52016DC0794

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 15.12.2016.

COM(2016) 794 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o učinkovitosti Preporuke 2014/70/EU o minimalnim načelima u pogledu istraživanja i proizvodnje ugljikovodika (poput plina iz škriljevca) primjenom postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida

1. Uvod

Komisija je u siječnju 2014. donijela komunikaciju i preporuku 1 o istraživanju i proizvodnji ugljikovodika (poput plina iz škriljevca) primjenom postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida (HVHF). Preporukom se kao dopunom postojećeg zakonodavstva EU-a utvrđuju minimalna načela za te aktivnosti kako bi se pomoglo u očuvanju javnog zdravlja, klime i okoliša, učinkovitoj upotrebi resursa te priopćavanju informacija javnosti. Od država članica koje su odlučile provoditi te aktivnosti zatraženo je da Preporuku počnu primjenjivati najkasnije do 28. srpnja 2014. U Preporuci se predlaže da bi Komisija trebala provesti reviziju učinkovitosti Preporuke 18 mjeseci nakon njezine objave.

2. Trenutačna situacija u pogledu crpljenja ugljikovodika s pomoću tehnika stimulacije bušotina i povećanja iscrpka u EU-u

•Anketa 2 je pokazala da je 11 država članica 3 izdalo ili namjerava izdati odobrenja za istraživanje ugljikovodika u okviru kojeg bi se mogao koristiti postupak hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida. Preostale države članice ili nemaju poznate resurse ili su uvele moratorije ili zabrane. Većina država članica zainteresiranih za razvoj crpljenja plina iz škriljevca u fazi su planiranja ili u postupku izdavanja dozvola za projekte istraživanja. Ukupno je izbušeno 80 istražnih bušotina, od kojih je najmanje 16 lomljeno s pomoću velikog volumena fluida 4 .

Za razliku od plina iz škriljevca istraživanje metana iz ležišta ugljena već je dovelo do njegove proizvodnje. Države članice izdale su dozvole za najmanje 137 bušotina za istraživanje ili proizvodnju metana iz ležišta ugljena 5 . Za proizvodnju metana iz ležišta ugljena nije nužno potrebno hidrauličko lomljenje, ali ona uključuje crpljenje velike količine vode zbog čega postoji mogući veći rizik od onečišćenja podzemnih voda.

•Za crpljenje plina iz gustih formacija slijede se postupci slični onima za crpljenje plina iz škriljevca. Zadnjih desetljeća izbušeno je više od 600 obalnih i odobalnih bušotina za plin iz gustih formacija koje su hidraulički lomljene u državama članicama 6 . Za istraživanje plina iz gustih formacija obično su kod hidrauličkog lomljenja potrebni manji volumeni nego za istraživanje plina iz škriljevca.

•Za konvencionalne plinske i naftne bušotine nije potrebno hidrauličko lomljenje kako bi se inducirao protok u početnoj fazi crpljenja. Međutim, s obzirom na to da se polja prazne, u EU-u se sve više koriste tehnike povećanja iscrpka kako bi se produljilo trajanje proizvodnje. Te tehnike, koje se neprestano razvijaju, mogu uključivati ubrizgavanje pare, plinova i drugih kemijskih tvari u bušotinu 7 . Ukupno je 11 država članica 8 potvrdilo da su izdale ili namjeravaju izdati odobrenja za konvencionalno crpljenje nafte i plina s pomoću tehnika stimulacije bušotina ili povećanja iscrpka 9 .

3. Učinkovitost Preporuke

•U ovoj se reviziji procjenjuje učinkovitost Preporuke u pogledu:

sprečavanja i smanjivanja utjecaja na okoliš i rizika za okoliš te upravljanja njima;

osiguravanja pravne sigurnosti i predvidljivosti nadležnim tijelima i subjektima;

reagiranja na zabrinutost javnosti i

uzimanja u obzir tehničkog napretka i upotrebe drugih tehnika osim primjene postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida.

•Od država članica tražilo se da izvijeste Komisiju o mjerama koje su uvele kao odgovor na preporuke iz 2014. i 2015.

