit će obuhvaćeni regionalnim planovima prevencije i interventnim planovima, koje provjeravaju stručnjaci i odobrava Komisija.

Kako bi se osigurala sveobuhvatnost i usklađenost procjena rizika i planova, u Uredbi su utvrđeni obvezni predlošci u kojima su navedeni aspekti koje treba uzeti u obzir pri procjenjivanju rizika i izradi planova. Mora se poboljšati regionalna suradnja jer se lako može dogoditi da se poremećaj u opskrbi plinom istovremeno osjeti u nekoliko država članica. Nacionalne procjene rizika i planovi nisu dobro prilagođeni takvim situacijama.

Uredbom se također poboljšava primjena standarda opskrbe na zaštićene kupce (većinom kućanstva) i infrastrukturnog standarda (mogućnost isporuke plina čak i ako nije dostupan najveći infrastrukturni objekt). Njome se omogućuje trajni dvosmjerni kapacitet. Konačno, predlaže se uvođenje dodatnih mjera transparentnosti u vezi s ugovorima o opskrbi plinom jer takvi ugovori mogu utjecati na sigurnost opskrbe u EU-u.

Pet godina nakon donošenja Uredbe (EU) br. 994/2010, pitanje sigurnosti opskrbe plinom još uvijek je vrlo relevantno zbog napetih odnosa između Ukrajine i Rusije. Na nacionalnoj se i razini EU-a nastoji povećati sigurnost opskrbe plinom za zimu 2015./2016. i nakon nje.

•Usklađenost s postojećim odredbama politike u tom području politike

•Usklađenost s drugim politikama Europske unije

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

•Proporcionalnost

•Odabir instrumenta

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENE UČINAKA

•Ex post evaluacije / provjere prikladnosti postojećeg zakonodavstva

•Savjetovanja s dionicima

U okviru javnog savjetovanja s dionicima koje je održano od 15. siječnja do 8. travnja 2015. dobiveno je 106 odgovora. To znači da se može smatrati da se njime doprlo do velikog broja dionika 6 . Iako je većina ispitanika koja su poslala odgovor bila iz privatnog sektora i udruga potrošača te regulatornih ili industrijskih udruženja, sudjelovao je i relativno velik broj tijela iz javnog sektora.

Savjetovanje se provodilo u skladu s dvostrukom strukturom postojeće Uredbe koja se temelji na prevenciji i ublažavanju. Pitanjima o prevenciji nastojalo se saznati je li potrebno unaprijediti pravne odredbe koje su trenutačno na snazi. Međutim, ostavljen je i prostor za ispitivanje novih ideja, posebno u pogledu primjene mjera za ispunjivanje standarda opskrbe. Pitanjima o ublažavanju nastojalo se utvrditi jesu li države članice spremne upravljati izvanrednom situacijom i pritom uzeti u obzir učinkovita koordinirana rješenja umjesto čisto nacionalnog pristupa i primjene kontraproduktivnih mjera koje utječu na susjedne zemlje.

•Prikupljanje i primjena stručnog znanja

•Procjena učinka

1. Troškovi i učinak na cijene

Opći učinak na troškove i cijene bit će vrlo ograničen. Nekim se prijedlozima nastoje izbjeći nepotrebni troškovi i iskoristiti sinergije u mjerama kako bi se poboljšala sigurnost opskrbe. Time bi se trebali smanjiti ukupni troškovi okvira za sigurnost opskrbe za sve potrošače. Mjerama kao što su regionalne procjene učinka, regionalni planovi ili odredbe o ugovorima neće se znatno povećati troškovi. One bi mogle utjecati na administrativno opterećenje.

Alati politike koji bi mogli više utjecati na troškove uključivali bi razradu izračuna N – 1 i obveze povratnog protoka. U pogledu standarda N – 1, međutim, razradom formule vjerojatno se neće uzrokovati neusklađenost usklađene države članice, što bi za sobom povlačilo obvezna ulaganja. Zadržana je mogućnost poduzimanja mjera na strani potražnje radi ispunjenja standarda N – 1. Finim prilagođavanjem izračuna N –1 mogla bi se postići veća ulaganja, ali to bi se temeljilo na procjeni predmetne države članice i boljoj slici stvarnog stanja kapaciteta. Stoga se ta mjera čini troškovno učinkovitom mjerom s obzirom na koristi povezane s boljom dijagnozom sektora uz minimalna ulaganja (npr. stvarni doprinos skladištenja zahvaljujući realističnijoj procjeni stopa povlačenja ovisno o razini uskladištenog plina). Dodatni troškovi ne bi trebali nastati ni zbog hidrauličnog izračuna 9 jer operatori transportnog sustava (TSO) posjeduju alate za izvršavanje takvih procjena. ENTSOG može provoditi simulacije za cijeli EU u okviru godišnjih ljetnih i zimskih prognoza opskrbe propisanih u Uredbi (EZ) br. 715/2009. Time bi se moglo pridonijeti utvrđivanju troškovno učinkovitih mjera u cilju umanjivanja mogućih negativnih učinaka.

2. Učinak na dionike, posebno mala i srednja poduzeća

U načelu bi 3. mogućnost trebala biti dobra za sudionike na tržištu i potrošače. Boljim nadzorom mjera standarda opskrbe osigurat će se transparentna i troškovno učinkovita usklađenost. Mnogi ispitanici iz industrije koji su sudjelovali u javnom savjetovanju izjavili su da žele veću transparentnost i potpuno opravdane mjere podložne redovitom preispitivanju ili ispitivanju.

Mala i srednja poduzeća i dalje će biti „zaštićeni kupci” ako tako odluči država članica pa stoga ova mogućnost neće na njih negativno utjecati. Glavna je razlika u okviru ove mogućnosti da oni neće nužno biti obuhvaćeni načelom solidarnosti. Međutim, treba podsjetiti da je svrha ovog načela osigurati neprekinutu opskrbu kućanstava i temeljnih socijalnih usluga u slučaju izvanrednog stanja. Ovaj mehanizam posljednji je izbor koji bi se trebao upotrebljavati samo u situacijama ekstremne nestašice plina. Iako se revidiranom Uredbom nastoje izbjeći takve situacije, svejedno moramo za njih biti spremni.

3. Dovršetak unutarnjeg tržišta

•Prikladnost propisa i pojednostavnjivanje

•Temeljna prava

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

5.OSTALI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

•Dokumenti s obrazloženjima (za direktive)

•Detaljno obrazloženje posebnih odredaba prijedloga

2016/0030 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 194.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 11 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 12 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Prirodni plin (plin) i dalje je bitna sastavnica opskrbe Unije energijom. Veliki udio tog plina uvozi se u Uniju iz trećih zemalja.

(2)Značajniji poremećaj u opskrbi plinom može pogoditi sve države članice, Uniju u cjelini te ugovorne stranke Ugovora o osnivanju Energetske zajednice potpisanog u Ateni 25. listopada 2005. Osim toga, poremećaj može ozbiljno naštetiti gospodarstvu Unije i imati ozbiljne socijalne posljedice, posebno za osjetljive skupine kupaca.

(3)Ovom Uredbom nastoji se osigurati poduzimanje svih potrebnih mjera za osiguranje neprekinute opskrbe plinom u cijeloj Uniji, a posebno opskrbe zaštićenih kupaca u slučaju teških klimatskih uvjeta ili poremećaja u opskrbi. Te ciljeve trebalo bi ostvariti troškovno najučinkovitijim mjerama i na način kojim se neće narušiti energetska tržišta.

(4)Uredba (EU) br. 994/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom već je imala znatan pozitivan učinak na stanje u Uniji kad je riječ o sigurnosti opskrbe plinom, i u pogledu pripravnosti i u pogledu ublažavanja. Države članice sada su spremnije suočiti se s krizom opskrbe jer su dužne pripremiti planove s preventivnim i interventnim mjerama i bolje su zaštićene jer moraju ispuniti niz obveza povezanih s infrastrukturnim kapacitetom i opskrbom plinom. Međutim, u izvješću o provedbi Uredbe (EU) br. 994/2010 iz listopada 2014. istaknuta su područja u kojima bi se unaprjeđenjima Uredbe mogla dodatno povećati sigurnost opskrbe u Uniji.

(5)U Komunikaciji Komisije o kratkoročnoj otpornosti europskog plinskog sustava iz listopada 2014. 13 analizirani su učinci djelomičnog ili potpunog poremećaja u opskrbi plinom iz Rusije i donesen je zaključak da čisto nacionalni pristupi zbog svojeg opsega, koji je kao takav ograničen, nisu vrlo djelotvorni u slučaju teškog poremećaja. To ispitivanje otpornosti na stres pokazalo je da bi se pristupom koji uključuje veću suradnju među državama članicama mogli znatno umanjiti učinci scenarija iznimno velikog poremećaja u najosjetljivijim državama članicama.

(6)U Komunikaciji Komisije o Okvirnoj strategiji za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom 14 iz veljače 2015. istaknuta je činjenica je da je energetska unija utemeljena na solidarnosti i povjerenju koji su nužne sastavnice energetske sigurnosti. Cilj je ove Uredbe povećati solidarnost i povjerenje među državama članicama i uspostaviti mjere potrebne za ostvarenje tih ciljeva, čime će se pripremiti teren za provedbu energetske unije.

(7)Unutarnje tržište plina koje dobro funkcionira najbolje je jamstvo za osiguranje sigurnosti opskrbe energijom u Uniji i za ublažavanje štetnih posljedica koje u pojedinim državama članicama mogu nastati zbog poremećaja u opskrbi. Ako je ugrožena sigurnost opskrbe pojedine države članice, postoji rizik da bi se mjerama koje je jednostrano razvila ta država članica moglo ugroziti pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta plina i poremetiti isporuku plina kupcima u drugim državama članicama. Kako bi unutarnje tržište plina funkcioniralo čak i u slučaju nestašice u opskrbi, nužno je osigurati solidarnost i koordinaciju kao odgovor na krizu u opskrbi, i u području preventivnog djelovanja i u reakciji na konkretne poremećaje opskrbe.

(8)Dosada nisu u potpunosti iskorištene mogućnosti za učinkovitije i povoljnije mjere putem regionalne suradnje. To se odnosi ne samo na bolju koordinaciju nacionalnih mjera za ublažavanje izvanrednog stanja nego i nacionalnih preventivnih mjera kao što su nacionalno skladište ili politike povezane s ukapljenim prirodnim plinom (UPP), što može biti od strateške važnosti u određenim regijama.

(9)U duhu solidarnosti, regionalna suradnja, kojom su obuhvaćena javna tijela i poduzeća za prirodni plin, trebala bi biti vodeće načelo ove Uredbe kako bi se moglo utvrditi relevantne rizike u svakoj regiji i u najvećoj mogućoj mjeri ostvariti koristi od koordiniranih mjera za ublažavanje tih rizika te provesti mjere koje su najekonomičnije za potrošače u Uniji.

(10)Određeni kupci, među ostalim kućanstva i kupci koji pružaju temeljne socijalne usluge, posebno su osjetljivi i možda će im biti potrebna socijalna zaštita. Definicija takvih zaštićenih kupaca ne bi smjela biti u suprotnosti s Unijinim mehanizmima solidarnosti.

(11)Odgovornost za sigurnost opskrbe plinom trebala bi biti podijeljena između poduzeća za prirodni plin, država članica, koje djeluju posredstvom svojih nadležnih tijela; te Komisije, u okviru njihovih područja djelovanja. Za takvu podijeljenu odgovornost potrebna je bliska suradnja među strankama. Međutim, kupci koji se koriste plinom za proizvodnju električne energije ili u industrijske svrhe mogu također imati važnu ulogu u sigurnosti opskrbe plinom jer mogu odgovoriti na krizu poduzimanjem mjera na strani potražnje, primjerice ugovorima s mogućnosti prekida i prelaskom na druga goriva, što izravno utječe na ravnotežu ponude i potražnje.

(12)Kako je predviđeno Direktivom 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća 15 , nadležna tijela trebala bi blisko surađivati s drugim relevantnim nacionalnim tijelima, posebno nacionalnim regulatornim tijelima, kad izvršavaju zadaće navedene u ovoj Uredbi.

(13)U skladu infrastrukturnim standardom, države članice morale bi održavati minimalnu razinu infrastukture kako bi osigurale određene viškove u sustavu u slučaju poremećaja u najvećem pojedinačnom infrastrukturnom objektu. Budući da analiza upućivanjem na pokazatelj N – 1 čini pristup utemeljen samo na kapacitetu, rezultate izračuna N – 1 trebalo bi nadopuniti detaljnom analizom kojom je obuhvaćen i protok plina.

(14)U skladu s Uredbom (EU) br. 994/2010 operatori transportnih sustava dužni su omogućiti uspostavu trajnog dvosmjernog kapaciteta na svim prekograničnim spojnim plinovodima, osim ako je odobreno izuzeće od ove obveze. Time se nastoji osigurati da se moguće koristi trajnog dvosmjernog kapaciteta uvijek uzmu u obzir kada se planira novi međudržavni spojni plinovod. Međutim, dvosmjerni kapacitet može se upotrebljavati i za opskrbu susjedne države plinom i za opskrbu drugih država članica duž plinskog koridora. Koristi za sigurnost opskrbe koje se ostvaruju omogućivanjem trajnog dvosmjernog kapaciteta stoga se moraju promatrati u široj perspektivi, u duhu solidarnosti i pojačane suradnje. Kada se razmatra uvođenje dvosmjernog kapaciteta, trebalo bi provesti analizu troškova i koristi kojom se uzima u obzir cijeli transportni koridor. Nadležna tijela trebala bi u skladu s time preispitati izuzeća odobrena u skladu s Uredbom (EU) br. 994/2010 na temelju rezultata regionalnih procjena rizika.

(15)U Direktivi Vijeća 2008/114/EZ 16 utvrđen je postupak u cilju jačanja sigurnosti označene europske kritične infrastrukture u Uniji, uključujući određenu plinsku infrastrukturu. Direktivom 2008/114/EZ pridonosi se zajedno s ovom Uredbom stvaranju sveobuhvatnog pristupa energetskoj sigurnosti Unije.

(16)U Uredbi su utvrđeni standardi sigurnosti opskrbe koji su dovoljno usklađeni i kojima je obuhvaćena barem situacija iz siječnja 2009. kada je došlo do poremećaja u opskrbi plinom iz Rusije. Tim se standardima uzimaju u obzir razlike između država članica, obveze javne usluge i mjere zaštite kupaca, kako je navedeno u članku 3. Direktive 2009/73/EZ. Standardi sigurnosti opskrbe trebali bi biti stabilni kako bi se njima osigurala potrebna pravna sigurnost, jasno definirani te se njima poduzećima za prirodni plin ne bi trebalo nametati neprimjereno i nerazmjerno opterećenje za. Osim toga, njima bi se poduzećima za prirodni plin iz Unije trebao zajamčiti jednaki pristup nacionalnim kupcima.

(17)Regionalnim pristupom procjeni rizika i definiranju i donošenju preventivnih mjera i mjera ublažavanja osigurava se koordinacija napora koja donosi znatne koristi u pogledu djelotvornosti mjera i optimizacije resursa. To se posebno primjenjuje na mjere izrađene kako bi se njima zajamčila neprekinuta opskrba zaštićenih kupaca u vrlo zahtjevnim uvjetima te na mjere za ublažavanje učinaka izvanrednog stanja. Ocjenjivanjem povezanih rizika na regionalnoj razini, što je i sveobuhvatnije i točnije, osigurat će se da su države članice spremnije za sve krize. Nadalje, u slučaju izvanrednog stanja, koordiniranim i unaprijed dogovorenim pristupom sigurnosti opskrbe osigurava se dosljedni odgovor i smanjuje rizik od negativnih učinaka prelijevanja čisto nacionalnih mjera u susjedne države članice.

(18)Regije se, u mjeri u kojoj je to moguće, određuju na temelju postojećih struktura za regionalnu suradnju koje su uspostavile države članice i Komisija, posebno na temelju regionalnih skupina osnovanih u skladu s Uredbom (EU) br. 347/2013 o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu 17 (Uredba o TEN-E-u). Međutim, budući da ova Uredba i Uredba o TEN-E-u imaju različite ciljeve, odgovarajuće regionalne skupine mogu se razlikovati prema veličini i ustrojstvu.

(19)Stoga bi za potrebe ove Uredbe pri definiranju regionalnih skupina trebalo uzeti u obzir sljedeće kriterije: uzorke opskrbe, postojeće i planirane spojne plinovode i kapacitet za međusobno povezivanje između država članica, razvoj i zrelost tržišta, postojeće strukture za regionalnu suradnju i broj država članica u regiji, koji bi trebao biti ograničen kako skupina ne bi bila prevelika za upravljanje.

(20)Da bi regionalna suradnja bila izvediva, države članice trebale bi uspostaviti mehanizam suradnje u svakoj regiji. Takav mehanizam ili mehanizmi trebali bi se razviti u primjerenom roku kako bi bilo moguće provesti procjenu rizika i sastaviti smislene planove na regionalnoj razini. Države članice mogu se dogovoriti o mehanizmu suradnje koji je najprikladniji za određenu regiju. Komisija bi trebala imati ulogu u okviru koje će olakšavati ukupni postupak te bi trebala razmjenjivati najbolje prakse za organizaciju regionalne suradnje, kao što je rotacija koordinacijske uloge u regiji za pripremu različitih dokumenata ili uspostavu posebnih tijela. Ako nije postignut dogovor o mehanizmu suradnje, Komisija može predložiti odgovarajući mehanizam suradnje za određenu regiju.

(21)Kada provode sveobuhvatnu procjenu rizika, koja će biti pripremljena na regionalnoj razini, nadležna tijela trebala bi ocijeniti prirodne, tehnološke, komercijalne, financijske, društvene, političke i tržišne rizike i sve ostale relevantne rizike, među ostalim, prema potrebi, poremećaj u opskrbi od pojedinačnog najvećeg dobavljača. Sve bi rizike trebalo uzeti u obzir djelotvornim, razmjernim i nediskriminacijskim mjerama koje će se razviti u planu prevencije i interventnom planu. Rezultatima procjena rizika trebalo bi se pridonijeti i svim procjenama rizika od opasnosti predviđenima člankom 6. Odluke br. 1313/2013/EU 18 .

(22)Kako bi se dobile ulazne vrijednosti za procjene rizika, Europska mreža operatora transportnih sustava za plin („ENTSO za plin”) trebala bi u dogovoru s Koordinacijskom skupinom za plin i Europskom mrežom operatora transportnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E) provesti simulacije za cijelu Uniju slične ispitivanjima otpornosti na stres provedenima 2014.

