EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.11.2016.

COM(2016) 743 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi Europskog energetskog programa za oporavak i Europskog fonda za energetsku učinkovitost

{SWD(2016) 374 final}

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi Europskog energetskog programa za oporavak
i Europskog fonda za energetsku učinkovitost

I. NAPREDAK U PROVEDBI PROGRAMA

Energetska infrastruktura i inovacije, pokretačke sile Europskog energetskog programa za oporavak (EEPR), i danas su jednako važne kao i 2009. kada je EEPR uspostavljen. Svi su projekti EEPR-a doneseni 2010.

U ovom se izvješću za svaki dio EEPR-a iznosi napredak postignut u provedbi projekata i Europskog fonda za energetsku učinkovitost (EEEF). Nadovezuje se na izvješće doneseno 2015. 1 te obuhvaća provedbu projekata u razdoblju od 31. kolovoza 2015. do 30. lipnja 2016. i plaćanja izvršena tijekom tog razdoblja.

II. SVEUKUPNA PROVEDBA PROJEKTA

Krajem lipnja 2016. od ukupno 59 projekata 37 ih je bilo u potpunosti završeno, a ukupan iznos od 2 122 297 449 EUR (nakon odbitka naloga za povrat u iznosu od 144 188 902,94 EUR) isplaćen je korisnicima.

Situacija u području infrastrukture za električnu energiju i plin sada je potpuno jasna i preostalih šest projekata dobro napreduje, dok je jedan projekt trenutačno obustavljen. Većina je projekata završena i očekuje se da će nositelji konačne zahtjeve za plaćanje podnijeti do kraja ove godine.

Nositelji integracije u mrežu energije dobivene iz vjetra na moru postigli su znatan napredak i došlo je do nekih razjašnjenja u vezi s projektima hvatanja i skladištenja ugljika.

Komisija je odlučila i dalje pružati financijsku potporu ulagateljima sve dok je jasno da postoji mogućnost konačne odluke o ulaganju.

1.    Infrastruktura za plin i električnu energiju

Infrastrukturnim potprogramom u okviru EEPR-a podupiru se 44 projekta u tri glavna područja djelovanja.

Projekte provode operatori prijenosnog sustava u svakoj državi članici ili drugi nositelji projekta. Dodijeljen je iznos od 2 267 574 462 EUR, od kojeg je 1 366 479 618 EUR isplaćeno korisnicima do 30. lipnja 2016. Plaćanja su podložna čvrstoj predanosti korisnika da projekt provedu konačnom odlukom o ulaganju.

Projekti obuhvaćaju tri područja:

– projekte skladištenja i infrastrukture za plin:

infrastruktura za plin čini okosnicu lanca opskrbe energijom od proizvođača do krajnjeg korisnika. Fizičkim postrojenjima, među ostalim cjevovodima, postrojenjima za skladištenje i terminalima za ponovno uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina, osigurava se dostava plina kupcima gdje i kad god je to potrebno. U narednim će godinama infrastrukturu za plin trebati dalje razvijati i unapređivati. Stvaranje veza koje nedostaju među državama članicama pridonijet će očuvanju sigurne opskrbe i odgovaranju na nove i rastuće zahtjeve za fleksibilnost.

– projekte za protok plina u suprotnom smjeru:

tijekom krize u opskrbi plinom između Rusije i Ukrajine 2009. većina država članica iz središnje i istočne Europe ostala je bez ruskog plina, pri čemu cjelokupna potražnja za uvozom nije mogla biti zadovoljena, ne zbog nedostatka plina u Europi već zbog toga što su postojećoj infrastrukturi nedostajali tehnička obilježja i mogućnosti da promijeni tokove plina sa zapada prema istoku. U okviru EEPR-a omogućena je potpora rješavanju tog nedostatka te sada u središnjoj i istočnoj Europi postoji protok plina u suprotnom smjeru.

– projekte infrastrukture za električnu energiju:

integracija sve većih količina električne energije iz obnovljivih izvora zahtijeva znatno ulaganje u novu infrastrukturu. Štoviše, određene države članice još se uvijek smatraju „energetskim otocima” jer su loše povezane sa susjednim državama i unutarnjim energetskim tržištem.

