EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.9.2016.

COM(2016) 601 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Unija tržišta kapitala – ubrzavanje reforme

Uvod

Unija tržišta kapitala, dio trećeg stupa Komisijina Plana ulaganja za Europu, ključna je za ostvarivanje prioriteta Junckerove komisije u pogledu poticanja zapošljavanja, uključujući zapošljavanja mladih i rasta. Njome se ulaganja nastoje bolje povezati sa štednjom i ojačati europski financijski sustav tako što se poboljšava podjela rizika s privatnim sektorom, osiguravaju alternativni izvori financiranja i povećavaju mogućnosti za male i institucionalne ulagatelje. Uklanjanjem prepreka slobodnom prekograničnom kretanju kapitala ojačat će se ekonomska i monetarna unija tako što se potiče gospodarska konvergencija i ublažuju gospodarski šokovi u europodručju i izvan njega, zahvaljujući čemu europsko gospodarstvo postaje otpornije. To je još važnije u trenutačnom gospodarskom okruženju.

Akcijskom planom za uniju tržišta kapitala iz rujna 2015. 1 utvrđen je sveobuhvatan program mjera kojim bi se do 2019. uspostavili temelji unije tržišta kapitala, a taj je Akcijski plan dobio jaku podršku Europskog parlamenta, Vijeća i dionika. On je, zajedno sa strategijom jedinstvenog tržišta i strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta, jedan od najbitnijih dokumenata europskog plana reformi kojim se želi postići dublje i pravednije jedinstveno tržište. 2 U trenutačnom političkom i gospodarskom kontekstu još je važnije razvijati jača tržišta kapitala u EU-u.

Stoga je ključno pojačati provedbu i ubrzati reformu. Na sastanku 28. lipnja 2016. Europsko Vijeće pozvalo je na „brz i odlučan napredak kako bi se planom o uniji tržišta kapitala osigurao lakši pristup financijama za poslovne subjekte i pružilo podršku ulaganjima u realno gospodarstvo.” 3 Nakon što je akcijski plan za uniju tržišta kapitala donesen prije godinu dana, važno je brzo dovršiti prvi val inicijativa za uniju tržišta kapitala kako bi se njihovi učinci što prije ostvarili u praksi. Isto je tako važno ostvariti brzi napredak u donošenju sljedećih zakonodavnih prijedloga. Naposljetku, gospodarska i tehnološka kretanja kao što je brzi rast financijske tehnologije ili potreba za izgradnjom održivijih financija imaju moć promijeniti tržišta kapitala u EU-u. Uzimajući u obzir promjenjivi politički kontekst, Komisija nastavlja s radom na drugim prioritetnim područjima koja su potrebna za dovršenje unije tržišta kapitala, te će 2017. provesti preispitivanje na sredini razdoblja.

1) Dovršetak prvih mjera unije tržišta kapitala

Dovršetak prvih mjera ključan je kako bi se učinak unije tržišta kapitala ostvario u praksi. Na sastanku 28. lipnja 2016. Europsko Vijeće pozvalo je da se do kraja 2016. postigne dogovor o prijedlozima za jednostavne, transparentne i standardizirane (STS) sekuritizacije 4 kako bi se rasteretile bilance banaka i dugoročnim ulagateljima pružile mogućnosti ulaganja, te o prijedlogu pojednostavnjenja propisa o prospektu kako bi se poduzeća lakše mogla financirati sredstvima s tržišta kapitala.

Brzom provedbom paketa o sekuritizaciji mogla bi se brzo osigurati dodatna financijska sredstva u realnom gospodarstvu. Uspostavom kapitalnih zahtjeva za jednostavne, transparentne i standardizirane sekuritizacije koji su osjetljiviji na rizike omogućit će se izgradnja povjerenja u tržište te će se osloboditi bilance banaka kako bi se mogla osigurati dodatna financijska sredstva. Ako bi sekuritizacije u EU-u mogle na siguran način ponovo dostići prosječne razine zabilježene prije krize, time bi se mogla osigurati dodatna financijska sredstva za gospodarstvo u iznosu većem od 100 milijardi EUR i istovremeno poboljšati financijska stabilnost. Vijeće je već dogovorilo opći pristup te je sada potrebno hitno ostvariti napredak u Europskom parlamentu.

