EUROPSKA KOMISIJA
Strasbourg, 25.10.2016.
COM(2016) 710 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Program rada Komisije za 2017.
Izgradnja Europe koja štiti, osnažuje i brani
{SWD(2016) 400 final}
I.
Europa je na ključnoj prekretnici
Europljani poznaju i u svakodnevnom životu primjećuju posljedice izazova s kojima se još suočavamo. Koristi gospodarskog oporavka koji je još u začetcima još nisu osjetili svi članovi našeg društva, osobito kad je riječ o zapošljavanju mladih i smanjenju nejednakosti. Migracijski tokovi predstavljaju izazov za naše vanjske granice i za sposobnost Unije da pokaže solidarnost. Pojačana opasnost od terorizma, stalna nestabilnost u našem istočnom i južnom susjedstvu, a svemu tome sad moramo dodati i neizvjesnost zbog ishoda referenduma u UK-u.
Osluškujući Europljane shvatili smo da moramo tražiti odgovore na te izazove i zaštitu od tih prijetnji. Europljani traže sredstva koja im mogu omogućiti održivu budućnost za njih same i njihove obitelji. I traže izglede: jamstvo da upravljanje na lokalnoj, regionalnoj i europskoj razini može kolektivno zadovoljiti očekivanja današnjih i budućih generacija.
Komisija koja je usredotočena na bitna pitanja...
Od početka mandata ova je Komisija među svoje prioritete uvrstila usredotočenost na bitna pitanja, odnosno europsko djelovanje kojim se mogu ostvariti konkretni rezultati u rješavanju izazova s kojima se suočavaju europski građani, naše države članice i Unija u cjelini. Prošle smo godine ostvarili dobar napredak u provedbi strategija utvrđenih Planom ulaganja za Europu, odnosno strategije jedinstvenog digitalnog tržišta, energetske unije, europskog programa sigurnosti, europskog migracijskog programa, unije tržišta kapitala, akcijskog plana za pravedno i učinkovito oporezivanje dobiti poduzeća u EU-u, nove trgovinske strategije, mjera dovršetka ekonomske i monetarne unije, strategije jedinstvenog tržišta i akcijskog plana o kružnom gospodarstvu.
Naglašavanjem bitnih pitanja i usuglašavanjem tih prioriteta s Europskim parlamentom i Vijećem ostvarili smo brze i konkretne rezultate u ključnim područjima. U samo jednoj godini Europski fond za strateška ulaganja korišten je u 27 država članica te su njime aktivirana ulaganja u iznosu od 138 milijardi EUR, uključujući nova financijska sredstva za otprilike 300 000 malih i srednjih poduzeća. Ostvarili smo znatan napredak u ponovnoj uspostavi kontrole nad nezakonitim migracijskim tokovima i sprječavanju pogibelji u Egejskom i Sredozemnom moru. Komisija je tek prije deset mjeseci predložila osnivanje Europske granične i obalne straže koja već radi na jačanju kontrole naših vanjskih granica. Europa je istodobno pokazala solidarnost prema milijunu Sirijaca koji su u Europi pronašli utočište i zaštitu. U posljednjih dvanaest mjeseci premjestili smo i preselili više od 15 000 izbjeglica. U posljednja tri mjeseca mjesečni prosjek premještanja iznosio je otprilike 1000 premještanja. U rujnu se taj iznos povećao na 1200 premještanja. Smanjuje se jaz između trenutačnih potreba za premještanjem i provedenih premještanja iz Grčke, te je s tim nastojanjima potrebno nastaviti sljedećih mjeseci i trebalo bi znatno ojačati premještanja iz Italije.
U ovom Programu rada utvrđuju se ključne inicijative za koje se Komisija obvezuje da će ih provesti do kraja 2017. Ti konkretni prijedlozi najočitiji su način kojim našim radom pridonosimo postupku obnove uoči 60. godišnjice potpisivanja ugovorâ iz Rima u ožujku 2017. Surađivat ćemo s Europskim parlamentom i Vijećem kako bismo osigurali da se ove inicijative i drugi ključni prijedlozi, koje smo iznijeli proteklih godina, brzo donesu te da se tako ostvare konkretni rezultati na terenu.
...i Komisija koja je usredotočena na bolji rad
Zajedničko utvrđivanje prioriteta samo je jedan od načina na koji se unaprjeđenjem suradnje na europskoj razini Europljanima može pokazati da su naše upravljačke strukture doista njima na usluzi. Za stjecanje povjerenja građana bolji je rad jednako važan kao i rad na bitnijim pitanjima.
Zbog toga ćemo sljedećih mjeseci pomno pratiti operativni aspekt našeg rada: pratit ćemo da se europski propisi pravilno provode i izvršavaju te da služe svrsi; pružat ćemo strukturnu potporu, primjerice u Grčkoj; poticat ćemo korištenje sredstava iz Europskog fonda za strateška ulaganja i uklanjati prepreke ulaganjima; te ćemo surađivati s državama članicama, socijalnim partnerima i civilnim društvom kako bismo pridonijeli uspostavi okruženja pogodnog za ostvarenje ciljeva politika Unije, uključujući djelotvornom mobilizacijom proračunskih sredstava kojima raspolažemo. Ove ćemo godine osobito pojačati napore povezane s provedbom jer je i najbolji propis beskoristan ako se njime ne ostvaruju konkretni rezultati na terenu.
Nastavit ćemo i primjenjivati načela bolje regulative u svim aspektima našeg rada tako da kontinuirano možemo provjeravati jesu li naše mjere djelotvorne i razmjerne u cilju ostvarenja ciljeva politika koje smo utvrdili. Mnoge ključne inicijative koje ćemo iznijeti sljedeće godine uključuju prijedloge koji proizlaze iz revizije primjerenosti i učinkovitosti propisa (REFIT) i kojima će se ažurirati i poboljšati postojeće zakonodavstvo kako bi se njime i dalje učinkovito ostvarivali rezultati bez nepotrebnog opterećenja.