1.1.    Dosadašnji napredak 

Do sada su 33 infrastrukturna projekta od ukupno 44 završena, dok ih je šest u tijeku i jedan je obustavljen.

U sektoru električne energije završeno je 10 projekata od ukupno njih 12. Dva preostala projekta dobro napreduju te se očekuje da će se završiti do kraja 2016., odnosno do kraja 2017.

U plinskom sektoru završena su 23 projekta od ukupno njih 32; četiri napreduju prema planu, jedan je trenutačno obustavljen, a četiri su zaustavljena. Svi projekti protoka u suprotnom smjeru i projekti međupovezanosti u središnjoj i istočnoj Europi završeni su, osim projekta protoka u suprotnom smjeru u Rumunjskoj koji je Komisija zaustavila u rujnu 2014.

U odnosu na izvješće iz 2015. o provedbi EEPR-a postignut je znatan napredak u projektima infrastrukture za električnu energiju i plin. 

Na primjer, projekt Halle/Saale – Schweinfurt, kojim se povezuje sjeveroistočni i jugoistočni dio Njemačke, gotovo je završen. Projektom će se olakšati prijenos električne energije iz obnovljivih izvora proizvedene na području sjeverne Njemačke i Sjevernog mora u ostatak njemačke mreže. Prvi električni sustav kontaktne mreže dvostrukog elektrovoda od 400 kV sada je u pogonu i u tijeku su radovi povezani s neutralizacijom promjena nastalih u prirodi, posebno u pogledu šuma.

U jugozapadnoj Europi u veljači 2015. pokrenuta je međupovezanost između Francuske i Španjolske (Baixas – Santa Llogaia). Na mrežu se spajaju obnovljivi izvori energije, što pridonosi integraciji francuskog i španjolskog tržišta električne energije te jača sigurnost opskrbe električnom energijom na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini.

Završen je i projekt međupovezanosti između Sicilije i talijanskog kopna (Sorgente – Rizziconi). Sredstvima EEPR-a potpomognuta je izgradnja trafostanica, kontaktne mreže od 380 kV i podzemne mreže od 150 kV, kabela od 380 kV (podzemnih i 38 km podmorskih kabela) i tunela. Projekt će poboljšati sigurnost opskrbe i širenje obnovljivih izvora na Siciliji te povećati pouzdanost mreže i na Siciliji i na talijanskom kopnu (Kalabrija).

Projekt Nordbalt 01 (podmorska međupovezanost između Litve i Švedske) dobro napreduje te je pokrenut 14. prosinca 2015. EEPR-om se podupirala izgradnja, instalacija i puštanje u rad podmorskog kabela i pretvaračke stanice u Švedskoj i Litvi. U vezi s pretvaračima, uspješno je završen njihov probni rad, uz tek nekoliko preostalih ispitivanja koje treba izvesti i odobriti. Projektom se namjerava dodatno smanjiti izoliranost baltičkih država na unutarnjem energetskom tržištu i potpuno ih integrirati u tržište električne energije Nord Pool.

Dovršetak energetskog infrastrukturnog sustava na razini EU-a napreduje zbog uklanjanja uskih grla i daljnje integracije „energetskih otoka” poput tri baltičke države, Pirenejskog poluotoka, Irske, Sicilije i Malte.

Do sada je predviđeno da bi, od šest projekata u tijeku, tri trebala biti završena 2016., dva bi trebala biti puštena u rad 2017., dok bi 2018. jedan projekt trebao biti pušten u rad.

EEPR podupire razvoj ključnih europskih energetskih infrastrukturnih projekata u okviru trenutačnih prioriteta u području energetske politike. Smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu 2 predviđene su mjere za pravovremeni razvoj projekata od zajedničkog interesa u osam utvrđenih prioritetnih koridora koje obuhvaćaju infrastrukturu za plin i električnu energiju. Posebno, projekti od zajedničkog interesa mogu imati koristi od ubrzanih postupaka za dobivanje dozvola (najviše tri i pol godine) i regulatornih poticaja za olakšanje provedbe prekograničnih projekata te mogu biti prihvatljivi za dobivanje sredstava iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) 3 .