Modernizacijom propisa o prospektu 5 povećat će se pristup tržištima kapitala, pogotovo manjim poduzećima. Prospekt otvara vrata prema tržištima kapitala EU-a. Njegovo bi sastavljanje trebalo biti jednostavno, a odobravanje brzo, te bi trebao biti jasan ulagateljima. Novi propisi o prospektu trebali bi osigurati više mogućnosti financiranja za poduzeća koje su jeftinije. Potrebno ih je što prije primijeniti. Komisija će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi suzakonodavcima pomogla da se dogovor postigne prije kraja ove godine.

Mjerama za jačanje tržišta poduzetničkog kapitala srednjim inovativnim poduzećima olakšat će se pristup financijskim sredstvima. U okviru trećeg stupa Plana ulaganja za Europu Komisija je predložila revidirane uredbe o europskom fondu poduzetničkog kapitala i o europskom fondu za socijalno poduzetništvo. Tim bi se prijedlozima ojačalo ulaganja u poduzetnički kapital i socijalne projekte te ulagateljima olakšalo ulaganja u mala i srednja inovativna poduzeća proširenjem područja djelovanja uredbe na upravitelje fondova svih veličina i širenjem raspona poduzeća u koja se može ulagati. Kako bi prekogranično trgovanje fondovima bilo jeftinije i jednostavnije, prijedlozima se izričito zabranjuju naknade koje naplaćuju države članice. Kako bi se i dalje gradilo povjerenje u tržište poduzetničkog kapitala u EU-u, Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da do kraja 2016. donesu konačan prijedlog. Komisija će osim toga poticati osnivanje jednog ili više krovnih fondova poduzetničkog kapitala kojima bi se poticala inovativna ulaganja u Europi i nastaviti rad na drugim mjerama za potporu poduzetničkom kapitalu.

Unija tržišta kapitala projekt je namijenjen svim državama članicama. Tržišta kapitala u različitim su etapama razvoja u državama članicama, a malim je poduzećima potreban pristup financiranju učinkovitim i pristupačnim lokalnim kanalima. Kako bi podržala razvoj nacionalnih i regionalnih tržišta kapitala Komisija je razvila kapacitet za pružanje tehničke pomoći državama članicama na zahtjev. Kako bi se prvi projekti mogli pokrenuti početkom 2017. suzakonodavci trebaju brzo završiti pregovore o Prijedlogu Komisije o uredbi o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama (PPSR) za razdoblje od 2017. do 2020. 6

2) Brza provedba mjera u sljedećoj fazi unije tržišta kapitala

Neučinkovitosti i razlike u nacionalnim okvirima nesolventnosti uzrokuju pravnu nesigurnost, prepreke vjerovnicima pri povratu vrijednosti i prepreke učinkovitom restrukturiranju održivih poduzeća u EU-u, uključujući prekogranične grupe. Komisija će uskoro predstaviti prijedlog o poslovnom restrukturiranju i pružanju druge prilike, ključnim elementima odgovarajućeg okvira nesolventnosti. Pružanje druge prilike poštenim poduzetnicima nakon provedbe stečaja ključno je da bi se osiguralo dinamičko poslovno okruženje i potaknulo inovacije. Komisija isto tako provodi usporednu reviziju sustava naplate dugova (uključujući nesolventnost) kako bi stvorila detaljnu i pouzdanu sliku rezultata koje imaju banke kada su suočene sa zajmovima u slučaju neispunjenja obveza u pogledu kašnjenja, troškova i povrata vrijednosti. Revizijom će se pomoći državama članicama koje nastoje povećati učinkovitost i transparentnost svojih sustava.

