EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 25.5.2016.

COM(2016) 320 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Sveobuhvatan pristup poticanju prekogranične e-trgovine za europske građane i poduzeća

{SWD(2016) 163 final}

1Kontekst

U ovoj Komunikaciji predstavlja se širok i sveobuhvatan paket mjera e-trgovine kojima Komisija planira brzo uklanjanje prepreka prekograničnim aktivnostima na internetu u Europi. To je preduvjet za potpuno funkcioniranje jedinstvenog digitalnog tržišta i pridonijet će tome da se potrošačima i poduzećima osigura dodatna vrijednost i veći izbor robe i usluga na internetu, dok će se poduzećima, posebno novoosnovanim poduzećima, istovremeno osigurati nove mogućnosti za širenje diljem Europe. Ovaj paket mjera u skladu je s pozivom Europskog vijeća 1 na poduzimanje mjera za uklanjanje preostalih prepreka slobodnom kretanju robe i usluga koji se prodaju na internetu i za suzbijanje neopravdane diskriminacije na temelju zemljopisnog položaja te s pozivom Europskog parlamenta 2 kojim se u cilju uspostave prekograničnog tržišta e-trgovine u Europi od Komisije traži da ukloni prepreke koje utječu na e-trgovinu.

Komisija je u svojoj Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta (DSM) 6 utvrdila niz područja u kojima su potrebne hitne mjere za uklanjanje prepreka prekograničnim aktivnostima na internetu i za definiranje odgovarajućeg okvira za e-trgovinu. Jedna od ključnih mjera jest sprječavanje neopravdanog različitog postupanja prema potrošačima i poduzećima pri kupnji robe i usluga na internetu unutar EU-a. Ta diskriminacija može biti u obliku ograničenja u vezi s nacionalnosti, boravištem ili zemljopisnom lokacijom, koja su protivna osnovnim načelima EU-a. Slično tome, u svojoj Strategiji jedinstvenog tržišta 7 , u okviru svojih širih napora usmjerenih na stvaranje pravičnijeg jedinstvenog tržišta, Komisija je najavila da planira raditi na suzbijanju svih oblika neopravdanog različitog postupanja prema kupcima u različitim državama članicama neovisno o tome primjenjuje li se u izravnoj prodaji ili distribucijskim kanalima te neovisno o načinu primjene.

Sprječavanje diskriminacije nije jedino rješenje za uklanjanje prepreka prekograničnoj e-trgovini. Zato se u Strategiji jedinstvenog digitalnog tržišta ističe i potreba za izgradnjom povjerenja potrošača u prekograničnu prodaju na internetu osiguravanjem bolje provedbe postojećih pravila te dostupnosti povoljne i visokokvalitetne usluge dostave paketa. U Strategiji se ističe i potreba za smanjenjem troškova transakcija i ostalih opterećenja nastalih zbog razlika u ugovornom pravu između država članica te potreba za smanjenjem administrativnog opterećenja povezanog s PDV-om. Komisija je prikupila dokaze 8 kojima je potvrđeno da su to glavna pitanja koja je potrebno riješiti.

U ovoj Komunikaciji predstavlja se paket mjera koji sadržava sljedeća četiri ključna prijedloga iz Strategije jedinstvenog digitalnog tržišta za jačanje potencijala prekogranične e-trgovine u Europi:

zakonodavni prijedlog o rješavanju problema neopravdanog geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije na temelju nacionalnosti, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana na jedinstvenom tržištu;

zakonodavni prijedlog o reviziji Uredbe o suradnji u području zaštite potrošača;

zakonodavni prijedlog (uredba) kojim se predlažu mjere u području dostave paketa;

smjernice o provedbi / primjeni Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi.

U Komunikaciji se objašnjava kakav je odnos između ta četiri prijedloga i kako se oni dopunjuju te kako su povezani s drugim prijedlozima u okviru DSM-a koji su od znatne koristi za e-trgovinu, točnije:

s dva zakonodavna prijedloga o isporuci digitalnog sadržaja i o prodaji robe na internetu i drugoj prodaji robe na daljinu koje je Komisija već donijela u prosincu 2015.;

s budućim prijedlozima o pojednostavnjenju PDV-a čije je donošenje predviđeno za jesen 2016.

Zajedno s postojećim pravilima kao što je Direktiva o e-trgovini 9 , potrošačko i tržišno pravo uključujući Direktivu o pravima potrošača 10 , nedavno revidirani okvir za zaštitu podataka i pravo tržišnog natjecanja, tim će se prijedlozima, kada budu doneseni, uspostaviti sveobuhvatni okvir za oslobađanje potencijala za e-trgovinu u Europi u korist potrošača i poduzeća.

