EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 15.6.2016.

COM(2016) 393 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Izvješće o politici tržišnog natjecanja za 2015.

{SWD(2016) 198 final}

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Izvješće o politici tržišnog natjecanja za 2015.

I.Uvod

Snažna i učinkovita politika tržišnog natjecanja EU-a oduvijek je bila jedan od temelja europskog projekta. Budući da su održavanje oporavka i poticanje gospodarskog rasta prioritet EU-ova programa, politika tržišnog natjecanja važnija je nego ikada.

Politika tržišnog natjecanja zaslužna je za učinkovitost i otvorenost tržišta. Za europske potrošače to znači bolje tržišne ishode poput nižih cijena, bolje kvalitete proizvoda i usluga te većeg izbora. Osim toga, zdravo tržišno natjecanje poduzećima daje poštenu priliku za poslovanje te ostvarivanje komercijalnih ciljeva, što pak potiče rast, otvaranje novih radnih mjesta i blagostanje. Kada se poduzeća mogu natjecati na temelju vlastitih zasluga, poduzetnici i domaćinstva imaju koristi od širokog raspona inovativnih proizvoda i usluga dobre kvalitete po konkurentnim cijenama. Snažnija konkurencija također potiče poduzeća da ulažu i postanu učinkovitija. Ta povećanja učinkovitosti potom se prenose na šire gospodarstvo. Konačni cilj politike tržišnog natjecanja jest poboljšanje funkcioniranja tržištâ – u korist kućanstava i poduzećâ.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker na početku mandata rekao je da će se njegova Komisija usredotočiti na ključne izazove sa kojima su suočeni europsko društvo i gospodarstvo. Politika tržišnog natjecanja ima važnu ulogu u suočavanju s tim izazovima. Radom obavljenim u području tržišnog natjecanja u 2015. znatno se doprinijelo nizu ključnih političkih prioriteta Komisije, kao što su poticanje otvaranja novih radnih mjesta, rasta i ulaganja te stvaranje povezanog jedinstvenog digitalnog tržišta, otporne energetske unije te šireg i poštenijeg jedinstvenog tržišta.

Komisija je predana i podupiranju kulture tržišnog natjecanja u EU-u i izvan njega jačanjem dijaloga s državama članicama 1 i s drugim institucijama EU-a, kao i promicanjem opsežne međunarodne suradnje.

Vodeća načela provedbe tržišnog natjecanja jesu zaštita nepristranosti, provođenje vladavine prava i služenje zajedničkom europskom interesu. U središtu su politike tržišnog natjecanja EU-a i vrijednosti poštenja, političke nezavisnosti, transparentnosti i pravilnog postupanja.

II.Politika tržišnog natjecanja potiče inovacije i ulaganja diljem EU-a

Europsko gospodarstvo polako se oporavlja nakon nedavne gospodarske i financijske krize. Kako bi se izgradio snažan temelj za održivi rast i otvaranje kvalitetnih radnih mjesta EU treba ponovno uspostaviti svoje razine ulaganja, posebno u strateškim područjima poput istraživanja, razvoja i inovacija. Budućnost Europe trebala bi se posebno temeljiti na inovacijama. Politikom tržišnog natjecanja može se pomoći u ostvarivanju toga stvaranjem okružja u kojem se potiču ulaganje i inovacije.

Konkurentski pritisak potiče poduzeća na ulaganje, zbog čega postaju učinkovitija, razvijaju nove tehnologije i stvaraju bolje proizvode. Omogućivanjem učinkovitijeg tržišnog natjecanja olakšava se stimuliranje ulaganja održavanjem otvorenosti tržištâ te osiguravanjem da se poduzimaju mjere ako vodeće poduzeće na tržištu zloupotrebljava svoj položaj kako bi svojim konkurentima onemogućilo rast i inovacije. U skladu sa simulacijama ekonometrijskih modela zbog odluka Komisije o koncentracijama i kartelima došlo je do povećanja ulaganja od 0,7 % nakon pet godina. 2 Osim toga, pravilima EU-a o državnim potporama javna sredstva usmjeravaju se prema novim ulaganjima, čime se osigurava da se javnim financiranjem potiču privatna ulaganja do kojih inače ne bi došlo.

Plan ulaganja za Europu 3 pokrenut je u studenome 2014. s ciljem poticanja ulaganja. Ključan dio tog plana jest Europski fond za strateška ulaganja 4 (EFSU), koji je postao operativan krajem 2015. Uz pomoć Europske investicijske banke (EIB) EFSU-om se osiguravaju financijska sredstva pokrivena proračunskim jamstvom EU-a, što omogućuje strateška ulaganja koja tržište ne bi moglo sâmo financirati.

Na financiranje projekata potporom EFSU-a za koju sredstva osigurava EIB ne primjenjuju se pravila o državnim potporama. Međutim, projekti mogu primiti i financijsku potporu („sufinanciranje”) država članica (među ostalim iz europskih strukturnih i investicijskih fondova) koja podliježe pravilima o državnim potporama. Komisija mora odobriti to financiranje, osim ako je dodijeljeno po tržišnim uvjetima. Kako bi poduprla EFSU, Komisija daje prvenstvo procjeni sufinanciranja država članica. Pravila o državnim potporama upotpunjuju cilj plana ulaganja o rješavanju tržišnih nedostataka i mobiliziranju privatnih ulaganja. Kontrolom državnih potpora osigurava se da se projektima javnog ulaganja zadovoljavaju stvarne potrebe, troškovi drže pod kontrolom te jamči da su javna sredstva doista potrebna za pokretanje projekata.

Obnovljena pravila o državnim potporama za poticanje mjera potpora za povećanje rasta

Pravila o državnim potporama revidirana su u okviru inicijative za modernizaciju državnih potpora (SAM). 5 Inicijativom se pomaže državama članicama da bolje usmjere mjere potpora prema gospodarskom rastu, otvaranju novih radnih mjesta i socijalnoj koheziji. Kao dio inicijative za modernizaciju državnih potpora Komisija ojačava partnerstvo s državama članicama u području provedbe novih pravila, s obzirom na to da su sada povećali odgovornost za dodjelu potpora bez prethodnog obavještavanja Komisije.

Cilj je tim pristupom ojačanog partnerstva osigurati da su bolja suradnja, pozorne nacionalne kontrole i veća transparentnost protuteža većoj fleksibilnosti koju države članice imaju u dodjeljivanju potpora. Komisija će poduprijeti strateška ulaganja surađujući s državama članicama na osmišljavanju mjera potpora za povećanje rasta kojima se promiče snažno, integrirano i dinamično jedinstveno tržište.

Novim okvirom za državne potpore osigurat će se da se javnim financiranjem pomaže mobilizirati privatna ulaganja kako bi se doprinijelo važnim ciljevima od zajedničkog interesa, a da se ne narušava tržišno natjecanje. U tom pogledu, uz pravila u proširenoj Uredbi o općem skupnom izuzeću (GBER) donesenoj u 2014., 6 tri su područja posebno važna za poticanje inovacija i ulaganja diljem EU-a. Okvirom za istraživanje, razvoj i inovacije 7  olakšava se dodjela mjera potpore za djelatnosti istraživanja, razvoja i inovacija, kako bi se dopunilo privatno financiranje. Smjernicama za državne potpore za rizično financiranje 8 omogućena je brža i izdašnija raspodjela potpora za rizično financiranje inovativnim malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima) usmjerenima na rast te srednje kapitaliziranim poduzećima. Smjernicama o širokopojasnim mrežama 9 pruža se podrška državama članicama u rješavanju manjaka financijskih sredstava i tržišnih nedostataka u slučaju pružanja odgovarajuće širokopojasne pokrivenosti, posebno u ruralnim područjima.