•Revizija se temeljila na sljedećim studijama 10 i postupcima savjetovanja:

na studiji o primjeni Preporuke i relevantnom zakonodavstvu EU-a, uključujući razgovore s dionicima;

na studijama o upravljanju utjecajima na okoliš i rizicima u pogledu crpljenja nafte i plina primjenom tehnika povećanja iscrpka, kao i crpljenja plina iz gustih formacija, nafte iz gustih formacija i metana iz ležišta ugljena;

na konferenciji dionika na temu nekonvencionalnih fosilnih goriva;

na istraživanju Flash Eurobarometer 11 , kojim su se ispitivali stavovi građana europskih regija u kojima su dobivene dozvole za projekte crpljenja plina iz škriljevca ili u kojima se možda planiraju takvi projekti te

na povratnim informacijama država članica sa sastanaka tehničke radne skupine za aspekte nekonvencionalnih fosilnih goriva u pogledu okoliša.

3.1. Učinkovitost Preporuke u pogledu sprečavanja i smanjivanja utjecaja na okoliš i rizika za okoliš te upravljanja njima

•U Preporuci se predlaže provedba strateške procjene utjecaja na okoliš (SEA) prije izdavanja dozvola za ugljikovodike te procjene utjecaja na okoliš (EIA) za projekte u okviru kojih bi moglo doći do primjene postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida. Nakon donošenja Preporuke Ujedinjena Kraljevina 12 provela je stratešku procjenu utjecaja na okoliš prije izdavanja novih dozvola, uzimajući u obzir rizike hidrauličkog lomljenja, dok je Poljska nastavila izdavati dozvole bez provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš. U nekoliko se predmetnih država članica zakonom propisuje procjena utjecaja na okoliš prije aktivnosti koje uključuju primjenu postupka hidrauličkog lomljenja, dok se u drugima propisuje procjena utjecaja na okoliš samo ako projekt zadovoljava posebne kriterije.

•Države se članice u Preporuci poziva da utvrde pravila za moguća ograničenja aktivnosti. Nekoliko država članica ima pravila koja se odnose konkretno na hidrauličko lomljenje, naprimjer u Litvi i Njemačkoj u područjima zaštite voda, dok druge imaju opća pravila koja se primjenjuju na širok spektar aktivnosti ili uspostavljaju pravila ovisno o slučaju.

•Primjena načela u pogledu odabira nalazišta mogla se procijeniti za istraživačke lokacije u Poljskoj i Engleskoj te donekle u Španjolskoj. U Poljskoj i Engleskoj provedene su procjene rizika za konkretna nalazišta. Iz preliminarnih dokumenata o procjeni utjecaja na okoliš daje se naslutiti da će se u Španjolskoj provesti procjene rizika.

•U Danskoj i Engleskoj nezavisna treća strana mora preispitati ispitivanja cjelovitosti bušotine. Za nalazišta koja su razmatrana u Poljskoj nisu pronađeni dokazi o takvoj reviziji.

•U Preporuci se zahtijeva provođenje polazne studije u pogledu deset parametara, kao što su kvaliteta vode i zraka. U okviru tog načela nije detaljno određeno koje točno podatke treba prikupiti. Općenito, većina je parametara uzeta u obzir za nalazišta za koja su dozvole izdane nakon donošenja Preporuke.

•Praćenje je provedeno ili planirano na temelju parametara utvrđenih u polaznoj studiji. Subjekti ne izvješćuju nadležna tijela sustavno o svim rezultatima praćenja stanja okoliša. U Litvi su posebni zahtjevi u pogledu praćenja primjenjivi na istraživanje i proizvodnju nafte i plina iz škriljevca sadržani u nacionalnom zakonodavstvu.

•Sveobuhvatniji pregled primjene svih načela Preporuke u državama članicama dostupan je u studiji na kojoj se temelji ova revizija.

3.2. Učinkovitost Preporuke u pogledu osiguravanja pravne sigurnosti i predvidljivosti nadležnim tijelima i subjektima

•Preporukom se namjerava dopuniti zakonodavstvo Unije koje je propisano u vrijeme kad se u EU-u nije primjenjivalo hidrauličko lomljenje s pomoću velikog volumena fluida. U ovom se odjeljku usredotočuje na tri zakonska akta koji mogu biti važni za ranu fazu projekata crpljenja plina iz škriljevca koji se različito primjenjuju u državama članicama. Detaljnija analiza tih i drugih relevantnih zakonodavnih akata može se pronaći u studiji na kojoj se temelji ova revizija.