Usporedno s donošenjem paketa o e-trgovini Komisija predstavlja i komunikaciju o rezultatima svoje sveobuhvatne procjene uloge platformi i internetskih posrednika te vlastiti prijedlog revizije Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama (AVMDS). Kada je riječ o internetskim platformama, one su pridonijele drastičnim promjenama digitalnoga gospodarstva u posljednja dva desetljeća i imaju važnu ulogu u digitalnim vrijednosnim lancima kojima se podupire e-trgovina u EU-u. Kako bi u potpunosti iskoristio mogućnosti koje donosi e-trgovina, EU želi stvoriti najbolje moguće poslovno okruženje za internetske trgovce te za internetska mjesta e-trgovine na koja se mnogi internetski trgovci oslanjaju. U svojoj Komunikaciji o platformama Komisija predstavlja svoju procjenu i pristup politike za potporu razvoju internetskih platformi u Europi.

Cilj prijedloga za reviziju Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama jest modernizirati pravila kako bi uključivala tržišne, potrošačke i tehnološke promjene. Prijedlog je usmjeren na područje primjene AVMSD-a i na prirodu pravila koja se primjenjuju na sve sudionike na tržištu, posebno ona za promicanje europskih djela, zaštitu maloljetnika, suzbijanje govora mržnje i pravila oglašavanja.

2Sveobuhvatni i integrirani pristup poticanju e-trgovine

Još nije ostvaren potpuni potencijal europskog tržišta e-trgovine u smislu njegova doprinosa rastu i novim izvorima zapošljavanja. Preprekama i fragmentiranim pravilima poduzeća se odvraćaju od prekogranične trgovine, a potrošačima se onemogućuje iskorištavanje najkonkurentnijih ponuda i cijelog raspona ponuda na internetu.

Opisanim skupom mjera u okviru DSM-a Komisija zauzima sveobuhvatan pristup uklanjaju različitih aspekata prepreka koje sprječavaju razvoj prekogranične e-trgovine, uključujući zadovoljavanje potreba MSP-ova koji čine većinu gospodarstva EU-a i zaostaju u pogledu digitalnog izazova. Za stvaranje odgovarajućih uvjeta za razvoj e-trgovine potrebno je sljedeće:

omogućiti potrošačima i poduzećima (posebno novoosnovanim poduzećima i MSP-ovima) jednostavniji pristup robi i uslugama koje se nude na internetu diljem Europe;

izgraditi povjerenje potrošača i pružiti veću sigurnost poduzećima s pomoću jasnih, manje fragmentiranih pravila za prodaju robe na internetu i isporuku digitalnog sadržaja;

smanjiti transakcijske troškove i administrativno opterećenje poduzeća pri prekograničnoj trgovini na internetu.

Lakši internetski pristup robi i uslugama

Strategija je Komisije ostvariti prethodno navedena tri cilja cjelovitom kombinacijom mjera. Prijedlogom o geografskom blokiranju potrošačima i poduzećima nastoje se omogućiti koristi od većeg izbora tako što se trgovcima na malo zabranjuje diskriminacija potrošača ili poduzeća iz drugih država članica. Time će se povećati vidljivost ponuda trgovaca u drugim zemljama i izbor proizvoda te će se omogućiti traženje najbolje ponude pri kupnji usluga i robe na internetu.

Komisija smatra da bi za trgovce robom uvođenje obveze dostave izvan njihova trenutačnog dosega bilo pretjerano opterećujuće. Nužne su dodatne mjere kako bi se građanima i poduzećima EU-a omogućio pristup trgovcima i kupcima u drugim državama članicama, među ostalim i osiguravanjem dostupnosti povoljnih usluga prekogranične dostave paketa. Trošak i učinkovitost dostave paketa ne bi trebali biti prepreka prekograničnoj e-trgovini. Poticanjem tržišnog natjecanja i povećanjem transparentnosti cijena Komisija nastoji smanjiti neopravdane cjenovne razlike. Na primjer, cijene usluga prekogranične dostave paketa mogu biti pet puta veće od cijena za jednakovrijedne domaće usluge 15 . 

Prijedlog o geografskom blokiranju bit će učinkovitiji ako budemo imali jači pristup izvršenju. Nakon donošenja, instrument geografskog blokiranja bio bi uključen u odnose poduzeća prema potrošačima (B2C) u okviru kojih bi se i izvršavao na temelju mehanizma uspostavljenog Uredbom o suradnji u području zaštite potrošača (CPC), koja je također u postupku revizije radi jačanja njome obuhvaćenih mehanizama i njihove prilagodbe digitalnim tržištima. Geografsko blokiranje može biti povezano sa sporazumima između dobavljača i distributera. Tim sporazumima može se ograničavati tržišno natjecanje na jedinstvenom tržištu, čime se krše pravila EU-a o tržišnom natjecanju. Kako bi se osiguralo ostvarivanje ciljeva Uredbe o geografskom blokiranju, sporazumi s trgovcima koji sadržavaju ograničenja pasivne prodaje (obveze neodgovaranja na samoinicijativne zahtjeve pojedinačnih klijenata) koja su protivna uredbi odmah se smatraju ništavima.

Izgradnja povjerenja potrošača i veća sigurnost za poduzeća

Osim povoljnih usluga prekogranične dostave, povjerenje u velikoj mjeri ovisi i o načinima plaćanja. U skladu s prijedlogom o geografskom blokiranju, trgovce se neće prisiljavati da prihvaćaju određeno sredstvo plaćanja, no ne bi smjeli odbiti plaćanje iz razloga povezanih s nacionalnosti, mjestom boravišta ili mjestom poslovnog nastana.