Osim ključnih inicijativa, predlažemo niz dodatnih revizija primjerenosti i učinkovitosti postojećih propisa te ćemo u budućnosti nastojati ostvariti ciljeve REFIT-a pri svakoj reviziji postojećih propisa. Pri utvrđivanju prioriteta za sljedeće mjesece u obzir smo osobito uzeli 22 mišljenja platforme REFIT. Provodimo i namjeravamo provoditi aktivnosti u svim područjima obuhvaćenima tim mišljenjima. Usporedno s ovim Programom rada objavljujemo pregled stanja u kojem su detaljno opisane mjere poduzete na temelju mišljenja platforme REFIT i trenutačna nastojanja da se ocijeni i revidira postojeće zakonodavstvo, a predlažemo i stavljanje izvan snage niza propisa koji su zastarjeli. Predlažemo i povlačenje niza prijedloga u postupku koji su tehnički zastarjeli ili više ne služe svrsi kako bi se suzakonodavcima omogućilo da se usredotoče na prijedloge koji su doista važni.
Nastavit ćemo s usavršavanjem ostalih promjena koje smo uveli u naš način rada. Prethodne dvije godine Komisija je znatno povećala svoju otvorenost i odgovornost prema građanima i tako poboljšala kvalitetu svojeg rada i prijedloga. Želimo znati što o tome misli šira javnost, među ostalim i o nacrtima delegiranih i provedbenih akata. Otvoreni smo prema predstavnicima različitih interesa koji žele utjecati na naše odluke o politikama te smo pozvali Europski parlament i Vijeće kao suzakonodavce da nam se pridruže u novom Međuinstitucijskom sporazumu o obveznom registru transparentnosti kako bi u svim fazama donošenja europskih propisa postojala odgovornost prema građanima u pogledu lobiranja.
II.
Ostvarivanje ciljeva utvrđenih u deset prioriteta
Komisija će sljedeće godine raditi u okviru deset prioriteta navedenih u Političkim smjernicama – koje su predstavljene na početku našeg mandata na temelju rasprava s Europskim parlamentom i nadahnute dokumentom Europskog vijeća „Strateški program za Uniju u vrijeme promjena” – kako bi se proveo ciljani i pozitivni program kojim se ostvaruju konkretni rezultati u cilju zaštite, osnaživanja i obrane građana.
1.
Novi poticaj za zapošljavanje, rast i ulaganja
Europa koja štiti naš način života i osnažuje naše mlade. U posljednje tri godine otvoreno je otprilike osam milijuna radnih mjesta, no nezaposlenost je u mnogim državama članicama još na neprihvatljivo visokoj razini, posebno među mladima. Prioritet nam mora biti da pomognemo državama članicama da se mladima omoguće najbolji mogući uvjeti za razvoj potrebnih vještina i da postanu aktivni na tržištu rada i u društvu.
Cilj je naše nove Inicijative za mlade da svaka mlada osoba ima stvarne izglede za obrazovanje, osposobljavanje i zapošljavanje. U provedbi Programa novih vještina za Europu prednost ćemo dati mladima. Prijedlozima će biti obuhvaćeno osuvremenjivanje obrazovanja, poboljšanje kvalitete naukovanja i daljnji razvoj mobilnosti naučnika te praćenje rezultata mladih na tržištu rada nakon što završe sveučilišno ili strukovno obrazovanje. Jačamo i Jamstvo za mlade kao alat za ulaganje u mlade ljude, u njihove vještine i njihove prve korake u karijeri, kao i Inicijativu za zapošljavanje mladih. Time će se poduprijeti djelovanja država članica tako što će se pomoći regijama i mladima kojima je pomoć najviše potrebna.
Do kraja 2016. osnovat ćemo europske snage solidarnosti čime će se osobama mlađima od 30 godina omogućiti da aktivno pridonose društvu u duhu solidarnosti i pritom stječu nove vještine i iskustvo, uključujući jezične vještine.
Poduzeća otvaraju radna mjesta s pomoću inovacija i prikladnih ulaganja u naša gospodarstva. Uzimajući u obzir početni uspjeh Plana ulaganja za Europu, Komisija se obvezala udvostručiti trajanje i financijsku sposobnost Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU). Suzakonodavci su akt o uspostavi Fonda u njegovoj izvornoj verziji donijeli u rekordnom roku od četiri i pol mjeseca te se Komisija pouzdaje u to da će Europski parlament i Vijeće jednako brzo postići i dogovor o produljenju njegova trajanja i jačanju kapaciteta, čime će se ojačati održiva ulaganja. Nadahnuta uspjehom ESFU-ja Komisija je predstavila i Plan vanjskih ulaganja u Afriku i susjedstvo EU-a u cilju uklanjanja nekih od glavnih uzroka migracija i promicanja zapošljavanja i održivog rasta u tim regijama.
I dalje ćemo raditi na tome da se u Europi stvara pogodno okruženje za inovacije kako bi se otvarali novi sektori i radna mjesta, rješavali društveni izazovi i izazovi u pogledu zaštite okoliša i poboljšali životi ljudi. Uključivanjem inovacija u sve politike Unije i djelotvornim usmjeravanjem naših fondova za istraživanje i razvoj te strukturnih i investicijskih fondova nastojat ćemo da Europa preuzme vodeći položaj u području novih tehnologija i poslovnih metoda, među ostalim s pomoću pametne specijalizacije.
Komisija će nastaviti s radom na ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. Kružno gospodarstvo ima veliki potencijal u pogledu inovacija, rasta i zapošljavanja. Komisija će provoditi Akcijski plan za kružno gospodarstvo tako što će se poboljšati ekonomičnost, kvaliteta i uvođenje recikliranja plastike i njezine ponovne uporabe u EU-u te smanjivati odlaganje plastike u okoliš. Također ćemo iznijeti zakonodavni prijedlog o minimalnim zahtjevima kvalitete za ponovnu uporabu vode i reviziju Direktive o vodi za piće na temelju evaluacije njezine primjerenosti i učinkovitosti i europske građanske inicijative „Right2Water” (hr. „pravo na vodu”). Razvit ćemo okvir za praćenje kako bi se osigurao napredak prema ostvarenju ciljeva kružnog gospodarstva i uzajamno povoljne koristi za okoliš i naš gospodarski rast.