(23)Kako bi se osigurala najveća moguća spremnost, u cilju izbjegavanja poremećaja u opskrbi i ublažavanja njihovih učinaka ako ipak nastanu, nadležna tijela predmetne regije moraju, nakon savjetovanja s dionicima, sastaviti planove prevencije i interventne planove. Regionalnim planovima trebale bi se uzeti u obzir posebnosti svake države članice. U njima bi također trebale biti jasno definirane uloge i odgovornosti poduzeća za prirodni plin i nadležnih tijela. Nacionalnim mjerama koje će biti izrađene trebale bi se u potpunosti uzeti u obzir regionalne mjere sadržane u planovima prevencije i interventnim planovima. One bi trebale biti tako osmišljene da se njima uzimaju u obzir nacionalni rizici na način kojim se u potpunosti iskorištavaju prilike koje pruža regionalna suradnja. Planovi bi trebali biti tehničke i operativne prirode i njihova je funkcija pomoći u sprječavanju nastanka ili pogoršanja izvanrednog stanja te ublažiti njegove učinke. Planovima bi se u obzir trebala uzeti sigurnost sustava električne energije te bi trebali biti u skladu s alatima energetske unije za strateško planiranje i izvješćivanje.

(24)Stoga bi radi ispravnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta plina trebale biti točno definirane uloge i odgovornosti svih poduzeća za prirodni plin i nadležnih tijela, posebno u slučaju poremećaja u opskrbi i kriza. Te uloge i odgovornosti trebalo bi utvrditi tako da se osigura poštovanje pristupa u tri razine, u okviru kojeg se prvo uključuju relevantna poduzeća za prirodni plin i industrija, potom države članice na nacionalnoj ili regionalnoj razini i naposljetku Unija. Ovom Uredbom trebalo bi se omogućiti poduzećima za prirodni plin i kupcima da se u slučaju poremećaja u opskrbi što je moguće duže oslanjaju na tržišne mehanizme. Međutim, njome bi se trebali osigurati i mehanizmi koji se mogu primijeniti kada tržište sâmo više nije u mogućnosti na odgovarajući se način nositi s problemom poremećaja u opskrbi plinom.

(25)U slučaju krize u opskrbi, sudionicima na tržištu trebalo bi tržišnim mjerama dati dovoljno mogućnosti da odgovore na nastalo stanje. Ako su iscrpljene tržišne mjere i to još uvijek nije dovoljno, države članice i njihova nadležna tijela trebali bi poduzeti mjere za uklanjanje ili ublažavanje posljedica krize u opskrbi.

(26)Kada država članica planira uvesti netržišne mjere, takve mjere trebale bi biti popraćene opisom njihova gospodarskog učinka. Time se osigurava da kupci imaju potrebne informacije o troškovima takvih mjera i da su mjere transparentne, posebno u pogledu njihova udjela u cijeni plina.

(27)Europsko vijeće zatražilo je u ožujku 2015. dostavu mogućnosti za dobrovoljne mehanizme za okrupnjavanje potražnje, koje bi se ocijenilo u skladu s pravilima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i pravilima Unije o tržišnom natjecanju. Time bi se omogućilo državama članicama i poduzećima za prirodni plin da istraže moguće koristi kolektivne kupnje prirodnog plina kao način rješavanja situacije nestašice u opskrbi u skladu s tim pravilima.

(28)Mjere na strani potražnje, kao što je prelazak na drugo gorivo ili smanjenje opskrbe velikih industrijskih potrošača u skladu s gospodarski učinkovitim redoslijedom, mogu imati vrijednu ulogu u osiguravanju energetske sigurnosti ako se mogu brzo primijeniti i ako se njima može znatno smanjiti potražnja u slučaju poremećaja u opskrbi. Trebalo bi više raditi na promicanju učinkovite uporabe energije, posebno ako su potrebne mjere na strani potražnje. Mora se uzeti u obzir ekološki učinak svih mjera na strani potražnje i ponude i prednost se mora dati, koliko je to moguće, mjerama koje imaju najmanji učinak na okoliš. Istovremeno se moraju uzeti u obzir aspekti sigurnosti opskrbe i konkurentnosti.

(29)Kada sastavljaju i provode plan prevencije i interventni plan, nadležna tijela u svakom bi trenutku trebala uzimati u obzir sigurno upravljanje plinskim sustavom na regionalnoj i nacionalnoj razini. Ona moraju u tim planovima uzeti u obzir i utvrditi tehnička ograničenja koja utječu na rad mreže, zajedno s tehničkim i sigurnosnim razlozima koji mogu dovesti do smanjenja protoka u slučaju izvanrednog stanja.

(30)U pojedine regije Unije isporučuje se niskokalorični plin. S obzirom na njegova svojstva, niskokalorični plin ne može se koristiti u uređajima koji su predviđeni za visokokalorični plin. Međutim, visokokalorični plin moguće je koristiti u uređajima za niskokalorični plin pod uvjetom da se prethodno pretvori u niskokalorični plin, primjerice dodavanjem dušika. Posebnosti niskokaloričnog plina trebalo bi razmotriti na nacionalnoj i regionalnoj razini i uzeti ih u obzir kod procjene rizika i utvrđivanja planova prevencije i interventnih planova.

(31)Nužno je osigurati predvidljivost mjera koje će se poduzeti u slučaju izvanrednog stanja i tako svim sudionicima na tržištu pružiti dovoljno prilika da reagiraju na takve okolnosti i pripreme se za njih. Nadležna tijela trebala bi se stoga u pravilu pridržavati svojeg interventnog plana. U posebno opravdanim iznimnim okolnostima trebalo bi im biti dopušteno poduzeti mjere koje odstupaju od tih planova. Također je važno povećati transparentnost i predvidljivost proglašenja izvanrednog stanja. U tome važnu ulogu mogu imati informacije o ukupnom stanju ravnoteže sustava (opće stanje transportne mreže) za što je okvir utvrđen u Uredbi Komisije (EU) br. 312/2014 19 . Te bi informacije trebale biti u stvarnom vremenu dostupne nadležnim tijelima, a tako i nacionalnim regulatornim tijelima ako potonja nisu nadležno tijelo.

(32)Planovi prevencije i interventni planovi trebali bi se redovito ažurirati i objavljivati. Oni bi trebali podlijegati stručnim provjerama. Postupkom stručne provjere omogućuje se rano otkrivanje neusklađenosti i mjera kojima bi se mogla ugroziti sigurnost opskrbe drugih država članica i stoga se osigurava i usklađenost planova iz različitih regija. Njime se omogućuje državama članicama da razmjenjuju najbolju praksu.

(33)Kako bi se osiguralo da su interventni planovi uvijek ažurirani i djelotvorni, države članice trebale bi provoditi ispitivanja između ažuriranja planova simuliranjem scenarija s velikim i srednjim učinkom i odgovora u stvarnom vremenu. Nadležna tijela trebala bi predstaviti rezultate ispitivanja na sastanku Koordinacijske skupine za plin.

(34)Potrebni su obvezni sveobuhvatni predlošci koji uključuju sve rizike koji će biti obuhvaćeni procjenom rizika i sve dijelove planova prevencije i interventnih planova u svrhu olakšavanja procjene rizika i pripreme planova, njihove stručne provjere i ocjene Komisije.

(35)Kako bi se olakšala komunikacija između država članica i Komisije, procjene rizika, planovi prevencije i interventni planovi i svi ostali dokumenti i razmjene informacija obuhvaćeni ovom Uredbom moraju se dostavljati uporabom standardnog elektroničkog sustava dostave.

(36)Kao što su pokazala ispitivanja otpornosti na stres iz listopada 2014., potrebna je solidarnost kako bi se osigurala sigurnost opskrbe diljem Unije i ukupni troškovi sveli na minimum. Ako je u nekoj državi članici proglašeno izvanredno stanje, trebao bi se promijeniti pristup od dva koraka za jačanje solidarnosti. Prvo, sve države članice koje su uvele viši standard opskrbe trebale bi ga smanjiti na zadane vrijednosti kako bi tržište plina postalo likvidnije. Drugo, ako se u prvom koraku ne osigura nužna opskrba, trebalo bi aktivirati dodatne mjere susjednih država članica, čak i ako u njima nije proglašeno izvanredno stanje, kako bi se osigurala opskrba kućanstava, temeljnih socijalnih usluga i postrojenja centraliziranoga grijanja u državi članici u kojoj postoji izvanredno stanje. Države članice trebale bi u svojim interventnim planovima utvrditi i opisati pojedinosti mjera solidarnosti i tako osigurati poštenu i primjerenu naknadu poduzećima za prirodni plin.

(37)Europska solidarnost trebala bi, prema potrebi, biti i u obliku pomoći Unije i njezinih država članica u okviru civilne zaštite. Takvu pomoć trebao bi olakšati i koordinirati Mehanizam Unije za civilnu zaštitu uspostavljen Odlukom br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća 20 kojim se nastoji pojačati suradnja između Unije i država članica i olakšati koordinacija u području civilne zaštite u cilju poboljšanja učinkovitosti sustava za sprječavanje prirodnih katastrofa i katastrofa koje je uzrokovao čovjek te pripremu i odgovaranje na njih.

(38)Za ocjenjivanje stanja sigurnosti opskrbe u određenoj državi članici, regiji ili Uniji od ključne je važnosti pristup relevantnim informacijama. Državama članicama i Komisiji posebno je potreban redoviti pristup informacijama poduzeća za prirodni plin u vezi s glavnim parametrima opskrbe plinom kao osnovnim ulaznim vrijednostima za izradu politika u području sigurnosti opskrbe. Bez obzira na proglašenje izvanrednog stanja, u opravdanim okolnostima trebalo bi biti moguće pristupiti i dodatnim informacijama potrebnima za ocjenu ukupnog stanja opskrbe plinom. Ove dodatne informacije obično bi se odnosile na informacije o isporuci plina koje nisu povezane s cijenom, npr. najmanje i najveće količine plina, točke isporuke ili opskrbne marže. One bi se mogle, primjerice, tražiti u slučaju promjena u uzorku opskrbe plinom određenog kupca ili kupaca u državi članici koje se ne bi očekivale kada bi tržišta normalno funkcionirala i koje bi mogle utjecati na opskrbu Unije ili njezinih dijelova plinom.

(39)Europsko vijeće zaključilo je u ožujku 2015. da bi ugovori o opskrbi plinom s dobavljačima iz trećih zemalja trebali biti transparentniji i usklađeniji s odredbama Unije o energetskoj sigurnosti. U tom kontekstu učinkovitim i ciljanim mehanizmom za pristup država članica ključnim ugovorima o opskrbi plinom trebala bi se osigurati sveobuhvatna procjena relevantnih rizika koji bi mogli uzrokovati poremećaj ili ometati provedbu nužnih mjera ublažavanja u slučaju nastanka krize. U okviru tog mehanizma određene bi ključne ugovore o opskrbi plinom odmah nakon njihova sklapanja trebalo automatski dostaviti državama članicama. Međutim, svaka obveza automatske dostave ugovora mora biti razmjerna. Primjenom te obveze na ugovore između dobavljača i kupca kojima je obuhvaćeno 40 % nacionalnog tržišta uspostavlja se odgovarajuća ravnoteža u pogledu administrativne učinkovitosti i propisuju jasne obveze za sudionike na tržištu. To ne znači da drugi ugovori o opskrbi plinom nisu važni za sigurnost opskrbe. U skladu s time države članice trebale bi imati pravo zatražiti druge ugovore koji bi mogli negativno utjecati na sigurnost opskrbe u državi članici, regiji ili Uniji u cjelini. S obzirom na svoju ulogu u ocjenjivanju usklađenosti i učinkovitosti planova prevencije i interventnih planova Komisija bi trebala imati jednaki pristup ugovorima o opskrbi plinom kao i države članice kako bi mogla ukloniti rizike za sigurnost opskrbe na nacionalnoj i regionalnoj razini te na razini EU-a. Komisija može tražiti od država članica da izmijene planove kako bi uzele u obzir informacije dobivene iz ugovora. Trebalo bi osigurati zaštitu tajnosti poslovno osjetljivih informacija. Poboljšani pristup Komisije informacijama o trgovačkim ugovorima ne bi trebao utjecati na trajne napore koje Komisija ulaže u praćenje tržišta plina te bi Komisija trebala intervenirati ako se utvrdi kršenje zakonodavstva EU-a. Odredbama ove Uredbe ne bi se trebalo dovoditi u pitanje pravo Komisije da pokrene postupke zbog povrede propisa u skladu s člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i da provodi pravila o tržišnom natjecanju, uključujući državne potpore.

(40)Koordinacijska skupina za plin trebala bi djelovati kao savjetnik Komisije kako bi pomogla s koordinacijom mjera sigurnosti opskrbe u slučaju izvanrednog stanja na razini Unije. Osim toga, trebala bi pratiti prikladnost i primjerenost mjera koje će se poduzimati u skladu s ovom Uredbom, uključujući usklađenost planova prevencije i interventnih planova koje su izradile različite regije i preispitale skupine stručnjaka.

(41)Među Unijinim je ciljevima jačanje Energetske zajednice, čime se osiguravaju učinkovita provedba pravne stečevine Unije u području energije i reforme energetskog tržišta te potiču ulaganja u energetski sektor bliskijom integracijom energetskog tržišta Unije i energetskog tržišta Energetske zajednice. To podrazumijeva i uvođenje zajedničkog upravljanja krizom predlaganjem planova prevencije i interventnih planova na regionalnoj razini, uključujući ugovorne stranke Energetske zajednice. Nadalje, u Komunikaciji Komisije o kratkoročnoj otpornosti europskog plinskog sustava iz listopada 2014. spominje se da je potrebno primijeniti pravila unutarnjeg energetskog tržišta na protok energije između država članica EU-a i ugovornih stranaka Energetske zajednice. U tom pogledu, kako bi se osiguralo učinkovito upravljanje krizom na granicama između država članica Unije i ugovornih stranaka, nužne bi mehanizme nakon donošenja zajedničkog akta trebalo utvrditi tako da se po odgovarajućoj uspostavi traženih uzajamnih odredaba omogući posebna suradnja s bilo kojom pojedinačnom ugovornom strankom Energetske zajednice.

(42)S obzirom na to da su isporuke plina iz trećih zemalja jedan od ključnih elemenata sigurnosti opskrbe plinom u Uniji, Komisija bi trebala koordinirati mjere koje se tiču trećih zemalja, surađivati sa zemljama koje isporučuju plin i tranzitnim zemljama na pronalaženju rješenja za krizna stanja i osigurati stabilan dotok plina u Uniju. Komisija bi trebala imati pravo odrediti radnu skupinu koja bi, u dogovoru s uključenim trećim zemljama, pratila dotok plina u Uniju, a u slučaju da je kriza izazvana problemima u trećoj zemlji, preuzela ulogu posrednika i pomagača.

(43)Ako postoje pouzdane informacije o postojanju stanja izvan Unije zbog kojeg je ugrožena sigurnost opskrbe jedne ili više država članica i koje može dovesti do aktiviranja mehanizma ranog upozoravanja između Unije i treće zemlje, Komisija bi o tome trebala bez odlaganja obavijestiti Koordinacijsku skupinu za plin, a Unija bi trebala poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se to stanje ublažilo.

(44)Države članice koje djeluju samostalno ne mogu u dovoljnoj mjeri ostvariti cilj ove Uredbe, odnosno jamčenje sigurne opskrbe plinom u Uniji. Zbog opsežnosti ili učinaka djelovanja, taj se cilj može na bolji način ostvariti na razini Unije. Unija stoga može donositi mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za postizanje tog cilja.

(45)Kako bi Unija mogla brzo odgovoriti na promjene okolnosti u pogledu sigurnosti opskrbe plinom, ovlast donošenja akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije u vezi s izmjenama regija ili predložaka za procjenu rizika i planova trebalo bi dodijeliti Komisiji. Posebno je važno da Komisija tijekom pripremnih radnji vrši odgovarajuće savjetovanje, između ostalog i na stručnoj razini. Komisija bi prilikom pripreme i izrade delegiranih akata trebala osigurati da se relevantni dokumenti Europskom parlamentu i Vijeću šalju istodobno, na vrijeme i na primjeren način.

(46)Uredbu (EU) br. 994/2010 trebalo bi staviti izvan snage. Kako bi se izbjegla pravna praznina, planovi prevencije i interventni planovi izrađeni u skladu s Uredbom (EU) br. 994/2010 trebali bi ostati na snazi dok po prvi puta ne budu doneseni novi planovi prevencije i interventni planovi u skladu s ovom Uredbom,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.
Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju odredbe čiji je cilj zaštititi sigurnost opskrbe plinom osiguravanjem pravilnog i neprekinutog funkcioniranja unutarnjeg tržišta prirodnog plina („plin”), omogućavanjem provedbe izvanrednih mjera kada tržište više nije u mogućnosti osigurati potrebne količine plina te utvrđivanjem jasne definicije i podjele odgovornosti između poduzeća za prirodni plin, država članica i Unije u pogledu preventivnog djelovanja i kad je riječ o reakciji na konkretne poremećaje u opskrbi. Ovom su Uredbom, u duhu solidarnosti, predviđeni i transparentni mehanizmi za koordinaciju planiranja izvanrednih stanja na razini država članica, regionalnoj razini i razini Unije te odgovora na ta izvanredna stanja.

Članak 2.
Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije iz članka 2. Direktive 2009/73/EZ 21   i članka 2. Uredbe (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća 22 .

Primjenjuju se i sljedeće definicije:

(1)„zaštićeni kupac” znači kupac iz kategorije kućanstvo priključen na plinsku distribucijsku mrežu, a ako predmetna država članica tako odluči, može značiti i jedno ili više od sljedećeg:

(a)malo ili srednje poduzeće, ako je priključeno na plinsku distribucijsku mrežu, ili temeljna socijalna usluga, ako je priključena na plinsku distribucijsku ili transportnu mrežu, te pod uvjetom da ta poduzeća ili usluge zajedno ne čine više od 20 % ukupne godišnje potrošnje plina u toj državi članici;

(b)postrojenja centraliziranoga grijanja, u mjeri u kojoj isporučuju toplinu kupcima iz kategorije kućanstvo ili poduzećima odnosno za usluge iz točke (a), pod uvjetom da ta postrojenja nemaju mogućnost prelaska na druga goriva i priključena su na plinsku distribucijsku ili transportnu mrežu;

(2)„temeljna socijalna usluga” znači usluga zdravstvene skrbi, usluga hitnih službi ili usluga sigurnosnih službi;

(3)„nacionalno regulatorno tijelo” znači nacionalno regulatorno tijelo imenovano u skladu s člankom 39. stavkom 1. Direktive 2009/73/EZ.