•Okvirnom direktivom o vodama 13 zabranjuje se izravno ispuštanje onečišćujućih tvari u podzemne vode. Nadležna tijela različito tumače njezinu primjenu na aktivnosti povezane s plinom iz škriljevca. Neka smatraju da je hidrauličko lomljenje aktivnost koja može dovesti do unošenja onečišćujućih tvari za koje bi bili potrebni posebni uvjeti za dobivanje dozvola, dok druga smatraju da takvi uvjeti nisu potrebni zato što ne bi došlo do ubrizgavanja u podzemne vode.

•Otpad koji je nastao istraživanjem ili proizvodnjom plina iz škriljevca obuhvaća otpad od vađenja minerala, kojim se treba upravljati u skladu s Direktivom o otpadu od vađenja minerala 14 . Dok većina ocijenjenih država članica smatra ostatke i blato od bušenja otpadom od vađenja minerala, različita se tumačenja primjenjuju na fluide koji isplivavaju na površinu nakon hidrauličkog lomljenja te na ostatke fluida za hidrauličko lomljenje koji ostaju u zemlji nakon zatvaranja bušotine. Neke države članice te fluide ne razvrstavaju kao otpad od vađenja minerala, dok druge to čine. To utječe na broj postrojenja za gospodarenje otpadom odobrenih u skladu s Direktivom o otpadu od vađenja minerala.

•Direktivom o industrijskim emisijama 15 nisu obuhvaćene izričito industrije vađenja minerala, ali projekti mogu uključivati aktivnosti (npr. spaljivanje i skladištenje, izgaranje goriva) koje su njome obuhvaćene. Za konkretne aktivnosti iz Direktive o industrijskim emisijama potrebna je dozvola koja se temelji na najboljim raspoloživim tehnikama i kojom su obuhvaćene sve aktivnosti u takvom postrojenju. Tumačenja država članica razlikuju se u vezi s tim treba li plinove koji će se zapaliti smatrati spaljenim otpadnim plinovima.

•3.3. Učinkovitost Preporuke u pogledu reagiranja na zabrinutost javnosti

•U Preporuci se predlaže da nadležna tijela objavljuju relevantne informacije na javno dostupnoj internetskoj stranici. Rumunjska i Ujedinjena Kraljevina objavljuju dozvole u području zaštite okoliša na internetu, dok uvjeti dozvola nisu javno dostupni u Njemačkoj i Litvi, a u Poljskoj nisu dostupni na sustavan način. U Španjolskoj internetskim se alatom omogućuje pristup relevantnoj dokumentaciji o projektima koji su u nadležnosti središnje vlasti, ali ne i autonomnih regija. Detaljnija analiza daje se u studiji na kojoj se temelji ova revizija.

•Kad je riječ o širenju informacija o kemijskim tvarima koje se namjerava koristiti za lomljenje pojedine bušotine, u pregledanim dokumentima o procjeni utjecaja na okoliš i izvješćima o utjecaju na okoliš iz Španjolske, Engleske i Poljske naveden je ogledni sastav. Subjekti u Njemačkoj, Engleskoj i Poljskoj dali su informacije o tvarima koje se doista koriste za lomljenje, a da nisu nužno objavili sve detalje koji se navode u Preporuci. U Njemačkoj će postati obvezno objavljivati informacije o tvarima koje se koriste za hidrauličko lomljenje 16 .

•U Preporuci se poziva države članice da se u dosjeima o kemijskim tvarima koje se koriste u hidrauličkom lomljenju navede „hidrauličko lomljenje” prilikom registracije u skladu s Uredbom REACH 17 . Pretraživanjem baze podataka s registracijama u okviru Uredbe REACH za tvari koje su se koristile 18 u razdoblju od 2008. do 2014. u EU-u za hidrauličko lomljenje ispostavilo se da se u tek ponekoj registraciji izričito navodi „hidrauličko lomljenje”. Tvari koje su se koristile u tom razdoblju registrirane su pod nazivima koji su prvenstveno generički, kao što su „kemikalije za rudarsku industriju”, ili ih nije trebalo registrirati u skladu s Uredbom REACH zbog male tonaže 19 ili izuzeća. Kako bi se omogućila pretraživanja informacija o tvarima koje su registrirane za korištenje prilikom istraživanja ili proizvodnje nafte i plina, u travnju 2016. u bazu podataka u okviru Uredbe REACH dodana je nova kategorija za „proizvode za istraživanje ili proizvodnju nafte i plina” 20 (vidjeti također odjeljak 5.1.).