Provedba Europskog semestra 2017. i dalje će biti usmjerena na nužne mjere koje bi države članice trebale poduzeti za provedbu ulaganja, postizanje stabilnih javnih financija i provedbu strukturnih reformi. U svojoj sljedećoj preporuci o gospodarskoj politici europodručja Komisija će promicati i pozitivni fiskalni učinak za europodručje kako bi podržala monetarnu politiku Europske središnje banke. Na temelju analize iz izvješća o državama članicama koja će biti donesena u veljači, Komisija će izraditi novi niz preporuka po državama članicama koje će Vijeću predložiti u svibnju.
Zajedno s Europskim parlamentom i Vijećem poduzet ćemo daljnje mjere povezane s našim prijedlogom o reviziji višegodišnjeg financijskog okvira (2014. – 2020.). Želimo revidirati proračun na način da se ojača potpora prioritetima Unije i da se može brže reagirati na nepredviđene okolnosti te da se pojednostavne pravila za korisnike i usredotočenost usmjeri na rezultate. Nakon toga uslijedit će sveobuhvatni prijedlog o budućem okviru za razdoblje nakon 2020., uključujući o vlastitim sredstvima. Taj će se prijedlog temeljiti na inicijativi „Proračun EU-a usmjeren na rezultate” te će odražavati buduće izazove i potrebe Unije u razdoblju nakon 2020. na temelju procjene postojećih politika i instrumenata potrošnje.
Komisija će nastaviti s radom na pojednostavnjivanju i modernizaciji zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) te će se o tome savjetovati sa širom javnosti kako bi njezin doprinos u pogledu deset prioriteta Komisije i ciljeva održivog razvoja bio što veći. Ti će napori biti usmjereni na buduće prioritete posebnih politika uzimajući u obzir platformu REFIT te ne dovodeći u pitanje prijedlog Komisije o reviziji višegodišnjeg financijskog okvira. Kad je riječ o položaju poljoprivrednika u lancu opskrbe hranom, Komisija će prema potrebi razmatrati buduće mjere kako bi se uzeli u obzir rezultati tekućeg rada Radne skupine za poljoprivredna tržišta i foruma na visokoj razini.
2.
Povezano jedinstveno digitalno tržište
Europa koja osnažuje svoje građane i poduzeća. Digitalne tehnologije i digitalne komunikacije prisutne su u svakom aspektu života i donose nove prilike za kreativnost, gospodarsku aktivnost i zapošljavanje te naglašavaju potrebu za povjerenjem i kibersigurnošću. Iskorištavanje potpunog dodatnog potencijala za rast povezanog jedinstvenog digitalnog tržišta tako što će se dovršiti provedba Strategije i dalje će biti prioritet u 2017. Kao što je najavljeno u prošlogodišnjem Programu rada, preostale prijedloge iznijet ćemo tijekom sljedećih nekoliko mjeseci, uključujući paket REFIT o porezu na dodanu vrijednost (PDV) koji obuhvaća prijedloge o e-trgovini, e-publikacijama i e-knjigama i inicijative o unaprjeđenju podatkovnog gospodarstva, uključujući uklanjanje neopravdanih prepreka slobodnom protoku podataka.
Posebnu pažnju posvetit ćemo bliskoj suradnji sa suzakonodavcima u cilju brzog donošenja već podnesenih prijedloga. Ti se prijedlozi odnose na digitalne ugovore, autorska prava, geografsko blokiranje, prenosivost, dostavu pošiljaka, audiovizualne medijske usluge , telekomunikacije, uporabu pojasa od 700 MHz za mobilne usluge i naš nedavni prijedlog o inicijativi WiFi4EU. Povezivost je od ključne važnosti i Komisija će ispuniti svoje obećanje o ukidanju naknada za mobilni roaming do sredine 2017. Preispitat ćemo ostvareni napredak prema dovršetku jedinstvenog digitalnog tržišta i utvrdit ćemo područja u kojima suzakonodavci moraju uložiti dodatne napore i u kojima su potrebni dodatni prijedlozi.
3.
Čvrsta energetska unija s naprednom klimatskom politikom
Europa koja preuzima odgovornost za ispunjenje obećanja. Brza ratifikacija Pariškog sporazuma dokaz je da se države članice mogu dogovoriti kada je očito da Unija ostvaruje bolji učinak zajedničkim djelovanjem nego skupom pojedinačnih djelovanja svojih država članica. Nadalje, time je potvrđena vodeća uloga EU-a na globalnoj razini u području klimatskih promjena. Sada moramo izvršiti svoje obveze kako bismo osuvremenili naše gospodarstva i istodobno osigurali socijalno pravednu tranziciju. Među prioritete ubraja se provedba Pariškog sporazuma i međunarodnog sporazuma o emisijama iz zrakoplova (Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva).
Kao što je već najavljeno, nastavit ćemo provoditi Strategiju energetske unije te ćemo do kraja ove godine predstaviti sveobuhvatni paket za upravljanje modernizacijom gospodarstva u kojem će glavni naglasak biti na energetskoj učinkovitosti u cilju da zauzmemo vodeći položaj u području obnovljivih izvora energije i potrošačima pružimo poštene uvjete. Te će mjere uključivati zakonodavne inicijative o energetskoj učinkovitosti, obnovljivoj energiji, uključujući održivost bioenergije, organizaciji energetskog tržišta i pravilima upravljanja energetskom unijom. Inicijativom o jačanju inovacija u području čiste energije poduprijet će se istraživanja i prihvaćanje tehnoloških inovacija na tržištu potrebnih za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije kako bi se ispunili ciljevi o dekarbonizaciji utvrđeni Pariškim sporazumom i naši ciljevi za 2030. Parlament i Vijeće moraju što žurnije donijeti sve zakonodavne prijedloge povezane s energetskom unijom koje je Komisija iznijela 2015. i 2016. Među njih se ubrajaju prethodno navedeni paket, paket o sigurnosti opskrbe plinom, sustav EU-a za trgovinu emisijama i povezana pravila o raspodjeli napora te uporabi zemljišta i šumarstvu.