Članak 3.
Odgovornost za sigurnost opskrbe plinom

1.Sigurnost opskrbe plinom zajednička je odgovornost poduzeća za prirodni plin, država članica, poglavito njihovih nadležnih tijela, i Komisije, u okviru djelokruga i nadležnosti svakog od njih.

2.Svaka država članica imenuje državno tijelo ili nacionalno regulatorno tijelo kao svoje nadležno tijelo koje osigurava provedbu mjera predviđenih ovom Uredbom. Nadležna tijela međusobno surađuju u provedbi ove Uredbe. Države članice mogu dopustiti nadležnom tijelu da određene zadaće iz ove Uredbe prenese na druga tijela. Prenesene zadaće obavljaju se pod nadzorom nadležnog tijela i utvrđuju u planovima iz članka 7. Zadaća proglašenja neke od kriznih razina iz članka 10. stavka 1. može se prenijeti samo na javno tijelo.

3.Svaka država članica bez odgode obavješćuje Komisiju o imenu nadležnog tijela i promjenama imena nadležnog tijela. Svaka država članica objavljuje ime nadležnog tijela.

4.Nadležno tijelo kod provedbe mjera predviđenih ovom Uredbom utvrđuje uloge i odgovornosti različitih uključenih subjekata na način kojim se osigurava poštovanje pristupa od tri razine u skladu s kojim se prvo uključuju relevantna poduzeća za prirodni plin i industrija, zatim države članice na nacionalnoj i regionalnoj razini i na kraju Unija.

5.Komisija prema potrebi koordinira postupke nadležnih tijela na regionalnoj razini i na razini Unije, kako je utvrđeno u ovoj Uredbi, među ostalim, posredstvom Koordinacijske skupine za plin iz članka 14. ili skupine za upravljanje kriznim stanjima iz članka 11. stavka 4., posebno u slučaju izvanrednog stanja na razini Unije ili na regionalnoj razini, kako je definirano u članku 11. stavku 1.

6.Mjere za osiguravanje sigurnosti opskrbe sadržane u planovima prevencije i interventnim planovima moraju biti jasno definirane, transparentne, razmjerne, nediskriminirajuće i provjerljive i njima se ne smije neprimjereno narušavati tržišno natjecanje ni učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta plina, kao ni ugrožavati sigurnost opskrbe plinom drugih država članica ili Unije u cjelini.

7.Sastav regija za potrebe regionalne suradnje predviđene u ovoj Uredbi temelji se na sljedećim kriterijima:

(a)zemljopisna blizina;

(b)postojeći i planirani spojni plinovodi i kapacitet za međusobno povezivanje između država članica te uzorci opskrbe;

(c)mogućnost okupljanja resursa i uravnotežavanja rizika za sigurnost opskrbe plinom diljem regije;

(d)razvoj i zrelost tržišta;

(e)broj država članica u svakoj regiji koji nije nepraktično velik;

(f)u mjeri u kojoj je to moguće, postojeće regionalne strukture za suradnju.

Popis regija i njihov sastav navedeni su u Prilogu I.

Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 18. radi izmjene Priloga I. na temelju kriterija utvrđenih u prvom podstavku ovog stavka ako je promjena regije opravdana okolnostima.

Članak 4.
Infrastrukturni standard

1.Države članice ili, ako tako odredi država članica, nadležno tijelo, osiguravaju poduzimanje nužnih mjera tako da u slučaju poremećaja najvećeg pojedinačnog plinskog infrastrukturnog objekta tehnički kapacitet preostale infrastrukture, određen primjenom formule N – 1 iz točke 2. Priloga II., može, ne dovodeći u pitanje stavak 2. ovog članka, zadovoljiti ukupnu potražnju za plinom izračunanog područja tijekom dana iznimno visoke potražnje za plinom, kakva se prema statističkoj vjerojatnosti javlja jedanput u 20 godina. Time se ne dovode u pitanje odgovornost operatora sustava da provedu odgovarajuća ulaganja ni obveze operatora transportnih sustava utvrđene u Direktivi 2009/73/EZ i Uredbi (EZ) br. 715/2009.

2.Obveza u pogledu osiguravanja tehničkog kapaciteta preostale infrastrukture kojim se može zadovoljiti ukupna potražnju za plinom, kako je navedeno u stavku 1., smatra se ispunjenom i ako nadležno tijelo u planu prevencije dokaže da se poremećaj u opskrbi može dostatno i na vrijeme nadoknaditi odgovarajućim tržišnim mjerama na strani potražnje. U tu se svrhu koristi formula iz točke 4. Priloga II.

3.Prema potrebi, u skladu s procjenom rizika iz članka 6. nadležna tijela susjednih država članica mogu se dogovoriti da će zajedno ispuniti obvezu iz stavka 1. ovog članka. U tom slučaju nadležna tijela u planu prevencije navode izračun formule N − 1 zajedno s objašnjenjem kako se u skladu s postignutim dogovorom ispunjuje ta obveza. Primjenjuje se točka 5. Priloga II.

4.Operatori transportnog sustava moraju omogućiti trajni fizički kapacitet za transport plina u oba smjera („dvosmjerni kapacitet”) na svim međudržavnim spojnim plinovodima između država članica, osim u sljedećim slučajevima:

(a)u slučaju veza s proizvodnim postrojenjima, terminalima za UPP i distribucijskim mrežama ili

(b)ako je odobreno izuzeće od te obveze.

Na postupak omogućivanja ili jačanja trajnog dvosmjernog kapaciteta na međudržavnom spojnom plinovodu ili za ishođenje ili produljenje izuzeća od te obveze primjenjuje se Prilog III.

5.Nacionalna regulatorna tijela uzimaju u obzir stvarno nastale troškove ispunjivanja obveze iz stavka 1. i troškove uspostavljanja trajnog dvosmjernog kapaciteta kako bi mogla odobriti primjerene poticaje pri transparentnom i detaljnom utvrđivanju ili odobravanju tarifa ili metodologija u skladu s člankom 41. stavkom 8. Direktive 2009/73/EZ i člankom 13. Uredbe (EZ) br. 715/2009.

6.Ako tržište ne zahtijeva ulaganje za uspostavljanje ili jačanje trajnog dvosmjernog kapaciteta i ako se takvim ulaganjem uzrokuju troškovi u više država članica, ili u jednoj državi članici u korist druge države članice, nacionalna regulatorna tijela svih uključenih država članica donose zajedničku odluku o raspodjeli troškova prije nego što se donese bilo kakva odluka o ulaganju. Kod raspodjele troškova posebno se uzima u obzir koliko se infrastrukturnim ulaganjima povećava sigurnost opskrbe predmetnih država članica te već izvršena ulaganja u predmetnu infrastrukturu.

7.Razvijanjem dobro povezane mreže nadležno tijelo osigurava da se svakim novim objektom transportne infrastrukture pridonosi sigurnosti opskrbe, prema potrebi i putem dostatnog broja prekograničnih ulaznih i izlaznih točaka u skladu s tržišnom potražnjom i utvrđenim rizicima. Nadležna tijela ocjenjuju u procjeni rizika postoje li uska grla i imaju li nacionalni ulazni kapacitet i infrastruktura, a posebno transportne mreže, sposobnost prilagoditi nacionalne i prekogranične protoke plina scenariju poremećaja najvećeg pojedinačnog infrastrukturnog objekta na nacionalnoj razini i najvećeg pojedinačnog infrastrukturnog objekta od zajedničkog interesa u regiji koji su utvrđeni u procjeni rizika.

8.Obveza iz stavka 1. ovog članka iznimno se ne odnosi na Luksemburg, Sloveniju i Švedsku, ali oni je trebaju nastojati ispuniti, pritom vodeći računa o osiguravanju isporuke plina zaštićenim kupcima u skladu s člankom 5. Ovo se izuzeće primjenjuje:

(a)u slučaju Luksemburga: sve dok ima najmanje dva međudržavna spojna plinovoda s drugim državama članicama i najmanje dva različita izvora opskrbe te nema nijedan sustav skladišta plina na svojem državnom području;

(b)u slučaju Slovenije: sve dok ima najmanje dva međudržavna spojna plinovoda s drugim državama članicama i najmanje dva različita izvora opskrbe te nema ni sustav skladišta plina ni terminal za UPP na svojem državnom području;

(c)u slučaju Švedske: sve dok se preko njezina državnog područja ne provodi tranzit plina prema drugim državama članicama, njezina unutarnja bruto potrošnja plina iznosi manje od 2 Mtoe (milijuni tona ekvivalenta nafte) godišnje i manje od 5 % ukupne potrošnje primarne energije otpada na plin.

Luksemburg, Slovenija i Švedska osiguravaju na transparentan, detaljan i nediskriminirajući način da se tržište redovito ispituje u odnosu na infrastrukturna ulaganja i objavljuju rezultate tih ispitivanja. Oni obavješćuju Komisiju o svim promjenama u odnosu na uvjete iz tog podstavka. Izuzeće iz prvog podstavka prestaje se primjenjivati ako više nije ispunjen barem jedan od tih uvjeta.

Luksemburg, Slovenija i Švedska dostavljaju Komisiji do 3. prosinca 2018. izvješće u kojemu opisuju stanje u vezi s odgovarajućim uvjetima iz tog podstavka i izgledima za ispunjenje obveze iz stavka 1., uzimajući u obzir gospodarski učinak ispunjenja infrastrukturnog standarda, rezultate ispitivanja tržišta i kretanja na tržištu plina te plinske infrastrukturne projekte u regiji. Komisija može na temelju tog izvješća odlučiti, ako su još uvijek zadovoljeni odgovarajući uvjeti iz prvog podstavka, da se izuzeće može nastaviti primjenjivati još četiri godine. U slučaju pozitivne odluke, postupak utvrđen u ovom podstavku ponavlja se nakon četiri godine.

Članak 5.
Standard opskrbe

1.Nadležno tijelo zahtijeva da poduzeća za prirodni plin koja ono odredi poduzmu mjere u svrhu osiguravanja opskrbe zaštićenih kupaca države članice plinom u sljedećim slučajevima:

(a)ekstremnih temperatura tijekom sedmodnevnog vršnog razdoblja, kakvo se prema statističkoj vjerojatnosti javlja jedanput u 20 godina;

(b)razdoblju iznimno visoke potražnje plina u trajanju od najmanje 30 dana, kakvo se prema statističkoj vjerojatnosti javlja jedanput u 20 godina;

(c)razdoblju od najmanje 30 dana kod poremećaja najvećeg pojedinačnog plinskog infrastrukturnog objekta u prosječnim zimskim uvjetima.

Države članice najkasnije 31. ožujka 2017. dostavljaju Komisiji svoju definiciju zaštićenih kupaca, podatke o godišnjoj potrošnji plina tih zaštićenih kupaca i podatke o udjelu tih kupaca u ukupnoj godišnjoj krajnjoj potrošnji plina u toj državi članici. Ako država članica u svoju definiciju zaštićenih kupaca uključi kategorije iz članka 2. stavka 1. točke (a) ili (b), ona u svojoj obavijesti Komisiji navodi količinu potrošnje plina za potrošače iz tih kategorija i postotni udio svake od tih skupina potrošača u godišnjoj krajnjoj potrošnji plina.

Nadležno tijelo određuje poduzeća za prirodni plin iz prvog podstavka i navodi ih u planu prevencije. Nove mjere predviđene za osiguranje standarda opskrbe moraju biti u skladu s postupkom iz članka 8. stavka 4.

Države članice mogu ispuniti obvezu iz prvog podstavka zamjenom plina drugim izvorom energije ako se time postiže jednaka razina zaštite.

2.Svaki povećani standard opskrbe koji prekoračuje razdoblje od 30 dana iz stavka 1. točaka (b) i (c) kao i svaka dodatna obveza uvedena zbog sigurnosti opskrbe plinom temelje se na procjeni rizika iz članka 6., obuhvaćeni su planom prevencije i ispunjuju sljedeće uvjete:

(a)u skladu su s člankom 3. stavkom 6.;

(b)nemaju negativan utjecaj na sposobnost bilo koje druge države članice da osigura opskrbu plinom za zaštićene kupce u skladu s ovim člankom u slučaju izvanrednog stanja na nacionalnoj razini, razini Unije ili regionalnoj razini i

(c)zadovoljavaju kriterije iz članka 11. stavka 5. u slučaju izvanrednog stanja na razini Unije ili regionalnoj razini.

U plan prevencije mora se uključiti obrazloženje usklađenosti mjera iz prvog podstavka s uvjetima utvrđenima u tom stavku. Nadalje, sve nove mjere iz prvog podstavka moraju biti u skladu s postupkom iz članka 8. stavka 4.

3.Nakon isteka rokova koje je odredilo nadležno tijelo u skladu sa stavcima 1. i 2., ili u uvjetima koji su teži od uvjeta definiranih u stavku 1., nadležno tijelo i poduzeća za prirodni plin trebaju nastojati održati kontinuitet opskrbe plinom u najvećoj mogućoj mjeri, posebno za zaštićene kupce.

4.Obveze uvedene poduzećima za prirodni plin u vezi s ispunjenjem standarda opskrbe iz ovog članka moraju biti nediskriminacijske i ne smiju predstavljati neprimjereno opterećenje za ta poduzeća.

5.Poduzećima za prirodni plin dopušteno je da ispune svoje obveze iz ovog članka na regionalnoj razini ili na razini Unije, prema potrebi. Nadležno tijelo ne smije zahtijevati da se standardi utvrđeni u ovom članku zadovoljavaju isključivo putem infrastrukture koja se nalazi na njegovu državnom području.

6.Nadležna tijela moraju osigurati da se uvjeti opskrbe zaštićenih kupaca utvrde ne dovodeći u pitanje pravilno funkcioniranje unutarnjeg energetskog tržišta i po cijeni koja odgovara tržišnoj vrijednosti opskrbe.

Članak 6.
Procjena rizika

1.Nadležna tijela u svakoj regiji utvrđenoj u Prilogu I. zajednički na regionalnoj razini procjenjuju sve rizike koji utječu na sigurnost opskrbe plinom. Procjenom se uzimaju u obzir svi relevantni rizici, kao što su prirodne nepogode, tehnološki, komercijalni, socijalni, politički i drugi rizici. Procjena rizika obavlja se na sljedeći način:

(a)primjenom standarda iz članaka 4. i 5. U procjeni rizika opisuje se izračun formule N – 1 na nacionalnoj razini i u nju uključuje izračun formule N – 1 na regionalnoj razini. U procjenu rizika uključuju se i polazne pretpostavke, uključujući pretpostavke za izračun formule N – 1 na regionalnoj razini, i podaci potrebni za taj izračun. Izračun formule N – 1 na nacionalnoj razini mora biti popraćen simulacijom poremećaja najvećeg pojedinačnog plinskog infrastrukturnog objekta uporabom hidrauličnog modela te izračunom formule N – 1 uzimajući u obzir količinu plina u skladištima na 30 % i 100 % ukupnog kapaciteta;

(b)uzimajući u obzir sve relevantne nacionalne i regionalne okolnosti, posebno veličinu tržišta, konfiguraciju mreže, stvarne protoke, uključujući izlazne protoke iz predmetne države članice, mogućnost fizičkog protoka plina u oba smjera, uključujući moguću potrebu za jačanjem transportnog sustava u vezi s tim, postojanje proizvodnje i skladištenja te ulogu plina među korištenim izvorima energije, posebno u odnosu na centralizirano grijanje i proizvodnju električne energije i rad industrijskih postrojenja, te pitanja sigurnosti i kvalitete plina;

(c)uzimajući u obzir različite scenarije iznimno visoke potražnje za plinom i poremećaja u opskrbi, uzimajući u obzir povijest, vjerojatnost, razdoblje godine, učestalost i trajanje te procjenjujući vjerojatne posljedice tih scenarija, primjerice:

i.poremećaj u infrastrukturama važnima za sigurnost opskrbe, posebno transportnim infrastrukturama, skladištima ili terminalima za UPP, uključujući najveći infrastrukturni objekt utvrđen za izračun formule N − 1 i

ii.poremećaj u opskrbi od dobavljača iz trećih zemalja te, prema potrebi, geopolitičke rizike;

(d)utvrđivanjem interakcije i korelacije rizika među državama članicama u regiji i s drugim državama članicama, prema potrebi, uključujući, među ostalim, u odnosu na spojne plinovode, prekograničnu opskrbu, prekogranični pristup sustavima skladištima plina i dvosmjerni kapacitet;

(e)uzimajući u obzir maksimalni kapacitet spojnog plinovoda na svakoj graničnoj ulaznoj i izlaznoj točki i različite razine popunjenosti skladišta.

2.Nadležna tijela u svakoj regiji dogovaraju se o mehanizmu suradnje za provođenje procjene rizika u roku predviđenom u stavku 5. ovog članka. Nadležna tijela izvješćuju Koordinacijsku skupinu za plin o dogovorenom mehanizmu suradnje za provođenje procjene rizika 18 mjeseci prije roka za donošenje i ažuriranje procjene rizika. Komisija može posredovati u izradi procjene rizika, posebno u pogledu uspostave mehanizma suradnje. Ako se nadležna tijela u regiji ne dogovore o mehanizmu suradnje, Komisija može predložiti mehanizam suradnje za tu regiju.

U okviru dogovorenog mehanizma suradnje svako nadležno tijelo dostavlja i ažurira godinu dana prije roka za dostavu procjene rizika sve nacionalne podatke nužne za izradu procjene rizika, posebno za razmatranje različitih scenarija iz stavka 1. točke (c).

3.Procjena rizika izrađuje se u skladu s predloškom iz Priloga IV. Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 18. radi izmjene tih predložaka.

4.Poduzeća za prirodni plin, industrijski kupci plina, relevantne organizacije koje zastupaju interese kućanstava i industrijskih kupaca plina te države članice i nacionalno regulatorno tijelo, ako je ono različito od nadležnog tijela, surađuju s nadležnim tijelima i dostavljaju im na zahtjev sve potrebne informacije za procjenu rizika.

5.Nakon što se o njoj usuglase sve države članice u regiji, procjena rizika dostavlja se Komisiji po prvi puta najkasnije 1. rujna 2018. Procjena rizika ažurira se svake četiri godine, osim ako su zbog okolnosti potrebna češća ažuriranja. U procjeni rizika uzimaju se u obzir ostvareni napredak u ulaganjima u svrhu zadovoljavanja infrastrukturnog standarda utvrđenog u članku 4. i specifični problemi s kojima se suočava država članica pri provedbi novih alternativnih rješenja. Ona se temelji i na iskustvu stečenom u simulacijama interventnih planova sadržanih u članku 9. stavku 2.