Iz ukupnog proračuna za promet, energetiku i telekomunikacije od 30,44 milijarde EUR u razdoblju 2014. – 2020. za energiju je izdvojeno 5,35 milijardi EUR. Komisija je procijenila da je za modernizaciju i širenje europske energetske infrastrukture do 2020. potrebno 200 milijardi ulaganja u infrastrukturu za transport i skladištenje električne energije i plina. Približno dvije trećine tog iznosa namijenjene su infrastrukturi za električnu energiju i pametne mreže.

2. Projekti za energiju vjetra na moru

2.1. Dosadašnji napredak

Potprogram EEPR-a sastojao se od devet projekata financiranih iznosom od 565 milijuna EUR podijeljenih u dvije glavne vrste aktivnosti:

opsežna ispitivanja, proizvodnja i uvođenje inovativnih turbina i temeljnih konstrukcija na moru (šest projekata) i

razvoj modularnih rješenja za mrežnu integraciju velikih količina električne energije proizvedene vjetrom (tri projekta).

Tri su od navedenih devet projekata zaključena, a dva su prijevremeno zaustavljena. Za projekte je uplaćeno 221 985 224 EUR (nakon odbitka naloga za povrat u iznosu od 26 186 766 EUR).

2.2. Dosadašnji napredak po sektorima

2.2.1. Napredak s inovativnim turbinama i strukturama na moru

Došlo je do određenih kašnjenja u okviru projekta Nordsee Ost, ali instalacija na moru sada je tehnički završena. Zbog loših vremenskih uvjeta kao i zbog tehničkih poteškoća u pogledu povezivanja na mrežu i vjetroturbina puštanje u rad je odgođeno.

Kad je riječ o „Aberdeen Offshore Wind Farm”, nakon pozitivne sudske odluke o dozvolama na moru/kopnu (koje su pravno osporavane), u srpnju 2016. donesena je pozitivna konačna odluka o ulaganju.

Za projekt Global Tech I nije pronađen suulagatelj. Komisija je stoga u travnju 2015. potvrdila zaustavljanje projekta retroaktivno od 1. siječnja 2014.

2.2.2. Napredak u integraciji mreže energije vjetra

Jedan projekt, HVDC Hub, zaustavljen je. Preostala dva projekta, Kriegers Flak i Cobra Cable, dobro napreduju. Ove će se godine ostvariti još ključnih etapa.

Europska komisija odobrila je u rujnu 2015. izmjenu sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava za novo tehničko rješenje za Kriegers Flak. Korisnici 50Hertz i Energinet.dk donijeli su konačnu odluku o izgradnji te su u tijeku postupci provedbe natječaja EU-a. Naručene su prve glavne komponente (povratni pretvarač i pučinska platforma) za infrastrukturu rješenja kombinirane mreže. TSOs Energinet i 50Hertz dogovorili su se o postupku dobivanja nužnih dozvola zajedno sa svojim nadležnim regulatornim tijelima. Spojni vod na moru za rješenje kombinirane mreže Kriegers Flak trebao bi biti pušten u rad do kraja 2018.

Kad je riječ o projektu Cobra Cable, konačna odluka o ulaganju donesena je u prosincu 2015., šest mjeseci ranije nego što je planirano. Ugovori za pretvarače i kabele za istosmjernu struju također su dodijeljeni ranije nego što je bilo predviđeno. Sve su dozvole za trasiranje pribavljene. S obzirom na navedeno, kabel bi trebao biti operativan početkom 2019.

3. Hvatanje i skladištenje ugljika

Potprogram EEPR-a sastojao se od šest projekata s financijskom potporom od milijardu EUR projektima s ciljem obuhvaćanja cjelokupnog procesa hvatanja, prijevoza i skladištenja ugljika.