Pratit ćemo i napredak ostvaren u okviru naše strategije za mobilnost s niskom razinom emisija koja je predstavljena u srpnju. Njezin je cilj povećati učinkovitost prometa na način da se odgovori na potrebe za mobilnošću ljudi i robe te promiču niske razine emisija, uključujući postupni prijelaz na vozila bez emisija, čime bi se povećala konkurentnost industrije. Kako bismo to postigli, prvo ćemo u okviru REFIT-a predstaviti revizije uredbi o osobnim vozilima i lakim komercijalnim vozilima, koje sadržavaju strategije kojima se uspostavljaju standardi za vozila bez emisija i s niskom razinom emisija nakon 2020., i Direktive o čistim vozilima u cilju poboljšanja poticaja za javnu nabavu i povezanih pravila. Primjenom načela „korisnik plaća” i „onečišćivač plaća” namjeravamo predložiti poboljšanja za one države članice koje odluče naplaćivati cestarine, prije svega za interoperabilnost usluga elektronske naplate.
4.
Bolje povezano i pravednije unutarnje tržište s jačim industrijskim temeljima
Europa koja snažno pridonosi zapošljavanju i rastu i koja se bori za svoju industriju. Sloboda kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala osnova je europske gospodarske moći. Imamo najveće jedinstveno tržište na svijetu i reformama utvrđenima u Strategiji jedinstvenog tržišta nastoji se iskoristiti njegov potpuni potencijal. U sinergiji s našim ostalim strategijama tom će se strategijom uspostaviti uvjeti za održivu konkurentnost europskog gospodarstva i poduprijeti inovacije, digitalizacija i industrijska transformacija.
Budući ciljevi, koji su već najavljeni za ovu godinu, obuhvaćaju mjere kojima se potiče rast malih i srednjih poduzeća i novoosnovanih poduzeća, paket o pravima intelektualnog vlasništva i paket o uslugama za uklanjanje prepreka na tržištu usluga. Predstavit ćemo inicijativu o pravu trgovačkih društava kako bi se olakšala uporaba digitalnih tehnologija u cijelom životnom ciklusu trgovačkog društva te prekogranična spajanja i podjele.
Komisija će sljedeće godine raditi na jačanju jedinstvenog tržišta robe, posebno olakšavanjem uzajamnog priznavanja i rješavanjem problema sve većeg broja nesukladnih proizvoda na tržištu EU-a s pomoću revizija primjerenosti i učinkovitosti relevantnog zakonodavstva. Time će se poduzetnicima omogućiti da svoje proizvode lakše prodaju prekogranično te će se istodobno poticati veće poštovanje regulatorne sukladnosti i ponovna uspostava jednakih uvjeta u korist poduzeća i građana. Predstavit ćemo i inicijativu o koordiniranim procjenama zdravstvene tehnologije.
Na temelju Strategije za mobilnost s niskom razinom emisija Komisija će na integrirani način raditi na mobilnosti, povezivosti i budućnosti automobilske industrije, u okviru koje se moraju riješiti strukturni izazovi i uspostaviti povjerenje u njezin angažman i mogućnost da se smanje emisije automobila. Nastavit ćemo posebno s radom na mjerama u pogledu regulatornog okruženja, konsolidacije ekosustava, učinkovitosti resursa i standardizacije kako bi se omogućilo uvođenje na tržište autonomnih i povezanih vozila koja su sve više ekonomična.
Kad je riječ o svemirskoj industriji, Komisija će u 2017. predložiti, kao nastavak djelovanja u okviru europskog akcijskog plana obrane i svemirske strategije za Europu, inicijativu kojom će se osigurati pouzdane, sigurne i ekonomične satelitske komunikacijske usluge za javna tijela (GOVSATCOM – državna satelitska komunikacija) kao i mjere za lakše uvođenje svemirskih usluga i podataka na tržište.
Provedba pravila jedinstvenog tržišta od ključne je važnosti za ostvarivanje njihovih rezultata na terenu. Komisija će 2017., u okviru opće usmjerenosti na provedbu, predstaviti prijedloge za nadogradnju i usklađivanje alata za rješavanje problema, među ostalim mreže SOLVIT, i promicat će svijest građana i poduzeća o njihovim pravima. To će uključivati informacijski instrument jedinstvenog tržišta i jedinstveni digitalni pristupnik kojima će se poduzećima pružiti potpora i pomoći će im se da razviju prekogranične aktivnosti na cijelom jedinstvenom tržištu, uzimajući u obzir mišljenja platforme REFIT. Iznijet će se prijedlozi kojim će se nacionalnim tijelima za tržišno natjecanje omogućiti da djelotvornije provode pravila kojima se jamči konkurentsko okruženje na jedinstvenom tržištu.
U skladu s pozivom Europskog vijeća da se poduzećima žurno osigura lakši pristup financijskim sredstvima i podupru ulaganja u realno gospodarstvo, Komisija će predstaviti reviziju unije tržišta kapitala na polovini razdoblja u okviru koje će utvrditi preostale prepreke i potrebne dodatne mjere. Predložit ćemo jednostavan, učinkovit i konkurentan osobni mirovinski proizvod u EU-u kojim se nastoje smanjiti prepreke prekograničnom pružanju mirovinskih usluga i povećati tržišno natjecanje među mirovinskim fondovima, zatim reviziju primjerenosti i učinkovitosti Uredbe o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR), strategiju o održivom financiranju, mjere za lakše financiranje projekata infrastrukture i akcijski plan za maloprodajne financijske usluge u cilju uklanjanja nacionalnih prepreka zbog kojih potrošačima nisu dostupne najbolja vrijednost, izbor i cijene i koristi od novih financijskih tehnologija. Komisija će osigurati i praćenje poziva za dostavljanje dokaza o kumulativnom učinku financijskog zakonodavstva uzimajući u obzir mišljenja platforme REFIT o zahtjevima za izvješćivanje. Iznijet ćemo i preostale prijedloge koji su već najavljeni, među ostalim zakonodavstvo o restrukturiranju poduzeća i drugoj prilici kako bi se osigurala poštena i učinkovita likvidacija propalih poduzeća i novi početak za poduzetnike.