6.Do 1. studenoga 2017. ENTSO za plin izvršit će simulaciju scenarija poremećaja u opskrbi i infrastrukturi za cijelu Uniju. Scenarije utvrđuje ENTSO za plin u dogovoru s Koordinacijskom skupinom za plin. Nadležna tijela dostavljaju ENTSO-u za plin potrebne podatke za simulacije, kao što su vrijednosti najveće potražnje, proizvodni kapacitet i mjere na strani potražnje. Nadležna tijela uzimaju u obzir rezultate simulacija pri izradi procjena rizika, planova prevencije i interventnih planova. Simulacije scenarija poremećaja opskrbe i infrastrukture za cijelu Uniju ažuriraju se svake četiri godine, osim ako su zbog okolnosti potrebna češća ažuriranja.

Članak 7.
Utvrđivanje plana prevencije i interventnog plana

1.Nadležna tijela država članica svake regije navedene u Prilogu I., nakon savjetovanja s poduzećima za prirodni plin, relevantnim organizacijama koje zastupaju interese kućanstava i industrijskih kupaca plina, uključujući proizvođače električne energije, te nacionalnim regulatornim tijelom, ako je ono različito od nadležnog tijela, zajednički utvrđuju sljedeće:

(a)plan prevencije koji sadržava mjere koje će biti donesene za uklanjanje ili ublažavanje utvrđenih rizika u regiji, uključujući rizike s čisto nacionalnom dimenzijom, u skladu s procjenom rizika provedenom na temelju članka 6. i u skladu s člankom 8. i

(b)interventni plan koji sadržava mjere koje se poduzimaju radi uklanjanja ili ublažavanja posljedica poremećaja u opskrbi plinom u regiji, uključujući događaje s čisto nacionalnom dimenzijom, skladu s člankom 9.

2.Nadležna tijela u svakoj regiji dogovaraju se o mehanizmu suradnje dovoljno unaprijed da mogu utvrditi planove i dostaviti ih te da mogu dostaviti ažurirane planove.

Svako nadležno tijelo regije razvija mjere potrebne za uklanjanje i ublažavanje rizika s čisto nacionalnom dimenzijom i mjere koje će se poduzeti radi uklanjanja ili ublažavanja učinka događaja koji se, zbog ograničene veličine, trebaju rješavati samo na nacionalnoj razini i uključuje te mjere u planove razvijene na regionalnoj razini. Takvim se nacionalnim mjerama ni na koji način ne smije ugroziti djelotvornost mjera na regionalnoj razini. Svako nadležno tijelo utvrđuje područja regionalne suradnje i moguće zajedničke mjere. Nacionalne mjere dostavljaju se drugim nadležnim tijelima u regiji zajedno s prijedlozima za regionalnu suradnju godinu dana prije roka za dostavu planova.

Nadležna tijela redovito izvješćuju Koordinacijsku skupinu za plin o ostvarenom napretku u pogledu pripreme i donošenja planova prevencije i interventnih planova. Nadležna tijela posebno izvješćuju Koordinacijsku skupinu za plin o dogovorenom mehanizmu suradnje 18 mjeseci prije roka za donošenje i ažuriranje planova. Komisija može posredovati u izradi planova, posebno u pogledu uspostave mehanizma suradnje. Ako se nadležna tijela u regiji ne dogovore o mehanizmu suradnje, Komisija može predložiti mehanizam suradnje za tu regiju. Ona osiguravaju redovito praćenje provedbe tih planova.

3.Plan prevencije i interventni plan razvijaju se u skladu s predlošcima iz Priloga V. Komisija ima ovlasti donositi delegirane akte u skladu s člankom 18. radi izmjene tih predložaka.

4.Planove prevencije i interventne planove donose sve države članice u regiji, objavljuju ih i dostavljaju Komisiji najkasnije 1. ožujka 2019. Planovi se dostavljaju nakon što ih donesu sve države članice u regiji. Komisija obavješćuje Koordinacijsku skupinu za plin o dostavi planova i objavljuje ih nasvojim internetskim stranicama.

5.Komisija ocjenjuje planove u roku od četiri mjeseca otkad su ih dostavila nadležna tijela uzimajući u obzir stručnu provjeru i stajališta izražena u Koordinacijskoj skupini za plin. Prilog VI. primjenjuje se na postupak za provođenje provjera stručnjaka.

Komisija izdaje mišljenje nadležnim tijelima regije zajedno s preporukom za preispitivanje relevantnog plana prevencije ili interventnog plana ako za plan vrijedi nešto od sljedećeg:

(a)nije djelotvoran za ublažavanje rizika utvrđenih u procjeni rizika;

(b)nije u skladu s ocijenjenim scenarijima rizika ili s planovima druge regije;

(c)može narušiti tržišno natjecanje ili ometati funkcioniranje unutarnjeg energetskog tržišta;

(d)nije u skladu s odredbama ove Uredbe ili drugim odredbama prava Unije;

(e)njime se ugrožava sigurnost opskrbe plinom drugih država članica ili Unije u cjelini.

6.U roku od tri mjeseca od dostave mišljenja Komisije iz stavka 4. predmetna nadležna tijela dostavljaju Komisiji izmijenjeni plan ili je obavješćuju o razlozima zbog kojih se ne slažu s preporukama.

U slučaju neslaganja Komisija može u roku od tri mjeseca od odgovora nadležnih tijela donijeti odluku da je potrebna izmjena predmetnog plana. Nadležna tijela donose i objavljuju plan u roku od tri mjeseca od dostave odluke Komisije.

7.Osigurava se zaštita tajnosti poslovno osjetljivih informacija.

8.Planovi prevencije i interventni planovi izrađeni u skladu s Uredbom (EU) br. 994/2010, ažurirani prema potrebi, ostaju na snazi dok po prvi puta ne budu utvrđeni planovi prevencije i interventni planovi opisani u stavku 1.

Članak 8.
Sadržaj planova prevencije

1.Planovi prevencije sadržavaju sljedeće:

(a)rezultate procjene rizika i sažetak scenarija za koje se smatra da su utvrđeni u članku 6. stavku 1. točki (c);

(b)definiciju zaštićenih kupaca u svakoj državi članici regije i informacije opisane u članku 5. stavku 1. drugom podstavku;

(c)mjere, količine i kapacitete potrebne kako bi se ispunili infrastrukturni standardi i standardi opskrbe u svakoj državi članici u regiji, kako je utvrđeno u člancima 4. i 5. uključujući, prema potrebi, stupanj u kojem se mjerama na strani potražnje može u dovoljnoj mjeri i pravovremeno nadoknaditi poremećaj u opskrbi iz članka 4. stavka 2., podatke o najvećem pojedinačnom plinskom infrastrukturnom objektu od zajedničkog interesa u slučaju primjene članka 4. stavka 3., potrebne količine plina po kategoriji zaštićenih kupaca i po scenariju iz članka 5. stavka 1. i sve povećane standarde opskrbe iz članka 5. stavka 2., uključujući obrazloženje usklađenosti s uvjetima iz članka 5. stavka 2. i opis mehanizma za privremeno smanjenje povećanog standarda opskrbe ili dodatne obveze u skladu s člankom 12.;

(d)obveze određene poduzećima za prirodni plin i drugim relevantnim tijelima koje bi mogle lako utjecati na sigurnost opskrbe plinom, kao što su obveze kad je riječ o sigurnom radu plinskog sustava;

(e)druge preventivne mjere kojima se uzimaju u obzir rizici utvrđeni u procjeni rizika, kao što su mjere koje se odnose na potrebu poboljšanja spojnih plinovoda između susjednih država članica i mogućnost diversifikacije putova i izvora opskrbe plinom, prema potrebi, kako bi se uklonili utvrđeni rizici i time u najvećoj mogućoj mjeri održao kontinuitet opskrbe plinom svih kupaca;

(f)informacije o gospodarskom učinku, djelotvornosti i učinkovitosti mjera sadržanih u planu, uključujući obveze iz točke (k);

(g)opis učinaka mjera sadržanih u planu na funkcioniranje unutarnjeg energetskog tržišta te nacionalnih tržišta, uključujući obveze iz točke (k);

(h)opis učinka mjera na okoliš i na potrošače;

(i)mehanizme koji će se upotrebljavati za suradnju s drugim državama članicama, uključujući mehanizme za pripremu i provedbu planova prevencije i interventnih planova;

(j)informacije o postojećim i budućim spojnim plinovodima, uključujući one kojima se osigurava pristup plinskoj mreži Unije, prekograničnim protocima i prekograničnom pristupu skladištima i terminalima za UPP te dvosmjernom kapacitetu, posebno u slučaju izvanrednog stanja;

(k)informacije o svim obvezama javne usluge koje se odnose na sigurnost opskrbe plinom.

2.Planovima prevencije, a posebno mjerama za ispunjenje infrastrukturnog standarda kako je utvrđeno u članku 4., uzima se u obzir desetogodišnji plan razvoja mreže na razini Unije koji izrađuje ENTSO za plin na temelju članka 8. stavka 10. Uredbe (EZ) br. 715/2009.

3.Planovi prevencije temelje se u prvom redu na tržišnim mjerama i njima se ne smije pretjerano opteretiti poduzeća za prirodni plin ni negativno utjecati na funkcioniranje unutarnjeg tržišta plina.

4.Države članice provode procjenu učinka u pogledu svih preventivnih netržišnih mjera koje će se donijeti nakon stupanja na snagu ove Uredbe, uključujući mjere za zadovoljenje standarda opskrbe utvrđenog u članku 5. stavku 1. i mjere za povećani standard opskrbe utvrđen u članku 5. stavku 2. Takvom procjenom učinka mora biti obuhvaćeno barem sljedeće:

(a)učinak predložene mjere na razvoj nacionalnog tržišta plina i tržišno natjecanje na nacionalnoj razini;

(b)učinak predloženih mjera na unutarnje tržište plina;

(c)mogući učinci na sigurnost opskrbe plinom susjednih država članica, posebno u pogledu mjera kojima bi se mogla smanjiti likvidnost na regionalnim tržištima ili ograničiti protok u susjedne države članice;

(d)troškovi i koristi mjera ocijenjeni u odnosu na alternativne tržišne mjere;

(e)procjena nužnosti i razmjernosti mjere u usporedbi s mogućim tržišnim mjerama;

(f)otvorenost mjere radi osiguranja jednakih mogućnosti za sve sudionike na tržištu;

(g)strategija postupnog ukidanja, očekivano trajanje predviđene mjere i primjereni vremenski raspored preispitivanja.

Analizu spomenutu u točkama (a) i (b) provode nacionalna regulatorna tijela.

5.Procjenu učinka i donesene mjere objavljuje nadležno tijelo i mora ih se dostaviti Komisiji. U roku od četiri mjeseca od dostave Komisija donosi odluku i može tražiti od država članica da izmijene donesene mjere. Spomenuti rok počinje dan nakon primitka potpune obavijesti. Rok se može produljiti ako se s tim slože Komisija i država članica.

Komisija može donijeti odluku kojom traži izmjenu ili povlačenje mjere ako je vjerojatno da će mjera imati sljedeće učinke:

(a)narušavanje unutarnjeg tržišta Unije;

(b)ometanje razvoja nacionalnog tržišta plina;

(c)mjera nije nužna ili razmjerna za osiguranje sigurnosti opskrbe ili

(d)ugrožavanje sigurnosti opskrbe drugih država članica.

Donesena mjera stupa na snagu tek kad je Komisija odobri ili kada je izmijenjena u skladu s odlukom Komisije.

6.Planovi prevencije ažuriraju se svake četiri godine nakon 1. ožujka 2019. osim ako su češća ažuriranja opravdana okolnostima ili ako ažuriranje zatraži Komisija. Ažurirani planovi temelje se na ažuriranoj procjeni rizika i rezultatima ispitivanja provedenih u skladu s člankom 9. stavkom 2. Na ažurirani plan primjenjuje se članak 7. stavci od 3. do 7.

Članak 9.
Sadržaj interventnih planova

1.Interventni planovi imaju sljedeća obilježja:

(a)temelje se na kriznim razinama utvrđenima u članku 10. stavku 1.;

(b)u njima se definiraju uloga i odgovornosti poduzeća za prirodni plin i industrijskih kupaca plina, uključujući relevantne proizvođače električne energije, vodeći računa u kojoj je mjeri svaki od njih pogođen u slučaju poremećaja u opskrbi plinom, te njihova interakcija s nadležnim tijelima i, prema potrebi, nacionalnim regulatornim tijelima na svakoj kriznoj razini definiranoj u članku 10. stavku 1.;

(c)u njima se definiraju uloga i odgovornosti nadležnih tijela i drugih tijela kojima su prenesene zadaće iz članka 3. stavka 2. na svakoj kriznoj razini definiranoj u članku 10. stavku 1.;

(d)njima se osigurava da poduzeća za prirodni plin i industrijski kupci plina, uključujući relevantne proizvođače električne energije, imaju dovoljno prilike za reakciju na svakoj kriznoj razini;

(e)u njima se prema potrebi utvrđuju mjere i radnje koje se trebaju poduzeti u svrhu ublažavanja mogućeg utjecaja poremećaja u opskrbi plinom na postrojenja centraliziranoga grijanja i isporuku električne energije dobivene iz plina;

(f)u njima se utvrđuju detaljni postupci i mjere za svaku kriznu razinu, uključujući odgovarajuće planove protoka informacija;

(g)u njima se imenuje krizni upravitelj ili krizni tim i definira njegova uloga;

(h)u njima se utvrđuje doprinos tržišnih mjera prevladavanju situacije na razini uzbunjivanja i ublažavanju situacije na razini izvanrednog stanja;

(i)u njima se utvrđuje doprinos netržišnih mjera koje su planirane odnosno koje će se provesti na razini izvanrednog stanja i ocjenjuje u kojoj su mjeri takve netržišne mjere nužne za prevladavanje krize. Procjenjuju se učinci netržišnih mjera i definiraju postupci za njihovu provedbu. Netržišne mjere upotrebljavaju se samo kada se opskrba više ne može osigurati samo tržišnim mehanizmima, posebno opskrba zaštićenih kupaca, ili za primjenu članka 12.;

(j)u njima se opisuju mehanizmi suradnje s drugim državama članicama za svaku kriznu razinu;

(k)u njima se detaljno utvrđuju obveze izvješćivanja određene poduzećima za prirodni plin na razini uzbunjivanja i razini izvanrednog stanja;

(l)u njima su opisani tehnički ili pravni mehanizmi kojima se onemogućuje da nezaštićeni kupci koji su povezani na plinsku distribucijsku ili transportnu mrežu neopravdano troše plin;

(m)u njima su opisani tehnički i financijski mehanizmi za primjenu obveza solidarnosti iz članka 12.;

(n)u njima se utvrđuje popis unaprijed definiranih postupaka za osiguravanje raspoloživosti plina u slučaju izvanrednog stanja, uključujući trgovinske sporazume između stranaka koje sudjeluju u tim postupcima i mehanizme nadoknade za poduzeća za prirodni plin, prema potrebi, vodeći računa o zaštiti tajnosti osjetljivih podataka. Ti postupci mogu uključivati prekogranične sporazume između država članica i/ili poduzeća za prirodni plin.

2.Mjere, aktivnosti i postupci sadržani u interventnom planu ispituju se najmanje dva puta između redovitih ažuriranja svake četiri godine iz stavka 3. Kako bi ispitale interventni plan, države članice provode simulacije scenarija visokog i srednjeg učinka i odgovora u stvarnom vremenu u skladu sa svojim interventnim planom. Nadležna tijela predstavljaju rezultate ispitivanja Koordinacijskoj skupini za plin.

3.Interventni planovi ažuriraju se svake četiri godine nakon 1. ožujka 2019. osim ako su češća ažuriranja opravdana okolnostima ili ako ažuriranje zatraži Komisija. Ažurirani planovi temelje se na ažuriranoj procjeni rizika i rezultatima ispitivanja provedenih u skladu sa stavkom 2. Na ažurirani plan primjenjuje se članak 7. stavci od 3. do 7.

4.Interventnim planovima osigurava se prekogranični pristup infrastrukturi u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2009 u mjeri u kojoj je to moguće s tehničkog i sigurnosnog aspekta u slučaju izvanrednog stanja i njima se ne smije uvesti ni jedna mjera kojom se neopravdano ograničava protok plina preko granica.

Članak 10.
Proglašenje krize

1.Tri su glavne krizne razine:

(a)razina ranog upozoravanja (rano upozoravanje): kada postoje konkretne, ozbiljne i pouzdane informacije da bi mogao nastupiti događaj koji može uzrokovati znatno pogoršanje stanja opskrbe i koji može izazvati aktiviranje razine uzbunjivanja ili razine izvanrednog stanja; razina ranog upozoravanja može se aktivirati mehanizmom ranog upozoravanja;

(b)razina uzbunjivanja (uzbunjivanje): u slučaju poremećaja u opskrbi ili iznimno visoke potražnje za plinom čija je posljedica znatno pogoršanje stanja opskrbe, ali se tržište još uvijek može nositi s tim poremećajem odnosno potražnjom bez oslanjanja na netržišne mjere;

(c)razina izvanrednog stanja (izvanredno stanje): u slučaju iznimno visoke potražnje za plinom, značajnog poremećaja u opskrbi ili drugog značajnog pogoršanja stanja opskrbe te u slučaju da su provedene sve relevantne tržišne mjere, ali opskrba plinom nije dostatna za zadovoljenje preostale potražnje za plinom, tako da se dodatno moraju uvesti i netržišne mjere, posebno s ciljem osiguravanja opskrbe zaštićenih kupaca plinom u skladu s člankom 5.

2.Kada nadležno tijelo proglasi bilo koju kriznu razinu iz stavka 1., ono o tome odmah obavješćuje Komisiju i dostavlja joj sve potrebne informacije, posebno informacije o postupku koji namjerava provesti. U slučaju izvanrednog stanja koje može rezultirati pozivom za pomoć Unije i njezinih država članica, nadležno tijelo predmetne države članice o tome bez odlaganja obavješćuje Komisijin Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije.

3.Kada nadležno tijelo proglasi izvanredno stanje, ono postupa u skladu s unaprijed definiranim postupkom utvrđenim u svojem interventnom planu i o tome odmah obavješćuje Komisiju i nadležna tijela u regiji, a posebno o tome koje radnje namjerava provesti. Nadležno tijelo može u iznimnim, posebno opravdanim slučajevima, poduzeti radnje koje odstupaju od interventnog plana. Nadležno tijelo o takvim radnjama odmah obavješćuje Komisiju i nadležna tijela u regiji i pruža odgovarajuće obrazloženje.

4.Države članice i, posebno, nadležna tijela osiguravaju sljedeće:

(a)da se ni u jednom trenutku ne uvode mjere kojima se neprimjereno ograničava protok plina unutar unutarnjeg tržišta;

(b)da se ne uvode mjere kojima bi se moglo ozbiljno ugroziti stanje opskrbe plinom u drugoj državi članici i

(c)da se održi prekogranični pristup infrastrukturi u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2009 u mjeri u kojoj je to moguće s tehničkog i sigurnosnog aspekta, u skladu s interventnim planom.