III. Iskorištavanje mogućnosti jedinstvenog digitalnog tržišta

Pretvaranje jedinstvenog digitalnog tržišta u stvarnost prioritet je Komisije od početka njezina mandata. Osim što preoblikuje naš svijet i način života, širenje digitalnog gospodarstva jedan je od glavnih pokretača gospodarskog rasta. Uspješno jedinstveno digitalno tržište potaklo bi inovacije, otvorilo nova radna mjesta te stvorilo nove mogućnosti za europska novoosnovana te mala i srednja poduzeća (MSP-ove) da djeluju na tržištu koje čini preko 500 milijuna ljudi. Komisija je procijenila bi se stvaranjem jedinstvenog digitalnog tržišta EU-a uklanjanjem regulatornih prepreka, kao i prelaskom s 28 nacionalnih tržišta na jedinstveno, u naše gospodarstvo moglo dodati 415 milijardi EUR godišnje te otvoriti stotine tisuća novih radnih mjesta. 10

Komisija je u svibnju 2015. donijela strategiju jedinstvenog digitalnog tržišta. 11 Strategija obuhvaća niz od 16 ciljanih mjera temeljenih na tri stupa: 1. boljem pristupu potrošača i poduzeća digitalnoj robi i uslugama diljem Europe, 2. stvaranju pravih okolnosti i ravnopravnih uvjeta kako bi digitalne mreže i inovativne usluge procvale, 3. maksimalnom povećanju potencijala za rast digitalnog gospodarstva.

Digitalna tržišta glavni su prioritet i u području politike tržišnog natjecanja. Otvorena i pravedna digitalna tržišta potaknut će inovacije i donijeti koristi i potrošačima i poduzećima. Jedinstveno digitalno tržište mora biti mjesto na kojem svi sudionici, i veliki i mali, mogu razvijati inovativne proizvode te se natjecati na temelju vlastitih zasluga. Osim toga, politikom tržišnog natjecanja rješavaju se postojeće prepreke na internetu kojima se ograničavaju perspektive ulaganja internetskih poduzeća i novoosnovanih poduzeća, a poduzeća, građane i vlade onemogućuje da u potpunosti iskoriste digitalne alate.

Osiguravanje nenarušenog tržišnog natjecanja na internetu: borba protiv zapreka i prepreka inovacijama na internetu

Brz razvoj u digitalnom gospodarstvu znači nekoliko izazova za tvorce politika, ali se njime ne zahtijeva revizija zakonodavstva i alata tržišnog natjecanja: instrumenti politike tržišnog natjecanja brzo se prilagođavaju posebnim značajkama digitalnih tržišta. 12

Jedan od primarnih ciljeva provedbe tržišnog natjecanja jest potaknuti sve sudionike u industriji na inovacije, bilo da je riječ o novoosnovanim poduzećima ili o poduzećima s vladajućim tržišnim udjelom. Cilj je osigurati da europski potrošači imaju što je moguće veći izbor inovativnih proizvoda. Primjerice, na tržištu pretraživanja interneta Komisija provodi protumonopolski istražni postupak u vezi s praksom poduzeća Google.

Komisija je u travnju poduzeću Google poslala obavijest o utvrđenim činjenicama u kojoj se navodi da je to poduzeće zloupotrijebilo svoj vladajući položaj na tržištu usluga pretraživanja interneta u Europskom gospodarskom prostoru sustavnim stavljanjem u povoljniji položaj vlastitog proizvoda za uspoređivanje cijena u svojim općim rezultatima pretraživanja. 13 Komisija je zabrinuta da rezultati pretraživanja koje korisnici primaju nisu uvijek najrelevantniji za njihove upite. Preliminarno je mišljenje Komisije da Google svojim postupanjem krši protumonopolska pravila EU-a zato što potiskuje tržišno natjecanje te stoga nanosi štetu potrošačima.

Komisija je prethodno iznijela četiri problema u vezi s postupanjem poduzeća Google, a navedena obavijest o utvrđenim činjenicama povezana je s prvim od tih problema (uspoređivanjem cijena). Komisija aktivno istražuje i postupanje poduzeća Google u odnosu na druga tri problema: kopiranje konkurentskih web-sadržaja, isključivo pravo oglašavanja i neopravdana ograničenja za oglašivače. Slanjem obavijesti o utvrđenim činjenicama u odnosu na uspoređivanje cijena ni na koji se način ne dovodi u pitanje ishod Komisijinog istražnog postupka u vezi s druga tri problema.

Drugi istražni postupak u digitalnom sektoru tiče se Amazona. Komisija je u lipnju otvorila formalni protumonopolski istražni postupak za neke od Amazonovih poslovnih praksi u distribuciji e-knjiga. 14 Istražni postupak posebno je usmjeren na klauzule za koje se čini da štite Amazon od konkurencije drugih distributera e-knjiga, primjerice klauzule koje mu daju pravo da bude obaviješten o povoljnijim ili alternativnim uvjetima koje se nude njegovim konkurentima i/ili pravo na uvjete koji su barem jednako dobri kao uvjeti ponuđeni njegovim konkurentima.

Komisija je zabrinuta da takve klauzule mogu negativno utjecati na ravnopravne uvjete te eventualno smanjiti tržišno natjecanje na štetu potrošača, čime bi se drugim distributerima e-knjiga otežalo da se natječu s Amazonom razvojem novih i inovativnih proizvoda i usluga. Ako se potvrdi, takvim ponašanjem prekršila bi se protumonopolska pravila EU-a kojima se zabranjuju zlouporaba vladajućeg položaja na tržištu i restriktivne poslovne prakse. Cilj je Komisije osigurati zdravo natjecanje među platformama te se pobrinuti da sudionici na tržištu ne zloupotrebljavaju svoj položaj kako bi ishodili ugovorne uvjete koji mogu biti prepreka inovacijama na tržištu.

Promicanje većeg izbora u pristupu medijima za građane EU-a

Snažno i brzo provođenje tržišnog natjecanja ključan je alat u učinkovitom rješavanju problema koji nastaju u novim sektorima digitalnog gospodarstva koji se brzo razvijaju. Međutim, za europske građane jednako je važno osiguravanje dinamičnog tržišnog natjecanja na tradicionalnijim tržištima, poput televizije. Komisija želi osigurati da potrošači mogu birati među televizijskim distributerima koji se natječu po jednakim i poštenim uvjetima. 15

Drugi protumonopolski istražni postupak tiče se prekograničnog pružanja pretplatničkih televizijskih usluga u Ujedinjenoj Kraljevini i Irskoj. Komisija je u srpnju poslala obavijest o utvrđenim činjenicama poduzeću Sky UK i šest velikih američkih filmskih studija: Disney, NBC Universal, Paramount Pictures, Sony, Twentieth Century Fox i Warner Bros. 16 Komisijinim istražnim postupkom, otvorenim u siječnju 2014., utvrđene su klauzule u sporazumima o davanju licencije između tih šest filmskih studija i poduzeća Sky UK kojima se zahtijeva da poduzeće Sky UK svojim internetskim pretplatničkim televizijskim uslugama ili satelitskim pretplatničkim televizijskim uslugama blokira pristup filmovima za potrošače izvan područja za koje ima licenciju (Ujedinjena Kraljevina i Irska). Određeni sporazumi također sadrže klauzule kojima se zahtijeva da filmski studiji osiguraju da u svojim sporazumima o licenciranju s televizijskim kućama osim poduzeća Sky UK tim televizijskim kućama sprječavaju pružanje pretplatničkih televizijskih usluga u Ujedinjenoj Kraljevini i Irskoj.

To stanje utječe na europske potrošače koji žele gledati pretplatničke televizijske kanale po svojem izboru, bez obzira na to gdje živjeli ili putovali u EU-u. Preliminarno je mišljenje Komisije da bi u odsutnosti uvjerljivog obrazloženja takve klauzule značile kršenje pravila EU-a kojima se zabranjuju sporazumi kojima se narušava tržišno natjecanje.

Poboljšavanje funkcioniranja inovativnih tržišta – mobilni uređaji

Mobilni uređaji, poput pametnih telefona i tableta, danas su dio svakodnevice većine europskih građana. Godina 2015. bila je prekretnica za europske korisnike mobilne komunikacije, Europski parlament i Vijeće donijeli su Uredbu (EU) 2015/2120, 17 kojom će se ukinuti naknade za roaming u EU-u od 15. lipnja 2017. Cilj je provedbe protumonopolskih propisa, zajedno sa zakonodavstvom, zaštititi tržišno natjecanje u području mobilnih uređaja kako bi se osigurale neprekidne inovacije u korist europskih potrošača.