Sustavi oporezivanja mogu biti prepreka razvoju prekograničnih tržišta kapitala. Komisija poduzima mjere kako bi potaknula države članice da razmotre postupke povrata oslobođenja od poreza i potaknu primjenu najbolje prakse u poticanju ulaganja poduzetničkog kapitala i poslovnih anđela u novoosnovana i inovativna poduzeća. Za povećavanje financiranja vlasničkim kapitalom, koje je relativno nedovoljno razvijeno u Europi, potrebne su izmjene poreznih okvira. Rješavanjem povlaštenog poreznog tretmana dužničkih instrumenata umjesto instrumenata vlasničkog kapitala potaknulo bi se više vlasničkih ulaganja i ojačalo kapitalnu osnovicu poduzeća. K tome bi se osigurale i koristi u pogledu financijske stabilnosti jer bi poduzeća s jačom kapitalnom osnovicom bila otpornija na šokove. Komisija namjerava u studenome objaviti prijedlog o povlaštenom poreznom tretmanu dužničkih instrumenata u odnosu na vlasničke instrumente u okviru svojeg prijedloga o zajedničkoj osnovici poreza na dobit 7 , te poziva Vijeće da tu mjeru donese što je prije moguće.

Prijedlogom o EFSU-u 2.0 znatno će se ojačati Plan ulaganja za Europu. Europi je potreban veliki broj dodatnih dugotrajnih održivih ulaganja kojima bi se potaknulo zapošljavanje, rast, konkurentnost i niskougljično gospodarstvo. Javne potpore u okviru ojačanog Plana ulaganja za Europu pomoći će svojom usredotočenošću na tržišne nedostatke i neoptimalne ulagačke situacije, ali potrebne su i druge mjere kako bi se omogućila dugoročnija privatna ulaganja. Kako bi se dodatno olakšalo ulaganja institucionalnih ulagatelja u infrastrukturnu imovinu, Komisija će donijeti izmjenu Delegiranog akta Solventnost II. kako bi se smanjili kapitalni zahtjevi povezani s ulaganjima društava za osiguranje u korporacije u području infrastruktura. Istovremeno će prije kraja ove godine Komisija će u okviru revizije Uredbe i Direktive o kapitalnim zahtjevima prije kraja ove godine predložiti proširenje povoljnog tretmana u pogledu kapitala za kredite na MSP-ove i smanjenje kapitalnih zahtjeva povezanih s ulaganjima u infrastrukturu.

3) Sljedeći koraci: razvoj dodatnih prioriteta

Komisija će razmatrati prijedloge o jednostavnom, učinkovitom i konkurentnom osobnom mirovinskom proizvodu u EU-u. 8 Osobne mirovine imaju važnu ulogu u povezivanju dugoročne štednje s mogućnostima za dugoročna ulaganja. Osobne mirovine mogu pomoći u rješavanju demografskih izazova koje predstavljaju sve starije stanovništvo i razvoj obrazaca rada radne snage te pomoći osigurati odgovarajuće zamjenske stope u budućnosti kojima bi se dopunjavalo državne mirovine ili strukovne mirovine. Zbog manjeg broja prepreka prekograničnom pružanju mirovinskih usluga, osobnim mirovinskim proizvodom u EU-u povećalo bi se tržišno natjecanje među pružateljima mirovina, olakšalo prodaju usluga na većim tržištima i stvorilo ekonomije razmjera od kojih bi štediše trebale imati koristi. Komisija će svoj pristup prilikom odlučivanja o najboljem načinu daljnjeg pružanja pomoći tim tržištima temeljiti na rezultatima tekućih javnih savjetovanja. 9 Mogućnosti koje se razmatraju uključuju mogući zakonodavni prijedlog koji bi mogao biti predstavljen 2017.