5.Komisija što prije, a u svakom slučaju u roku od 5 dana od primitka obavijesti nadležnog tijela iz stavka 2., provjerava je li proglašenje izvanrednog stanja opravdano u skladu sa stavkom 1. točkom (c), odgovaraju li poduzete mjere u dovoljnoj mjeri radnjama navedenima u interventnom planu, predstavljaju li te mjere neprimjereno opterećenje za poduzeća za prirodni plin te njihovu sukladnost sa stavkom 4. Komisija može na zahtjev nadležnog tijela, poduzeća za prirodni plin ili na vlastitu inicijativu zatražiti da nadležno tijelo izmijeni mjere ako su one u suprotnosti s uvjetima iz prve rečenice ovog stavka. Komisija također može zahtijevati da nadležno tijelo opozove proglašenje izvanrednog stanja ako smatra da ono nije opravdano ili je prestalo biti opravdano u skladu sa stavkom 1. točkom (c).

Nadležno tijelo u roku od tri dana od dostave zahtjeva Komisije mora izmijeniti mjere i o tome obavijestiti Komisiju, ili mora obavijestiti Komisiju o razlozima zbog kojih se ne slaže sa zahtjevom. Komisija u tom slučaju može u roku od tri dana izmijeniti ili povući zahtjev ili sazvati sastanak s nadležnim tijelom odnosno, prema potrebi, predmetnim nadležnim tijelima, uključujući Koordinacijsku skupinu za plin ako to smatra potrebnim, kako bi razmotrili problem. Komisija navodi detaljno obrazloženje svojeg zahtjeva za izmjene mjera. Nadležno tijelo u cijelosti uzima u obzir stajalište Komisije. Ako konačna odluka nadležnog tijela odstupa od stajališta Komisije, nadležno tijelo daje obrazloženje svoje odluke.

Članak 11.
Odgovori na izvanredno stanje na regionalnoj razini i razini Unije

1.Na zahtjev nadležnog tijela koje je proglasilo izvanredno stanje Komisija može, nakon provjere u skladu s člankom 10. stavkom 5., proglasiti izvanredno stanje na regionalnoj razini ili razini Unije. Komisija proglašava izvanredno stanje na, prema potrebi, regionalnoj razini ili razini Unije na zahtjev najmanje dva nadležna tijela koja su proglasila izvanredno stanje, nakon provjere u skladu s člankom 10. stavkom 5. i ako su razlozi tih izvanrednih stanja povezani. Komisija u svim slučajevima prikuplja mišljenja drugih nadležnih tijela koristeći se najprikladnijim sredstvima komunikacije u danim okolnostima i uzima u obzir sve relevantne informacije koje dostave ta tijela. Kada Komisija procijeni da više ne postoji osnova za proglašenje izvanrednog stanja na regionalnoj razini ili razini Unije, ona proglašava prestanak tog izvanrednog stanja. Komisija u svakom slučaju daje obrazloženje svoje odluke i o njoj obavješćuje Vijeće.

2.Komisija odmah po proglašenju izvanrednog stanja na regionalnoj razini ili razini Unije saziva sastanak Koordinacijske skupine za plin. Komisija može tijekom izvanrednog stanja na regionalnoj razini ili razini Unije, na zahtjev najmanje tri države članice, ograničiti sudjelovanje u radu Koordinacijske skupine za plin na predstavnike država članica i nadležnih tijela, i to za vrijeme trajanja čitavog sastanka ili dijela sastanka.

3.Komisija u slučaju izvanrednog stanja na regionalnoj razini ili razini Unije koordinira postupke nadležnih tijela, u potpunosti uzimajući u obzir relevantne informacije Koordinacijske skupine za plin i rezultate savjetovanja s tom skupinom. Komisija posebno obavlja sljedeće:

(a)osigurava razmjenu informacija;

(b)osigurava dosljednost i učinkovitost postupaka na razini države članice i na regionalnoj razini u odnosu na mjere na razini Unije;

(c)koordinira mjere u odnosu na treće zemlje.

4.Komisija može sazvati sastanak skupine za upravljanje kriznim stanjima sastavljene od kriznih upravitelja iz članka 9. stavka 1. točke (g) država članica pogođenih izvanrednim stanjem. Komisija može u dogovoru s kriznim upraviteljima pozvati na sudjelovanje i druge relevantne dionike. Komisija osigurava da se Koordinacijsku skupinu za plin redovito obavješćuje o radu skupine za upravljanje kriznim stanjima.

5.Države članice i, posebno, nadležna tijela osiguravaju sljedeće:

(a)da se ne uvode mjere kojima bi se u bilo kojem trenutku neprimjereno ograničio protok plina na unutarnjem tržištu, a poglavito dotok plina na pogođena tržišta;

(b)da se ne uvode mjere kojima bi se moglo ozbiljno ugroziti stanje opskrbe plinom u drugoj državi članici i

(c)da se održi prekogranični pristup infrastrukturi u skladu s Uredbom (EZ) br. 715/2009 u mjeri u kojoj je to moguće s tehničkog i sigurnosnog aspekta, u skladu s interventnim planom.

6.Ako Komisija na zahtjev nadležnog tijela ili poduzeća za prirodni plin ili na vlastitu inicijativu zaključi da su za vrijeme izvanrednog stanja u Uniji ili na regionalnoj razini mjera koju provodi određena država članica ili nadležno tijelo ili ponašanje poduzeća za prirodni plin u suprotnosti sa stavkom 5., ona od te države članice ili nadležnog tijela traži da promijeni svoju mjeru ili poduzme mjere u svrhu usklađivanja sa stavkom 5. te obavješćuje državu članicu odnosno nadležno tijelo o razlozima svojeg zahtjeva. Pritom treba na primjereni način voditi računa da u svakom trenutku bude zajamčen siguran rad plinskog sustava.

Država članica ili nadležno tijelo mora izmijeniti mjeru u roku od 3 dana od dostave zahtjeva Komisije i o tome obavješćuje Komisiju ili Komisiji navodi razloge zbog kojih se ne slaže sa zahtjevom. Komisija u tom slučaju može u roku od tri dana izmijeniti ili povući zahtjev ili sazvati sastanak s državom članicom odnosno nadležnim tijelom, uključujući Koordinacijsku skupinu za plin ako to smatra potrebnim, kako bi ispitali problem. Komisija navodi detaljno obrazloženje svojeg zahtjeva za izmjene mjera. Država članica ili nadležno tijelo u cijelosti uzimaju u obzir stajalište Komisije. Ako konačna odluka nadležnog tijela ili države članice odstupa od stajališta Komisije, nadležno tijelo ili država članica daju obrazloženje svoje odluke.

7.Komisija nakon savjetovanja s Koordinacijskom skupinom za plin utvrđuje trajni rezervni popis za radnu skupinu za praćenje koji se sastoji od industrijskih stručnjaka i predstavnika Komisije. Radna skupina za praćenje može prema potrebi raditi izvan Unije te prati dotok plina u Uniju i o tome izvješćuje, u suradnji s trećim zemljama koje isporučuju plin i obavljaju tranzit plina.

8.Nadležno tijelo Komisijinom Koordinacijskom centru za odgovor na hitne situacije (ERCC) dostavlja informacije o eventualnim potrebama za pomoć. Koordinacijski centar za odgovor na hitne situacije procjenjuje stanje u cjelini i daje savjete u pogledu pomoći koju bi trebalo pružiti najteže pogođenim državama članicama i, prema potrebi, trećim zemljama.

Članak 12.
Solidarnost

1.Ako je država članica proglasila razinu izvanrednog stanja u skladu s člankom 10. stavkom 1., svaki povećani standard opskrbe ili dodatna obveza određena poduzećima za prirodni plin u drugim državama članicama u skladu s člankom 5. stavkom 2. privremeno se smanjuje na razinu utvrđenu u članku 5. stavku 1.

2.Ako u državi članici koja je proglasila izvanredno stanje nije zadovoljena opskrba kućanstava, temeljnih socijalnih usluga i postrojenja centraliziranoga grijanja, unatoč primjeni mjere iz stavka 1., opskrba plinom kupaca koji nisu kućanstva, temeljnih socijalnih usluga i postrojenja za centralizirano grijanje u drugoj državi članici koja je izravno povezana s državom članicom koja je proglasila izvanredno stanje ne nastavlja se sve dok nije zadovoljena opskrba kućanstava, temeljnih socijalnih usluga i postrojenja centraliziranoga grijanja u državi članici koja je proglasila izvanredno stanje.

Prvi podstavak primjenjuje se na temeljne socijalne usluge i postrojenja centraliziranoga grijanja u mjeri u kojoj su oni obuhvaćeni definicijom zaštićenih kupaca u predmetnoj državi članici.

3.Nadležna tijela donose potrebne mjere kako bi se plin koji nije isporučen za kupce koji nisu kućanstva, temeljne socijalne usluge i postrojenja centraliziranoga grijanja na njihovu državnom području u situaciji opisanoj u stavku 2. mogao isporučiti državi članici u kojoj je na snazi izvanredno stanje opisano u istom stavku radi opskrbe kućanstava, temeljnih socijalnih usluga i postrojenja centraliziranoga grijanja u toj državi članici.

4.Države članice koje su izravno povezane jedna s drugom dogovaraju tehničke, pravne i financijske mehanizme za primjenu stavka 3. i opisuju ih u interventnim planovima svojih regija. Takvim mehanizmima mogu biti obuhvaćene, među ostalim, cijene plina koje će se primjenjivati, uporaba međudržavnih spojnih plinovoda, uključujući dvosmjerni kapacitet, količine plina i pokrivenost troškova nadoknade. Za provedbu obveze iz stavka 3. prednost se daje tržišnim mjerama, kao što su dražbe. U slučaju izmjene tehničkih, pravnih i financijskih mehanizama nužnih za primjenu stavka 3., u skladu s time ažurira se povezani interventni plan.

5.Stavak 2. primjenjuje se od 1. ožujka 2019.

6.    Ako države članice nisu dogovorile nužne tehničke, pravne i financijske mehanizme, Komisija može predložiti okvir za takve mjere u svojem mišljenju i odluci o planovima.

Članak 13.
Razmjena informacija

1.Predmetna poduzeća za prirodni plin tijekom izvanrednog stanja svakodnevno stavljaju na raspolaganje nadležnom tijelu posebno sljedeće informacije:

(a)predviđanja dnevne potražnje i ponude plina za sljedeća tri dana;

(b)dnevni protok plina na svim prekograničnim ulaznim i izlaznim točkama te svim točkama priključenja proizvodnog postrojenja, sustava skladišta plina ili terminala za UPP na mrežu, u milijunima kubičnih metara po danu (mil. m3/dan);

(c)razdoblje, izraženo u danima, tijekom kojeg se očekuje da će biti moguće osigurati opskrbu zaštićenih kupaca.

2.U slučaju izvanrednog stanja na regionalnoj razini ili razini Unije Komisija ima pravo zatražiti da joj nadležno tijelo bez odlaganja dostavi barem sljedeće:

(a)informacije iz stavka 1.;

(b)informacije o mjerama koje nadležno tijelo planira poduzeti i koje je već provelo u svrhu ublažavanja izvanrednog stanja te informacije o njihovoj učinkovitosti;

(c)zahtjeve upućene drugim nadležnim tijelima za poduzimanje dodatnih mjera;

(d)mjere provedene na zahtjev drugih nadležnih tijela.

3.Nadležno tijelo, što je prije moguće, a najkasnije šest tjedana nakon ukidanja izvanrednog stanja, dostavlja Komisiji detaljnu ocjenu izvanrednog stanja i učinkovitosti provedenih mjera, uključujući ocjenu utjecaja izvanrednog stanja na gospodarstvo, utjecaja na sektor električne energije i pomoći pružene i/ili primljene od Unije i njezinih država članica. Ta se ocjena stavlja na raspolaganje Koordinacijskoj skupini za plin i uzima se u obzir kod izrade ažuriranih planova prevencije i interventnih planova.

Komisija analizira ocjene nadležnih tijela i obavješćuje države članice, Europski parlament i Koordinacijsku skupinu za plin o rezultatima svoje analize u zbirnom obliku.

4.Nadležno tijelo može u opravdanim okolnostima, bez obzira na proglašenje izvanrednog stanja, tražiti od poduzeća za plin da mu dostave informacije iz stavka 1. i/ili dodatne informacije potrebne za procjenu ukupnog stanja opskrbe plinom u državi članici ili drugim državama članicama, uključujući podatke iz ugovora. Komisija može od nadležnih tijela tražiti informacije koje su dostavila poduzeća za prirodni plin.

5.Ako Komisija smatra da je opskrba plinom u regiji ili u Uniji kao cjelini pogođena ili bi mogla biti pogođena, ona može tražiti od nadležnih tijela da prikupe informacije potrebne za procjenu stanja opskrbe plinom u Uniji te da ih dostave Komisiji. Komisija svoju procjenu može podijeliti s Koordinacijskom skupinom za plin.

6.Da bi nadležna tijela i Komisija mogli ocijeniti situaciju sigurnosti opskrbe na nacionalnoj, regionalnoj razini i razini Unije, poduzeća za prirodni plin dostavljaju:

(a)predmetnim nadležnim tijelima sljedeće podatke o ugovorima o opskrbi plinom trajanja duljeg od 1 godine:

i.trajanje ugovora;

ii.ukupne, godišnje i prosječne mjesečne ugovorene količine;

iii.maksimalne ugovorene dnevne količine u slučaju uzbunjivanja ili izvanrednog stanja;

iv.ugovorene točke isporuke;

v.minimalne dnevne, mjesečne i godišnje količine plina;

vi.uvjete za obustavu isporuke plina.

(b)nadležnom tijelu i Komisiji odmah nakon njihova sklapanja ili izmjene ugovore o opskrbi plinom trajanja duljeg od jedne godine koji su sklopljeni ili izmijenjeni nakon [OP: Upišite datum stupanja na snagu ove Uredbe] kojima se pojedinačno ili zajedno s drugim ugovorima s istim dobavljačem ili njegovim povezanim društvima osigurava više od 40 % godišnje potrošnje prirodnog plina u predmetnoj državi članici. Obveza dostavljanja podataka ne primjenjuje se na izmjene koje su povezane samo s cijenom plina. Obveza dostavljanja podataka primjenjuje se i na sve trgovinske sporazume relevantne za izvršenje ugovora o opskrbi plinom.

Nadležno tijelo dostavlja Komisiji podatke iz prvog podstavka točke (a) do kraja rujna svake godine.

7.U opravdanim okolnostima, ako nadležno tijelo ili Komisija smatra da bi ugovor o opskrbi plinom koji nije obuhvaćen stavkom 6. točkom (b) ovog članka mogao utjecati na sigurnost opskrbe u državi članici, regiji ili Uniji u cjelini, nadležno tijelo države članice u kojoj poduzeće za prirodni plin koje je sklopilo ugovor posluje ili Komisija može zatražiti od poduzeća za prirodni plin da dostavi ugovor radi procjene njegova učinka na sigurnost opskrbe. Zahtjevom mogu biti obuhvaćeni i drugi trgovinski sporazumi važni za izvršenje ugovora o opskrbi plinom.

8.Nadležno tijelo kod pripreme procjene rizika, plana prevencije i interventnog plana ili njihovih ažuriranja uzima u obzir informacije zaprimljene u skladu s ovim člankom. Komisija može donijeti odluku kojom traži od nadležnog tijela da izmijeni planove na temelju informacija zaprimljenih u skladu s ovim člankom.

9.Nadležna tijela i Komisija štite tajnost poslovno osjetljivih informacija.

Članak 14.
Koordinacijska skupina za plin

1.Koordinacijska skupina za plin uspostavlja se kako bi se olakšala koordinacija mjera povezanih sa sigurnošću opskrbe plinom. Skupina je sastavljena od predstavnika država članica, posebno njihovih nadležnih tijela, te Agencije za suradnju energetskih regulatora („Agencija”), ENTSO-a za plin i predstavničkih tijela predmetne industrije i relevantnih kupaca. Komisija o sastavu Skupine odlučuje u dogovoru s državama članicama, osiguravajući da ona bude u cijelosti reprezentativna. Komisija predsjeda Skupinom. Skupina donosi svoj poslovnik.

2.Komisija se savjetuje s Koordinacijskom skupinom za plin i ona pomaže Komisiji posebno u pogledu sljedećih pitanja:

(a)sigurnosti opskrbe plinom općenito, a posebno u slučaju izvanrednog stanja;

(b)svih informacija koje su relevantne za sigurnost opskrbe plinom na nacionalnoj i regionalnoj razini te na razini Unije;

(c)najbolje prakse i mogućih smjernica za sve uključene stranke;

(d)razine sigurnosti opskrbe, referentnih vrijednosti i metodologije procjene;

(e)nacionalnih i regionalnih scenarija te scenarija na razini Unije i ispitivanja razina pripravnosti;

(f)ocjenjivanja planova prevencije i interventnih planova te provedbe mjera koje su u njima predviđene;

(g)koordinacije mjera za rješavanje izvanrednog stanja unutar Unije, s trećim zemljama koje su stranke Ugovora o osnivanju Energetske zajednice i ostalim trećim zemljama;

(h)pomoći koja je potrebna najteže pogođenim državama članicama.

3.Komisija redovito saziva sastanke Koordinacijske skupine za plin i prosljeđuje informacije primljene od nadležnih tijela, vodeći računa o tajnosti poslovno osjetljivih informacija.

Članak 15.
Suradnja s ugovornim strankama Energetske zajednice

1.Člankom 3. stavkom 2. drugom rečenicom, člankom 3. stavkom 6., člankom 4. stavcima 3., 4. i 6, člankom 5. stavkom 2., člankom 6. stavkom 1. točkom (d), člankom 7. stavkom 5. točkama (b) i (e), člankom 8. stavkom 1. točkama (e), (g), (i), člankom 8. stavkom 4. točkama (b) i (c), člankom 9. stavkom 1. točkama (j) i (m), člankom 9. stavkom 4., člankom 10. stavkom 4., člankom 11. stavkom 5. i člankom 12. stvaraju se obveze država članica prema ugovornoj stranci Energetske zajednice podložno sljedećoj proceduri:

(a)Ministarsko vijeće Energetske zajednice donosi i integrira ovu Uredbu u Energetskoj zajednici putem zajedničkog akta o sigurnosti opskrbe kojim se uvode uzajamne obveze na strani ugovornih stranaka Energetske zajednice prema državama članicama; 

(b)ugovorna stranka Energetske zajednice provodi zajednički akt i o potpunoj provedbi primjereno obavješćuje Tajništvo Energetske zajednice, uključujući zahtjev za primjenu ovog stavka kad je o njoj riječ, a

(c)Tajništvo Energetske zajednice o provedbi i zahtjevu obavješćuje Komisiju radi potvrđivanja primjenjivosti uzajamnih obveza između ugovorne stranke Energetske zajednice koja je podnijela zahtjev i država članica.