Stabilno porezno okruženje mora biti jednostavno i učinkovito za poduzeća koja posluju prekogranično te treba osigurati da ta poduzeća pošteno i učinkovito plaćaju poreze na mjestima gdje doista ostvaruju dobit. Usporedno s ovim Programom rada Komisija ponovno predlaže zajedničku konsolidiranu osnovicu za porez na dobit, čiji je prvi korak obvezna zajednička porezna osnovica. Komisija predstavlja i daljnje mjere za suzbijanje porezne prijevare i utaje poreza, uključujući preko trećih zemalja. Uzimajući u obzir savjetovanje koje je u tijeku, dodatne mjere u području transparentnosti oporezivanja tijekom sljedeće godine mogle bi uključivati prijedlog o povećanju nadzora onih kojih potiču i omogućuju mehanizme agresivnog poreznog planiranja. Kao ključni elementi vanjske strategije za učinkovito oporezivanje Komisija će s državama članicama surađivati na dovršetku EU-ova popisa trećih zemalja koje ne poštuju međunarodne standarde dobrog poreznog upravljanja i ne provode relevantne međunarodne sporazume o najboljoj praksi za sprječavanje premještanja dobiti i smanjenja porezne osnovice.
Prijevare povezane s prekograničnim plaćanjem PDV-a svake godine koštaju porezne obveznike u državama članicama otprilike 50 milijardi EUR. Istodobno je administrativno opterećenje usklađivanja s pravilima o PDV-u veliko za mala poduzeća, a tehničke inovacije donose nove izazove za učinkovitu naplatu poreza. Komisija će stoga predložiti mjere za provedbu Akcijskog plana o PDV-u, za pojednostavnjenje PDV-a za mala poduzeća i uspostavit će temelje za suvremeniji i učinkovitiji sustav PDV-a u cijeloj Europi koji je prilagođen poduzećima i otporan na prijevare, uzimajući u obzir mišljenja platforme REFIT. Ključni element u ovoj reformi jest djelotvorniji i proporcionalniji pristup stopama PDV-a.
5.
Bolje povezana i pravednija ekonomska i monetarna unija
Europa koja štiti naša gospodarstva i osigurava poštene uvjete za radnike i poduzeća. Kao ugledna svjetska valuta euro donosi velike, ali često nevidljive gospodarske koristi. Države europodručja ove su godine na kamatama za zaduživanje uštedjele 50 milijardi EUR zahvaljujući niskim kamatnim stopama i monetarnoj politici Europske središnje banke. Komisija podržava želje i planove predstavljene u Izvješću petorice predsjednika o dovršetku ekonomske i monetarne unije (EMU).
Bijela knjiga o budućnosti Europe, u kojoj će biti utvrđene mjere na koji način provesti reformu EU-a s 27 država članica 60 godina nakon potpisivanja ugovorâ iz Rima, uključivat će i budućnost EMU-a radi pripreme za 2. fazu produbljivanja EMU-a u novom političkom i demokratskom kontekstu, uključujući reviziju Pakta o stabilnosti i rastu usmjerenu na stabilnost i dodatne mjere za primjenu članka 16. Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u europskoj i monetarnoj uniji (uključivanje sadržaja tog Ugovora u pravni okvir Europske unije). Preispitat ćemo i Europski sustav financijskog nadzora u cilju jačanja djelotvornosti i učinkovitosti nadzora na makro i mikro bonitetnoj razini. Trebalo bi se ubrzati i donošenje prijedloga o jedinstvenom zastupanju europodručja u Međunarodnom monetarnom fondu.
Prioritet je dovršetak bankarske unije i u tom kontekstu postizanje dogovora o prijedlogu za zajednički Europski sustav osiguranja depozita. Komisija će u svjetlu nedavnih događaja na međunarodnoj razini, preispitati dijelove bankarskog zakonodavstva i predložiti ciljane izmjene Uredbe i Direktive o kapitalnim zahtjevima i Direktive o oporavku i sanaciji banaka u cilju povećanja otpornosti banaka uz pojednostavnjenje pravila za one s manje složenim poslovnim modelom, promicanje ulaganja posebno u MSP-ove i jačanje postojećih mjera za smanjenje rizika, osobito uvođenjem globalnih standarda o ukupnoj sposobnosti sistemskih banaka da pokriju gubitke. Kako bi se povećala razina podjele rizika s privatnim sektorom u okviru EMU-a, ključno je ubrzati napredak u dovršetku unije tržišta kapitala. Mora se ubrzati donošenje prijedloga o sekuritizaciji i prospektu, koji su u postupku.
Komisija je odlučna promicati socijalnu konvergenciju prema gore i jačanje socijalne dimenzije europskih integracija. Na temelju dokaza prikupljenih u okviru ovogodišnjeg javnog savjetovanja predložit ćemo europski stup socijalnih prava kojim se utvrđuju načela za Uniju temeljenu na socijalnoj pravednosti. Tim će se stupom utvrditi okvir načela kojima će se poticati poštena pravila za europsko socijalno tržišno gospodarstvo. Time će se odrediti smjer politika za poštena i dinamična tržišta rada na kojima svatko ima priliku iskoristiti svoj talent i za učinkovite i održive sustave socijalne zaštite uzimajući u obzir brzi razvoj današnjih realnosti. To će biti popraćeno povezanim inicijativama, primjerice inicijativom za rješavanje izazova povezanih s ravnotežom između poslovnog i privatnog života s kojima se suočavaju obitelji zaposlenih roditelja.
6.
Trgovina: razuman i uravnotežen sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om
Europa koja je otvorena i trguje s našim partnerima te istodobno jača svoje instrumente zaštite. U današnjem svjetskom gospodarstvu trgovina ima ključnu važnost za rast, zapošljavanje i konkurentnost. Trgovina znači otvaranje radnih mjesta – svaka milijarda EUR zarađenih izvozom pridonosi otvaranju novih 14 000 radnih mjesta. Više od 30 milijuna radnih mjesta odnosno svako sedmo radno mjesto u EU-u, sada ovise o izvozu u ostatak svijeta. Zato je EU opredijeljen za otvoreni trgovinski sustav utemeljen na pravilima.
