EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 20.10.2016.

COM(2016) 666 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE

Objedinjeno izvješće o kvaliteti vode za piće u Uniji u kojem se razmatraju izvješća država članica za razdoblje 2011. – 2013., predviđeno člankom 13. stavkom 5. Direktive 98/83/EZ

Objedinjeno izvješće o kvaliteti vode za piće u Uniji u kojem se razmatraju izvješća država članica za razdoblje 2011. – 2013., predviđeno člankom 13. stavkom 5. Direktive 98/83/EZ

1.Uvod

Direktiva

Direktivom o vodi za piće 1 nastoji se osigurati da voda namijenjena za ljudsku potrošnju bude sigurna. Direktivom se zahtijeva da u vodi za piće ne smiju biti prisutni nikakvi mikroorganizmi, nametnici ili tvari koje bi mogle ugroziti zdravlje ljudi utvrđivanjem standarda za najčešće potencijalno štetne organizme i tvari koje se mogu naći u vodi za piće.

Izvješće

Države članice dužne su na temelju Direktive o vodi za piće redovito pratiti kvalitetu vode za piće isporučene potrošačima. One su obvezne izvješćivati Komisiju o rezultatima praćenja u trogodišnjim intervalima. Ovo objedinjeno izvješće sadržava sažeti prikaz kvalitete vode za piće u državama članicama EU-a u razdoblju od 2011. do 2013. Njime se ispunjava obveza Komisije prema članku 13. stavku 5. Direktive o vodi za piće o razmatranju izvješća država članica te o objavljivanju objedinjenog izvješća o kvaliteti vode za piće u EU-u svake tri godine. Podaci dostavljeni u ovom izvješću obuhvaćaju sve države članice osim jedne: Hrvatska je izuzeta od tekuće obveze izvješćivanja jer je pristupila EU-u sredinom 2013., što je bilo krajem razdoblja izvješćivanja. Ovo izvješće neovisno je o radnom dokumentu službi o ocjenjivanju Direktive o vodi za piće u okviru Programa za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT) koji će biti donesen tijekom posljednjih šest mjeseci 2016.

U Direktivi se razlikuju veliki i mali vodoopskrbni sustavi. Velikim vodoopskrbnim sustavima isporučuje se u prosjeku više od 1 000 m³ vode za piće dnevno ili se opskrbljuje više od 5 000 ljudi. Minimalni zahtjevi za kvalitetu vode jednaki su za velike i za male vodoopskrbne sustave, ali obveza izvješćivanja primjenjuje se samo na velike. U skladu s tim, u ovom objedinjenom izvješću iznosi se sažeti pregled kvalitete vode za piće u velikim vodoopskrbnim sustavima.

Međutim, tijekom postupka prikupljanja podataka 15 država članica (BE, BG, CY, ES, FR, GR, HU, IE, LU, MT, PT, RO, SE, SI, SK) dobrovoljno je dostavilo podatke i o malim vodoopskrbnim područjima (koja opskrbljuju s manje od 1 000 m³ po danu). Sveobuhvatna ocjena usklađenosti s propisima u malim vodoopskrbnim sustavima na razini EU-a nije se smatrala značajnom zato što dostupni podaci nisu u potpunosti reprezentativni za cijeli EU te stoga nisu uključeni u ovo izvješće. Prema podacima koje je dostavilo tih 15 država članica sveukupna usklađenost iznosi u prosjeku 98 % te nisu navedene veće poteškoće. Međutim, Komisija smatra da su potrebne dodatne informacije kako bi se dobio bolji prikaz stvarnog stanja te će to stoga detaljnije proučiti. Ako su države članice dostavile podatke o malim vodoopskrbnim sustavima, njihov sažeti pregled iznosi se na dnu izvješća za pojedinu zemlju. Izvješća za zemlje s detaljnijim informacijama po državi članici dostupni su na web-mjestu Glavne uprave Komisije za okoliš 2 . Poveznice na nacionalna izvješća o vodi za piće (2011.–2013.) na nacionalnim internetskim stranicama navedene su u Prilogu I. ovom izvješću.