Svrha unije tržišta kapitala jest na bolji način iskoristiti europsku štednju tako da se učinkovitije povežu štediše i zajmoprimci te poveća uspješnost gospodarstva EU-a. Angažman malih ulagatelja kritičan je izazov za razvoj jačeg tržišta kapitala u EU-u. Za to su potrebni veće povjerenje malih ulagatelja i transparentnost kako bi se ulagateljima pomoglo da donesu ispravne odluke o ulaganjima. Komisija će predstaviti akcijski plan o maloprodajnim financijskim uslugama kako bi ojačala sudjelovanje malih ulagatelja na tržištima kapitala i otvorila europsko tržište maloprodajnim financijskim uslugama kako bi ono moglo davati bolje rezultate za potrošače i poduzeća.

Reforme za održive financije potrebne su kako bi se podržalo ulaganje u čiste tehnologije i njihovu upotrebu, osiguralo da financijski sustav može financirati dugoročni održivi rast i pridonijelo stvaranju niskougljičnog gospodarstva otpornog na klimatske promjene. Takve su reforme potrebne za ostvarivanje naših ciljeva u pogledu klime i okoliša te za ispunjivanje međunarodnih obveza, uključujući ispunjivanje obveza EU-a u okviru Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama 10 i ciljeva Paketa o kružnom gospodarstvu iz 2015. 11 Komisija radi na ostvarivanju tih ciljeva u kontekstu G20. 12 Komisija podržava usklađivanje privatnih ulaganja s ciljevima u pogledu klime, resursne učinkovitosti i drugih okolišnih pitanja, putem mjera politike i javnih ulaganja. U tom se pogledu nastavlja rad na povećanju dostupnosti zelenih fondova u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja tako što je najmanje 20 % proračuna EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. namijenjeno djelovanjima u području klimatske politike te se uspostavlja platforma za financiranje kružnog gospodarstva. Potreba za podržavanjem standarda EU-a u pogledu zelenih obveznica istaknuta je u Akcijskom planu za uniju tržišta kapitala. Komisija će u idućim mjesecima osnovati stručnu skupinu za razvoj sveobuhvatne europske strategije o zelenom financiranju. Općenitije, u pogledu okolišnih, socijalnih i upravljačkih pitanja, EU je donio obvezne zahtjeve za objavu podataka za određena velika poduzeća te će donijeti neobvezujuće smjernice o metodologiji za izvješćivanje ulagatelja i potrošača o takvim informacijama. Isto tako ocjenjuje daljnje djelovanje nakon nedavnog savjetovanja o dugoročnim i održivim ulaganjima tijekom kojeg je istaknuta važnost okolišnih, socijalnih i upravljačkih pitanja za dugoročne rezultate poduzeća i ulagatelja.

Tehnologija je zaslužna za brze promjene u financijskom sektoru i može povećati ulogu tržišta kapitala te ih približiti poduzećima i ulagateljima. Osim toga donosi korist potrošačima tako što im nudi širi izbor usluga kojima se jednostavnije koristiti ili su pristupačnije. Taj bi inovacijski potencijal trebalo iskoristiti. Uspjeh financijsko-tehnoloških poduzeća temelji se na pružanju novih usluga kojima se bolje zadovoljavaju potrebe potrošača u mnogim financijskim područjima uključujući plaćanja i zajmove. Tehnologija potiče tržišno natjecanje i pridonosi uspostavi raznovrsnijeg financijskog okruženja. Istodobno brzi razvoj financijsko-tehnoloških poduzeća uzrokuje nove izazove u upravljanju rizikom i pružanju odgovarajućih informacija i zaštite potrošačima. U nekim državama članicama regulatorna tijela izrađuju nove pristupe za potporu razvoja financijsko-tehnoloških poduzeća, uključujući centre za pružanje regulatornih smjernica ili timove koji se bave političkim implikacijama financijskih tehnologija. Komisija će i dalje promicati razvoj financijsko-tehnološkog sektora i nastojati osigurati regulatorno okruženje u kojem vlada odgovarajuća ravnoteža između izgradnje povjerenja u poduzeća i ulagatelje, zaštite potrošača i stvaranja mogućnosti za razvoj financijsko-tehnološkog sektora. Komisija će s europskim nadzornim tijelima, Europskom središnjom bankom, ostalim tijelima za normizaciju i državama članicama surađivati na razvoju koordiniranog pristupa politici za poticanje razvoja financijskih tehnologija u odgovarajućem regulatornom okruženju.