Nakon otvaranja dva odvojena protumonopolska istražna postupka u prosincu Komisija je poslala dvije obavijesti o utvrđenim činjenicama poduzeću Qualcomm, najvećem svjetskom dobavljaču radiočipova, koji se upotrebljavaju u potrošačkim elektroničkim uređajima. Radiočipovi obrađuju komunikacijske funkcije u pametnim telefonima, tabletima i drugim mobilnim širokopojasnim uređajima. Upotrebljavaju se za prijenos govora i podataka.

Preliminarno je mišljenje Komisije da je to poduzeće zlouporabilo svoj vladajući položaj na svjetskim tržištima za radiočipove 3G (UMTS) i 4G (LTE), kršeći protumonopolska pravila EU-a. 18 Prvim istražnim postupkom preispituje se je li Qualcomm zlouporabio svoj vladajući položaj na tržištu nudeći financijske poticaje velikom proizvođaču pametnih telefona i tableta pod uvjetom da u svojim pametnim telefonima i tabletima isključivo upotrebljava radiočipove poduzeća Qualcomm. Takvo bi postupanje smanjilo poticaje proizvođača da dobavlja čipove konkurenata poduzeća Qualcomm, što bi naštetilo tržišnom natjecanju i inovacijama na tržištima za radiočipove UMTS i LTE. Drugim istražnim postupkom ispituje se je li poduzeće Qualcomm primjenjivalo predatorske cijene, odnosno, naplaćivalo cijene koje su bile niže od njegovih troškova s ciljem istiskivanja svojih konkurenata s tržišta.

No, tržište za opskrbu hardverom samo je jedna strana medalje, i softver koji se upotrebljava na pametnim telefonima i tabletima mora biti izložen nenarušenom tržišnom natjecanju. Mobilne aplikacije i usluge na pametnim telefonima, tabletima i drugim mobilnim uređajima temelje se na operativnom sustavu uređaja. Sustav Android poduzeća Google postao je vodeći operativni sustav za pametne mobilne uređaje u Europskom gospodarskom prostoru do te mjere da se sustav Android danas upotrebljava na većini pametnih mobilnih uređaja u Europi.

Komisija je u travnju pokrenula formalni postupak protiv poduzeća Google da bi istražila je li postupanje tog poduzeća u odnosu na sustav Android prekršilo protumonopolska pravila EU-a. 19 Android je mobilni operativni sustav otvorenog koda koji uglavnom razvija Google. U načelu svatko se može slobodno koristiti Androidom te ga dalje razvijati. Međutim, većina proizvođača pametnih telefona i tableta upotrebljava operativni sustav Android u kombinaciji s nizom vlasničkih aplikacija i usluga poduzeća Google, te stoga trebaju sklopiti određene sporazume s poduzećem Google.

Komisija procjenjuje je li Google sklapanjem sporazuma kojima se narušava tržišno natjecanje i/ili zlouporabom mogućeg vladajućeg položaja nezakonito spriječio razvoj konkurentskih mobilnih operativnih sustava, mobilnih komunikacijskih aplikacija i usluga te njihov pristup tržištu u Europskom gospodarskom prostoru. Taj je istražni postupak različit i odvojen od istražnog postupka Komisije u vezi s postupanjem poduzeća Google u odnosu na pretraživanje interneta.

Učinkovita kontrola koncentracijâ radi zaštite ulaganja u telekomunikacijskom sektoru

Djelotvorno tržišno natjecanje u telekomunikacijskom sektoru ključan je pokretač ulaganja i boljih tržišnih ishoda za potrošače i poduzeća. Tržišno natjecanje pokretačka je sila koja će privući ulaganja u razvoj brzih širokopojasnih mreža koje Europljani trebaju. Potrošači nemaju koristi od ulaganja kao takvog, oni imaju koristi od učinka koji ulaganje ima na parametre tržišnog natjecanja kao što su izbor, kvaliteta i cijena.

Osim što telekomunikacijsko tržište održava otvorenim i konkurentnim, provođenje tržišnog natjecanja i dalje je ključan alat za rješavanje fragmentacije tržišta u EU-u. 20  Politikom tržišnog natjecanja dopunjuje se i revizija regulatornog okvira za telekomunikacije, što je jedna od glavnih mjera planiranih u okviru Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta.

Osim toga, kontrola koncentracija u tom području ima ključnu ulogu zbog procjenjivanja bi li predložena koncentracija dovela do povećanog ulaganja u korist potrošača, primjerice u pogledu veće mrežne pokrivenosti.

Komisija je u svibnju u skladu s Uredbom EU-a o koncentracijama poduzeću Orange SA iz Francuske odobrila predloženu kupnju konkurentskog telekomunikacijskog poduzeća Jazztel koje ima sjedište u Ujedinjenoj Kraljevini, ali uglavnom djeluje u Španjolskoj. 21 Odobrenje je uvjetovano time da poduzeće Orange potpuno ispuni niz preuzetih obveza kojima će se nakon preuzimanja osigurati učinkovito tržišno natjecanje na tržištima usluga fiksnog pristupa internetu.

Komisija je bila zabrinuta da bi preuzimanje, kako je izvorno prijavljeno, moglo uzrokovati više cijene usluga fiksnog pristupa internetu za potrošače u Španjolskoj. Kako bi otklonilo tu zabrinutost poduzeće Orange predložilo je preuzeti obveze kako bi se osiguralo da novi sudionici mogu ući na maloprodajno tržište za usluge fiksnog pristupa internetu te se natjecati jednakim intenzitetom kao i poduzeća Orange i Jazztel. Tim je preuzetim obvezama uklonjena Komisijina prvotna zabrinutost.

Komisija je pokrenula i dva detaljna istražna postupka u vezi s koncentracijama u telekomunikacijskom sektoru. Kao prvo, razmatra predloženu kupnju poduzeća Telefónica UK koju bi trebalo izvršiti poduzeće Hutchison, 22 da bi procijenila bi li se tom transakcijom naštetilo tržišnom natjecanju. Komisija je zabrinuta da bi se tom transakcijom moglo uzrokovati više cijene, manji izbor i manje inovacija za korisnike mobilnih telekomunikacijskih usluga u Ujedinjenoj Kraljevini. Komisija je također provela detaljni istražni postupak u vezi preuzimanja poduzeća BASE Belgium od strane poduzeća Liberty Global 23 kako bi bila sigurna da potrošači u Belgiji zbog predložene transakcije nisu izloženi višim cijenama i smanjenom izboru.

Osim toga, Komisija je preispitala predloženu koncentraciju danskih poduzeća Telenor i TeliaSonera. 24 Komisija je bila zabrinuta da bi se tom koncentracijom stvorio najveći operater mobilne mreže u Danskoj i da bi to dovelo do visoko koncentrirane tržišne strukture, što bi uzrokovalo povećanje cijena za korisnike i smanjenje poticaja za ulaganje. Stranke su u rujnu 2015. odustale od transakcije nakon što su dostavile dva skupa pravnih lijekova koji izgleda nisu bili dovoljni da uklone zabrinutost u pogledu tog tržišnog natjecanja.

IV.Izgradnja integrirane i klimatski prihvatljive europske energetske unije

Stvaranje energetske unije velik je korak prema integriranom, međusobno povezanom i otpornom energetskom tržištu, na korist potrošača, poduzeća i okoliša. Poduzeća i kućanstva, koja su u središtu energetske unije, trebala bi moći plaćati povoljne i konkurentne cijene. Energetska politika EU-a istovremeno se temelji na tri stupa održivosti, konkurentnosti i sigurnosti opskrbe. Za stvaranje snažne energetske unije s ambicioznom klimatskom politikom potrebna je temeljna transformacija europskog energetskog sustava. Komisija je 2015. počela s realizacijom tog ključnog prioriteta.

Komisija je u veljači predstavila svoju Okvirnu strategiju za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom. 25 U toj okvirnoj strategiji u pet međusobno povezanih dimenzija politike („energetska sigurnost, solidarnost i povjerenje”, „potpuno integrirano europsko energetsko tržište”, „energetska učinkovitost koja pridonosi ograničavanju potražnje”, „dekarbonizacija gospodarstva” i „istraživanje, inovacije i konkurentnost”) utvrđeni su ciljevi energetske unije te koraci koje će Komisija poduzeti za njihovo ostvarivanje.