Parametri kvalitete vode za piće

Direktivom se određuju standardi za najčešće potencijalno štetne organizme i tvari koji se mogu naći u vodi za piće. Ukupno se mora pratiti i redovito ispitivati 48 osnovnih parametara. U Direktivi se razlikuju tri skupine parametara: mikrobiološki parametri, kemijski parametri i indikatorski parametri (navedeni u Prilogu I. Direktivi).

Vrijednosti dvaju mikrobioloških parametara, bakterije Escherichia coli i enterokoka, služe kao zamjena za nultu vrijednost. Drugim riječima, da bi se zajamčila kvaliteta i sigurnost vode za piće tih organizama u njoj ne bi trebalo biti.

Kemijski parametri odabrani su zbog njihovog potencijalnog učinka na zdravlje ljudi. Osim kao posljedica nezgode, kemikalije gotovo nikad nisu prisutne u vodi za piće u koncentracijama s akutnim učincima na zdravlje. Kemikalije obuhvaćaju elemente u tragovima, poput arsena, nikla ili olova, druge tvari poput cijanida ili policikličkih aromatskih ugljikovodika ili dušikovih komponenti – nitrata i nitrita. Učinak kemikalija ovisi o razini prekoračenja, trajanju izloženosti te o načinu na koji utječu na ljudsko tijelo. Vrijednosti parametara uglavnom se temelje na cjeloživotnoj izloženosti i prosječnom unosu vode za piće od dvije litre dnevno po osobi.

Indikatorski parametri odnose se na parametre s neizravnom važnošću za kvalitetu vode: oni služe kao indikatori promjene u izvorskoj vodi, u obradi ili distribuciji vode. Opazi li se prekoračenje u ovoj skupini parametara, potrebno je detaljnije proučiti stanje te prilagoditi mjere. Iako većina indikatorskih parametara ne predstavlja izravnu prijetnju zdravlju ljudi, oni mogu neizravno utjecati na kvalitetu vode s obzirom na njezin izgled, okus ili miris (te stoga utjecati na prihvatljivost kod potrošača) ili mogu ometati primjerenu obradu, npr. uzrokovati neodgovarajuću dezinfekciju zbog prisutnosti organskih tvari.

Zahtjevi za praćenje nedavno su ažurirani izmjenom Priloga II. i III. Direktivi s obzirom na znanstveni i tehnički napredak 3 . Tom izmjenom uvodi se dobrovoljna upotreba pristupa utemeljenog na riziku za proširenje mjera praćenja, smanjenje učestalosti ili uklanjanje parametara na temelju rezultata procjene rizika. Izmjena je stupila na snagu 27. listopada 2015. i države članice moraju je prenijeti u nacionalno zakonodavstvo u roku od 24 mjeseca.

2.Rezultati na razini EU-a

Opće informacije

U EU-u voda za piće zahvaća se iz različitih izvora. Općenito, glavni su izvori u državama članicama površinske i podzemne vode (npr. brane za dobivanje vode za piće), iz kojih se dobiva oko 50 % odnosno 36 % zaliha vode za piće ( slika 1 .).

Slika 1.    Izvori vode za piće u EU-u (2011.–2013.)

Raspodjela izvora vode u državama članicama prikazana je na slici 2 .

Slika 2.    Izvori vode za piće u državama članicama (2011.–2013.)

*U CZ pojam unutarnjih voda istoznačan je pojmu površinskih voda

U EU-u se ne prikupljaju službeni statistički podaci o broju ljudi spojenih na javnu opskrbu vodom. Slika 3 . prikazuje postotak lokalnog stanovništva koji se opskrbljuje iz velikih vodoopskrbnih područja (> 1 000 m³ dnevno i/ili opskrba više od 5 000 ljudi).

Slika 3.    Lokalno stanovništvo u velikim vodoopskrbnim područjima u državama članicama (2011.–2013.)