Jedan je projekt, čiji su rezultat operativna pilot-postrojenja za hvatanje, prijevoz i skladištenje, završen. Tri su projekta prijevremeno zaustavljena, a jedan je zaključen bez dovršenja. Jedan je projekt u tijeku. Za projekte je isplaćeno 432 227 825 EUR.

Napredak projekata hvatanja i skladištenja ugljika

U slučaju projekta Don Valley u Ujedinjenoj Kraljevini, Komisija je smatrala da pravodobno donošenje pozitivne konačne odluke o ulaganju nije vjerojatno s obzirom na to da se za projekt još nisu uspjela osigurati dodatna sredstva potrebna za izgradnju instalacije za rješenje kombinirane mreže i na kritično kašnjenje u provedbi projekta. Djelovanje u okviru EEPR-a stoga je isteklo krajem 2015. bez dovršenja.

S druge strane, u pogledu projekta ROAD, Komisija je u završnoj fazi pregovora o produljenju sporazuma o dodjeli bespovratnih sredstava do 31. prosinca 2019., nakon napretka u razgovorima o dodatnim izvorima financiranja, restrukturiranju projekta i promjeni lokacije skladišta zbog smanjenja troškova. Nakon dovršetka nužnog ažuriranja prethodnog tehničkog rada te rada u vezi s troškovima i dozvolama, konačna odluka o ulaganju planira se početkom 2017. kako bi instalacije bile operativne 2020. ROAD bi bio prvi projekt u Europi kojim bi se primjena tehnologije naknadnog izgaranja za rješenja kombinirane mreže pokazala na elektrani na ugljen na komercijalnoj razini. Time bi se ujedno uspješno dokazalo kako se tom tehnologijom mogu nadograđivati postojeće elektrane na ugljen.

III.     EUROPSKI FOND ZA ENERGETSKU UČINKOVITOST (EEEF)

Iz Europskog energetskog programa za oporavak (EEPR) u prosincu 2010. izdvojeno je 146,3 milijuna EUR za financijski instrument u svrhu financiranja projekata održive energije 4 . Iznos od 125 milijuna EUR iskorišten je kao doprinos EU-a Europskom fondu za energetsku učinkovitost (EEEF), pokrenutom u srpnju 2011., koji sada ukupno iznosi 265 milijuna EUR 5 , uz potporu instrumenta za dodjelu bespovratnih sredstava za tehničku pomoć s proračunom od 20 milijuna EUR i 1,3 milijuna EUR za aktivnosti jačanja osviještenosti.

U okviru EEEF-a obuhvaćena su namjenska financiranja projekata (dužnički i vlasnički instrumenti) u područjima energetske učinkovitosti, obnovljivih izvora energije i čistog gradskog prijevoza. Korisnici su lokalna ili regionalna javna tijela ili privatni subjekti koji djeluju u njihovo ime.

Dosadašnji napredak

EEEF je 2015. osigurao financijsku potporu za nadogradnju energetske učinkovitosti za 32 zgrade u sklopu sveučilišta Universidad Politécnica de Madrid u Španjolskoj putem poduzeća za energetske usluge koje je djelovalo u ime sveučilišta. Projekt uključuje zamjenu postojećih kotlova za toplu vodu i grijanje na ulje. Naknadna ugradnja kotlova na plin, termalnih ventila i termalnih fotonaponskih rješenja bit će završena u 32 sveučilišne zgrade. Projekt će godišnje omogućiti 27 % uštede primarne energije i 45 % uštede emisija CO2 u usporedbi s osnovnim izvedbom.

Od njegova osnivanja do 31. prosinca 2015. EEEF je potpisao ugovore za deset projekata u vrijednosti od 117 milijuna EUR, kojima je generirano 219 milijuna EUR konačnih ulaganja.

Na temelju procjene projekta EEEF-a i okvira izvješćivanja o uštedama ekvivalenta CO2 i primarne energije, od kraja 2015. njegovim su ulaganjima postignute uštede od gotovo 223 300 tona CO2 i 102 790 MWh primarne energije.