Tržišta pokrivenih obveznica među najvećim su tržištima privatnih dužničkih instrumenata u Europi i važan su kanal za dugoročno financiranje. Ključna su za kreditne institucije kako bi mogle učinkovito usmjeravati financiranje prema tržištu nekretnina i za instrumente s državnim jamstvom, uključujući određene zajmove MSP-ovima. Na temelju rezultata nedavno provedenog javnog savjetovanja i studije koja je u tijeku Komisija će u okviru preispitivanja unije tržišta kapitala na sredini razdoblja utvrditi izmjene u zakonodavstvu koje će možda biti potrebne za potporu razvoja tržišta pokrivenih obveznica u EU-u.

EU bilježi uspješne rezultate u promicanju prekogranične distribucije investicijskih fondova, a radit će na uklanjanju preostalih prepreka potpuno intergriranom tržištu čime će se smanjiti troškovi pružateljima financiranja i osigurati koristi za male ulagatelje. Komisija je objavila detaljno javno savjetovanje 13 kako bi prikupila informacije o neopravdanim preprekama čijim bi se uklanjanjem osigurala potpora boljem prekograničnom plasmanu fondova, tržišnom natjecanju, izboru i smanjenju troškova ulagatelja. Komisija će poduzeti mjere za uklanjanje preostalih prepreka u području upravljanja imovinom, ako bude potrebno i s pomoću izmjena u zakonodavstvu.

Komisija će ubrzati svoj rad na uklanjanju prepreka u okruženju poslije trgovanja. Učinkovita i sigurna infrastruktura poslije trgovanja ključna je za dobro funkcioniranje tržišta kapitala. Osnovana je stručna skupina za procjenu razvoja okruženja poslije trgovanja u EU-u u svjetlu nedavnih promjena zakonodavstva, tržišnih kretanja i razvoja novih tehnologija. Skupina će procijeniti i u kojoj su mjeri uklonjene prepreke utvrđene u izvješću skupine Giovannini 14 te utvrditi nove prepreke ili prepreke koje bi se mogle pojaviti. Komisija će na temelju rezultata rada skupine pokrenuti u 2017. javno savjetovanje kako bi odredila najprikladniji način daljnjeg djelovanja u tom području. Istodobno će predložiti buduću zakonodavnu inicijativu kako bi se s pravnom sigurnošću moglo utvrditi koji se nacionalni propisi primjenjuju na vlasništvo nad vrijednosnim papirima i učinke ustupanja potraživanja na treće strane.

Kako bi se osigurala zaštita ulagatelja, promicala integracija tržišta kapitala i štitila financijska stabilnost, ključan je učinkovit i dosljedan nadzor. Uloga europskih nadzornih tijela iznimno je važna u izgradnji dubljeg i integriranijeg jedinstvenog tržišta. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (ESMA) već je u svojem radu veći naglasak stavilo na konvergenciju nadzora kako bi se osigurala dosljednost u primjeni pravila o tržištima kapitala i nadzoru sudionika na tržištu 15 . Međutim, bit će potrebni dodatni napori u jačanju europske dimenzije nadzora u područjima u kojima to može donijeti koristi. Primjerice, nastavlja se s radom u području upravljanja nadzornim tijelima i njihova financiranja, a Komisija će objaviti bijelu knjigu o tim pitanjima. Osim toga u kolovozu 2016. pokrenuto je javno savjetovanje u okviru preispitivanja makrobonitetnog okvira EU-a 16 . Na temelju rezultata tog savjetovanja Komisija će u 2017. donijeti zakonodavni prijedlog u tom području.