Nizozemska i Luksemburg opskrbljuju 100 % lokalnog stanovništva velikim vodoopskrbnim sustavima. Znatan dio stanovništva EU-a koji ne opskrbljuju veliki vodoopskrbni sustavi opskrbljuju mali vodoopskrbni sustavi koji moraju ispunjavati zahtjeve iz Direktive. Uzimajući u obzir velike i male vodoopskrbne sustave, Malta, Slovačka, Portugal, Francuska, Bugarska i Mađarska također opskrbljuju 100 % lokalnog stanovništva, a i većina drugih država članica tako opskrbljuje većinu stanovništva, osim Rumunjske u kojoj se samo 66 % stanovništva opskrbljuje s pomoću oba sustava. Kako je samo 15 država članica izvijestilo o malim vodoopskrbnim sustavima, ti dodatni podaci nisu prikazani na slici 3.

Kvaliteta vode za piće – Usklađenost

Za procjenu kvalitete vode za piće u vodoopskrbnim područjima u državama članicama provedene su brojne analize u okviru razdoblja izvješćivanja 2011.–2013.: 4,1 milijun analiza mikrobioloških parametara, 7,1 milijun analiza kemijskih parametara i 17,5 milijuna analiza indikatorskih parametara.

Informacije o usklađenosti bile su dostupne za svaki parametar. Postotak usklađenosti odražava omjer broja analiziranih uzoraka i broja opaženih prekoračenja. Ako najmanje 99 % svih analiza provedenih u određenoj godini ispunjava određeni standard, smatra se da je država članica usklađena s Direktivom za taj parametar. Prekoračenja indikatorskih parametara ne znače nužno neusklađenost s Direktivom zbog navedenih razloga (ako ne postoji izravna opasnost za ljudsko zdravlje).

Na slici 4 . prikazan je postotak usklađenosti za različite skupine parametara u EU-u. Rezultati pokazuju visoku usklađenost od više od 99 % za mikrobiološke i kemijske parametre. Prisutnost dvaju mikrobioloških parametara, bakterije Escherichia coli i enterokoka, u uzorku vode za piće može upućivati na to da je do onečišćenja moglo doći ili na izvoru vode ili u vodoopskrbnoj mreži. Svako otkrivanje bakterije E. coli ili enterokoka u uzorku vode za piće smatra se prekoračenjem. Usklađenost indikatorskih parametara (osim boje, mirisa, okusa i zamućenosti) dosegla je gotovo 99 % u izvještajnim godinama od 2011. do 2013.

Slika 4.    Postotak usklađenosti za skupine mikrobioloških, kemijskih i indikatorskih parametara za razdoblje izvješćivanja 2011.–2013. u EU-u

Na slici 5 . prikazani su podaci o usklađenosti za pojedinačne kemijske parametre u EU-u.

Slika 5.    Stope usklađenosti za kemijske parametre u EU-u (2011.–2013.) 4

Arsen, u suprotnosti s gotovo svim drugim parametrima, pokazuje najnižu stopu usklađenosti koja iznosi 98,83 %. Ova relativno niža stopa usklađenosti (ali i dalje viša od 98,8 %) uzrokovana je uglavnom obilježjima vodenih slivova i posljedica je geološke pozadinske koncentracije koja se primjerice može pronaći u Mađarskoj i Italiji.

Na slici 6. prikazani su podaci o prekoračenjima za pojedinačne indikatorske parametre. Slika samo daje pregled prekoračenja i ne odražava neusklađenost s Direktivom jer se određeni indikatorski parametri ne iskazuju brojčanim vrijednostima, npr. boja, okus, miris ili zamućenost. Unatoč tome, parametri s najučestalijim prekoračenjima u toj skupini indikatorskih parametara su ukupni organski ugljik i željezo. Ukupni organski ugljik sam po sebi nije štetan. On služi za neizravno određivanje prisutnosti organskih molekula u vodi mjerenjem prisutnosti ugljika. Pokazatelj je zdravstvenih i sigurnosnih svojstava izvorske vode i kvalitete vode u vodoopskrbnom sustavu te je povezan s nusproizvodima dezinfekcije. Prilikom reakcije ukupnog organskog ugljika s dezinficijensom može doći do nastanka štetnih nusproizvoda. Ukupni organski ugljik također je važan za optimizaciju, a time i za smanjenje troškova povezanih s postupkom obrade. Pitanje problema vode koja prirodno sadrži željezo i mangan odnosi se na oksidaciju otopljenog željeza i mangana te promjenu od bezbojnih, otopljenih oblika u obojane, krute.