•Istraživanjem Eurobarometer procijenjeno je koliko su ispitanici upoznati s projektima crpljenja plina iz škriljevca u svojoj regiji i koje moguće izazove vide u tom području. Od onih koji su čuli za projekte crpljenja plina iz škriljevca, u 10 od 12 regija manjina njih smatra da je dovoljno informirana o njima. Samo je u dvije regije u Poljskoj većina ispitanih građana smatrala da su dovoljno informirani. U većini regija izazov koji se najčešće spominjao bilo je onečišćenje vode i zraka, a spomenut je i negativni utjecaj na druge sektore, kao što su poljoprivreda ili turizam, te rizik za zdravlje.

•Provedena je anketa dionika u sklopu studije Komisije o primjeni Preporuke. Od 19 organizacija koje su odgovorile 12 subjekata iz svih kategorija dionika (šest iz industrije nafte i plina, jedan iz vodne industrije, četiri nevladine organizacije i jedan iz geološke službe) odgovorilo je da Preporuka nije pomogla smanjiti zabrinutost javnosti, dok ih je šest (četiri iz industrije nafte i plina, jedan iz geološke službe i jedna nevladina organizacija) odgovorilo da je djelomično pomogla.

•3.4. Učinkovitost Preporuke u pogledu uzimanja u obzir tehničkog napretka i upotrebe drugih tehnika osim primjene postupka hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida

•U studiji koja je provedena za Komisiju procjenjuje se tehnološki razvoj od donošenja Preporuke te nove tehnologije za koje je vjerojatno da će se u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju početi upotrebljavati u industriji. U njoj nije utvrđen razvoj događaja koji bi doveli do znatne promjene općenitog profila rizičnosti načina istraživanja plina iz škriljevca. Međutim, za neke nove tehnologije, uključujući nanotehnologije, nije moguće u potpunosti procijeniti povezane rizike. Iako su u nekoliko država članica izdane neke dozvole koje se odnose na odobalne formacije škriljevca, dosad nije prijavljena ni jedna operativna aktivnost.

•Kad je riječ o tehnologijama lomljenja, Europska znanstvena i tehnološka mreža za crpljenje nekonvencionalnih ugljikovodika 21 očekuje da će hidrauličko lomljenje ostati najčešće upotrebljavana tehnika u sektoru idućih godina.

•U pogledu razvoja nekonvencionalnih fosilnih goriva osim plina iz škriljevca, u nizu država članica 22 provedeno je ili traje izdavanje dozvola, istraživanje ili procjena izvora metana iz ležišta ugljena. Mnoga ležišta ugljena na plićoj su razini od formacija škriljevca te se nalaze u tijelima podzemnih voda ili vode za piće. Ako je potrebno hidrauličko lomljenje, rizici povezani s onečišćenjem podzemnih voda potencijalno su veći za ležišta ugljena nego za plin iz škriljevca 23 . Isto je tako rizik od fugitivnih emisija potencijalno veći. U fazi proizvodnje, za istraživanje metana iz ležišta ugljena potrebno je crpiti vodu u količinama koje predstavljaju povećani rizik u pogledu iscrpljivanja vodnih resursa. Ako postoji hidrogeološka veza s gornjim ili bočnim formacijama, mogu se inducirati tokovi podzemnih voda koji negativno utječu na kvalitetu vode za piće 24 .

•Za proizvodnju plina iz gustih formacija potrebno je hidrauličko lomljenje s količinama koje u većini slučajeva nisu dovoljne da bi bile obuhvaćene područjem primjene te Preporuke. U studijama provedenima za Komisiju upućuje se da su rizici i utjecaji povezani s razvojem crpljenja plina iz gustih formacija slični rizicima i utjecajima povezanima s plinom iz škriljevca, uz iznimku utjecaja i rizika povezanih s postupkom hidrauličkog lomljenja, fazama opremanja bušotine i proizvodnje povezanima s iscrpljivanjem vodnih resursa, koji potencijalno nisu toliko važni jer je za postupak lomljenja obično potrebno manje vode.

•Općenito, javnost ne razlikuje postupak hidrauličkog lomljenja s pomoću malog volumena fluida od hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida. Mnogi su građani sad zabrinuti zbog moguće upotrebe bilo koje tehnike stimulacije bušotina u projektima crpljenja nafte ili plina, iako se neke takve tehnike primjenjuju nekoliko godina.