Nesigurnost povezana s osnovnim pravima iz ugovora osnovni je razlog za manjak povjerenja potrošača u prekograničnu trgovinu na internetu 16 . U skladu s prijedlozima Komisije iz prosinca 2015. o isporuci digitalnog sadržaja te o prodaji robe na internetu i drugoj prodaji robe na daljinu 17 potrošačima će se osigurati potpuno usklađen jasan skup obveznih prava diljem EU-a i stoga će s više povjerenja pristupati digitalnom sadržaju ili obavljati prekograničnu kupnju robe. Pojačanim i učinkovitijim okvirom za suradnju u izvršenju također će se poticati povjerenje i smanjiti šteta za potrošače.

Jasnoćom pravnih propisa također se pridonosi izgradnji povjerenja. U svojim Smjernicama o provedbi/primjeni Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi 18 (UCPD) Komisija pojašnjava svoje shvaćanje određenih ključnih pojmova i odredaba te direktive, koja je jedna od pravnih osnova koje Mreža za suradnju u zaštiti potrošača najčešće upotrebljava. Smjernice su proširene na teme kao što je povezanost Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi i drugog zakonodavstva EU-a, rastuća sudska praksa Suda EU-a i nacionalnih sudova te primjena zahtjeva za transparentnost na nove poslovne modele, posebno u digitalnom sektoru.

Smanjenje transakcijskih troškova i administrativnog opterećenja

Ako poduzeća usmjeravaju svoje poslovne djelatnosti na druge države članice, možda će morati prilagoditi svoje ugovore zahtjevima iz potrošačkih ugovora države potrošača ili platiti PDV u državi odredišta. Kako bi smanjila troškove s kojima se poduzeća suočavaju u takvim slučajevima, Komisija je već krajem 2015. predložila mjere za potpuno ciljno usklađivanje ključnih obveznih potrošačkih prava u odnosu na isporuku digitalnog sadržaja i prodaju robe na internetu ili drugu prodaju robe na daljinu. Komisija će rješavati i pitanje administrativnog opterećenja poduzeća iz različitih sustava PDV-a predstavljanjem zakonodavnih prijedloga za proširenje postojećeg minisustava „sve na jednom mjestu” na materijalnu robu koja se prodaje na internetu, što znači da bi poduzeća mogla dostaviti jednu deklaraciju i jednom platiti PDV u svojoj državi članici.

3Geografsko blokiranje i drugi oblici diskriminacije: ukidanje diskriminacije na temelju nacionalnosti ili mjesta boravišta

Unatoč usklađivanju koje je uvedeno Direktivom o uslugama 19 i Direktivom o e-trgovini, jedinstveno tržište za usluge i dalje je fragmentirano, a izvršenje tih pravila nije usklađeno. Za razvoj e-trgovine u Europi potrebno je uvesti mjere za učinkovito sprječavanje neopravdanog geografskog blokiranja i drugih oblika diskriminacije. Objašnjavanjem situacija u kojima se različito postupanje prema potrošačima i poduzećima iz EU-a iz razloga povezanih s njihovom nacionalnosti, mjestom boravišta ili poslovnog nastana ne može opravdati objektivnim razlozima, prijedlozima Komisije osigurat će se pravna sigurnost te će se pridonijeti uklanjanju prepreka za klijente bez pretjeranog opterećivanja poduzeća.

Inicijativom o geografskom blokiranju obuhvaćene su usluge unutar područja primjene Direktive o uslugama te u velikoj mjeri Direktive o e-trgovini, primjerice mrežna i izvanmrežna maloprodaja robe, elektronički isporučene usluge, uključujući one kojima se omogućuje pristup digitalnom sadržaju koji nije audiovizualne prirode (glazba, e-knjige, softver, igre), turističke usluge, usluge zabave te poslovne usluge 20 . 

Tom inicijativom uvest će se obveza nediskriminacije, bilo da je riječ o izravnoj bilo o neizravnoj diskriminaciji, na temelju nacionalnosti, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana. Drugim riječima, u situacijama obuhvaćenima prijedlogom klijenti iz drugih država članica moći će kupovati pod istim uvjetima kao i lokalni klijenti. Za elektronički isporučene usluge (kao što su usluge oblaka, skladištenje podataka, smještaj na poslužitelju) Komisija predlaže odgodu primjene odredbe o nediskriminaciji do sredine 2018., u svjetlu njihovih posebnih značajki te kako bi se pružateljima usluga omogućilo da se pripreme na promjene. Za usluge internetskog sadržaja koji nije audiovizualne prirode u vezi s djelima zaštićenima autorskim pravom, odredba o nediskriminaciji u ovoj se fazi ne primjenjuje iako će mogućnost njezina proširenja na te usluge biti predmet revizije. Komisija će surađivati s dionicima na pripremi te revizije, među ostalim i na temelju već prikupljenih dokaza i informacija. No na te će se usluge od samog početka primjenjivati druga pravila, primjerice zabrana blokiranja pristupa internetskim sučeljima, zabrana preusmjeravanja bez pristanka klijenta i zabrana diskriminacije u pogledu sredstava plaćanja.