Slika 6.    Stope usklađenosti za indikatorske parametre u EU-u (2011.–2013.)

Uzroci neusklađenosti 

Direktivom o vodi za piće zahtijeva se od država članica da prijave uzroke i korektivne mjere za neusklađenosti otkrivene u vodoopskrbnom području. U obrascima za izvješćivanje uzroci prekoračenja razvrstavaju se kao „povezani s vodenim slivovima”, „povezani s postupkom obrade” i „povezani s distribucijom” (u javnoj mreži i u kućanstvu).

Na slici 7. prikazan je broj analiza koje pokazuju prekoračenja glavnih parametara. Tijekom razdoblja izvješćivanja 2011.–2013. najčešća prekoračenja prijavljena su za koliformne bakterije, a potom za željezo, ukupni organski ugljik i amonijak. Većina je tih parametara indikatorski parametar bez izravne prijetnje po zdravlje ljudi.

Slika 7.    Broj analiza koje pokazuju prekoračenja za parametre iz Direktive o vodi za piće u EU-u (2011.–2013.).

Na slici 8 . prikazani su različiti uzroci za najčešće prijavljivane parametre. Iako se uzroci za prekoračenja zbog bioloških parametara (koliformne bakterije, broj kolonija, E. coli, enterokoki, Clostridium) i željeza ne mogu točno utvrditi, prekoračenja amonijaka, mangana, pH-vrijednosti, klorida, sulfata, arsena i nitrita uglavnom su povezana s vodenim slivovima. Ukupni organski ugljik i aluminij uglavnom su povezani s postupkom obrade, dok je olovo jasno povezano s problemima u distribucijskoj mreži u kućanstvu.

Slika 8.    Uzroci neusklađenosti za najčešće prijavljivane parametre

Usporedbe zemalja

Neusklađenost skupina parametara na nacionalnoj razini u državama članicama predstavljena je u tablici 1 . Procjena se temelji na srednjoj stopi usklađenosti za svaku skupinu parametara od 2011. do 2013.

Tablica 1.    Stope usklađenosti na nacionalnoj razini u državama članicama (2011.–2013.)

*osim mirisa, okusa, boje i zamućenosti

U pogledu mikrobioloških parametara, sve države članice prijavile su stope usklađenosti od 99 % do 100 %. U vezi s kemijskim parametrima, 26 država članica prijavilo je usklađenost od 99 % do 100 %, a samo je Mađarska prijavila usklađenost nešto nižu od 99 %.

Za indikatorske parametre, tri države članice ostvarile su stopu usklađenosti od 98 % do 100 %, tri države članice stopu nižu od 98 % te 21 država članica razinu usklađenosti od više od 99 %. Za indikatorske parametre, Malta je prijavila prilično nisku prosječnu stopu usklađenosti od 90,1 % zbog vrlo niske stope usklađenosti za kloride. Ukupno gledajući, nisu primijećene znatnije razlike među državama članicama.

Na slici 9 . prikazane su različite vrste poduzetih korektivnih mjera (npr. mjere na izvoru, izmjena izvora, popravak, čišćenje i dezinfekcija). Mjere za tri važna parametra, odnosno koliformne bakterije, arsen i olovo, prikazane su tortnim grafikonima:

Slika 9.    Postotak korektivnih mjera za odabrane parametre kvalitete vode u Europi (2011.–2013.)