Komisija slijedom obavijesti Tajništva Energetske zajednice donosi odluku o potvrđivanju primjenjivosti uzajamnih obveza između država članica i ugovorne stranke Energetske zajednice u pogledu primjene ovog stavka i u njoj navodi datum početka primjene uzajamnih obveza.

2.    Nakon što Komisija donese odluku iz stavka 1., predstavnike predmetne ugovorne stranke Energetske zajednice poziva se na sudjelovanje na sastancima Koordinacijske skupinu za plin na kojima se raspravlja o pitanjima koja izravno utječu na ugovornu stranku i obuhvaćena su područjem primjene stavka 1.

Članak 16.
Praćenje koje provodi Komisija

Komisija stalno prati mjere za sigurnost opskrbe plinom i redovito izvješćuje Koordinacijsku skupinu za plin.

Komisija na temelju ocjena iz članka 7. stavka 5. donosi, prema potrebi, zaključke o mogućim sredstvima za povećanje sigurnosti opskrbe na razini Unije i izvješćuje Europski parlament i Vijeće o provedbi ove Uredbe te uključuje, prema potrebi, preporuke za poboljšanje ove Uredbe.

Članak 17.
Obavijesti

Procjena rizika, planovi prevencije, interventni planovi i svi drugi dokumenti dostavljaju se Komisiji elektroničkim putem posredstvom platforme CIRCABC.

Sva se korespondencija u vezi s obaviješću provodi elektroničkim putem.

Članak 18.
Izvršavanje delegiranih ovlasti

1.Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji pod uvjetima utvrđenima ovim člankom.

2.Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 6. stavka 3. i članka 7. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neograničeno razdoblje od [OP: upišite datum stupanja na snagu ove Uredbe].

3.Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 6. stavka 3. i članka 7. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Odluka proizvodi učinke dan nakon objave u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u odluci. Odlukom se ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.Čim donese delegirani akt, Komisija ga istovremeno dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću.

5.Delegirani akt donesen na temelju članka 6. stavka 3. i članka 7. stavka 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne ulože nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće uložiti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Članak 19.
Odstupanje

Ova se Uredba ne primjenjuje na Maltu i Cipar sve dok na njihovu državnom području nema opskrbe plinom. Kad je riječ o Malti i Cipru, za mogućnosti izbora koji su im na temelju odredaba u nastavku na raspolaganju moraju se odlučiti u utvrđenom razdoblju koje započinje datumom prve isporuke plina na njihovo državno područje, a u istom se roku moraju izvršiti i obveze predviđene tim odredbama:

(a)za članak 2. drugi stavak točku (1), članak 3. stavak 2., članak 6. stavak 6. i članak 13. stavak 6. točku (a): 12 mjeseci;

(a)za članak 5. stavak 1.: 18 mjeseci;

(b)za članak 7. stavak 4.: 24 mjeseca;

(c)za članak 4. stavak 4.: 36 mjeseci;

(d)za članak 4. stavak 1.: 48 mjeseci.

Članak 20.
Stavljanje izvan snage

Uredba (EU) br. 994/2010 stavlja se izvan snage.

Upućivanja na Uredbu stavljenu izvan snage shvaćaju se kao upućivanja na ovu Uredbu i tumače u skladu s korelacijskom tablicom u Prilogu VIII. 

Članak 21.
Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu

(1) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću, COM (2014) 330 završna verzija.

(2) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija te Europskoj investicijskoj banci, COM(2015) 80 završna verzija.

(3) Pristup koridora znači da bi sve države članice uz plinovod trebale ocijeniti sve moguće prekogranične koristi trajnog povratnog protoka na plinovodu.

(4) https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/SWD%202014%20325%20Implementation%20of%20the%20Gas%20SoS%20Regulation%20en.pdf

(5) Izvor: Europska komisija

(6) Popis ispitanika koji su poslali odgovor: https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/List%20of%20stakeholders%20FOR%20PUBLICATION%20-%20updated%2018%2006.pdf  

(7) Studija o ulozi skladištenja plina na unutarnjem tržištu i o osiguranju sigurnosti opskrbe, pripremili REF4E, Mercados, E-Bridge za DG ENER. https://ec.europa.eu/energy/sites/ener/files/documents/REPORT-Gas%20Storage-20150728.pdf

(8) „Gospodarska analiza troškova i koristi različitih pristupa jačanju pregovaračkog položaja kupaca iz EU-a na veleprodajnim tržištima prirodnog plina”. Komisija će objaviti studiju na svojim internetskim stranicama.

(9) Hidraulični izračun rezultat je simulacije primjenom matematičkog modela kojim se opisuje transport plina u mreži (nacionalnoj ili regionalnoj) uzimajući u obzir njegovu topologiju i fizičke značajke. Modelom se uzimaju u obzir ograničenja zbog pritiska na točkama isporuke i profili potražnje. Simulacijom scenarija N – 1 s hidrauličnim modelom može se saznati može li plin dostupan u sustavu stići do svih točaka isporuke u slučaju poremećaja u najvećem plinskom infrastrukturnom objektu.

(10) Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu te stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009, SL L 115, 25.4.2013., str. 39.

(11) SL C , , str. .

(12) SL C , , str. .

(13) COM(2014) 654 završna verzija.

(14) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija te Europskoj investicijskoj banci, COM(2015) 80 završna verzija.

(15) Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ (SL L 211, 14.8.2009, str. 94.).

(16) Direktiva Vijeća 2008/114/EZ od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju i označivanju europske kritične infrastrukture i procjeni potrebe poboljšanja njezine zaštite (SL L 345, 23.12.2008., str. 75.).

(17) Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu i stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (SL L 115, 25.4.2013., str. 39.).

(18) Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 24.).

(19) Uredba Komisije (EU) br. 312/2014 оd 26. ožujka 2014. o uspostavljanju mrežnih pravila o uravnoteženju plina transportnih mreža (SL L 91, 27.3.2014., str. 15.).

(20) Odluka br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20.12.2013., str. 24.).

(21) Direktiva 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ (SL L 211, 14.8.2009., str. 94.).

(22) Uredba (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1775/2005 (SL L 211, 14.8.2009., str. 36.).

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 16.2.2016.

COM(2016) 52 final

PRILOZI

PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010

{SWD(2016) 25 final}
{SWD(2016) 26 final}

PRILOZI

PRIJEDLOGU UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010

PRILOG I.

Regionalna suradnja

Regije iz članka 3. stavka 7. su sljedeće:

–Sjeverozapad: Ujedinjena Kraljevina i Irska,

–Sjever-jug zapadne Europe: Belgija, Francuska, Luksemburg, Španjolska, Nizozemska i Portugal,

–Južni plinski koridor: Bugarska, Grčka i Rumunjska,

–Središte-istok: Češka, Njemačka, Poljska i Slovačka,

–Jugoistok: Austrija, Hrvatska, Mađarska, Italija i Slovenija,

–Baltičko energetsko tržište I (BEMIP I): Estonija, Finska, Latvija i Litva,

–Baltičko energetsko tržište II (BEMIP II): Danska i Švedska,

–Cipar,

–Malta, sve dok nije povezana s drugom državom članicom. Ako se Malta poveže s drugom državom članicom, smatrat će se da je dio regije te države članice.

PRILOG II.

Izračun formule N – 1

1.Definicija formule N – 1

Formulom N – 1 opisuje se sposobnost tehničkog kapaciteta plinske infrastrukture, kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 18. Uredbe (EZ) br. 715/2009, da zadovolji ukupnu potražnju za plinom u izračunanom području u slučaju poremećaja najvećeg pojedinačnog plinskog infrastrukturnog objekta u danu iznimno visoke potražnje za plinom kakva se prema statističkoj vjerojatnosti javlja jedanput u 20 godina. 

Plinska infrastruktura obuhvaća mrežu za transport plina, uključujući međudržavne spojne plinovode i proizvodna postrojenja, terminale za UPP i sustave skladišta plina povezane s izračunanim područjem.

Tehnički kapacitet sve preostale raspoložive plinske infrastrukture u slučaju poremećaja najvećeg pojedinačnog plinskog infrastrukturnog objekta odgovara najmanje ukupnoj dnevnoj potražnji za plinom izračunanog područja u danu iznimno visoke potražnje za plinom kakva se prema statističkoj vjerojatnosti javlja jedanput u 20 godina.

Rezultati dobiveni formulom N – 1, kako su izračunani u nastavku, moraju iznositi najmanje 100 %.

2.Metoda izračuna formule N – 1

, N – 1 ≥ 100 %

Parametri koji se upotrebljavaju za izračun moraju biti jasno opisani i opravdani.

Za izračun EPm dostavljaju se detaljni popis ulaznih točaka i njihovi pojedinačni kapaciteti.

3.Definicije parametara formule N – 1

„Izračunano područje” znači geografsko područje za koje se izračunava formula N – 1, kako ga je odredilo nadležno tijelo.

Definicija na strani potražnje 

„Dmax” znači ukupna dnevna potražnja za plinom (u mil. m3/dan) izračunanog područja u danu iznimno visoke potražnje za plinom kakva se prema statističkoj vjerojatnosti javlja jedanput u 20 godina.

Definicije na strani ponude 

„EPm”: tehnički kapacitet ulaznih točaka (u mil. m3/dan), osim proizvodnih postrojenja, terminala za UPP i sustava skladišta plina obuhvaćenih parametrima Pm, Sm i UPPm, znači ukupan zbroj tehničkog kapaciteta svih graničnih ulaznih točaka koje mogu isporučiti plin u izračunano područje.

„Pm”: najveći tehnički proizvodni kapacitet (u mil. m3/dan) znači ukupan zbroj najvećeg tehničkog dnevnog proizvodnog kapaciteta svih postrojenja za proizvodnju plina koji se može dopremiti do ulaznih točaka u izračunanom području.

„Sm”: najveći tehnički kapacitet dobave iz skladišta (u mil. m3/dan) znači ukupan zbroj najvećeg tehničkog dnevnog kapaciteta povlačenja svih sustava skladišta koji se može dopremiti do ulaznih točaka izračunanog područja, uzimajući u obzir njihova fizička svojstva.

„UPPm”: najveći tehnički kapacitet terminala za UPP (u mil. m3/dan) znači ukupan zbroj najvećeg tehničkog dnevnog kapaciteta otpreme svih terminala za UPP u izračunanom području, uzimajući u obzir kritične elemente kao što su pražnjenje, pomoćne službe, privremeno skladištenje i ponovno uplinjavanje UPP-a te tehnički kapacitet otpreme u sustav.

„Im” znači tehnički kapacitet najvećeg pojedinačnog plinskog infrastrukturnog objekta (u mil. m3/dan) s najvećim kapacitetom opskrbe izračunanog područja. Više plinskih infrastrukturnih objekata koji su povezani sa zajedničkom dobavnom („upstream”) ili opskrbnom („downstream”) infrastrukturom i koji se ne mogu odvojeno koristiti smatraju se jednim plinskim infrastrukturnim objektom.

4.Izračun formule N – 1 primjenom mjera na strani potražnje

, N – 1 ≥ 100 %

Definicija na strani potražnje

„Deff” znači dio (u mil. m3/dan) parametra Dmax koji se u slučaju poremećaja u opskrbi može dostatno i na vrijeme pokriti tržišnim mjerama na strani potražnje u skladu s člankom 8. stavkom 1. točkom (c) i člankom 4. stavkom 2.

5.Izračun formule N – 1 na regionalnoj razini

Izračunano područje iz točke 3. proširuje se na odgovarajuću regionalnu razinu. Primjenjuju se regije navedene u Prilogu I. Za izračunavanje formule N – 1 na regionalnoj razini upotrebljava se najveći pojedinačni plinski infrastrukturni objekt od zajedničkog interesa. Najveći pojedinačni plinski infrastrukturni objekt od zajedničkog interesa za regiju je najveći pojedinačni plinski infrastrukturni objekt u regiji koji izravno ili neizravno doprinosi opskrbi plinom država članica te regije i definira se u procjeni rizika.

Regionalni izračun N – 1 može zamijeniti nacionalni izračun N – 1 samo ako se iz zajedničke procjene rizike pokaže da je najveći pojedinačni plinski infrastrukturni objekt od zajedničkog interesa veoma značajan za opskrbu plinom svih uključenih država članica.

Za izračune iz članka 6. stavka 1. upotrebljava se najveći pojedinačni plinski infrastrukturni objekt od zajedničkog interesa za regije navedene u Prilogu I.

PRILOG III.

Trajni dvosmjerni kapacitet

1.Kako bi omogućili ili pojačali dvosmjerni kapacitet međudržavnog spojnog plinovoda ili ostvarili ili produljili izuzeće od te obveze, operatori transportnih sustava s obje strane međudržavnog spojnog plinovoda dostavljaju svojim nadležnim tijelima (predmetna nadležna tijela), nakon savjetovanja sa svim operatorima transportnog sustava uz plinski koridor, sljedeće:

(a)prijedlog trajnog dvosmjernog kapaciteta za povratni smjer (fizički povratni kapacitet) ili

(b)zahtjev za izuzeće od obveze omogućivanja dvosmjernog kapaciteta.

Ti se podnesci dostavljaju najkasnije 1. prosinca 2018. za sve postojeće međudržavne spojne plinovode u trenutku stupanja na snagu ove Uredbe i nakon dovršetka faze studije izvedivosti, ali prije početka faze izrade detaljnog tehničkog projekta za nove međudržavne spojne plinovode.

2.Prijedlog za omogućivanje ili jačanje povratnog kapaciteta ili zahtjev za odobrenje ili produljenje izuzeća temelji se na procjeni potražnje na tržištu, projekcijama ponude i potražnje, studiji izvedivosti, troškovima povratnog kapaciteta, uključujući pripadajuće ojačanje transportnog sustava, i koristima za sigurnost opskrbe, istodobno uzimajući u obzir mogući doprinos povratnog kapaciteta zadovoljenju infrastrukturnog standarda iz članka 4. Prijedlog uključuje analizu troškova i koristi izrađenu na temelju metodologije u skladu s člankom 11. Uredbe (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća 1 .

3.Predmetna se nadležna tijela po primitku prijedloga ili zahtjeva za izuzeće bez odgode savjetuju o prijedlogu ili o zahtjevu za izuzeće s nadležnim tijelima duž plinskog koridora, s Agencijom i Komisijom. Tijela s kojima je provedeno savjetovanje mogu donijeti mišljenje u roku od četiri mjeseca od primitka zahtjeva za savjetovanje.

4.U roku od dva mjeseca od isteka razdoblja iz točke 3., predmetna nadležna tijela na temelju procjene rizika, informacija iz točke 2., mišljenja zaprimljenih nakon savjetovanja u skladu s točkom 3. i uzimajući u obzir sigurnost opskrbe plinom i doprinos unutarnjem tržištu plina donose zajedničku odluku koja može biti sljedeća:

(a)da prihvaćaju prijedlog povratnog kapaciteta; takva odluka sadržava analizu troškova i koristi, prekograničnu raspodjelu troškova, rok za provedbu i mehanizme za njezinu naknadnu uporabu ili

(b)da će odobriti ili produljiti privremeno izuzeće na razdoblje od najdulje četiri godine ako se analizom troškova i koristi uključenom u odluku utvrdi da se povratnim kapacitetom ne bi pojačala sigurnost opskrbe nikoje države članice duž plinskog koridora ili da bi troškovi ulaganja bili znatno veći od mogućih koristi za sigurnost opskrbe ili

(c)da će tražiti da operator transportnog sustava izmijeni i ponovno podnese svoj prijedlog ili zahtjev za izuzeće.

5.Predmetna nadležna tijela bez odgode dostavljaju zajedničku odluku nadležnim tijelima duž plinskog koridora, Agenciji i Komisiji, uključujući mišljenja zaprimljena nakon savjetovanja u skladu s točkom 4.

6.U roku od dva mjeseca od primitka zajedničke odluke, nadležna tijela država članica duž plinskog koridora mogu iznijeti svoje prigovore na zajedničku odluku i dostaviti ih nadležnim tijelima koja su donijela odluku te Agenciji i Komisiji. Prigovori su ograničeni na činjenice i ocjenu, posebno odluku o prekograničnoj raspodjeli troškova o kojoj nije provedeno savjetovanje u skladu s točkom 4.

7.U roku od tri mjeseca od primitka zajedničke odluke u skladu s točkom 5., Agencija donosi mišljenje o svim elementima zajedničke odluke uzimajući u obzir sve prigovore i dostavlja mišljenje svim nadležnim tijelima duž plinskog koridora i Komisiji.

8.U roku od četiri mjeseca od primitka mišljenja Agencije u skladu s točkom 7., Komisija može donijeti odluku kojom traži izmjene zajedničke odluke.

9.Ako predmetna nadležna tijela nisu mogla donijeti zajedničku odluku u roku navedenom u točki 4., ona o tome obavješćuju Agenciju i Komisiju na dan isteka roka. U roku od dva mjeseca od primitka ove informacije Agencija donosi mišljenje s prijedlogom kojim su obuhvaćeni svi elementi zajedničke odluke iz točke 4. i dostavlja to mišljenje predmetnim nadležnim tijelima i Komisiji.

10.U roku od četiri mjeseca od primitka mišljenja koje je Agencija donijela u skladu s točkom 9., Komisija donosi odluku kojom su obuhvaćeni svi elementi zajedničke odluke navedeni u točki 4. uzimajući u obzir to mišljenje. Ako Komisija zatraži dodatne informacije, rok od 4 mjeseca počinje teći na dan primitka potpunih traženih informacija. To se razdoblje može produljiti za dodatna dva mjeseca uz suglasnost svih predmetnih nadležnih tijela.

11.Komisija, nadležna tijela i operatori transportnog sustava štite tajnost poslovno osjetljivih informacija.

12.Izuzeće od obveze omogućivanja dvosmjernog kapaciteta odobreno u skladu s Uredbom (EU) br. 944/2010 ostaje na snazi do 1. prosinca 2018. osim ako trajanje ističe prije.

PRILOG IV.

Predložak za procjenu rizika

Sljedeći predložak ispunjava se na engleskom jeziku.