Na temelju Unijine uspješne mreže sporazuma o slobodnoj trgovini, Komisija će nastaviti pregovore sa SAD-om, Japanom, sa zemljama Mercosura, Meksikom, Tunisom i zemljama ASEAN-a. Zatražit ćemo nove mandate za otvaranje pregovora s Turskom, Australijom, Novim Zelandom i Čileom. Nastavit ćemo s radom u okviru WTO-a, uključujući na plurilateralnim sporazumima i brzoj ratifikaciji Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) s Kanadom.
Odlučni smo i osigurati provedbu poštene trgovine ažuriranjem i osuvremenjivanjem europskih instrumenata trgovinske zaštite kako bismo osigurali njihovu potpunu održivost u svjetlu novih gospodarskih izazova kao što su pretjerani kapacitet i promjene pravnog okruženja poput isteka određenih odredbi protokola o pristupanju WTO-u. Sada je nužno da Vijeće riješi zastoj u pogledu našeg prijedloga iz 2013. o osuvremenjivanju instrumenata trgovinske zaštite, uključujući reformu pravila o nižim pristojbama. Europsko vijeće zatražilo je 21. listopada 2016. da se do kraja 2016. postigne hitan i uravnotežen dogovor o stajalištu Vijeća u vezi sa sveobuhvatnom modernizacijom svih instrumenata trgovinske zaštite.
S obzirom na zajedničke vrijednosti EU-a i Sjedinjenih Država te na stratešku, političku i gospodarsku važnost transatlantskih odnosa, Komisija je spremna do kraja 2016. sklopiti ambiciozan i ujednačen sporazum o transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja temeljen na visokim standardima. S obzirom na predstojeće izbore u SAD-u i neizbježno usporavanje pregovora, obje će stranke nastojati učvrstiti napredak koji je postignut. Komisija je spremna s novom američkom administracijom nastaviti pregovore što je prije moguće na temelju mandata koji je dodijeljen Komisiji i koji je Europsko vijeće ponovno potvrdilo 21. listopada 2016.
Komisija će imati i vodeću ulogu u uspostavi globalnog foruma o višku kapaciteta u industriji čelika pod okriljem skupine G20.
7.
Područje pravosuđa i temeljnih prava utemeljeno na uzajamnom povjerenju
Europa koja brani i štiti naše vrijednosti slobode, demokracije i vladavine prava. Sigurnost na našim granicama i unutar njih važan je i zajednički problem u svjetlu trenutačnih prijetnji s kojima se Europa suočava. Terorističke prijetnje nikada se u Europi nisu osjećale u tolikoj mjeri. Planiramo nastaviti provedbu Programa sigurnosti EU-a mjerama kojima će se pripremiti teren za uspostavu sigurnosne unije i pojačati kontrole na našim granicama. To će uključivati sustav EU-a za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju (ETIAS) kojim se osigurava automatizirana provjera državljana trećih zemalja koji su izuzeti od viznog režima i koji namjeravaju putovati u schengenski prostor, kojim će se dopuniti sustav provjere ulaska i izlaska državljana trećih zemalja koji je Komisija već predložila i o kojem bi se ubrzo, zajedno s prijedlogom o sustavnim kontrolama državljana EU-a koji prelaze vanjske granice EU-a, trebao postići dogovor. Predstavit ćemo i unaprjeđenja Schengenskog informacijskog sustava i poboljšati interoperabilnost naših postojećih i budućih sustava kaznenog progona i upravljanja granicama kao nastavak na rad skupine stručnjaka na visokoj razini za informacijske sustave i interoperabilnost. Iznijet ćemo i inicijativu o pristupu elektroničkim dokazima zbog njihove sve veće važnosti za provedbu djelotvornih kaznenih istraga i postupaka u cilju borbe protiv teških zločina i terorizma.
Sljedećih mjeseci Komisija će nastaviti provoditi akcijski plan za suzbijanje financiranja terorizma iznošenjem prijedloga o usklađenim sankcijama za suzbijanje pranja novca, nezakonitog kretanja gotovine, nezakonite trgovine kulturnim dobrima i o zamrzavanju i oduzimanju imovine stečene kaznenim djelom. Radimo i na jačanju Europola, osobito osiguravanju sredstava za Europski centar za borbu protiv terorizma. Svaki mjesec izvješćivat ćemo o napretku ostvarenu u uspostavi sigurnosne unije te ćemo zajedno s Europskim parlamentom i Vijećem nastojati pravodobno sklopiti sporazum o ključnim mjerama za borbu protiv zlouporabe oružja i o kriminalizaciji terorističkog djelovanja, uključujući putovanja stranih terorističkih boraca.
Pravom na sigurnost nikada se ne može dovesti u pitanje poštovanje ostalih temeljnih prava, uključujući prava na zaštitu osobnih podataka. Europska uredba o zaštiti podataka počet će se primjenjivati od 2018. i Komisija će osigurati da se ista visoka razina zaštite osobnih podataka primjenjuje na europske institucije, tijela, agencije i urede. Komisija će u istom duhu preispitati i nove odluke o primjerenosti razmjene osobnih podataka s trećim zemljama u cilju osiguranja visokih standarda u slučaju prosljeđivanja osobnih podataka trećim zemljama. Predstavit ćemo i reviziju primjerenosti i učinkovitosti Direktive o e-privatnosti radi njezina ažuriranja u svjetlu nedavnih tehnoloških postignuća i uzimajući u obzir mišljenje platforme REFIT. Procijenit ćemo i područje primjene horizontalnih ili ostalih sektorskih mjera na razini EU-a u cilju zaštite zviždača koji upozoravaju na nezakonito postupanje.
Nastavit ćemo i s radom na pristupanju EU-a Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, u potpunosti uzimajući u obzir presude Suda EU-a. Budući da neovisni i djelotvorni sustavi pravosuđa pridonose gospodarskom rastu i zaštiti temeljnih prava, nastavit ćemo surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem u cilju promicanja i zaštite vladavine prava.