EU se treba odmaknuti od gospodarstva temeljenog na fosilnim gorivima koje se oslanja na stare tehnologije i zastarjele poslovne modele. Mora se nadići trenutačni rascjepkani sustav koji karakteriziraju neusklađene nacionalne politike, tržišne prepreke i energetski izolirana područja. Važno je i osnažiti potrošače pružajući im informacije i mogućnost izbora.

Integracija energetskih tržišta ključan je cilj energetske unije. Kada bi plin i električna energija slobodno kolali EU-om, postigao bi se veći stupanj ekonomske održivosti, ekološke prihvatljivosti i socijalne uključivosti.

Provedba protumonopolskih propisa za sigurniju, povoljniju i održiviju energiju.

Provedba protumonopolskih propisa ima ključnu ulogu u poticanju integracije tržišta u energetskoj uniji jer se njome uklanjaju narušavanja tržišta koja proizlaze iz postupanja vladajućih sudionika na tržištu. Protumonopolski istražni postupak u vezi s postupanjem poduzeća Gazprom u središnjoj i istočnoj Europi dobar je primjer toga. 26

Izvršavanjem protumonopolskih propisa pruža se podrška stvaranju jedinstvenog tržišta za energiju, kao i poništavanjem sporazuma o podjeli tržišta 27 kojima se narušava tržišno natjecanje te održavanjem otvorenog pristupa infrastrukturi. Pristup infrastrukturi važan je da se onemogući sprječavanje pristupa tržištu i očuvaju poticaji za ulaganje. Važne mjere u tom području obuhvaćaju obavijest o utvrđenim činjenicama koja je u ožujku poslana poduzeću Bulgarian Energy Holding (BEH), njegovoj podružnici za opskrbu plinom, Bulgargazu te njegovoj podružnici za plinsku infrastrukturu Bulgartransgaz. 28

BEH je prvenstveno pozicionirano energetsko poduzeće u državnom vlasništvu u Bugarskoj. Vertikalno je integrirano, što znači da BEH isporučuje plin, a njegove podružnice posjeduju ili nadziru bugarsku domaću mrežu za transport plina, jedino postrojenje za pohranu plina u Bugarskoj te kapacitet na glavnom uvoznom plinovodu u Bugarsku. Komisija je zabrinuta da BEH i njegove podružnice možda zlouporabljuju svoj vladajući položaj na bugarskom tržištu plina sprječavanjem konkurenata u pristupanju infrastrukturi koja im je potrebna da bi se uspješno natjecali na tržištu opskrbe plinom u toj zemlji. Takvim postupanjem kršila bi se protumonopolska pravila EU-a te bi rezultat bio smanjeno tržišno natjecanje i lošiji tržišni ishodi za pogođene potrošače.

Komisija je ujedno zaključila zasebni protumonopolski istražni postupak u pogledu ponašanja BEH-a na nereguliranom veleprodajnom tržištu električne energije u Bugarskoj. 29 Komisija je izrazila zabrinutost da je BEH podigao umjetne prepreke među nacionalnim tržištima. Podrobnije, BEH je trgovcima prodavao električnu energiju uz ugovornu zabranu njezine preprodaje izvan Bugarske. BEH je ponudio da se zabrinutost Komisije otkloni uspostavom neovisnog tržišta u Bugarskoj za trgovanje energentima na kojem se električnom energijom može anonimno trgovati, a da je pritom nemoguće provjeriti gdje se ona preprodaje. Komisija je 10. prosinca 2015. obveze iz ponude BEH-a učinila pravno obvezujućima.

Nadzor državnih potpora u svrhu osiguravanja klimatski prihvatljivog i otpornog energetskog tržišta bez nepotrebnih narušavanja tržišnog natjecanja

U svrhu praćenja prelaska na zeleno gospodarstvo politika tržišnog natjecanja usredotočuje se, među ostalim, na osiguravanje pravilnog funkcioniranja tržištâ te na sprečavanje stvaranja neravnoteža dodjelom državnih potpora, uključujući potpore za olakšavanje prelaska na obnovljive izvore energije,.

Smjernicama o državnim potporama za energetiku i okoliš 30 Komisija promiče integraciju obnovljivih izvora energije s tržištem kako bi izbjegla narušavanje tržišnog natjecanja. Od 2016. proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora moraju je prodavati izravno na tržištu. Javne potpore mogu se odobriti isključivo u obliku premije na tržišnu cijenu. Povrh toga od 2017. države članice morat će operativnu potporu dodjeljivati u okviru konkurentnih natječajnih postupaka.

Nadalje, smjernice su osmišljene tako da se njima doprinese uključivanju inovativnih niskougljičnih energetskih tehnologija na tržište i omogući dodjela državnih potpora u slučajevima kada postoje tržišni nedostaci. Smjernicama se ujedno države članice EU-a potiče na međusobnu suradnju te da uzmu u obzir opskrbu električnom energijom iz drugih država članica.

Povrh toga, nadzorom državnih potpora putem ocjenjivanja nacionalnih mjera za osiguravanje opskrbe električnom energijom („mehanizmi kapaciteta”) doprinosi se stvaranju povezanog, integriranog i sigurnog tržišta energije u Europi.

Očuvanje privlačnosti Europe kao lokacije za ulaganja – kontrola koncentracija poduzeća u energetskom sektoru

U mrežnim industrijama kao što je energetski sektor nužno je spriječiti nastanak tržišnih struktura koje mogu sprječavati učinkovito tržišno natjecanje i smanjiti poticaje za ulaganja i inovacije. Kontrola koncentracija poduzeća u EU-u i dalje je učinkovito oruđe kako bi se osigurala otvorenost energetskog tržišta EU-a, a ulaganja rezultirala boljim tržišnim ishodima za poduzeća i kućanstva u EU-u.

Nakon detaljnog preispitivanja i slijedom vrlo bliske suradnje s Odjelom za borbu protiv monopola pri Ministarstvu pravosuđa SAD-a Komisija je, u skladu s Uredbom EU-a o koncentracijama, odobrila američkom poduzeću General Electric (GE) da preuzme energetsko poslovanje francuskog poduzeća Alstom. 31 Ta transakcija dobar je primjer uspješnog razvoja tehnologija podrijetlom iz EU-a i njihove sposobnosti da privuku strana ulaganja.

Odobrenje se uvjetuje prodajom ključnih dijelova Alstomove proizvodnje visokoučinskih plinskih turbina (koje se uglavnom koriste u plinskim elektranama) talijanskom poduzeću Ansaldo. Komisija je bila zabrinuta da bi transakcija rezultirala uklanjanjem jednog od glavnih globalnih konkurenata poduzeća GE na tržištu visokoučinskih plinskih turbina, na kojem je GE najveći svjetski proizvođač, dok je Alstom među najvećim globalnim sudionicima. To je moglo rezultirati smanjenjem inovacija i višim cijenama. Obvezama koje je preuzeo GE uklanjaju se te zabrinutosti. Povrh toga, napredne tehnologije u području visokoučinskih plinskih turbina posebice su važne u vezi s ispunjavanjem ciljeva u području klimatskih promjena i modernizacijom energetske opskrbe EU-a.

V.Ususret povezanijem i pravednijem jedinstvenom tržištu EU-a

U vrijeme sve veće globalizacije povezanije i pravednije jedinstveno tržište ključni je temelj izgradnje snažnijeg gospodarstva EU-a kojim se potiče zapošljavanje i rast. Stoga je unapređenje integracije jedinstvenog tržišta i dalje najvažnija točka na dnevnom redu Komisije. Komisija nastoji stvoriti nove prilike za građane i poduzeća omogućavanjem veće slobode kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala unutar granica jedinstvenog tržišta.

Jačanje porezne transparentnosti i osiguravanje poštenog poreznog opterećenja za sve

Jedinstveno tržište koje funkcionira u punoj mjeri iziskuje od svih sudionika na tržištu, velikih i malih, na lokalnoj i globalnoj razini, da snose pravedan dio poreznih obveza. Stoga je borba protiv utaje poreza i porezne prijevare među glavnim prioritetima Junckerove Komisije i jedna od najvažnijih inicijativa za unapređenje rada na dovršetku jedinstvenog tržišta EU-a.