Opće informacije

–Države članice u regiji

–Imena nadležnih tijela koja sudjeluju u pripremi ove procjene rizika 2

1.Opis sustava

1.1.Ukratko opišite regionalni plinski sustav navodeći sljedeće:

(a)glavni podaci o potrošnji plina 3 : ukupna godišnja potrošnja plina (milijarde m3) i podjela po vrsti potrošača 4 , vršna potražnja (ukupna i podjela prema kategoriji potrošača u mil. m3/dan);

(b)opišite funkcioniranje plinskog sustava u regiji: glavne tokove (ulaz/izlaz/tranzit), infrastrukturni kapacitet na točkama ulaza u regiju i izlaza iz regije i po državi članici, uključujući stopu iskorištenosti, terminale za UPP (najveći dnevni kapacitet, stopa iskorištenosti i režim pristupa) itd. U mjeri u kojoj je to važno za države članice u regiji uključite sustav za niskokalorični plin;

(c)podjela izvora za uvoz plina po državi podrijetla 5 ;

(d)opišite ulogu sustava skladišta plina važnih za regiju, uključujući prekogranični pristup:

(1)skladišni kapacitet (ukupni i radni plin) u odnosu na potražnju u sezoni grijanja;

(2)najveći dnevni kapacitet povlačenja na različitim razinama punjenja (u idealnom slučaju s punim skladištima i razinama na kraju sezone);

(e)opišite ulogu domaće proizvodnje u regiji:

(1)vrijednost proizvodnje u odnosu na ukupnu godišnju potrošnju plina;

(2)najveći dnevni proizvodni kapacitet;

(f)opišite ulogu plina u proizvodnji električne energije (npr. važnost, uloga plina kao rezerve za obnovljive izvore energije), uključujući kapacitet proizvodnje električne energije iz plina (ukupno (MWe) i kao postotak ukupnog kapaciteta proizvodnje električne energije) i kogeneraciju (ukupno (MWe) i kao postotak ukupnog kapaciteta proizvodnje električne energije).

1.2.Ukratko opišite plinski sustav po državi članici uključujući sljedeće:

(a)glavni podaci o potrošnji plina: ukupna godišnja potrošnja plina (milijarde m3) i podjela po vrsti potrošača, vršna potražnja (u mil. m3/dan);

(b)opišite funkcioniranje plinskog sustava na nacionalnoj razini, uključujući infrastrukture (u mjeri u kojoj to nije obuhvaćeno točkom 1.1.b.). Ako je primjenjivo, uključite sustav za niskokalorični plin;

(c)navedite ključnu infrastrukturu važnu za sigurnost opskrbe;

(d)podjela izvora za uvoz plina po državi podrijetla na nacionalnoj razini;

(e)opišite ulogu skladišta u državi članici i uključite sljedeće:

(1)skladišni kapacitet (ukupni i radni) u odnosu na potražnju u sezoni grijanja;

(2)najveći dnevni kapacitet povlačenja na različitim razinama punjenja (u idealnom slučaju s punim skladištima i razinama na kraju sezone);

(a)opišite ulogu domaće proizvodnje i uključite sljedeće:

(1)vrijednost proizvodnje u odnosu na ukupnu godišnju potrošnju plina;

(2)najveći dnevni proizvodni kapacitet;

(a)opišite ulogu plina u proizvodnji električne energije (npr. važnost, uloga plina kao rezerve za obnovljive izvore energije), uključujući kapacitet proizvodnje električne energije iz plina (ukupno (MWe) i kao postotak ukupnog kapaciteta proizvodnje električne energije) i kogeneraciju (ukupno (MWe) i kao postotak ukupnog kapaciteta proizvodnje električne energije).

2.Infrastrukturni standard (članak 4.)

Opišite kako se zadovoljava infrastrukturni standard, uključujući glavne vrijednosti koje se upotrebljavaju za formulu N – 1 i alternativne mogućnosti za zadovoljavanje tog standarda (sa susjednim državama članicama, mjere na strani potražnje) i postojeće dvosmjerne kapacitete na sljedeći način:

2.1.Regionalna razina

Formula N – 1

(a)Utvrđivanje najvećeg pojedinačnog plinskog infrastrukturnog objekta od zajedničkog interesa za regiju;

(b)izračun formule N – 1 na regionalnoj razini;

(c)opis vrijednosti upotrijebljenih za sve elemente u formuli, uključujući vrijednosti korištene za izračun formule (npr. za EPm navedite kapacitet za sve ulazne točke koje se uzimaju u obzir u okviru ovog parametra);

(d)navedite korištene metodologije i pretpostavke, ako ih ima, za izračun parametara u formuli (npr. Dmax) (detaljna objašnjenja navedena su u prilozima).

2.2.Nacionalna razina (opisuje se po državi članici u regiji)

(a)Formula N – 1

(1)Utvrđivanje najvećeg pojedinačnog plinskog infrastrukturnog objekta;

(2)izračun formule N – 1 na nacionalnoj razini;

(3)opis vrijednosti upotrijebljenih za sve elemente u formuli, uključujući vrijednosti korištene za izračun formule (npr. za EPm navedite kapacitet za sve ulazne točke koje se uzimaju u obzir u okviru ovog parametra);

(4)ako ih ima, navedite korištene metodologije za izračun parametara u formuli (npr. Dmax) (detaljna objašnjenja navedena su u prilozima);

(5)objasnite rezultate izračuna formule N – 1 uzimajući u obzir razinu skladišta na 30 % i 100 % njihova ukupnog kapaciteta;

(6)objasnite glavne rezultate scenarija simulacije izračuna N – 1 uporabom hidrauličnog modela;

(7)ako država članica tako odluči, izračun formule N – 1 uporabom mjera na strani potražnje:

–izračun formule N – 1 u skladu s točkom 5. Priloga II.,

–opis vrijednosti upotrijebljenih za sve elemente u formuli, uključujući vrijednosti korištene za izračun formule (ako su različite od vrijednosti iz točke 2.2.(a).(3)),

–ako ih ima, navedite korištene metodologije za izračun parametara u formuli (npr. Dmax) (detaljna objašnjenja navedena su u prilozima),

–objasnite koje su tržišne mjere na strani potražnje donesene / bit će donesene za nadoknadu poremećaja u opskrbi i njegova očekivanog učinka (Deff);

(8)ako su tako dogovorila nadležna tijela susjednih država članica, zajednički izračun standarda N – 1:

–izračun formule N – 1 u skladu s točkom 5. Priloga II.,

–opis vrijednosti upotrijebljenih za sve elemente u formuli, uključujući vrijednosti korištene za izračun formule (ako su različite od vrijednosti iz točke 2.2.(a).(3)),

–navedite korištene metodologije i pretpostavke, ako ih ima, za izračun parametara u formuli (npr. Dmax) (detaljna objašnjenja navedena su u prilozima),

–objasnite osigurava li se dogovorenim mehanizmima ispunjenje obveze N – 1;

(a)dvosmjerni kapacitet

(1)navedite točke međusobnog povezivanja opremljene s dvosmjernim kapacitetom i najveći kapacitet takvih dvosmjernih protoka;

(2)navedite mehanizme kojima se uređuje takav povratni kapacitet (npr. kapacitet s mogućnošću prekida);

(3)navedite točke međusobnog povezivanja za koje je odobreno izuzeće u skladu s člankom 4. stavkom 4., trajanje izuzeća i osnovu na temelju koje je odobreno.

3.Utvrđivanje rizika

Opišite izvore rizika koji bi mogli imati negativni učinak na sigurnost opskrbe plinom u predmetnoj državi članici i/ili regiji, vjerojatnost njihove pojave i posljedice.

Nesveobuhvatan popis vrsta izvora rizika:

politički

–poremećaj opskrbe iz trećih zemalja iz različitih razloga,

–politički nemiri (u zemlji podrijetla ili tranzitnoj zemlji),

–rat / građanski rat (u zemlji podrijetla ili tranzitnoj zemlji),

–terorizam;

tehnološki

–eksplozija/požari,

–požari (u određenom objektu),

–curenje,

–neodržavanje,

–kvar na opremi (nemogućnost pokretanja, kvar za vrijeme rada itd.),

–manjak električne energije (ili drugog izvora energije),

–kvar IKT-a (kvar hardvera ili problemi sa softverom, internet, problemi sa SCADAom itd.),

–kibernetički napad,

–učinak zbog radova kopanja (iskapanje, zabijanje metalnih ili betonskih stupova u zemlju), radovi na temeljima itd.;

komercijalni/tržišni/financijski

–ugovori s dobavljačima iz trećih zemalja,

–trgovački sporovi,

–infrastrukturu važnu za sigurnost opskrbe kontroliraju subjekti iz trećih zemalja, što bi moglo podrazumijevati, među ostalim, rizike od nedovoljnih ulaganja, ugrožavanje diversifikacije ili nepoštovanje prava EU-a,

–nestabilnost cijena,

–nedovoljna ulaganja,

–iznenadni, neočekivani rast potražnje,

–drugi rizici koji bi mogli dovesti do strukturnih problema;

društveni

–štrajk (u različitih povezanim sektorima, kao što su sektor plina, luke, promet itd.),

–sabotaža,

–vandalizam,

–krađa;

prirodni

–potresi,

–odroni tla,

–poplave (obilne kiše, rijeke),

–oluje (more),

–snježne lavine,

–izvanredni vremenski uvjeti,

–požari (izvan objekta, primjerice u obližnjim šumama, livadama itd.).

3.1.Regionalna razina

(a)Navedite relevantne izvore rizika za regiju, uključujući njihovu vjerojatnost i učinak te odnos i korelaciju rizika između država članica, prema potrebi;

(b)opišite kriterije koji se upotrebljavaju za utvrđivanje izloženosti sustava velikim/neprihvatljivim rizicima;

(c)utvrdite popis relevantnih scenarija rizika u skladu s izvorima rizika i opišite kako je izvršen odabir;

(d)navedite u kojoj su se mjeri razmatrali scenariji koje je izradio ENTSO za plin.

3.2.Nacionalna razina (u relevantnoj mjeri)

(a)Utvrdite relevantne izvore rizika za državu članicu, uključujući njihovu vjerojatnost i učinak;

(b)opišite kriterije koji se upotrebljavaju za utvrđivanje izloženosti sustava velikim/neprihvatljivim rizicima;

(c)utvrdite popis relevantnih scenarija rizika u skladu s izvorima rizika i vjerojatnost njihove pojave i opišite kako je izvršen odabir.

4.Analiza i procjena rizika

Analizirajte skup relevantnih scenarija rizika utvrđenih u točki 3. Uključite u simulaciju scenarija rizika postojeću sigurnost mjera opskrbe, kao što su, među ostalim, standard N – 1 i standard opskrbe. Scenarij za svaki rizik:

(a)detaljno opišite scenarij rizika, uključujući sve pretpostavke i, ako je primjenjivo, metodologije za njihov izračun;

(b)detaljno opišite rezultate provedenih simulacija, uključujući brojčano izražene učinke (npr. količine nedostavljenog plina, socioekonomski učinci, učinci na centralizirano grijanje, učinci na proizvodnju električne energije).

5.Zaključci

Opišite glavne rezultate procjene rizika, uključujući identifikaciju scenarija rizika koji zahtijevaju poduzimanje dodatnih mjera.

PRILOG V.

Predlošci za planove

Sljedeći predlošci ispunjavaju se na engleskom jeziku.

Predložak plana prevencije

Opće informacije

–Države članice u regiji

–Imena nadležnih tijela koja sudjeluju u pripremi ovog plana 6

1.Opis sustava

1.1.Ukratko opišite regionalni plinski sustav navodeći sljedeće:

(a)glavni podaci o potrošnji plina 7 : ukupna godišnja potrošnja plina (milijarde m3) i podjela po vrsti potrošača 8 , vršna potražnja (ukupna i podjela prema kategoriji potrošača u mil. m3/dan);

(b)opišite funkcioniranje plinskog sustava u regiji: glavne tokove (ulaz/izlaz/tranzit), infrastrukturni kapacitet na točkama ulaza u regiju i izlaza iz regije i po državi članici, uključujući stopu iskorištenosti, terminale za UPP (najveći dnevni kapacitet, stopa iskorištenosti i režim pristupa) itd. U mjeri u kojoj je to važno za države članice u regiji uključite sustav za niskokalorični plin;

(c)podjela izvora za uvoz plina po državi podrijetla 9 ;

(d)opišite ulogu sustava skladišta plina važnih za regiju, uključujući prekogranični pristup:

(1)skladišni kapacitet (ukupni i radni plin) u odnosu na potražnju u sezoni grijanja;

(2)najveći dnevni kapacitet povlačenja na različitim razinama punjenja (u idealnom slučaju s punim skladištima i razinama na kraju sezone);

(e)opišite ulogu domaće proizvodnje u regiji:

(1)vrijednost proizvodnje u odnosu na ukupnu godišnju potrošnju plina;

(2)najveći dnevni proizvodni kapacitet;

(f)opišite ulogu plina u proizvodnji električne energije (npr. važnost, uloga plina kao rezerve za obnovljive izvore energije), uključujući kapacitet proizvodnje električne energije iz plina (ukupno (MWe) i kao postotak ukupnog kapaciteta proizvodnje električne energije) i kogeneraciju (ukupno (MWe) i kao postotak ukupnog kapaciteta proizvodnje električne energije).

1.2.Ukratko opišite plinski sustav po državi članici uključujući sljedeće:

(a)glavni podaci o potrošnji plina: ukupna godišnja potrošnja plina (milijarde m3) i podjela po vrsti potrošača, vršna potražnja (u mil. m3/dan);

(b)opišite funkcioniranje plinskog sustava na nacionalnoj razini, uključujući infrastrukture (u mjeri u kojoj to nije obuhvaćeno točkom 1.1.b.). Ako je primjenjivo, uključite sustav za niskokalorični plin;

(c)navedite ključnu infrastrukturu važnu za sigurnost opskrbe;

(d)podjela izvora za uvoz plina po državi podrijetla na nacionalnoj razini;

(e)opišite ulogu skladišta u državi članici i uključite sljedeće:

(1)skladišni kapacitet (ukupni i radni) u odnosu na potražnju u sezoni grijanja;

(2)najveći dnevni kapacitet povlačenja na različitim razinama punjenja (u idealnom slučaju s punim skladištima i razinama na kraju sezone);

(f)opišite ulogu domaće proizvodnje i uključite sljedeće:

(1)vrijednost proizvodnje u odnosu na ukupnu godišnju potrošnju plina;

(2)najveći dnevni proizvodni kapacitet;

(g)opišite ulogu plina u proizvodnji električne energije (npr. važnost, uloga plina kao rezerve za obnovljive izvore energije), uključujući kapacitet proizvodnje električne energije iz plina (ukupno (MWe) i kao postotak ukupnog kapaciteta proizvodnje električne energije) i kogeneraciju (ukupno (MWe) i kao postotak ukupnog kapaciteta proizvodnje električne energije).

2.Sažetak procjene rizika

Ukratko opišite rezultate procjene rizika provedene u skladu s člankom 6. uključujući sljedeće:

(a)popis ocijenjenih scenarija i kratak opis pretpostavki koje se primjenjuju za svaki scenarij te utvrđene rizike/nedostatke;

(b)glavne zaključke procjene rizika.

3.Infrastrukturni standard (članak 4.)

Opišite kako se zadovoljava infrastrukturni standard, uključujući glavne vrijednosti koje se upotrebljavaju za formulu N – 1 i alternativne mogućnosti za zadovoljavanje tog standarda (sa susjednim državama članicama, mjere na strani potražnje) i postojeće dvosmjerne kapacitete na sljedeći način:

3.1.Regionalna razina

Formula N – 1

(a)Utvrđivanje najvećeg pojedinačnog plinskog infrastrukturnog objekta od zajedničkog interesa za regiju;

(b)izračun formule N – 1 na regionalnoj razini;

(c)opis vrijednosti upotrijebljenih za sve elemente u formuli, uključujući vrijednosti korištene za izračun formule (npr. za EPm navedite kapacitet za sve ulazne točke koje se uzimaju u obzir u okviru ovog parametra);

(d)navedite korištene metodologije i pretpostavke, ako ih ima, za izračun parametara u formuli (npr. Dmax) (detaljna objašnjenja navedena su u prilozima).

3.2.Nacionalna razina

(a)Formula N – 1

(1)Utvrđivanje najvećeg pojedinačnog plinskog infrastrukturnog objekta;

(2)izračun formule N – 1 na nacionalnoj razini;

(3)opis vrijednosti upotrijebljenih za sve elemente u formuli, uključujući vrijednosti korištene za izračun formule (npr. za EPm navedite kapacitet za sve ulazne točke koje se uzimaju u obzir u okviru ovog parametra);

(4)ako ih ima, navedite korištene metodologije za izračun parametara u formuli (npr. Dmax) (detaljna objašnjenja navedena su u prilozima);

(5)ako država članica tako odluči, izračun formule N – 1 uporabom mjera na strani potražnje:

–izračun formule N – 1 u skladu s točkom 5. Priloga II.,

–opis vrijednosti upotrijebljenih za sve elemente u formuli, uključujući vrijednosti korištene za izračun formule (ako su različite od vrijednosti iz točke 3.2.(a).(3)),

–ako ih ima, navedite korištene metodologije za izračun parametara u formuli (npr. Dmax) (detaljna objašnjenja navedena su u prilozima),

–objasnite koje su tržišne mjere na strani potražnje donesene / bit će donesene za nadoknadu poremećaja u opskrbi i njegova očekivanog učinka (Deff);

(6)ako su tako dogovorila nadležna tijela susjednih država članica, zajednički izračun standarda N – 1:

–izračun formule N – 1 u skladu s točkom 5. Priloga II.,

–opis vrijednosti upotrijebljenih za sve elemente u formuli, uključujući vrijednosti korištene za izračun formule (ako su različite od vrijednosti iz točke 3.2.(a).(3));

–navedite korištene metodologije i pretpostavke, ako ih ima, za izračun parametara u formuli (npr. Dmax) (detaljna objašnjenja navedena su u prilozima);

–objasnite osigurava li se dogovorenim mehanizmima ispunjenje obveze N – 1;

(b)dvosmjerni kapacitet

(1)Navedite točke međusobnog povezivanja opremljene s dvosmjernim kapacitetom i najveći kapacitet takvih dvosmjernih protoka;

(2)navedite mehanizme kojima se uređuje takav povratni kapacitet (npr. kapacitet s mogućnošću prekida);

(3)navedite točke međusobnog povezivanja za koje je odobreno izuzeće u skladu s člankom 4. stavkom 4., trajanje izuzeća i osnovu na temelju koje je odobreno.

4.Usklađenost sa standardom opskrbe (članak 5.)