•Tehnike povećanja iscrpka sve se više primjenjuju kako bi se postigla najveća moguća proizvodnja fosilnih goriva za koje prvotno nije bila potrebna stimulacija. Glavni rizici proizlaze iz izgradnje i bušenja dodatnih bušotina kako bi se osigurale točke ubrizgavanja i ubrizgavanje tvari, a utječu na iskorištavanje zemljišta, promet i emisije u zrak, te rizike u pogledu onečišćenja tla i vode 25 .

•Uzimajući u obzir zanimanje nekoliko država članica za daljnji razvoj crpljenja metana iz ležišta ugljena i plina iz gustih formacija te primjenu stimulacije bušotina ili tehnika povećanja iscrpka, Komisija je naručila studije u kojima se uspoređuju rizici i utjecaji u pogledu crpljenja tih izvora s rizicima i učincima u pogledu plina iz škriljevca. Općeniti je zaključak da se glavne prakse upravljanja rizikom utvrđene za plin iz škriljevca mogu isto tako primijeniti na prethodno navedene prakse.

•4. Stajališta dionika

•U prosincu 2015. Europski parlament na plenarnoj je sjednici donio Rezoluciju 26 u kojoj se pozivaju države članice koje namjeravaju provoditi hidrauličko lomljenje da poštuju Preporuku 2014/70/EU i pridržavaju se „najviš[ih] standard[a] u području klime, okoliša i javnog zdravlja”.

•U mišljenju od lipnja 2014. Europski gospodarski i socijalni odbor 27 smatra da je postojeći okvir, „ukoliko se ispravno provede, dovoljan za uporabu na razini lokalne zajednice”, iako ističe da bi to pitanje trebalo ponovno razmotriti „ako se obujam takvih aktivnosti znatno poveća”. Naglašava i potrebu za visokom razinom transparentnosti i u projektima istraživanja i iskorištavanja kako bi se riješila pitanja javnog prihvaćanja.

•Na temelju povratnih informacija dobivenih na konferenciji dionika u lipnju 2015. čini se da se dionici razilaze u mišljenjima. Industrija nafte i plina smatra da je Preporuka dovoljna te da nije potrebno donositi dodatne zakone. Nekoliko udruženja za proizvodnju vode zatražilo je dodatne regulatorne zaštitne mjere kako bi se zaštitila voda za piće. Nevladine organizacije iz područja okoliša smatraju da Preporuka nije učinkovita te su zatražile dodatne propise ili zabranu projekata crpljenja plina iz škriljevca, nafte iz škriljevca i metana iz ležišta ugljena.

•U istraživanju Eurobarometer također su izašla na vidjelo različita stajališta, od onih da „nema potrebe da EU djeluje” do naglašavanja potrebe za regulatornom mjerom ili zabranom hidrauličkog lomljenja. Trenutačni pristup davanja preporuka bez donošenja novog zakonodavstva opcija je koja se najmanje traži.

•Nakon objave Preporuke Vijeće nije imalo službeni stav. Na sastanku Radne skupine za okoliš neki su izaslanici pozdravili činjenicu da se Komisija odlučila za Preporuku, dok su drugi smatrali da su bolje pravno obvezujuće mjere. Nekoliko nadležnih tijela pozvalo je Komisiju da u okviru Mreže Europske unije za primjenu i provedbu zakona o okolišu (IMPEL) objasni primjenu relevantnog zakonodavstva EU-a o okolišu.

•

•5. Zaključci i daljnji koraci

•Dostupnost plina iz škriljevca i zainteresiranost za razvoj njegova crpljenja znatno se razlikuju od države članice do države članice. Neke su od zainteresiranih država članica u početnoj fazi planiranja, dok su druge pokrenule projekte istraživanja. Analiza odabranih planskih dokumenata, zahtjeva za dozvole i dozvola za rad pokazala je da je nekoliko načela iz Preporuke primijenjeno u nekoliko država članica prije njezina donošenja. Nakon njezina donošenja nekoliko država članica promijenilo je prakse u pogledu dozvola ili je propisalo nacionalno zakonodavstvo u kojem se odražavaju neka načela iz Preporuke, dok su druge smanjile svoje ciljeve u pogledu okoliša kako bi pojednostavnile izdavanje dozvola ili se usredotočile na poticaje za ulagače. Jedna država članica pojednostavnila je zakonodavstvo o okolišu do te mjere da je Komisija pokrenula postupak zbog povrede propisa 28 zbog neispunjavanja obveza u skladu s Direktivom o procjeni utjecaja na okoliš. Neka načela iz Preporuke trenutačno se primjenjuju u nekim državama članicama, a da nisu propisana nacionalnim zakonodavstvom. Vrijeme će pokazati hoće li se to nastaviti, posebno s obzirom na nastojanja tih zemalja da privuku ulaganja.