Komisija je u ožujku objavila paket mjera za poreznu transparentnost 32 čiji je cilj državama članicama osigurati potrebne informacije za zaštitu njihovih poreznih osnovica i omogućiti im ciljano djelovanje prema poduzećima koja pokušavaju izbjeći plaćanje pravednog iznosa poreza. Nakon tog paketa uslijedila je u lipnju objava Akcijskog plana Komisije za pravedno i učinkovito oporezivanje. 33 Tim se Akcijskim planom utvrđuje niz inicijativa za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza, osiguravanje održivih prihoda i jačanje jedinstvenog tržišta za poduzeća. Skupno gledano, navedenim mjerama oporezivanje dobiti u EU-u znatno će se unaprijediti, učiniti pravednijim, učinkovitijim i poticajnijim za rast.

Politika tržišnog natjecanja ima ključnu ulogu u rješavanju tog izazova. Nakon detaljnih istraga pokrenutih u lipnju 2014. Komisija je zaključila da su Luksemburg i Nizozemska dodijelili selektivne porezne olakšice poduzećima Fiat Finance and Trade 34 i Starbucks 35 (što je nezakonito u okviru pravila EU-a o državnim potporama). Poreznim mišljenjima nacionalnih poreznih uprava za ta poduzeća umjetno je snižen iznos poreza koji su ta poduzeća platila. 36  Prema pravilima EU-a o državnim potporama porezna mišljenja ne mogu se temeljiti na metodama, bez obzira na njihovu složenost, kojima se utvrđuju transferne cijene bez ekonomskog opravdanja i kojima se nepropisno premješta dobit poduzeća radi smanjenja iznosa poreza koji je potrebno platiti. Takvim bi se praksama predmetnom poduzeću osigurala nepoštena prednost nad drugim poduzećima, obično malim i srednjim poduzećima koja plaćaju tržišne cijene za robe i usluge kojima se koriste i stoga se oporezuju na temelju iznosa doista ostvarene dobiti.

U prosincu je Komisija otvorila formalnu istragu nad postupanjem Luksemburga u poreznim pitanjima prema poduzeću McDonald’s. 37 Prema preliminarnom mišljenju Komisije moguće je da se poreznim mišljenjem Luksemburga selektivno odstupa od odredaba nacionalnoga poreznog prava i sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Luksemburga i SAD-a čime se poduzeću McDonald’s omogućila prednost koja nije dostupna drugim poduzećima u usporedivoj činjeničnoj i pravnoj situaciji.

Komisija je ujedno izrazila bojazan da bi porezna mišljenja u vezi s poduzećima Apple u Irskoj 38 i Amazon u Luksemburgu 39 mogla biti problematična u pogledu državnih potpora. U veljači 2015. pokrenut je dodatni detaljni istražni postupak o belgijskom sustavu odluka koje se primjenjuju na „višak dobiti”. 40 Komisija je 11. siječnja 2016. izdala negativnu odluku koja uključuje povrat potpore zaključivši da su selektivne porezne olakšice koje Belgija odobrava u skladu s režimom oporezivanja „viška dobiti” nezakonite prema pravilima EU-a o državnim potporama te je naložila njihov povrat. 41 Istodobno Komisija nastavlja provoditi istragu o praksama u pogledu poreznih mišljenja u svim državama članicama EU-a. 42

Unapređenje učinkovitosti nacionalnih tijela EU-a za tržišno natjecanje kao provoditelja

Osigurati poduzećima takve uvjete da se mogu pouzdati u dosljednu primjenu pravila tržišnog natjecanja EU-a, neovisno o državi članici u kojoj posluju, isto je tako među ključnim aspektima stvaranja istinski ravnopravnih uvjeta za poduzeća na cijelom jedinstvenom tržištu. U tom smislu ključnu ulogu imaju nacionalna tijela za tržišno natjecanje. Stupanjem na snagu Uredbe 1/2003 43  u 2004. došlo je do preobrazbe provedbe tržišnog natjecanja kojom su nacionalna tijela za tržišno natjecanje i nacionalni sudovi, uz Komisiju, dobili ključnu ulogu u provedbi protumonopolskih pravila EU-a. Pravila tržišnog natjecanja EU-a sada se primjenjuju u opsegu koji Komisija nikada ne bi mogla samostalno postići te temeljitije i učinkovitije nego što bi to inače bilo moguće.

U Komunikaciji Komisije iz 2014. o deset godina Uredbe 1/2003 44 utvrđen je niz konkretnih područja djelovanja za unapređenje provedbenih ovlasti nacionalnih tijela za tržišno natjecanje i jačanje konvergencije nacionalnih sustava. Komisija trenutačno razmatra mogu li se dodatno poboljšati alati na raspolaganju nacionalnim tijelima za tržišno natjecanje. Komisija je u studenome 2015. pokrenula namjensko javno savjetovanje u kojem je javnost i dionike pozvala da podijele svoja iskustava i pruže povratne informacije o mogućem zakonodavnom djelovanju EU-a u svrhu dodatnog unapređenja alata za provedbu i sankcioniranje kojima se koriste nacionalna tijela za tržišno natjecanje.

Slamanje kartela radi jačanja potrošača EU-a

Iako je očuvanje pravednog, transparentnog i otvorenog jedinstvenog tržišta dobro za poduzeća EU-a i gospodarstva država članica, prvenstveno je važno za europske građane. To se jasno ogleda u radu Komisije na provedbi protukartelskih mjera. Na jedinstvenom tržištu koje dobro funkcionira poduzeća se potiče da budu učinkovitija i inovativnija od svojih konkurenata što rezultira dobrobitima za potrošače EU-a u obliku boljih proizvoda i nižih cijena. Karteli štete potrošačima i gospodarstvu u cjelini kada umjesto tržišta cijene određuju poduzeća.

Za osam proizvođača i dva distributera maloprodajnih pakiranja za hranu koji su sudjelovali u najmanje jednom od pet odvojenih kartela Komisija je u lipnju izrekla kaznu u ukupnom iznosu koji premašuje 115 milijuna EUR. 45 Tih osam proizvođača su finski Huhtamäki, francuski Nespak i Vitembal, njemački Silver Plastics, talijanski Coopbox, Magic Pack i Sirap-Gema te britanski Linpac. Dva navedena distributera su portugalski Ovarpack i britanski Propack.

Umjesto da su tržišno natjecanje temeljila na svojim prednostima poduzeća su utvrđivala cijene i dijelila kupce tvrdih posuda od pjenastog polistirena ili polipropilena kršeći time protumonopolska pravila EU-a, a to je imalo posljedice na milijune potrošača koji kupuju hranu. Tvrde posude od pjenastog polistirena i polipropilena upotrebljavaju se za pakiranje hrane kao što je sir, meso, riba ili kolači, koja se prodaje u trgovinama ili supermarketima.

Komisija je ujedno kaznila osam dobavljača optičkih diskovnih pogona u iznosu od ukupno 116 milijuna EUR jer su usklađivali svoja djelovanja u vezi s natječajima za nabavu koje su organizirala dva proizvođača računala Dell i Hewlett Packard. 46 Kažnjeni su sljedeći dobavljači: Philips, Lite-On, njihov zajednički pothvat Philips & Lite-On Digital Solutions, HitachiLG Data Storage, Toshiba Samsung Storage Technology, Sony, Sony Optiarc i Quanta Storage. Iako su se kontakti u okviru kartela odvijali izvan Europskog gospodarskog prostora (EGP), provodili su se diljem svijeta, uključujući u EGP-u.

Optički diskovni pogoni upotrebljavaju se, primjerice, u osobnim računalima, čitačima CD-ova i DVD-ova te igraćim konzolama za čitanje ili pohranu podataka na optičkim diskovima kao što su CD-ovi, DVD-ovi ili diskovi Blu-ray. Kartel je djelovao u vezi s optičkim diskovnim pogonima za stolna i prijenosna računala. Osiguravanje konkurencije na takvim tržištima posebice je važno kako bi se zajamčile poštene cijene za današnje potrošače i inovativni proizvodi za potrošače u budućnosti.