Ovdje opišite koje su mjere donesene u svakoj državi članici za usklađivanje sa standardom opskrbe i sa svakim povećanjem standarda opskrbe ili dodatnim obvezama određenima iz razloga sigurnosti opskrbe plinom:

(a)primijenjena definicija zaštićenih kupaca, uključujući obuhvaćene kategorije potrošača i njihovu godišnju potrošnju plina (po kategoriji, neto vrijednosti i postotku nacionalne godišnje krajnje potrošnje plina);

(b)količine plina potrebne za usklađivanje sa standardnom opskrbe u skladu sa scenarijima opisanima u članku 5. stavku 1. prvom podstavku;

(c)kapacitet potreban za usklađivanje sa standardnom opskrbe u skladu sa scenarijima opisanima u članku 5. stavku 1. prvom podstavku;

(d)uspostavljene mjere za usklađivanje sa standardom opskrbe:

(1)opis mjere/mjera;

(2)na koga su usmjerene;

(3)ako postoji, opišite ex-ante sustav praćenja usklađenosti sa standardom opskrbe;

(4)sustav kazni, ako je primjenjivo;

(5)za svaku mjeru opišite sljedeće:

–gospodarski učinak, djelotvornost i učinkovitost mjere,

–učinak mjere na okoliš,

–učinak mjera na potrošača;

(6)u slučaju primjene netržišnih mjera (za svaku mjeru):

–obrazložite zašto je mjera potrebna (tj. zašto se sigurnost opskrbe ne može postići samo tržišnim mjerama),

–obrazložite zašto je mjera proporcionalna (tj. zašto je netržišna mjera najmanje ograničavajuće sredstvo za postizanje predviđenog učinka),

–navedite analizu učinaka takve mjere:

(a)na sigurnost opskrbe druge države članice;

(b)na nacionalno tržište;

(c)na unutarnje tržište;

(7)u slučaju mjera uvedenih nakon [OP: upišite datum stupanja na snagu ove Uredbe], navedite poveznicu na javnu procjenu učinka mjera provedenu u skladu s člankom 8. stavkom 4.;

(e)prema potrebi opišite povećani standard opskrbe ili dodatnu obvezu određenu iz razloga sigurnosti opskrbe plinom:

(1)opis mjere/mjera;

(2)obrazložite zašto je mjera potrebna (tj. zašto je potrebno povećati standard opskrbe i, u slučaju primjene netržišnih mjera, zašto se sigurnost opskrbe ne može postići samo tržišnim mjerama);

(3)obrazložite zašto je mjera proporcionalna (tj. zašto je povećanje standarda opskrbe odnosno dodatna obveza najmanje ograničavajuće sredstvo za postizanje željenog učinka i, u slučaju primjene netržišnih mjera, zašto je netržišna mjera najmanje ograničavajuće sredstvo za postizanje željenog učinka);

(4)na koga su usmjerene;

(5)zahvaćene količine plina i kapaciteti;

(6)mehanizam za njegovo smanjenje na uobičajene vrijednosti u duhu solidarnosti i u skladu s člankom 12.;

(7)navedite kako je ova mjera u skladu s uvjetima iz članka 5. stavka 2.

5.Preventivne mjere

Opišite koje su preventivne mjere uspostavljene ili će biti donesene, uključujući one koje se odnose na niskokalorični plin:

(a)opišite svaku donesenu preventivnu mjeru za svaki utvrđeni rizik u skladu s procjenom rizika, uključujući opis sljedećeg:

(1)njihove nacionalne ili regionalne dimenzije;

(2)njihova gospodarskog učinka, djelotvornosti i učinkovitosti;

(3)njihova učinka na okoliš;

(4)njihova učinka na potrošače.

Prema potrebi uključite sljedeće:

–mjere jačanja spojnih plinovoda između susjednih država članica,

–mjere diversifikacije putova i izvora opskrbe plinom,

–mjere zaštite ključne infrastrukture važne za sigurnost opskrbe u vezi s kontrolom subjekata iz trećih zemalja (uključujući, prema potrebi, opće ili sektorske zakone o provjeri ulaganja, posebna prava određenih dioničara itd.);

(b)opišite druge mjere koje su donesene iz razloga koji ne uključuju procjenu rizika, ali koje imaju pozitivan učinak na sigurnost opskrbe u regiji / državi članici;

(c)u slučaju primjene netržišnih mjera (za svaku mjeru):

(1)obrazložite zašto je mjera potrebna (tj. zašto se sigurnost opskrbe ne može postići samo tržišnim mjerama);

(2)obrazložite zašto je mjera proporcionalna (tj. zašto je netržišna mjera najmanje ograničavajuće sredstvo za postizanje predviđenog učinka);

(3)navedite analizu učinaka takve mjere:

–obrazložite zašto je mjera potrebna (tj. zašto se sigurnost opskrbe ne može postići samo tržišnim mjerama),

–obrazložite zašto je mjera proporcionalna (tj. zašto je netržišna mjera najmanje ograničavajuće sredstvo za postizanje predviđenog učinka),

–navedite analizu učinaka takve mjere:

(a)na sigurnost opskrbe druge države članice;

(b)na nacionalno tržište;

(c)na unutarnje tržište;

(a)objasnite jesu li se razmatrale mjere učinkovitosti, uključujući na strani potražnje, za povećanje sigurnosti opskrbe;

(b)objasnite jesu li se razmatrali obnovljivi izvori energije za povećanje sigurnosti opskrbe.

6.Druge mjere i obveze (npr. sigurni rad sustava)

Opišite druge mjere i obveze određene poduzećima za prirodni plin i drugim relevantnim tijelima koje bi mogle utjecati na sigurnost opskrbe plinom, kao što su obveze sigurnog rada sustava te navedite na koga bi ta obveza utjecala te koje bi količine plina bile obuhvaćene. Objasnite kada bi se te mjere točno primjenjivale i kako.

7.Infrastrukturni projekti

(a)Opišite buduće infrastrukturne projekte, uključujući projekte od zajedničkog interesa u regiji, i u opis uključite procijenjene rokove za njihovo stavljanje u uporabu, kapacitete i procijenjeni učinak na sigurnost opskrbe plinom u regiji;

(b)navedite kako se infrastrukturnim projektima uzima u obzir desetogodišnji plan razvoja mreže u cijeloj Uniji koji je razvio ENTSO za plin u skladu s člankom 8. stavkom 10. Uredbe (EZ) br. 715/2009.

8.Obveze javne usluge povezane sa sigurnošću opskrbe

Navedite postojeće obveze javne usluge povezane sa sigurnošću opskrbe i ukratko ih opišite (za više informacija upotrijebite priloge). Objasnite tko mora ispunjivati te obveze i kako. Ako je primjenjivo, opšite kako i kada bi se aktivirale te obveze javne usluge.

9.Mehanizmi razvijeni za suradnju

(a)Opišite mehanizme koji se upotrebljavaju za suradnju između država članica u regiji, uključujući za pripremu i provedbu ovog plana prevencije i interventnog plana i članka 12.;

(b)opišite mehanizme koji se upotrebljavaju za suradnju s drugim državama članicama izvan regije na izradi i donošenju odredaba koje su potrebne za primjenu članka 12.

10.Savjetovanja s dionicima

U skladu s člankom 7. stavkom 1. opšite mehanizme koji se upotrebljavaju za izradu ovog plana i interventnog plana i rezultate savjetovanja provedenih sa sljedećim tijelima:

(a)poduzećima za plin;

(b)odgovarajućim organizacijama koje predstavljaju interese kućanstava;

(c)odgovarajućim organizacijama koje predstavljaju interese industrijskih potrošača plina, uključujući proizvođače električne energije;

(d)nacionalnim regulatornim tijelom.

11.Posebne okolnosti na nacionalnoj razini

Navedite sve okolnosti i mjere na nacionalnoj razini koje su važne za sigurnost opskrbe i nisu obuhvaćene prethodnim odjeljcima ovog plana, uključujući za opskrbu niskokaloričnim plinom ako niskokalorični plin nije relevantan na regionalnoj razini.

Predložak interventnog plana

Opće informacije

–Države članice u regiji

–Imena nadležnih tijela koja sudjeluju u pripremi ovog plana 10

1.Definicija kriznih razina

(a)Za svaku državu članicu navedite tijelo dogovorno za proglašenje svake krizne razine i postupke koji se primjenjuju u slučaju svakog od tih proglašenja;

(b)uključite pokazatelje ili parametre, ako postoje, na temelju kojih se utvrđuje može li događaj uzrokovati znatni poremećaj u opskrbi i odlučuje o proglašenju određene krize razine.

2.Mjere koje se donose za svaku krizu razinu 11

2.1.Rano upozoravanje

(a)Opišite mjere koje će se primjenjivati u ovoj fazi i za svaku mjeru navedite sljedeće:

(1)kratak opis mjera i glavnih uključenih dionika;

(2)opišite koje postupke treba slijediti, ako je primjenjivo;

(3)navedite očekivani doprinos mjere suzbijanju učinaka bilo kojeg događaja ili pripremanju za pojavu tog događaja unaprijed;

(4)opišite protok informacija među uključenim dionicima.

2.2.Razina uzbunjivanja

(a)Opišite mjere koje će se primjenjivati u ovoj fazi i za svaku mjeru navedite sljedeće:

(1)kratak opis mjera i glavnih uključenih dionika;

(2)opišite koje postupke treba slijediti, ako je primjenjivo;

(3)navedite očekivani doprinos mjere ublažavanju situacije na razini uzbunjivanja;

(4)opišite protok informacija među uključenim dionicima;

(b)opišite obveze izvješćivanja određene poduzećima za prirodni plin na razini uzbunjivanja.

2.3.Razina izvanrednog stanja

(a)Sastavite popis unaprijed definiranih postupaka za osiguravanje raspoloživosti plina u slučaju izvanrednog stanja, uključujući trgovinske sporazume između stranaka koje sudjeluju u tim postupcima i mehanizme nadoknade za poduzeća za prirodni plin, prema potrebi;

(b)opišite tržišne mjere koje će se primjenjivati u ovoj fazi i za svaku mjeru navedite sljedeće:

(1)kratak opis mjere i glavnih uključenih dionika;

(2)opišite koje postupke treba slijediti;

(3)navedite očekivani doprinos mjere ublažavanju situacije na razini izvanrednog stanja;

(4)opišite protok informacija među uključenim dionicima;

(c)opišite netržišne mjere koje se planiraju ili će se provoditi za razinu izvanrednog stanja te za svaku mjeru navedite sljedeće:

(1)kratak opis mjere i glavnih uključenih dionika;

(2)navedite procjenu nužnosti takve mjere za suočavanje s krizom, uključujući stupanj uporabe takve mjere;

(3)detaljno opišite postupak za provedbu mjere (npr. što bi bio pokretač za uvođenje takve mjere, tko bi donio tu odluku);

(4)navedite očekivani doprinos mjere ublažavanju situacije na razini izvanrednog stanja kao nadopunu za tržišne mjere;

(5)ocijenite druge učinke mjere;

(6)obrazložite usklađivanje mjere s uvjetima iz članka 10. stavka 4.;

(7)opišite protok informacija među uključenim dionicima;

(d)opišite obveze izvješćivanja određene poduzećima za prirodni plin.

3.Posebne mjere za električnu energiju i centralizirano grijanje

(a)Centralizirano grijanje

(1)Ukratko opišite vjerojatni učinak poremećaja u opskrbi na sektor centraliziranoga grijanja;

(2)navedite mjere i aktivnosti koje će se poduzeti za ublažavanje mogućeg učinka poremećaja u opskrbi plinom na centralizirano grijanje. U protivnom, navedite zašto donošenje određenih mjera nije primjereno;

(b)opskrba električnom energijom proizvedenom iz plina

(1)Ukratko opišite vjerojatni učinak poremećaja u opskrbi na sektor električne energije;

(2)navedite mjere i aktivnosti koje će se poduzeti za ublažavanje mogućeg učinka poremećaja u opskrbi plinom na sektor električne energije. U protivnom, navedite zašto donošenje određenih mjera nije primjereno;

(3)navedite mehanizme / postojeće odredbe za osiguranje odgovarajuće koordinacije, uključujući razmjenu informacija između glavnih dionika u sektorima plina i električne energije, posebno operatora transportnog sustava, na različitim kriznim razinama.

4.Krizni upravitelj ili krizni tim

Navedite tko je krizni upravitelj ili krizni tim i koja je njihova uloga.

5.Uloge i odgovornosti različitih dionika

(a)Za svaku kriznu razinu navedite uloge i odgovornosti, uključujući odnose s nadležnim tijelima, i, prema potrebi, s nacionalnim regulatornim tijelom, sljedećih dionika:

(1)poduzeća za prirodni plin;

(2)industrijskih potrošača;

(3)relevantnih proizvođača električne energije;

(a)za svaku kriznu razinu navedite ulogu i odgovornosti nadležnih tijela i tijela na koja su delegirane zadaće.

6.Mehanizmi suradnje

(a)Opišite mehanizme koji su uspostavljeni za suradnju unutar regije i osiguranje odgovarajuće koordinacije za svaku kriznu razinu. Opišite postupke za donošenje odluke o primjerenim reakcijama na regionalnoj razini za svaku kriznu razinu, ako postoje i ako nisu obuhvaćeni točkom 2.;

(b)opišite uspostavljene mehanizme suradnje s drugim državama članicama izvan regije i mehanizme koordinacije mjera za svaku kriznu razinu.

7.Solidarnost među državama članicama

(a)Opišite dogovorene mehanizme među državama članicama u regiji za osiguranje primjene načela solidarnosti iz članka 12.;

(b)opišite dogovorene mehanizme među državama članicama u regiji i državama članicama koje pripadaju drugim regijama za osiguranje primjene načela solidarnosti iz članka 12.

8.Mjere u vezi s neopravdanom potrošnjom nezaštićenih kupaca

Opišite mjere koje su uspostavljene kako bi se spriječilo da za vrijeme izvanrednog stanja nezaštićeni kupci troše plin namijenjen zaštićenim kupcima. Navedite prirodu mjere (administrativna, tehnička itd.), glavne dionike i postupke koje treba slijediti.

9.Testiranja za situacije izvanrednog stanja

(a)Navedite vremenski raspored simulacija odgovora na izvanredno stanje u stvarnom vremenu;

(b)navedite uključene dionike, postupke i konkretne simulirane scenarije s velikim i srednjim učinkom.

Za potrebe ažuriranja interventnog plana: ukratko opišite testiranja provedena nakon dostavljanja posljednjeg interventnog plana i glavne rezultate. Navedite koje su mjere donesene uslijed tih testiranja.

PRILOG VI.

Stručna provjera planova prevencije i interventnih planova

1.Svaki dostavljeni plan prevencije i interventni plan podliježe stručnoj provjeri skupine za stručnu provjeru.

2.Osniva se jedna skupina za stručnu provjeru za svaku regiju. Svaka skupina za stručnu provjeru sastoji se od najviše pet nadležnih tijela i ENTSO-a za plin, svaki s po jednim predstavnikom, i Komisije kao promatrača. Komisija bira predstavnike nadležnih tijela i ENTSO-a za plin u skupinama za stručnu provjeru uzimajući u obzir zemljopisnu ravnotežu i uključujući najmanje jedno nadležno tijelo iz susjedne države članice. Članovi skupine za stručnu provjeru ne smiju pripadati ni jednom nadležnom tijelu ili drugim tijelima ili udrugama koji su sudjelovali u pripremi planova koji podliježu stručnoj provjeri.

3.Komisija obavješćuje skupinu za stručnu provjeru o dostavi planova. Odgovarajuća skupina za stručnu provjeru u roku od dva mjeseca od datuma obavijesti treba pripremiti i dostaviti izvješće Komisiji. Skupina za stručnu provjeru prije podnošenja izvješća barem jednom razgovara o planu prevencije i interventnom planu s nadležnim tijelima koja su pripremila planove. Komisija objavljuje to izvješće.

4.Uzimajući u obzir izvješće o stručnoj provjeri, Koordinacijska skupina za plin razgovara o planovima prevencije i interventnim planovima u cilju osiguranja usklađenosti između različitih regija i Unije u cjelini.

PRILOG VII.

Popis netržišnih mjera za sigurnost opskrbe plinom

Nadležno tijelo kod izrade plana prevencije i interventnog plana uzima u obzir doprinos sljedećeg indikativnog i nesveobuhvatnog popisa mjera samo u slučaju izvanrednog stanja:

mjere na strani ponude:

–korištenje strateških zaliha plina,

–prisilna uporaba zaliha alternativnih goriva (npr. u skladu s Direktivom Vijeća 2009/119/EZ 12 ),

–obvezno korištenje električnom energijom iz izvora različitih od plina,

–obvezno povećanje razina proizvodnje plina,

–obvezno povlačenje iz skladišta;

mjere na strani potražnje:

–različiti koraci obveznog smanjenja potražnje uključujući:

–obvezan prelazak na drugo gorivo,

–obveznu uporabu ugovora s mogućnosti prekida, ako nisu u potpunosti iskorišteni u sklopu tržišnih mjera,

–prisilno rasterećenje.

PRILOG VIII.

Korelacijska tablica

(1) Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu te stavljanju izvan snage Odluke br. 1364/2006/EZ i izmjeni uredaba (EZ) br. 713/2009, (EZ) br. 714/2009 i (EZ) br. 715/2009 (SL L 115, 25.4.2013., str. 39.).

(2) Ako je ovu zadaću delegiralo neko nadležno tijelo, navedite imena tijela koja sudjeluju u pripremi procjene rizika u njegovo ime.

(3) Za prvu procjenu uključite podatke iz posljednje dvije godine. Za ažuriranja uključite podatke iz posljednje četiri godine.

(4) Uključujući industrijske potrošače, proizvođače električne energije, postrojenja centralnog grijanja, rezidencijalne potrošače i ostale (ovdje navedite vrste uključenih potrošača). Navedite i obujam potrošnje zaštićenih kupaca.

(5) Opišite primijenjenu metodologiju.

(6) Ako je ovu zadaću delegiralo neko nadležno tijelo, navedite imena tijela koja sudjeluju u pripremi ovog plana u njegovo ime.

(7) Za prvi plan uključite podatke iz posljednje dvije godine. Za ažuriranja uključite podatke iz posljednje četiri godine.

(8) Uključujući industrijske potrošače, proizvođače električne energije, postrojenja centralnog grijanja, rezidencijalne potrošače i ostale (ovdje navedite vrste uključenih potrošača). 

(9) Opišite primijenjenu metodologiju.

(10) Ako je ovu zadaću delegiralo neko nadležno tijelo, navedite imena tijela koja sudjeluju u pripremi ovog plana u njegovo ime.

(11) Navedite regionalne i nacionalne mjere.

(12) Direktiva Vijeća 2009/119/EZ od 14. rujna 2009. o obvezi država članica da održavaju minimalne zalihe sirove nafte i/ili naftnih derivata (SL L 265, 9.10.2009., str. 9.).