Prodaja robe bez dostave

Pri prodaji robe trgovac ne smije diskriminirati svoje klijente. Iako trgovac neće morati dostaviti robu u državu klijenta (zbog mogućih visokih troškova dostave), klijentu će, uz jasno i razumljivo obavješćivanje o postojećim ograničenjima dostave u skladu s Direktivom o pravima potrošača 25 , morati pružiti iste mogućnosti dostave koje nudi lokalnim klijentima (npr. dostava na adresu u toj državi koju je klijent naveo, preuzimanje na mjestu prikupljanja itd.). Prijedlogom Komisije o dostavi paketa (vidi sljedeći odjeljak) obuhvaćena je isplativost prekogranične dostave i vraćanja, posebno za MSP-ove i potrošače, prije svega u ruralnim i rubnim regijama.

Pristup elektronički isporučenim uslugama

Klijenti će na nediskriminirajućoj osnovi moći prekogranično kupovati elektronički isporučene usluge kao što su usluge oblaka, skladištenje podataka, smještaj na poslužitelju, udaljeno upravljanje sustavom, ugradnja filtara, vatrozida, blokada za oglase i slično 26 . Međutim, primjena zabrane diskriminacije za elektronički isporučene usluge odgađa se do sredine 2018. u svjetlu njihovih posebnih značajki te kako bi se pružateljima usluga omogućilo da se pripreme na promjene. Za te usluge nije potrebna fizička dostava.

Usluge koje se primaju u drugoj državi članici koja nije država članica klijenta

Trgovci ne bi smjeli na istoj točki prodaje (uključujući web-mjesta) odbiti prodati ili praviti razliku između klijenata u pogledu cijena ili drugih uvjeta iz razloga povezanih s njihovom nacionalnosti, mjestom boravišta ili poslovnim nastanom ako se klijent predmetnom uslugom koristi ili je konzumira izvan svoje države članice (npr. ulaznice za koncert, iznajmljivanje smještaja, iznajmljivanje automobila). Trgovci i dalje imaju slobodu utvrđivati različite cijene na različitim web-mjestima, ali klijenti bi trebali moći slobodno odabrati s kojeg web-mjesta žele kupovati a da pritom ne budu izloženi diskriminaciji.

Nediskriminacija u plaćanjima

Inicijativom o geografskom blokiranju trgovci se ne prisiljavaju na prihvaćanje određenih sredstava plaćanja, ali ona uključuje zahtjev da trgovci ne smiju odbiti plaćanja ili na neki drugi način primjenjivati različite platne uvjete iz razloga povezanih s nacionalnosti, mjestom boravišta ili poslovnog nastana klijenata u situacijama u kojima trgovac može zatražiti pouzdanu autentifikaciju klijenta i ako su plaćanja u valuti koju trgovac prihvaća. Trgovci ne smiju odbiti instrumente plaćanja (kao što su kreditne ili debitne kartice) izdane u drugoj državi ako prihvaćaju istu vrstu platnih instrumenata izdanih klijentima u vlastitoj državi.

4Osiguravanje povoljnih rješenja za dostavu paketa

Povoljne i visokokvalitetne usluge prekogranične dostave od ključne su važnosti da bi se potrošači koristili uslugama prekogranične prodaje na internetu. U svojoj rezoluciji o aktu „Prema jedinstvenom digitalnom tržištu” 27 Europski parlament naglasio je da su povoljne, učinkovite i visokokvalitetne usluge dostave preduvjet za uspješno funkcioniranje prekogranične e-trgovine. Podržao je i mjere za povećanje transparentnosti cijena i regulatornog nadzora usmjerene na nesmetano funkcioniranje tržišta prekogranične dostave paketa.

Potrošači i mala poduzeća navode visoke cijene dostave paketa kao razlog zašto ne prodaju i ne kupuju više iz drugih država članica 29 . Cijene iz naizgled sličnih država članica, za usporedive udaljenosti, ponekad se znatno razlikuju bez očitih troškovnih čimbenika kojima bi se to moglo objasniti. Stoga su visoke cijene prekogranične dostave za e-trgovce i potrošače, posebno u udaljenim područjima i za MSP-ove, prepreka prekograničnoj e-trgovini. Zbog niskog volumena smanjuje se mogućnost pregovaranja, što dovodi do viših cijena i manjeg broja mogućnosti dostave koje se nude malim e-trgovcima i građanima. Zbog ograničenog mandata mnogih nacionalnih regulatornih tijela za praćenje prekograničnog tržišta paketa nema dovoljno informacija o mogućim nedostacima na tržištu ili drugim regulatornim problemima.