Razbijanje kartela nalik je ukidanju skrivenog poreza koji su ni ne znajući za to plaćali milijuni potrošača u Europi. Nadalje, kartelima se uklanjaju poticaji poduzećima da inoviraju i snažno ometa dinamičnost i budući rast EU-a.

Unapređenje tržištâ financijskih usluga – razvoj politika tržišnog natjecanja u financijskom sektoru i sektoru platnog prometa

Komisija je isto tako donijela odluku o kartelu u financijskom sektoru koji je među prioritetnim područjima Komisije za ostvarivanje pravednijeg i povezanijeg jedinstvenog tržišta. Komisija je u veljači izrekla kaznu brokerskoj kući ICAP iz Ujedinjene Kraljevine od oko 15 milijuna EUR jer je omogućila djelovanje nekoliko kartela u sektoru kamatnih izvedenica u jenima (YIRD) i tako povrijedila protumonopolska pravila EU-a. 47 S time u vezi u prosincu 2013. izrečene su novčane kazne nizu velikih banaka nakon što je usvojena odluka o nagodbi.

Istražni postupak o kamatnim izvedenicama u jenima samo je jedan od primjera nastojanja Komisije u borbi protiv djelovanja kojima se narušava tržišno natjecanje na financijskim tržištima. Sektor platnog prometa isto je tako među relevantnim primjerima. Komisija je u srpnju 2015. poduzeću MasterCard uputila Obavijest o utvrđenim činjenicama, a zbog navodnog podizanja troškova kartičnih plaćanja čime se naštetilo potrošačima i trgovcima na malo u EU-u. 48 Kartična plaćanja imaju ključnu ulogu na jedinstvenom tržištu u pogledu domaćih i prekograničnih kupnji, uključujući kupnju na internetu. Europski potrošači i poduzeća godišnje obavljaju više od 40 % bezgotovinskih plaćanja putem platnih kartica.

U okviru Obavijesti o utvrđenim činjenicama sažeto se navodi preliminarno mišljenje Komisije da se pravilima MasterCarda onemogućuje bankama da trgovcima na malo u drugoj zemlji Europskog gospodarskog prostora, gdje su međubankovne naknade možda više, ponude niže međubankovne naknade. Stoga trgovci na malo ne mogu ostvariti korist od nižih naknada drugdje te je moguće da je prekogranično tržišno natjecanje među bankama ograničeno, protivno europskim protumonopolskim pravilima. U Obavijesti o utvrđenim činjenicama ujedno se tvrdi da se međubankovnim naknadama MasterCarda za transakcije u EU-u na temelju kartica MasterCard izdanih u drugim dijelovima svijeta krše europska protumonopolska pravila time što se za obradu tih transakcija naplaćuju umjetno visoke najniže cijene.

Jedno od dva pitanja koja su trenutačno predmet istražnog postupka odnosi se na međuregionalne transakcije koje nisu obuhvaćene Uredbom o međubankovnim naknadama 49 iz travnja 2015. Oslanjajući se na gotovo desetljeće protumonopolske sudske prakse u sektoru platnog prometa Uredbom je utvrđena gornja granica međubankovnih naknada za kartice koje su izdane i upotrebljavaju se u EU-u čime potrošači i poduzeća ostvaruju koristi te se potiču rast i inovacije. Budući da se najveći broj plaćanja na internetu obavlja karticama, Uredba ujedno predstavlja važnu sastavnicu uspostave jedinstvenog digitalnog tržišta.

Pravila o državnim potporama u bankovnom sektoru – podupiranje gospodarskog oporavka i svođenje narušavanja tržišnog natjecanja na najmanju moguću mjeru

Kontrolom državnih potpora u bankovnom sektoru nastavilo se ograničavati narušavanja tržišnog natjecanja i osiguravati ravnopravne uvjete poslovanja uz istodobno smanjivanje uporabe novca poreznih obveznika na najmanju moguću mjeru. Povrh toga, u siječnju 2015. na snagu je stupila Direktiva o sanaciji i oporavku banaka (BRRD) 50 kojom su utvrđena pravila za sanaciju banaka i velikih investicijskih društava u svim državama članicama. Državne potpore posrnulim bankama o kojima je Komisija obaviještena nakon 1. siječnja 2015. mogu se odobriti samo ako se banka obuhvati postupkom sanacije u skladu s odredbama BRRD-a i pravilima EU-a o državnim potporama.

U studenome je Komisija ocijenila da su planovi sanacije banaka Banca delle Marche, Banca Popolare dell’Etruria e del Lazio, Cassa di Risparmio di Ferrara te banke Cassa di Risparmio della Provincia di Chieti (čiji zajednički tržišni udio iznosi oko 1 % u Italiji) u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama. 51  Banca d’Italia pokrenula je, u skladu s BRRD-om, postupak sanacije svih četiriju banaka koje su prethodno bile pod posebnom upravom. Komisija je utvrdila da su se talijanskim planom za uporabu nacionalnog sanacijskog fonda na najmanju moguću mjeru svele uporaba javnih sredstava, kao i narušavanje tržišnog natjecanja prouzrokovano mjerama, dok je istodobno očuvana financijska stabilnost.

Nadalje, pravila o državnim potporama imala su ključnu ulogu u potpori četirima najvećim grčkim bankama da riješe manjkove kapitala koje je utvrdilo europsko nadzorno tijelo za bankarstvo. 52 U studenome i prosincu Komisija je odobrila mjere državne potpore za dokapitalizaciju banke Piraeus 53 i Nacionalne banke Grčke. 54  Banke su dostavile planove restrukturiranja kojima bi se osigurala njihova dugoročna održivost, što bi im omogućilo da se ponovno usmjere na kreditiranje grčkih poduzeća i podupru oporavak grčkog gospodarstva.

Komisija ujedno osigurava dosljednu primjenu pravila o državnim potporama na bankovni sektor u okviru programa ekonomske prilagodbe na Cipru. Podrobnije, Komisija je u prosincu 2015. utvrdila da je dokapitalizacija ciparske banke Cooperative Central Bank Ltd i njezinih društava kćeri u iznosu od 175 milijuna EUR spojiva s pravilima EU-a o državnim potporama. 55 Komisija je zaključila da će se mjerama restrukturiranja na čiju se provedbu banka obvezala na najmanju moguću mjeru svesti narušavanja tržišnog natjecanja te istodobno osigurati postizanje dugoročne održivosti banke.

Nakon provedbe programa u Portugalu 56 Komisija je u okviru pravila EU-a o državnim potporama odobrila produljenje portugalskih državnih jamstava za obveznice koje je izdala Novo Banco 57 te mjere državne potpore za pokrivanje manjka financijskih sredstava za sanaciju Banifa. 58 Predloženim se mjerama potpore kojima se jačala financijska stabilnost portugalskog bankovnog sektora nastojalo osigurati dostatnu likvidnost banke Novo Banco, te se Banifu omogućiti propisan izlazak s tržišta.

VI.Promicanje plodonosne međunarodne suradnje i konstruktivnog međuinstitucijskog dijaloga u području tržišnog natjecanja

Komisija, a posebice povjerenica za tržišno natjecanje Margrethe Vestager, potpuno je posvećena otvorenom i konstruktivnom dijalogu o pitanjima tržišnog natjecanja kako na globalnoj razini tako i s ostalim institucijama EU-a.

Jačanje međunarodne suradnje s tradicionalnim i novim gospodarskim subjektima u usponu

Sve jača integracija svjetskih gospodarstava znatno utječe na rad tijela za provođenje prava tržišnog natjecanja. Globalizacija se naime uvelike svodi na međuovisnost. U posljednjih 25 godina broj režima tržišnog natjecanja u svijetu dramatično se povećao s oko 20 početkom 1990-ih na oko 130 u 2015. te je njima obuhvaćeno 85 % svjetskog stanovništva. Iako je rast broja protumonopolskih agencija pokazatelj daljnjeg razvoja kulture tržišnog natjecanja u svijetu, Komisija isto tako nastoji riješiti s time povezane izazove.