•U ovom se izvješću procjenjuju prve dvije i pol godine primjene Preporuke u okviru ograničenog broja projekata u nekoliko država članica. Dosad se Preporuka nejednako primjenjivala u državama članicama, a u nekima i nedovoljno dobro. Na temelju rezultata ove revizije u ovoj fazi stoga nije moguće potvrditi učinkovitost Preporuke u pogledu sprečavanja i smanjivanja utjecaja na okoliš i rizika za okoliš te upravljanja njima. Raznolikost načina na koje države članice primjenjuju Preporuku posljedica je i činjenice da Preporuka nije pravno obvezujuća. Komisija stoga potiče države članice da u većoj mjeri uzmu u obzir načela Preporuke ako planiraju istraživati ugljikovodike za koje je potrebno primijeniti hidrauličko lomljenje s pomoću velikog volumena fluida.

•Države članice različito tumače neke odredbe relevantnog zakonodavstva Unije o okolišu. Subjekti koji djeluju u više država članica mogu se naći u situaciji da se na njih te odredbe nedosljedno primjenjuju. Iako se postojećim zakonodavstvom uspostavlja pravni okvir za aktivnosti povezane s plinom iz škriljevca, još uvijek nije u potpunosti ostvaren cilj osiguravanja pravne sigurnosti i predvidljivosti nadležnim tijelima i subjektima.

•Ako se u potpunosti primijeni, Preporuka može biti korisno sredstvo za upravljanje rizicima povezanima s primjenom hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida za istraživanje ugljikovodika na transparentan način. Potrebno je ostvariti veći napredak i u primjeni Preporuke u relevantnim državama članicama i u ispravnoj i jedinstvenoj primjeni pravne stečevine EU-a u području okoliša.

•Komisija se u tu svrhu namjerava usredotočiti na:

povećanje transparentnosti i praćenja;

podupiranje ispravne i jedinstvene primjene relevantnih odredaba diljem država članica;

uklanjanje utjecaja na okoliš i rizika povezanih s istraživanjem i crpljenjem ugljikovodika te

nadoknađivanje istraživanja koja nedostaju u pogledu rizika i učinaka koje crpljenje ugljikovodika ima na zdravlje.

•

•5.1. Povećanje transparentnosti i praćenje

•Komisija će nastaviti pratiti tehnički razvoj te primjenu Preporuke i relevantnog zakonodavstva EU-a u području okoliša. Države članice nastavit će izvješćivati o primjeni Preporuke te će se rezultati objavljivati na godišnjoj osnovi. U tom smislu, propisno će se uzimati u obzir rezultati provjere prikladnosti praćenja i izvješćivanja u području okoliša 29 , koja je u tijeku.

•Komisija namjerava redovito, a najkasnije svake tri godine, iznova procjenjivati učinkovitost primijenjenog pristupa, posebno s obzirom na opći razvoj sektora u EU-u te na moguće neočekivane događaje ili nesreće diljem svijeta.

•Iako su zbog Preporuke uslijedile promjene u praksama u pogledu dozvola u nekoliko država članica, nedovoljno se primjenjuju načela kojima se potiče transparentnost. Uporno protivljenje projektima crpljenja plina iz škriljevca u većini država članica upućuje na zaključak da se Preporukom nije uspjelo promijeniti stavove javnosti. Javni nadzor proširio se s projekata crpljenja plina iz škriljevca na sve projekte istraživanja nafte i plina, obalne i kopnene.

•Ne bi li povećala opću razinu transparentnosti i omogućila pomno praćenje utjecaja na okoliš, Komisija će uspostaviti internetsku platformu za prikaz popisa i karata planiranih i postojećih nekonvencionalnih bušotina nafte i plina diljem EU-a. Platforma će biti javno dostupna i odražavat će načela „bolje regulative”, uzimajući u obzir i Direktivu INSPIRE 30 . Na njoj će se nastojati stavljati na raspolaganje podaci, kako se zahtijeva u Preporuci, koristeći se, među ostalim, podacima koje su objavili države članice i subjekti. Prototip će biti javno dostupan u prvoj polovici 2017. te će se dodatno razraditi idućih godina.