Prijedlogom o dostavi paketa konkretno se nastoji postići sljedeće:

povećanje transparentnosti tarifa i terminalnih stopa za određene usluge prekogranične dostave paketa i procjena određenih prekograničnih tarifa koju obavljaju nacionalna regulatorna tijela u pogledu toga koliko su te tarife povoljne. Prijedlogom će se osigurati da ta procjena povoljnosti bude strogo razmjerna ciljevima koji se žele postići;

poboljšanje nadzora zahtjevom da svi subjekti koji dostavljaju pakete (iznad određene veličine) moraju nacionalnim regulatornim tijelima dostaviti osnovni skup statističkih podataka;

poticanje tržišnog natjecanja zahtjevima u pogledu transparentnosti i nediskriminacijskog pristupa treće strane uslugama prekogranične dostave paketa i /ili infrastrukturi pružatelja univerzalnih usluga kada potonji sklapaju multilateralne sporazume o terminalnim stopama.

Time će se potaknuti tržišno natjecanje i osigurati veća učinkovitost i dosljednost regulatornog nadzora tržišta paketa. Povećanjem transparentnosti cijena pridonijet će se smanjenju neopravdanih razlika u cijenama i snizit će se cijene koje plaćaju građani i mala poduzeća, posebno u udaljenim područjima.

Prijedlogom se dopunjuju druge inicijative, većinom samoregulatorne prirode, koje su dionici (primjerice nacionalni pružatelji poštanskih usluga) nedavno pokrenuli u cilju poboljšanja kvalitete i privlačnosti usluga prekogranične dostave paketa. Zajedno s paketom o geografskom blokiranju, time bi se stvorile nove tržišne prilike za subjekte koji žele aktivno sudjelovati u prekograničnoj e-trgovini.

5Učinkovita prekogranična zaštita potrošača

Uredbom o suradnji u području zaštite potrošača (CPC), koja je donesena 2014., pojačano je izvršenje propisa o zaštiti potrošača diljem EU-a, ali na glavnim potrošačkim tržištima na internetu i dalje postoji visok stupanj neusklađenosti s ključnim pravilima o zaštiti potrošača. Potrebno je modernizirati postojeći okvir kako bi se osigurali snažniji i brži mehanizmi za osiguranje jednakog i usklađenog izvršenja tih propisa diljem EU-a, a posebno na jedinstvenom digitalnom tržištu.

Tijekom procjene provedbe Uredbe o CPC-u kao prekograničnom instrumentu za izvršenje pravne stečevine EU-a u području zaštite potrošača utvrđeno je nekoliko nedostataka. Mehanizmi uzajamne pomoći nisu dovoljni, a odgovor na učestale povrede diljem EU-a nije dovoljno učinkovit, posebno u slučaju povreda u digitalnom okruženju. Otkrivanje tih povreda često je vrlo teško ili sporo. Naposljetku, u okviru nacionalnih planova izvršenja mjerama provedbe povezanima s prekograničnim tržištima ne daje se dostatna prednost ni dostatni resursi.

Predloženom novom Uredbom o suradnji u području zaštite potrošača učinit će se sljedeće:

osigurati pojačani i učinkovitiji okvir za suradnju u izvršenju kojim će se povećati pravna sigurnost, posebno za trgovce i potrošače koji su aktivni preko granica;

omogućiti nadležnim tijelima, na temelju dodatnih ovlasti, da zajednički djeluju brže kako bi spriječili raširene povrede na internetu (npr. privremene mjere za blokiranje web-mjesta koji nisu u skladu s propisima) i

ako problemi imaju dimenziju Unije, osigurati jedinstveni postupak za čiju je koordinaciju nadležna Komisija.

Tim elementima trebala bi se omogućiti veća pravna sigurnost na jedinstvenom tržištu s pomoću snažnog i dosljednog izvršenja potrošačkog prava. Trebali bi se smanjiti i troškovi usklađivanja za poduzeća koja posluju na jedinstvenom tržištu. U slučaju problema koji imaju dimenziju Unije, za dotična će se poduzeća uvesti pristup izvršenju sve na jednom mjestu, u cilju brzog osiguranja ispunjenja obveza i izbjegavanja trajne štete za potrošače.

Propisi kojima se štite interesi potrošača obuhvaćeni mehanizmom CPC-a navedeni su u prilogu uredbi. Taj se prilog redovito ažurira s uvođenjem novog zakonodavstva, kako je predviđeno za prethodno navedeni zakonodavni prijedlog o geografskom blokiranju i drugim vrstama diskriminacije. U cilju jačanja dosega i učinkovitosti nove Uredbe o suradnji u području zaštite potrošača predlaže se uključivanje dodatnih zakonodavnih akata Unije kojima se nastoje ostvariti ciljevi zaštite potrošača 31 .

U cilju razvoja e-trgovine za financijske usluge na jedinstvenom tržištu, predlaže se da se u prilog uredbi uključe i Direktiva o stambenim kreditima 32 i Direktiva o računima za plaćanje 33 kako bi regulatorna tijela mogla zajedno djelovati u slučajevima kada usluge koje se pružaju u skladu s tim direktivama nisu u skladu s njihovim odredbama o zaštiti potrošača.