Komisija je u tu svrhu aktivno uključena u međunarodnu suradnju u pitanjima tržišnoga natjecanja na bilateralnoj i na multilateralnoj razini u okviru foruma posvećenih tržišnom natjecanju poput Odbora za tržišno natjecanje OECD-a, Konferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i razvoju (UNCTAD) i Međunarodne mreže za tržišno natjecanje (ICN).

Kao supredsjedateljica Radne skupine ICN-a za koncentracije Komisija je doprinijela razvoju Praktičnog vodiča za međunarodnu suradnju pri provođenju koncentracija, koji je donesen 2015. Praktični vodič pruža članovima ICN-a izravne upute na temelju pojedinih slučajeva o tome kako agencije mogu radi izbjegavanja nedosljednosti uskladiti rokove, razmjenjivati informacije i surađivati u pogledu sadržaja i u pogledu pravnih lijekova.

Bilateralni odnosi također su bili obuhvaćeni uspješnom suradnjom u pogledu kontrole koncentracija tijekom 2015. U listopadu su Komisija i Ministarstvo trgovine Narodne Republike Kine (MOFCOM) potpisali Praktične smjernice za suradnju pri reviziji predmetâ koncentracija. Praktičnim smjernicama omogućit će se poboljšanje transparentnosti o vremenskom okviru i sadržaju rasprava između Komisije i MOFCOM-a i rezultirati učinkovitijim, dosljednijim revizijama bez konflikta kada koncentraciju ocjenjuju nadležna tijela obje strane. Radi se o još jednom elementu suradnje EU-a i Kine pored aktivnosti u okviru tehničke suradnje koje se trenutačno razvijaju kao dio posebnog programa suradnje (EUCTP II 59 ).

Komisija nastavlja rad na uključivanju odredbi o tržišnom natjecanju i državnim potporama u pregovore o sporazumima o slobodnoj trgovini. U 2015. postignut je znatan napredak u pogledu odredbi o tržišnom natjecanju u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini s Japanom i Vijetnamom. Komisija je ujedno ostvarila napredak u pregovorima sa SAD-om o Sporazumu o transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP) koji će sadržavati poglavlje o tržišnom natjecanju.

Strukturirani dijalog s Europskim parlamentom

Komisija je i u 2015. uspješno surađivala s Europskim parlamentom, posebice s Odborom za ekonomsku i monetarnu politiku (ECON).

U okviru strukturiranog dijaloga s Parlamentom povjerenica Vestager prisustvovala je sastancima Odbora ECON u srpnju i studenome. Pozdravila je mogućnost prisustvovanja sastancima Odbora i sudjelovanja u konstruktivnoj raspravi s članovima Parlamenta o politici tržišnog natjecanja.

Povjerenica Vestager ujedno je prisustvovala sastanku Radne skupine za tržišno natjecanje pri Odboru ECON u travnju te sastancima Posebnog odbora za odluke o porezima i ostale mjere slične prirode ili učinka (TAXE) u svibnju i rujnu. U lipnju je na sastanku Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj (AGRI) raspravljala o nacrtu smjernica o zajedničkoj prodaji goveda, teladi, maslinova ulja i ratarskih kultura.

Nastavak unapređenja komunikacije Glavne uprave za tržišno natjecanje s Europskim parlamentom

U srpnju 2015. održan je redoviti informativni seminar Glavne uprave za tržišno natjecanje o glavnim temama iz izvješća o politici tržišnog natjecanja za 2014. namijenjen asistentima i političkim savjetnicima iz Odbora ECON. Ujedno je Glavna uprava za tržišno natjecanje pružila popratne informacije o politici i postupcima koji se odnose na državne potpore za članove Posebnog odbora TAXE i povezano osoblje.

Glavna uprava za tržišno natjecanje surađivala je s Radnom skupinom za tržišno natjecanje u pripremi radionice u svibnju 2015. o međunarodnoj suradnji u provedbi tržišnog natjecanja i odnosima EU-a i SAD-a u tom području. Nadalje, novoimenovani glavni direktor Glavne uprave za tržišno natjecanje Johannes Laitenberger bio je prvi glavni direktor koji je prisustvovao sastanku radne skupine Parlamenta za politiku tržišnog natjecanja u prosincu 2015.

Glavna uprava za tržišno natjecanje bila je vodeća GU za 331 pisano parlamentarno pitanje i 7 predstavki koji su pripremile službe Komisije.

Suradnja Glavne uprave za tržišno natjecanje s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom i Odborom regija

Komisija je izvijestila Europski gospodarski i socijalni odbor i Odbor regija o glavnim inicijativama politika te je sudjelovala u studijskim skupinama i sastancima stručnih skupina. Stoga je bivši glavni direktor Glavne uprave za tržišno natjecanje Alexander Italianer prisustvovao sastanku Stručne skupine EGSO-a za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju 14. srpnja. EGSO je pak 16. rujna objavio mišljenje „Državne potpore poduzećima: jesu li učinkovite i djelotvorne?” (samoinicijativno mišljenje), a 9. prosinca mišljenje o Izvješću za 2014. o politici tržišnog natjecanja. Odbor regija objavio je 14. listopada mišljenje o financijskim instrumentima za pomoć teritorijalnom razvoju.

(1)

Vidi npr. Izvješće o politici tržišnog natjecanja, broj 2015-05, Poboljšanje tržišnog natjecanja u državama članicama radi poticanja rasta.

(2)

Dierx A., Ilzkovitz, F., Pataracchia, B., Ratto, M., Thum-Thysen, A.,Varga, J., „Distributional macroeconomic effects of EU competition policy – a general equilibrium analysis”, Competition Policy and Shared Prosperity (zasad neobjavljeno), Svjetska banka.

(3)

Vidi http://ec.europa.eu/priorities/jobs-growth-investment/plan/index_hr.htm.

(4)

Vidi http://ec.europa.eu/priorities/jobs-growth-investment/plan/efsi/index_en.htm.

(5)

Vidi http://ec.europa.eu/competition/state_aid/modernisation/index_en.html.

(6)

Uredba Komisije (EU) br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora, SL L 187, 26.6.2014., dostupna na adresi http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32014R0651

(7)

Komunikacija Komisije, Okvir Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije, SL C 198, 27.6.2014., dostupna na adresi http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52014XC0627(01).

(8)

Komunikacija Komisije, Smjernice o državnim potporama za promicanje rizičnih financijskih ulaganja, SL C 19, 22.1.2014., dostupna na adresi http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52014XC0122(04).

(9)

 Komunikacija Komisije, Komunikacija Komisije o smjernicama EU-a za primjenu pravila o državnim potporama u odnosu na brzi razvoj širokopojasnih mreža, SL 2013 C 25, 26.1.2013., dostupna na adresi http://eur-lex.europa.eu/
LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2013:025:0001:0026:en:PDF.

(10)

Vidi http://ec.europa.eu/priorities/digital-single-market_en.

(11)

Komunikacija Komisije od 6. svibnja 2015. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta za Europu, COM(2015) 192 final, dostupna na adresi http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52015DC0192.

(12)

Vidi nedavnu studiju Europskog parlamenta na adresi: http://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2015/542235/IPOL_STU%282015%29542235_EN.pdf

(13)

Predmet AT.39740 Google search, vidi IP/15/4780 od 15. travnja 2015., dostupan na adresi http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-4780_hr.htm.

(14)

Predmet AT.40153 E-book MFNs and related matters, vidi IP/15/5166 od 11. lipnja 2015., dostupan na adresi http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-5166_en.htm.

(15)

Vidi predmete M.7194 Liberty Global / Corelio / W&W / De Vijver Media, Odluka Komisije od 24. veljače 2015., dostupna na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=2_M_7194, i M.7499 Altice / PT Portugal, Odluka Komisije od 20. travnja 2015., dostupna na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=2_M_7499.

(16)

Predmet AT.40023 Cross-border access to pay-TV content, vidi IP/15/5432 od 23. srpnja 2015., dostupan na adresi http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-5432_en.htm.