Kako bi se omogućila pretraživanja informacija o kemijskim tvarima koje su registrirane u okviru Uredbe REACH za korištenje prilikom hidrauličkog lomljenja, mogućnosti pretraživanja dodatno će se unaprijediti na internetskoj stranici 31 Europske agencije za kemikalije, što bi trebalo omogućiti pretraživanje prema ključnoj riječi do prve polovice 2017. Komisija će ponovno obavijestiti države članice da bi dosjei o kemijskim tvarima u okviru Uredbe REACH koje se koriste prilikom hidrauličkog lomljenja trebali uključivati posebno upućivanje na tu aktivnost. Komisija potiče i udruženja iz industrije nafte i plina da izrade karte korištenja 32 kako bi se podnositeljima registracije pomoglo u procjeni i izvješćivanju.

•Osim toga, Komisija će sastaviti tehničko izvješće do kraja 2017. u kojemu će istražiti metodološke pristupe za praćenje kvalitete vode blizu nekonvencionalnih nalazišta za istraživanje i proizvodnju nafte i plina.

•

•5.2. Podupiranje ispravne i jedinstvene primjene relevantnih zakonodavnih odredaba u području okoliša diljem država članica

•Komisija u tu svrhu namjerava:

nastaviti dijalog s državama članicama, prema potrebi s pomoću dostupnih platformi i mehanizama za pomoć, kao što su revizija provedbe politike u području okoliša 33 , odbori koji rade na provedbi zakonodavstva EU-a u području okoliša i IMPEL te tehničke radne skupine za aspekte nekonvencionalnih fosilnih goriva u pogledu okoliša;

razraditi dokumente sa smjernicama u obliku „najčešćih pitanja” na temelju upita poslanih Komisiji u pogledu zakonodavstva EU-a o zaštićenim područjima, planiranju, upravljanju otpadom, zaštiti voda i industrijskim emisijama;

istražiti moguće propuste pri pravilnoj primjeni prava EU-a te poduzeti odgovarajuće mjere.

5.3. Uklanjanje utjecaja na okoliš i rizika povezanih s istraživanjem i crpljenjem ugljikovodika

•U Preporuci se pozivaju države članice da osiguraju da subjekti upotrebljavaju najbolje raspoložive tehnike kako bi se utjecaji i rizici u pogledu okoliša spriječili ili sveli na najmanju mjeru. Dva referentna dokumenta o najboljim raspoloživim tehnikama koji se trenutačno pripremaju i koji su važni za aktivnosti povezane s ugljikovodicima i primjenom hidrauličkog lomljenja s pomoću velikog volumena fluida odnose se na upravljanje otpadom iz industrija vađenja minerala 34 te na obradu otpada 35 . Ti se referentni dokumenti trenutačno revidiraju i trebali bi biti gotovi 2017. odnosno 2018. Osim toga, neobvezujući sažetak o najboljim raspoloživim tehnikama u sektoru ugljikovodika 36 dovršit će se 2018.

•U odjeljku 3.4. navedeni su utjecaji na okoliš i rizici u pogledu drugih aktivnosti osim crpljenja plina iz škriljevca. Načela iz Preporuke primjerena su za upravljanje tim utjecajima i rizicima. Komisija stoga potiče države članice da primjenjuju relevantna načela Preporuke na druge oblike istraživanja i crpljenja ugljikovodika kad te aktivnosti obuhvaćaju hidrauličko lomljenje, crpljenje velikih količina vode ili tehnike povećanja iscrpka.

•5.4. Nadoknađivanje istraživanja koja nedostaju u pogledu rizika i učinaka na zdravlje

Pet istraživačkih projekata o učincima i rizicima u pogledu crpljenja plina iz škriljevca financira se u okviru programa za istraživanje i inovacije Obzor 2020. 37 , te je nedavno objavljen dodatni predmet istraživanja 38 .

•Osim toga, istraživači 39 su ukazali na nedostatak pouzdanih studija o izloženosti i epidemioloških studija, posebno kako bi se procijenili mogući dugoročni učinci, te su zatražili dodatno istraživanje učinaka i rizika u pogledu javnog zdravlja povezanih s crpljenjem nafte i plina primjenom hidrauličkog lomljenja. U tom je smislu 2016. Komisija organizirala tehničku radionicu kako bi se utvrdile moguće rupe u znanju. Komisija će razmotriti uklanjanje utvrđenih rupa u znanju u programima rada za 2018. i 2019. u okviru Obzora 2020.