6Smjernice o Direktivi o nepoštenoj poslovnoj praksi

Glavni propis za promicanje pravičnosti u transakcijama e-trgovine jest Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi (UCPD). Zbog njezina vrlo širokog opsega (primjenjuje se na sve gospodarske sektore, na internetu i izvan interneta), Direktivom se utvrđuje ključna pravna osnova kojom se osigurava da se potrošači ne zavaravaju i ne izlažu agresivnom marketingu te da su tvrdnje u vezi s poslovnom praksom koje trgovci iznose potrošačima u EU-u jasne, točne i dokazane.

Novim Smjernicama za primjenu Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi 34 u internetskom okruženju objašnjava se posebno sljedeće:

da svaka platforma koja se može smatrati „trgovcem” i koja sudjeluje u aktivnostima B2C (poduzeće prema potrošaču) koje su izravno povezane s promidžbom, prodajom ili isporukom robe, usluga ili digitalnog sadržaja potrošačima, mora osigurati potpunu usklađenost svoje poslovne prakse s Direktivom;

veza između Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi i Direktive o e-trgovini. U svojem području djelovanja (usluge posredovanja) internetske platforme 35 podliježu dužnosti profesionalne pažnje 36 u skladu s kojom moraju poduzimati odgovarajuće mjere kojima će se trgovcima koji su treće strane omogućiti da postupaju u skladu s potrošačkim i tržišnim pravom EU-a i pomoći korisnicima da razumiju s kime sklapaju ugovore, a da pritom ne snose opću obvezu praćenja ili utvrđivanja činjenica. Primjerice, te bi mjere mogle podrazumijevati i. omogućivanje relevantnim trgovcima koji su treće strane da korisnicima naznače da su trgovci; ii. jasnu naznaku potrošačima da se potrošačko i tržišno pravo EU-a primjenjuje samo ako su dobavljači koji su treće strane trgovci; iii. utvrđivanje strukture njihovih web-mjesta na način kojim se trgovcima koji su treće strane omogućuje da korisnicima predstave informacije u skladu s potrošačkim i tržišnim pravom EU-a;

da se za internetske platforme koje djeluju kao trgovac i sudjeluju u poslovnoj praksi B2C, a koje ne ispunjavaju te zahtjeve profesionalne pažnje, može smatrati da krše potrošačko i tržišno pravo EU-a u pogledu vlastite poslovne prakse ako su potrošači dovedeni ili postoji mogućnost da će biti dovedeni u zabludu. U pogledu tih vlastitih aktivnosti one se ne mogu pozvati na izuzeće posrednika od odgovornosti u skladu s Direktivom o e-trgovini jer se to izuzeće primjenjuje samo na informacije pohranjene na zahtjev drugih. Slično tomu, u skladu s Direktivom o nepoštenoj poslovnoj praksi na tražilicama se moraju jasno razlikovati plaćeni oglasi od prirodnih rezultata pretraživanja;

te se uzimaju u obzir načela koje je dogovorila višedionička skupina o alatima za usporedbu, u kojoj su sudjelovali glavni predstavnici industrije i potrošača, operateri alata za usporedbu i nacionalna nadležna tijela, a čiji je rad koordinirala Komisija. Osim zahtjeva za transparentnost i profesionalnu pažnju iz Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi, operateri alata za usporedbu koji prihvaćaju ta načela samoregulacije obvezuju se da će biti posebno transparentni u pogledu svojih poslovnih modela i da će na primjeren način otkriti svoje poslovne veze s trgovcima čiji se proizvodi uspoređuju u okviru njihovih platformi.

Smjernice se odnose i na „kriterije usklađenosti” koje je višedionička skupina dogovorila u vezi s tvrdnjama o prihvatljivosti za okoliš, a kojima se podupire primjena i izvršenje Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi u odnosu na zavaravajuće i neutemeljene tvrdnje o prihvatljivosti za okoliš i pružanje jasnih, relevantnih i vjerodostojnih informacija o potrošačima.

Naposljetku, u revidiranim Smjernicama pojašnjava se odnos između Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi i posebnih sektorskih propisa EU-a, uključujući nove propise kao što je Direktiva o pravima potrošača i Direktiva o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima. U odnosu na potonju i u skladu s obvezom preuzetom prema Europskom parlamentu u trenutku njezina donošenja 2015., u revidiranim Smjernicama objašnjava se da praksa u skladu s kojom trgovci u sektoru putovanja i prijevoza nude usluge potrošačima na nejasan i dvosmislen način, primjerice prikrivanjem ili otežavanjem pronalaska mogućnosti kojom se potrošaču omogućuje da ne rezervira dodatne putne usluge, može biti obuhvaćena Direktivom o nepoštenoj poslovnoj praksi.

Osim četiri ključne inicijative u ovom paketu o e-trgovini, u sljedećim odjeljcima opisana su dva druga prijedloga u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta koja čine dio sveobuhvatnog pristupa Komisije sa znatnim prednostima za e-trgovinu.