(17)

Uredba (EU) 2015/2120 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o utvrđivanju mjera u vezi s pristupom otvorenom internetu te o izmjeni Direktive 2002/22/EZ o univerzalnoj usluzi i pravima korisnika u vezi s elektroničkim komunikacijskim mrežama i uslugama i Uredbe (EU) br. 531/2012 o roamingu u javnim pokretnim komunikacijskim mrežama u Uniji, SL L 310, 26.11.2015., str. 1–18., dostupna na adresi http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32015R2120.

(18)

Predmeti AT.40220 Qualcomm (exclusivity payments) i AT.39711 Qualcomm (predation), vidi IP/15/6271 od 8. prosinca 2015., dostupni na adresi http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-6271_en.htm.

(19)

Predmet AT.40099 Google Android, vidi MEMO/15/4782 od 15. travnja 2015., dostupan na adresi http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-15-4782_en.htm.

(20)

Vidi npr. odluku o društvu Slovak Telekom (predmet AT.39523) od 15. listopada 2014., dostupnu na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=1_39523.

(21)

Predmet M.7421 Orange / Jazztel, Odluka Komisije od 19. svibnja 2015., dostupna na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=2_M_7421.

(22)

Predmet M.7612 Hutchison 3G UK / Telefónica UK, dostupan na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=2_M_7612.

(23)

Predmet M.7637 Liberty Global / BASE Belgium, dostupan na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=2_M_7637.

(24)

Predmet M.7419 TeliaSonera / Telenor / JV, dostupan na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=2_M_7419.

(25)

Komunikacija Komisije od 25. veljače 2015. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija te Europskoj investicijskoj banci, Okvirna strategija za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom, COM(2015) 080 final, dostupna na adresi http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=COM:2015:80:FIN.

(26)

Predmet AT.39816 Upstream gas supplies in Central and Eastern Europe, vidi IP/15/4828 od 22. travnja 2015., dostupan na adresi http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-4828_hr.htm.

(27)

Vidi npr. predmet AT.39952 Power Exchanges, Odluka Komisije od 5. ožujka 2014., vidi IP/14/215, dostupna na adresi http://europa.eu/rapid/press-release_IP-14-215_en.htm.

(28)

Predmet AT.39849 BEH gas, vidi IP/15/4651, dostupan na adresi http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-4651_en.htm.

(29)

Predmet AT.39767 BEH Electricity, vidi IP/15/6289 od 10. prosinca 2015., dostupan na adresi http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-6289_en.htm.

(30)

Komunikacija Komisije – Smjernice o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020., SL C 200, 28.6.2014., dostupna na adresi http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1465203667008&uri=CELEX:52014XC0628(01).

(31)

Predmet M.7278 General Electric / Alstom (Thermal power – Renewable power & Grid Business), Odluka Komisije od 8. rujna 2015., dostupna na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/index.cfm?fuseaction=dsp_result.

(32)

Vidi IP/15/4610 od 18. ožujka 2015., dostupno na adresi http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-4610_en.htm.

(33)

Vidi IP/15/5188 od 17. lipnja 2015., dostupno na adresi http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-5188_en.htm.

(34)

Predmet SA.38375 Alleged aid to FFT- Luxembourg, Odluka Komisije od 21. listopada 2015., dostupna na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=3_SA_38375.

(35)

Predmet SA.38374 Alleged aid to Starbucks, Odluka Komisije od 21. listopada 2015., dostupna na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=3_SA_38374.

(36)

Vidi IP/15/5880 od 21. listopada 2015., dostupno na adresi http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-5880_en.htm.

(37)

 Predmet SA.38945 Alleged aid to Mc Donald's – Luxembourg, Odluka Komisije o pokretanju formalnog istražnog postupka od 3. prosinca 2015., vidi IP/15/6221 dostupna na adresi http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-6221_en.htm .

(38)

Predmet SA.38373 Alleged aid to Apple, dostupan na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=3_SA_38373.

(39)

Predmet SA.38944 Alleged aid to Amazon, dostupan na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=3_SA_38944.

(40)

 Predmet SA.37667 Excess Profit exemption in Belgium, Odluka Komisije o pokretanju formalnog istražnog postupka od 3. veljače 2015., vidi IP/15/4080, dostupna na adresi http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-4080_en.htm .

(41)

 Vidi IP/16/42 od 11. siječnja 2016., dostupno na adresi http://europa.eu/rapid/press-release_IP-16-42_en.htm .

(42)

 Vidi IP/14/2742 od 17. prosinca 2014., dostupno na adresi http://europa.eu/rapid/press-release_IP-14-2742_en.htm .

(43)

Uredba Vijeća (EZ) br. 1/2003 od 16. prosinca 2002. o provedbi pravila o tržišnom natjecanju koja su propisana člancima 81. i 82. Ugovora o EZ-u, SL L 1, 4.1.2003., dostupna na adresi http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=celex%3A32003R0001 .

(44)

 Komunikacija Komisije od 9. srpnja 2014. Europskom parlamentu i Vijeću, Deset godina zaštite tržišnog natjecanja na temelju Uredbe 1/2003: rezultati i buduće perspektive, COM(2014) 453, dostupna na adresi http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52014DC0453 .

(45)

Predmet AT.39563 Retail Food Packaging, Odluka Komisije od 24. lipnja 2015., dostupna na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=1_39563.

(46)

Predmet AT.39639 Optical Disc Drives, Odluka Komisije od 21. listopada 2015., dostupna na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=1_39639.

(47)

Predmet AT.39861 Yen Interest Rate Derivatives (YIRD), Odluka Komisije od 4. prosinca 2013., dostupna na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=1_39861.

(48)

 Predmet AT.40049 Mastercard II, vidi IP/15/5323 od 9. srpnja 2015., dostupan na adresi http://europa.eu/rapid/press-release_IP-15-5323_en.htm .

(49)

 Uredba (EU) 2015/751 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2015. o međubankovnim naknadama za platne transakcije na temelju kartica, SL L 123, 19.5.2015., dostupna na adresi http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1465360782328&uri=CELEX:32015R0751 .

(50)

 Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava, SL L 173, 12.6.2014., dostupna na adresi

http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?qid=1465361805234&uri=CELEX:32014L0059 .

(51)

 Predmeti SA.39543 Resolution of Banca delle Marche S.p.A, Odluka Komisije od 22. studenoga 2015., dostupan na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=3_SA_39543; SA.41134 Resolution of Banca Popolare dell’Etruria e del Lazio - Soc. Coop., Odluka Komisije od 22. Studenoga 2015., dostupna na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=3_SA_41134; SA.41925 Resolution of Cassa di risparmio di Ferrara S.p.A, Odluka Komisije od 22. studenoga 2015., dostupan na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=3_SA_41925; i SA.43547 Resolution of Cassa di risparmio della Provincia di Chieti S.p.A., Odluka Komisije od 22. studenoga 2015., dostupan na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=3_SA_43547.

(52)

 Vidi https://www.bankingsupervision.europa.eu/press/pr/date/2015/html/sr151031.en.html .

(53)

Predmet SA.43364 2015 additional restructuring aid to Piraeus Bank, Odluka Komisije od 29. studenoga 2015., dostupna na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=3_SA_43364.

(54)

Predmet SA.43365 2015 additional restructuring aid to National Bank of Greece (NBG), Odluka Komisije od 4. prosinca 2015., dostupna na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=3_SA_43365.

(55)

 Predmet SA.43367 2015 additional restructuring aid to the Cooperative Central Bank, Odluka Komisije od 18. prosinca 2015., dostupna na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=3_
SA_43367.

(56)

Portugal je u lipnju 2014. uspješno završio svoj trogodišnji program ekonomske prilagodbe.

(57)

 Predmet SA.43976 Amendment of the 2014 Resolution of Banco Espirito Santo S.A. (Novo Banco S.A.), Odluka Komisije od 19. prosinca 2015., dostupna na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_
details.cfm?proc_code=3_SA_43976.

(58)

 Predmet SA.43977 Resolution of Banif - Banco Internacional do Funchal, S.A., Odluka Komisije od 21. prosinca 2015., dostupna na adresi http://ec.europa.eu/competition/elojade/isef/case_details.cfm?proc_code=3_
SA_43977.

(59)

Trgovinski projekt EU – Kina II.