Za otkrivena onečišćenja koliformnim bakterijama, većina poduzetih korektivnih mjera (67 %) bila je povezana s javnom distribucijskom mrežom ili infrastrukturom za obradu i postupkom obrade (tj. boljom dezinfekcijom). Korektivne mjere za smanjenje visoke koncentracije arsena u vodi za piće uglavnom su povezane s postupkom obrade (46 %) ili s vodenim slivovima (29 %). U slučajevima kad je koncentracija olova premašila vrijednost parametra, 67 % svih prijavljenih korektivnih mjera sastojalo se od zamjene ili isključenja olovnih cijevi u distribucijskoj mreži u kućanstvu.

Zaključno treba napomenuti da se uzroci problema u vezi s određenim parametrima kvalitete vode za piće ili skupinama parametara pronalaze u različitim točkama u lancu opskrbe vodom za piće: izvoru vode, obradi, distribuciji i krajnjoj točki lanca opskrbe – potrošaču. To ukazuje na potrebu uzimanja u obzir različitih uzroka neusklađenosti u različitim točkama u lancu opskrbe pri uspostavi korisnih programa praćenja s ciljem poduzimanja hitnih korektivnih mjera za održavanje zdravstveno prihvatljive opskrbe vodom za piće u Europi.

Odabir sredstava i mjera za ostvarivanje usklađenosti prepušta se državama članicama jer bi one trebale imati najbolji uvid u stanje kvalitete vode na lokalnoj razini te mogu pružiti prikladne odgovore na stvarne lokalne probleme. Međutim, kada se primijeti kontinuirana neusklađenost kao posljedica strukturnih problema, a korektivne mjere nisu bile dovoljne da bi se povratila kvaliteta vode za piće, Komisija može poduzeti mjere zbog potencijalnog slučaja kršenja prava Unije. Komisija pokušava brzo riješiti osnovni problem s predmetnom državom članicom s pomoću strukturiranog dijaloga i ako predmetna država članica ne uspije provesti rješenje za ispravak mogućeg slučaja povrede prava EU-a, Komisija može pokrenuti službeni postupak zbog povrede prava. Zbog sveukupno visoke usklađenosti to je dosad bilo potrebno u samo nekoliko slučajeva.

3.Zaključak

Ovo objedinjeno izvješće pokazuje da stope usklađenosti za parametre koji izravno odražavaju kvalitetu vode za piće za opskrbu potrošača tijekom razdoblja izvješćivanja 2011.–2013. prvi put imaju vrijednosti od najmanje 99 %, uz jednu iznimku, u svim državama članicama. To je pozitivan rezultat koji odražava uložene napore svih strana radi pravilne provedbe Direktive o vodi za piće.

U vrijeme objave ovog izvješća u pripremi je detaljno izvješće o ocjeni Direktive o vodi za piće 6 u kojem se, među ostalim, procjenjuje i sustav izvješćivanja. Istovremeno, provodi se provjera prikladnosti praćenja stanja okoliša i izvješćivanja 7 u EU-u. Obje navedene inicijative vjerojatno će uključivati daljnje zaključke i aktivnosti za poboljšanje izvješćivanja u skladu s Direktivom o vodi za piće.

Prilog I.: Poveznice na nacionalna izvješća o vodi za piće i podatke (2011.–2013.).

(1) Direktiva Vijeća 98/83/EZ od 3. studenoga 1998. o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (SL L 330, 5.12.1998.)

(2) http://ec.europa.eu/environment/water/water-drink/reporting_en.html  

(3) Direktiva Komisije (EU) 2015/1787 od 6. listopada 2015. o izmjeni Priloga II. i III. Direktivi Vijeća 98/83/EZ o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju

(4) Kratice na slici 5.: T = ukupno, I = pojedinačno

(5) https://circabc.europa.eu/w/browse/309b29d1-b8f8-4809-a044-6a9cca1cbabf  

(6) Upućivanje će se naknadno dodati

(7) Upućivanje će se naknadno dodati