•Komisija će razmotriti i mogućnost da od Znanstvenog odbora za rizike za zdravlje i okoliš (SCHER) zatraži da sastavi mišljenje o učincima i rizicima u pogledu zdravlja ljudi do kojih dolazi zbog istraživanja i proizvodnje ugljikovodika.

(1) COM/2014/023 final/2 i Preporuka 2014/70/EU

(2) Pregled odgovora država članica iz 2015. o primjeni Preporuke:
http://ec.europa.eu/environment/integration/energy/unconventional_en.htm

(3) AT, DE, DK, ES, HU, LT, NL, PL, PT, UK, RO.
Njemačka je 2016. odlučila zabraniti hidrauličko lomljenje u škriljevcu, glini, laporu i stijenama sa slojevima ugljena, osim za najviše četiri ispitivanja u znanstvene svrhe.

(4) Poljski geološki institut (travanj 2016.) i studije Komisije.

(5) https://ec.europa.eu/jrc/en/uh-network

(6) Proizvodnja u DE, NL, DK, UK; istraživanje u HU; procjena potencijala u PL; http://ec.europa.eu/environment/integration/energy/pdf/fracking%20study.pdf

(7) http://ec.europa.eu/environment/integration/energy/pdf/Study_on_the_management_of_environmental_impacts_and_risks_of_conventional_oil_and_gas%20.pdf

(8) AT, DE, DK, FR, HR, HU, IT, LT, NL, PL, UK.

(9) Vidjeti bilješku 2.

(10) http://ec.europa.eu/environment/integration/energy/uff_studies_en.htm

(11) http://ec.europa.eu/COMMFrontOffice/PublicOpinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/FLASH/surveyKy/2066

(12) Razmotrene su samo dozvole za nalazišta u Engleskoj. U ovoj se reviziji misli na Ujedinjenu Kraljevinu kad je riječ o primjeni odredaba diljem zemlje te na Englesku ako je riječ o određenim odredbama.

(13) Direktiva 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavi okvira za djelovanje Zajednice u području vodne politike

(14)

• Direktiva 2006/21/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2006. o gospodarenju otpadom od industrija vađenja minerala i o izmjeni Direktive 2004/35/EZ

(15) Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju odredaba za industrijske emisije primjenjuje se na postrojenja u kojima se provode aktivnosti navedene u Prilogu I. toj Direktivi.

(16) Taj novi zakon stupa na snagu u veljači 2017.

(17) Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH)

(18) Tvari koje industrija objavljuje pod CAS brojem.

(19) Tvari proizvedene u EU-u ili uvezene u EU u količinama koje su veće od 1 t, ali godišnje ne premašuju 100 t, potrebno je registrirati u skladu s Uredbom REACH do 31. svibnja 2018.

(20)

https://echa.europa.eu/documents/10162/13632/information_requirements_r12_en.pdf

(21) https://ec.europa.eu/jrc/en/uh-network

(22) npr. BE, BG, CZ, FR, DE, HU, IT, PL, RO, UK; SWD/2014/021 final

(23) http://ec.europa.eu/environment/integration/energy/pdf/risk_mgmt_fwk.pdf

(24) http://ec.europa.eu/environment/integration/energy/pdf/study_management_ei.pdf

(25) Ibid.

(26)

http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?type=TA&reference=P8-TA-2015-0444&language=EN&ring=A8-2015-0341

(27) http://www.eesc.europa.eu/?i=portal.en.nat-opinions.32331

(28) http://europa.eu/rapid/press-release_IP-16-1454_en.htm

(29) http://ec.europa.eu/environment/legal/reporting/fc_overview_en.htm

(30) Direktiva 2007/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2007. o uspostavljanju infrastrukture za prostorne informacije u Europskoj zajednici (INSPIRE) (SL L 108, 25.4.2007., str. 1.)

(31) https://echa.europa.eu/information-on-chemicals/registered-substances

(32) https://echa.europa.eu/csr-es-roadmap/use-maps

(33)

http://ec.europa.eu/environment/eir/index_en.htm

(34) http://susproc.jrc.ec.europa.eu/activities/waste/index.html

(35) http://eippcb.jrc.ec.europa.eu/reference/

(36) http://ec.europa.eu/environment/integration/energy/hc_bref_en.htm