8.
Put prema novoj migracijskoj politici
Europa koja štiti naše granice i osigurava odgovornu migracijsku politiku. Upravljanje migracijskim tokovima uz istodobno osiguravanje zaštite onima kojima je ona potrebna i dalje je svakodnevni izazov. Komisija je prošle godine ubrzala suradnju s Europskim parlamentom, Vijećem i državama članicama u okviru Europskog migracijskog programa kako bi omogućila brz i koordinirani odgovor na izbjegličku krizu i utvrdila dugoročni okvir utemeljen na solidarnosti i odgovornosti.
Odlučnost EU-a da ublaži učinak krize dovela je do dosad neviđenih svakodnevnih aktivnosti na terenu. Komisija, agencije EU-a i države članice surađivale su u spašavanju života na moru i u pružanju potpore državama članicama na prvoj liniji. Više od 15 milijardi EUR izdvojeno je iz proračuna EU-a za odgovor EU-a na izbjegličku krizu. Izjava EU-a i Turske odlučujući je korak u cilju zaustavljanja krijumčarenja migranata, uređenja migracijskih tokova i sprječavanja gubitaka ljudskih života. Komisija će u 2017. s jednakim intenzitetom nastaviti s radom na aktivnostima usmjerenima na pružanje izravne potpore izbjeglicama i njihovoj integraciji u zajednicama domaćinima u Europi i trećim zemljama, poboljšanje upravljanja migracijama na najizloženijim graničnim područjima, suzbijanje krijumčarenja i trgovanja migrantima, osobito maloljetnika bez pratnje, te vraćanje nezakonitih migranata.
U području slobodnog unutarnjeg kretanja danas smo više nego ikada zajednički odgovorni za naše vanjske granice. Poduzete su mjere kako bi ponovno uspostavilo normalno funkcioniranje schengenskog prostora slobodnog kretanja ljudi. Za kraće od godinu dana EU je izgradio trajni sustav za zaštitu granica i sprječavanje i uklanjanje nedostataka u kontroli osoba koje ulaze u EU u obliku operativne europske granične i obalne straže.
Trajna sposobnost upravljanja migracijama na vjerodostojan i održiv način zahtijeva uspostavu cijelog niza migracijskih instrumenata. Europski parlament i Vijeće sada raspolažu svim potrebnim sastavnim dijelovima. Brzo donošenje ključnih prijedloga, kao što su reforma Dublinskih pravila za zajednički europski sustav azila, pretvaranje Europskog potpornog ureda za azil u punopravnu Agenciju EU-a za azil, pojačanje Eurodaca, novi okvir za preseljenje te mjere za pravilno upravljanje zakonitim migracijama, od ključne je važnosti za osiguravanje sveobuhvatnog i dosljednog pristupa koji je potreban Europskoj uniji kako bi mogla upravljati izazovima migracija.
Kako bi migracijska pitanja bila u središtu naših odnosa sa svim ključnim partnerskim zemljama podrijetla i tranzita i preduvjet za te odnose, institucije EU-a i države članice moraju provoditi preuzete obveze na temelju prvih rezultata nedavno uspostavljenog okvira za partnerstvo s trećim zemljama u okviru Europskog migracijskog programa. Zemlje podrijetla i tranzita počele su u većoj mjeri surađivati u sprječavanju nezakonite migracije i vraćanju. Morat ćemo uspostaviti i učinkovite zakonite putove u Uniji koji uključuju zakonitu migraciju ili preseljenje.
Sljedeće godine napravit ćemo pregled različitih aspekata strategije kako bismo mogli sveobuhvatno preispitati ostvareni napredak prema učinkovitijem i održivom upravljanju migracijama i utvrditi u kojim su aspektima potrebni dodatni napori.
9.
Jači globalni čimbenik
Europa koja štiti ujedno i brani naše interese i izvan naših granica. Europa je meka sila s globalnom važnosti. S pomoću globalne strategije i revidirane europske politike susjedstva EU će i dalje primjenjivati sve instrumente kojima raspolaže kako bi svojim partnerima pomogao u uspostavi ekonomske i političke stabilnosti, provedbe reformi i uspostavi otpornosti. Komisija će zajedno sa zemljama kandidatkinjama i dalje pridonositi njihovoj stabilnosti i napretku u okviru svoje politike susjedstva.
Međutim, meka sila nije dovoljna u svijetu sa sve većim brojem sukoba. Stoga će Komisija kasnije ove godine predstaviti europski akcijski plan obrane u kojem će se istražiti kako se politikama i instrumentima EU-a može osigurati da se industrijskom bazom i bazom vještina mogu dosegnuti obrambene sposobnosti koje su potrebne s obzirom na postojeće i buduće sigurnosne izazove. Komisija će nakon toga predložiti uspostavu Europskog obrambenog fonda kako bi promicala istraživanje i inovacije te pridonijela jačanju europske tehnološke i industrijske obrambene baze i dodatno poticala razvoja ključnih obrambenih sposobnosti. Osim toga, predložit će se daljnje mjere u području javne nabave za obranu.
Prijedlogom Komisije o izmjeni instrumenta kojim se pridonosi stabilnosti i miru, koji je u postupku donošenja, nastoje se ukloniti nedostaci u sposobnosti Europske unije da podrži partnerske zemlje u samostalnom sprječavanju kriza i upravljanju tim krizama, posebno izgradnjom kapaciteta za potporu sigurnosti i razvoju. Uzimajući u obzir neposredne prijetnje stabilnosti i miru kao i promjene u nizu ključnih partnerskih zemalja, važno je da Europski parlament i Vijeće brzo donesu taj prijedlog.
Europska unija i dalje će nastojati rješavati postojeće sukobe i krize u svojem susjedstvu i izvan njega te će pridonositi postojećim nastojanjima Ujedinjenih naroda i drugih međunarodnih aktera u tom pogledu. Komisija i Visoka predstavnica donijet će strategiju EU-a za Siriju u kojoj će se navesti na koji će način Europa i dalje pružati humanitarnu podršku i pridonositi političkoj tranziciji, stabilizaciji i obnovi u cilju ponovne uspostave mirotvorne sirijske nacije i pluralističkog i tolerantnog civilnog društva u Siriji.