7Jednostavna i učinkovita pravila u prekograničnim ugovorima za potrošače i poduzeća

U cilju olakšavanja prekogranične trgovine Komisija je u prosincu 2015. donijela prijedloge i. Direktive o određenim aspektima ugovora o isporuci digitalnog sadržaja 37 i ii. Direktive o određenim aspektima ugovora o prodaji robe na internetu i drugoj prodaji robe na daljinu 38 , koji su popraćeni komunikacijom 39 . Zajedno s Prijedlogom uredbe o osiguravanju prekogranične prenosivosti usluga internetskog sadržaja 40 , ti su prijedlozi bili prve nove zakonodavne inicijative donesene u skladu sa Strategijom o jedinstvenom digitalnom tržištu. Kada budu donesene, dvama direktivama potpuno će se na ciljani način uskladiti ključna obvezna potrošačka prava koja se primjenjuju na isporuku digitalnog sadržaja i prodaju robe na internetu i drugu prodaju robe na daljinu. Njima će se podupirati e-trgovina na sljedeće načine:

Smanjivanjem troškova koji su posljedica razlika u ugovornom pravu: prijedlozima će se u svim državama članicama osigurati ujednačena glavna pravila u potrošačkim ugovorima o neispravnoj robi i digitalnom sadržaju.

Stvaranjem pravne sigurnosti za poduzeća: za razliku od današnjeg stanja kada se suočavaju sa složenim pravnim okvirom, poduzeća će moći isporučivati digitalni sadržaj ili prodavati robu na internetu diljem EU-a na temelju istog skupa pravila o potrošačkima ugovorima.

Pomaganjem potrošačima da ostvare koristi od prekogranične kupnje na internetu u EU-u: potrošači će imati potpuno usklađen jasan skup pravila diljem EU-a i stoga će s više povjerenja postupati digitalnom sadržaju ili prekograničnoj kupnji robe.

Smanjivanjem štete koju potrošači trpe zbog neispravnog digitalnog sadržaja: za razliku od današnjeg stanja kada na razini EU-a ne postoje posebna ugovorna pravila za isporučivanje digitalnog sadržaja, potrošači će imati jasna posebna prava u slučaju problema s digitalnim sadržajem. Time će im se osigurati mogućnost pravne zaštite te će se smanjiti problemi kojima su trenutačno izloženi u u slučaju kupnje neispravnog digitalnog sadržaja.

8Smanjivanje administrativnog opterećenja za poduzeća koje proizlazi iz različitih režima PDV-a

Kada je riječ o PDV-u, poteškoće koje proizlaze iz brojnih različitih nacionalnih sustava stvarna su prepreka za poduzeća koja pokušavaju trgovati preko granica na internetu i izvan njega. Od 1. siječnja 2015., sa stupanjem na snagu novih pravila o „mjestu isporuke”, PDV se za sve telekomunikacijske usluge, usluge emitiranja i elektroničke usluge naplaćuje prema lokaciji klijenta, a ne prema lokaciji pružatelja usluge.

Usporedno s time, uveden je elektronički sustav registracije i plaćanja (minisustav sve na jednom mjestu) u cilju smanjenja troškova i administrativnog opterećenja dotičnih poduzeća. Komisija će 2016. predstaviti zakonodavne prijedloge za smanjenje administrativnog opterećenja za poduzeća koja podliježu različitim sustavima PDV-a, uključujući sljedeće:

proširenje postojećeg minisustava sve na jednom mjestu na prodaju nematerijalne robe u EU-u i trećim zemljama. Umjesto prijavljivanja i plaćanja PDV-a svakoj državi članici u kojoj se nalaze njihovi klijenti, poduzeća će moći izvršiti jednu prijavu i plaćanje u svojoj državi članici;

uvođenje zajedničke mjere pojednostavnjenja u cijelom EU-u (prag za PDV) kao pomoć malim novoosnovanim poduzećima za e-trgovinu;

omogućivanje kontrola države domaćina uključujući jedinstvenu reviziju prekograničnih poduzeća za potrebe PDV-a;

ukidanje izuzeća od plaćanja PDV-a za uvoz malih pošiljaka od dobavljača u trećim zemljama.

Tim mjerama trebalo bi se osigurati da aspekti povezani s PDV-om više ne budu prepreka prekograničnoj trgovini.

9Zaključak

Prijedlozima uključenima u ovaj paket mjera za e-trgovinu te prijedlozima o digitalnim ugovorima i budućim prijedlozima o pojednostavnjenju sustava PDV-a trebalo bi se znatno pridonijeti poticanju veće prekogranične e-trgovine u Europi. Njihov je učinak još snažniji u paketu. Mjere za sprječavanje neopravdanog geografskog blokiranja trebale bi biti popraćene boljim izvršenjem, konkurentnijim cijenama dostave paketa, usklađivanjem pravila ugovornog prava i pojednostavnjenjem sustava PDV-a. Komisija snažno preporučuje dionicima, Europskom parlamentu i Vijeću da te mjere smatraju uzajamno komplementarnima i potiče ih na njihovo brzo donošenje u zakonodavnom postupku jer je preostale prepreke potrebno brzo ukloniti. Različiti prijedlozi bitan su dio potpunog paketa i svi su nužni za potpuno ostvarivanje svih koristi prekogranične e-trgovine.