U izvješću petorice predsjednika naglašena je potreba jačanja nadzornog okvira kako bi se osigurala stabilnost svih financijskih dionika, što bi u konačnici trebalo dovesti do uspostave jedinstvenog europskog tijela za nadzor tržišta kapitala. U bliskoj suradnji s Europskim parlamentom i Vijećem Komisija će razmotriti daljnje mjere u odnosu na nadzorni okvir koje su potrebne kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri iskoristio puni potencijal unije tržišta kapitala.

Uspjeh unije tržišta kapitala može se zajamčiti samo ako su države članice odlučne u uklanjanju neopravdanih nacionalnih prepreka slobodi kretanja kapitala. Nacionalne odredbe često nadilaze propise EU-a, a u nekim slučajevima mogu štetiti prekograničnim ulaganjima. Stručna skupina država članica postigla je napredak u evidentiranju prepreka i razmjeni dobre prakse. Na temelju njezina rada Komisija će do kraja 2016. donijeti izvješće u kojem će biti navedene prepreke koje je utvrdila skupina, predstavljena najbolja praksa i utvrđen plan predloženih mjera na čiju će se provedbu najkasnije do 2019. poticati države članice. Velik dio tog rada usmjeren je na najbolju praksu i kodeks ponašanja za učinkovitije postupke oslobađanja od poreza. Riječ je o dugotrajnoj prepreci prekograničnim ulaganjima. Za povećanje učinkovitosti tih postupaka na nacionalnoj razini i dogovor o kodeksu ponašanja u 2017. bit će potrebna veća predanost država članica.

Bolja regulativa, smanjenje administrativnog opterećenja sudionika na tržištu i pojednostavnjenje postojećeg zakonodavstva pridonijet će ostvarenju potencijala unije tržišta kapitala. Svi najavljeni prijedlozi povezani s unijom tržišta kapitala izrađeni su u skladu s načelima bolje regulative, savjetovanjem i procjenom učinka. U okviru svojeg plana za bolju regulativu Komisija provodi ambiciozni program utvrđivanja i uklanjanja nepotrebnih regulatornih ograničenja. U Komisijinom pozivu na dostavljanje očitovanja utvrđena su ključna područja u zakonodavstvu o financijskim uslugama koja se mogu poboljšati. Ta se poboljšanja odnose na potrebu uklanjanja prepreka priljevu financijskih sredstava u gospodarstvo, jačanja proporcionalnosti u regulatornom okviru u cilju bolje ravnoteže između financijske stabilnosti i ciljeva rasta, smanjenja nepotrebnih regulatornih opterećenja i rješavanja preostalih rizika u financijskom sustavu. Komisija će mjere koje će uslijediti nakon poziva na dostavljanje očitovanja predstaviti u nadolazećim mjesecima.

Zaključak

U Akcijskom planu za uniju tržišta kapitala utvrđuju se ključne promjene potrebne za jačanje tržišta kapitala u EU-u. Taj je plan izuzetno važan i potrebno je ubrzati provedbu mjera koje su njime utvrđene. Kako bi se to postiglo, ključna je suradnja svih relevantnih dionika. Jednako je važno osigurati da se prioriteti unije tržišta kapitala razvijaju istovremeno s političkim, gospodarskim i tehnološkim okruženjem koje se neprestanom mijenja. Komisija će nastaviti pratiti kretanja i utvrditi daljnje mjere potrebne za razvoj unije tržišta kapitala. Komisija poziva Europski parlament i države članice da učine sve što je u njihovoj moći kako bi ostvarili ciljeve Akcijskog plana za uniju tržišta kapitala što je prije moguće i pružili potporu zapošljavanju i rastu u Europi.