Afrika će i dalje biti jedan od ključnih strateških partnera EU-a, a nedavna izbjeglička kriza još jednom je istaknula važnost ulaganja u održive i čvrste odnose s afričkim zemljama utemeljene na duhu zajedničke odgovornosti. Okvir za partnerstvo i posebna financijska sredstva osigurana iz Kriznog uzajamnog fonda EU-a za Afriku i novog Europskog plana za vanjska ulaganja (EIP) utemeljeni su na našoj opredijeljenosti za suradnju s našim afričkim partnerima i za zajedničko suočavanje s našim globalnim izazovima. U okviru priprema za 5. sastanak za vrhu EU-a i Afrike koji će se održati krajem 2017. predložit ćemo novi pristup kojim bi se trebali definirati strateški ciljevi i prioriteti EU-a u njegovim odnosima s Afrikom. Time bi se moglo pridonijeti i afričkom stupu okvira nakon isteka Sporazuma iz Cotonoua, koji će Komisija uskoro predložiti, a trebala bi se istaknuti i ključna važnost naših trgovinskih odnosa s Afrikom.
Kako je već najavljeno, Komisija će predstaviti i obnovljeni Europski konsenzus o razvoju, čime će se naša razvojna politika uskladiti s Programom UN-a za održivi razvoj do 2030. i osigurati da obavlja svoju punopravnu ulogu u provedbi ciljeva održivog razvoja.
10. Unija demokratskih promjena
Europa koja preuzima odgovornost, sluša i ostvaruje rezultate. Ostvarivanje Unije demokratskih promjena, kao najsveobuhvatnijeg od 10 prioriteta koje je Komisija odredila, nikada nije bilo važnije. U ovom ključnom trenutku budućnost Unije ovisit će o tome hoćemo li Europljane uvjeriti da ih zajedno možemo zaštititi, osnažiti i obraniti te da im možemo pomoći u izgradnji pozitivnih i održivih izgleda za budućnost.
Bolja regulativa, odgovornost i transparentnost i dalje su ključan poslovni model ove Komisije i, ako želimo ponovno steći povjerenje naših građana, sve institucije EU-a moraju dosljedno i odlučno primjenjivati ta načela. Komisija će blisko surađivati s Europskim parlamentom i Vijećem kako bi osigurala potpunu provedbu i primjenu međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva i sudjelovat će u konstruktivnim pregovorima s obje institucije o našem nedavnom prijedlogu o obveznom registru transparentnosti koji će obuhvaćati Europski parlament, Vijeće i Komisiju. Komisija će predložiti i izmjene okvirnog sporazuma s Europskim parlamentom kojim će se osigurati da se članovi Komisije mogu kandidirati na izborima za Europski parlament.
Komisija će predložiti zakonodavstvo kojim će se postojeći zakonodavni akti uskladiti s odredbama Ugovora o delegiranim i provedbenim aktima, čime će se postupno ukinuti regulatorni postupak s kontrolom. Ocijenit ćemo i demokratsku legitimnost postojećih postupaka za donošenje delegiranih i provedbenih akata i razmotriti mogućnosti izmjene postojećih postupaka donošenja određenih akata sekundarnog zakonodavstva.
Kako bi se osiguralo da pravni instrumenti EU-a imaju željeni učinak, Komisija planira ojačati svoje napore usmjerene na primjenu, provedbu i izvršenje zakonodavstva EU-a. To uključuje paket mjera za bolju provedbu pravila jedinstvenog tržišta i u području zaštite okoliša prijedlog REFIT-a za pojednostavnjenje izvješćivanja o stanju okoliša nakon nedavne provjere primjerenosti te mjere za lakši pristup pravosuđu i potporu osiguravanju usklađenosti s pravilima o zaštiti okoliša u državama članicama.
III.
Ubrzavanje provedbe 10 prioriteta od strane triju institucija
Naš program koji je pokrenut govorom Predsjednika Komisije o stanju Unije održanim 14. rujna 2016., temelji se na prikupljenim informacijama o očekivanjima koje građani imaju od EU-a i na našim razgovorima s neposredno izabranim zastupnicima Europskog parlamenta i Vijećem u kojima su zastupljene sve nacionalne vlade te na doprinosima Europskog gospodarskog i socijalnog odbora i Odbora regija, te je u potpunosti usklađen s prioritetima koje je utvrdilo 27 šefova država ili vlada u Bratislavi.
Ova će Komisija sljedeće godine biti jasno usredotočena na provedbu, ali treba nam pomoć. Konstruktivnim dijalogom s Europskim parlamentom i Vijećem uoči predstavljanja ovog Programa rada postigli smo suglasnost oko predstojećih prioriteta u skladu s novim Međuinstitucijskim sporazumom o boljoj izradi zakonodavstva. Komisija taj sporazum smatra zajedničkom predanošću usmjerenosti na bitna i žurna pitanja uz istodobno donošenje zakonodavstva koje je jednostavno, utemeljeno na dokazima, predvidljivo i razmjerno i kojim se ostvaruju najveće koristi za građane i poduzeća.
Stoga s nestrpljenjem iščekujemo suradnju s Europskim parlamentom i Vijećem u sljedećih nekoliko tjedana kako bi se trojica predsjednika postigla dogovor o zajedničkoj deklaraciji u kojoj će biti utvrđeni opći ciljevi i prioriteti za 2017. i u kojoj će biti navedeni prioriteti koji bi trebali imati prednost u zakonodavnom postupku. To je nova zajednička obveza u okviru Međuinstitucijskog sporazuma. Ovaj je Program rada osnova za zajednička razmišljanja i u njemu se naglasak stavlja na prijedloge koji su u postupku donošenja i za koje Komisija smatra da je važno brzo napredovati, čime bi se Uniji omogućilo da te prijedloge pretoči u djelovanje i ostvari rezultate u područjima u kojima je to najpotrebnije.