Instrument za tehničku pomoć

Nisu dodijeljena dodatna sredstva za financiranje njihovih aktivnosti razvoja projekata 2015.

Ukupno, instrumentom za tehničku pomoć koji financira Komisija potpomognuto je strukturiranje 16 projekata u ukupnom iznosu od 16 milijuna EUR. Razlozi za nedodjeljivanje sredstava mogu se objasniti nizom čimbenika. Prvo, projekti utvrđeni u okviru faze nadogradnje Fonda bili su u naprednijoj odnosno razrađenijoj fazi te njima stoga nije bila potrebna tehnička pomoć. Nadalje, u okviru Instrumenta za tehničku pomoć ispostavilo se da financiranje projekata energetske učinkovitosti podliježe mnogim izazovima, kao što su npr. niža razina pripremljenosti zahtjeva od prvotno procijenjene pri osnutku EEEF-a (nekoliko zaprimljenih zahtjeva za tehničku pomoć bilo je spremno za podnošenje), promjene u projektima zbog političkih promjena u vladama ili potrebne prilagodbe nakon prvog skupa studija izvedivosti.

Glavni zaključci i izgledi

Do sada je EEEF postupno ostvario dobre rezultate u pogledu unosnih ulaganja te će aktivno tražiti dodatne više ulagatelje kako bi se dodatno iskoristio doprinos EU-a.

Sredstva za 2016. usmjerena su na devet projekata ukupne vrijednosti 253 milijuna EUR, od kojih je predviđeni udio EEEF-a 92 milijuna. EEEF će i dalje pokušavati proširiti geografsko područje koje pokriva ako to uvjeti projekta i uvjeti na tržištu budu dopuštali.

IV. Opći zaključci

EEPR je ostvario dobre rezultate. Završena je većina projekata, posebno u pogledu infrastrukture za plin i električnu energiju. Stroga kontrola koju provodi Europska komisija u provedbi i nadzoru projekta pridonijela je povećavanju učinkovitosti instrumenta.

Usprkos tome što su se projekti za energiju vjetra na moru činili složenijima nego što se očekivalo, tijekom petogodišnjeg razdoblja nositelji i graditelji uspjeli su pronaći rješenja i stečeno je tehnološko znanje.

Komisija je i dalje predana pokazivanju rješenja kombinirane mreže usprkos izazovima u pronalaženju potrebnog dopunskog financiranja, zbog kojih je došlo i do zaustavljanja nekih projekata EEPR-a.

EEEF također je bio uspješan: uspostavljen je komercijalni fond koji će nastaviti s rastom pružajući financijska rješenja i stvarajući dobit za pokrivanje administrativnih troškova, dividendi dionika i vraćanja troškova uspostave. Europski fond za energetsku učinkovitost služi i kao uzor za inovativne financijske instrumente kojima se ulaže u isplative i razrađene projekte održive energije (s razdobljima otplate do 18 godina) koji mogu privući privatni kapital služeći kao primjer poslovnih modela ovih ulaganja i postižući vjerodostojne rezultate.

(1)

IZVJEŠĆE iz 2015. doneseno 8. listopada 2015., COM(2015)484.

(2)

Uredba (EU) br. 347/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu (SL L 115, 25.4.2013., str. 39.).

(3)

Uredba (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe (SL L 348, 20.12.2013., str. 129.).

(4)

     Uredba (EU) br. 1233/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2010. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 663/2009 o uspostavljanju programa za potporu gospodarskom oporavku dodjelom financijske pomoći Zajednice projektima u području energetike.

(5)

     Uz Europsku komisiju, u Fond su uložili i: Europska investicijska banka 75 milijuna EUR, Cassa Depositi e Prestiti SpA (CDP) 60 milijuna EUR i Investment Manager Deutsche Bank (DB) 5 milijuna EUR.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 28.11.2016.

COM(2016) 743 final

PRILOG

IZVJEŠĆU KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o provedbi Europskog energetskog programa za oporavak i Europskog fonda za energetsku učinkovitost

{SWD(2016) 374 final}