PRILOG: TRENUTAČNO STANJE INICIJATIVA U OKVIRU AKCIJSKOG PLANA ZA UNIJU TRŽIŠTA KAPITALA

U ovom se pregledu iznose ažurirani podaci o stanju mjera iz Akcijskog plana za uniju tržišta kapitala, a on se nastavlja na prethodni pregled objavljen 25. travnja 2016. 17

(1)

     Akcijski plan o izgradnji unije tržišta kapitala, COM(2015)468 final, 30.9.2015.

(2)

     Komunikacija od 1. lipnja 2016. na temu „Realizacija programa jedinstvenog tržišta za radna mjesta, rast i ulaganja”, COM(2016)361.

(3)

     Zaključci Europskog vijeća EUCO 26/16 od 28. lipnja 2016.

(4)

     Prijedlog uredbe o utvrđivanju zajedničkih pravila o sekuritizaciji i uspostavi europskog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju, COM(2015)472 final, 30.9.2015.; Prijedlog uredbe o izmjeni Uredbe (EU) br. 575/2013 o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva, COM(2015)473 final, 30.9.2015.

(5)

     Prijedlog uredbe o prospektu koji se objavljuje prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili uvrštavanja za trgovanje, COM(2015)583 final, 30.11.2015.

(6)

     Prijedlog uredbe o uspostavi Programa potpore strukturnim reformama za razdoblje od 2017. do 2020., COM(2015)701 final, 26.11.2015.

(7)

     Prijedlogom o zajedničkoj osnovici poreza na dobit potaknut će se konvergencija definicija nacionalnih poreznih osnovica. On će biti popraćen zasebnim prijedlogom (CCCTB) o uspostavi zajedničkog pristupa „konsolidaciji” poreza na dobit koji duguju poduzeća koja posluju u dvije ili više država članica.

(8)

     Osobni mirovinski proizvodi jesu proizvodi osobne štednje povezani s mirovinom koji su komplementarni s državnim ili strukovnim mirovinskim osiguranjima, ali nisu dio tih osiguranja. Nastojanjima da se razvije ta tržišta dopunjavat će se osiguravanje mirovine u okviru državnih ili strukovnih mirovinskih sustava.

(9)

     Savjetovanje o uniji tržišta kapitala: djelovanje u pogledu mogućeg okvira EU-a za osobne mirovine, 27.7.2016.

(10)

     Zajedno s obvezama koje je EU preuzeo u okviru Programa održivog razvoja do 2030., te klimatskih i energetskih ciljeva EU 2020. i 2030.

(11)

     Komunikacija o zatvaranju kruga - akcijskom planu EU-a za kružno gospodarstvo, COM(2015)614 final, 2.12.2015.

(12)

     Priopćenjem sastanka na vrhu G20 sa sastanka na vrhu u Hangzhou (4. – 5. rujna) pozdravlja se izvješće skupine G20 za proučavanje financija koje se odnose na klimu o „Poticanju učinkovitih i transparentnih odredbi i mobilizaciji financija koje se odnose na klimu za poboljšavanje ambicioznosti djelovanja na ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu njima”.

(13)

     Savjetovanje o mjerama za prekograničnu distribuciju investicijskih fondova u okviru unije tržišta kapitala (UCTIS, AIF, ELTIF, EuVECA i EuSEF) u EU-u, 2.6.2016.

(14)

     U prvom izvješću skupine Giovannini (2001.): „Aranžmani prekograničnog poravnanja i namire u Europskoj uniji” utvrđeno je 15 prepreka učinkovitim aranžmanima prekograničnog poravnanja i namire vrijednosnih papira u EU-u.

(15)

     Program rada ESMA-e za konvergenciju nadzora 2016., ESMA/2016/203, 11.2.2016.

(16)

     Savjetovanje o preispitivanju okvira makrobonitetne politike EU-a, 1.8.2016.

(17)

     Radni dokument službi Komisije „Unija tržišta kapitala: prvo izvješće o stanju”, SWD(2016)147 final, 25.4.2016., dostupno na poveznici http://ec.europa.eu/finance/capital-markets-union/docs/cmu-first-status-report_en.pdf