(1)

      http://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2015/06/26-euco-conclusions/  

(2)

      http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2016-0009+0+DOC+XML+V0//EN  

(3)

     Izvor svih podataka: Europsko izvješće o e-trgovini između poduzeća i potrošača za 2015. E-trgovina u Europi, osim Bugarske, Cipra, Hrvatske, Litve, Luksemburga, Malte, Slovenije i Slovačke, za koje podaci nisu dostupni. http://www.ecommerce-europe.eu str .29.

(4)

     Duch-Brown, N. i B. Martens (2015.), Europsko jedinstveno digitalno tržište: njegova uloga u gospodarskoj aktivnosti unutar EU-a (The European Digital Single Market: Its Role in Economic Activity in the EU). JRC/IPTS Radni dokument o digitalnom gospodarstvu 2015/17. Dokument je dostupan na sljedećoj adresi: https://ec.europa.eu/jrc/sites/default/files/JRC98723.pdf  

(5)

     Eurostat, Istraživanje Zajednice o uporabi IKT-a u poduzećima (obuhvaćena su poduzeća s barem 10 zaposlenih). Podatak se odnosi na NACE (REV. 2) kategoriju 10_G47: Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima. U svim poslovnim djelatnostima (ne uključujući financijski sektor) udio prometa iz e-trgovine u ukupnom prometu 2015. iznosio je 17 %.

(6)

     COM(2015) 192 final

(7)

     COM(2015) 550 final

(8)

     SWD(2016) 70 final; Istraživanje provedeno u obliku tajnog kupovanja o teritorijalnim ograničenjima i geografskom blokiranju na europskom jedinstvenom digitalnom tržištu, dostupno na sljedećem web-mjestu: http://ec.europa.eu/consumers/consumer_evidence/market_studies/docs/geoblocking-exec-summary_en.pdf ; Izvješće s javnog savjetovanja, dostupno na sljedećem web-mjestu: https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/full-report-results-public-consultation-geoblocking  

(9)

     Direktiva 2000/31/EZ.

(10)

   Direktiva 2011/83/EU.

(11)

     Eurostat, Istraživanje Zajednice o uporabi IKT-a u poduzećima (obuhvaćena su poduzeća s barem 10 zaposlenih). Podatak se odnosi na NACE (REV. 2) kategoriju 10_G47: Trgovina na veliko, osim trgovine motornim vozilima i motociklima.

(12)

     Eurostat, Istraživanje Zajednice o uporabi IKT-a u poduzećima (obuhvaćena su poduzeća s barem 10 zaposlenih). Podatak se odnosi na sve poslovne djelatnosti (ne uključujući financijski sektor).

(13)

     Eurostat, Istraživanje Zajednice o uporabi IKT-a u kućanstvima i od strane građana, 2015. (isoc_ec_ibuy).

(14)

      http://www.retailresearch.org/onlineretailing.php

(15)

     SWD (2016) 166.

(16)

     SWD (2015) 100.

(17)

     COM/2015/0634 final; COM/2015/0635 final.

(18)

     Direktiva 2005/29/EZ.

(19)

     Direktiva 2006/123/EZ.

(20)

     Audiovizualni sadržaj nije obuhvaćen područjem primjene Direktive o uslugama i stoga je isključen iz područja primjene inicijative o geografskom blokiranju.

(21)

   Europska komisija, istraživanje provedeno u obliku tajnog kupovanja o teritorijalnim ograničenjima i geografskom blokiranju na europskom jedinstvenom digitalnom tržištu, svibanj 2016., dostupno na sljedećem web-mjestu: http://ec.europa.eu/consumers/consumer_evidence/market_studies/docs/geoblocking-exec-summary_en.pdf  

(22)

     SWD(2016) 70 final.

(23)

     Flash Eurobarometar 397 (2015.), „Stavovi potrošača o prekograničnoj trgovini i zaštiti potrošača” ( http://ec.europa.eu/COMMFrontOffice/PublicOpinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/FLASH/surveyKy/2031 ).

(24)

      https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/news/full-report-results-public-consultation-geoblocking  

(25)

     Direktiva 2011/83/EU.

(26)

     U okviru budućeg prijedloga u skladu s inicijativom jedinstvenog digitalnog tržišta o slobodnom protoku podataka Komisija će se baviti i mogućim ograničenjima pristupa takvim uslugama na temelju zahtjeva o lokaciji.

(27)

      http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2016-0009+0+DOC+XML+V0//EN  

(28)

     Ekonometrijska studija o cjenicima za pakete (Université Saint-Louis Bruxelles, studeni 2015.), vidi http://ec.europa.eu/growth/sectors/postal-services/studies/index_en.htm  

(29)

      http://ec.europa.eu/growth/tools-databases/newsroom/cf/itemdetail.cfm?item_id=8169

(30)

     COM (2016) 284.

(31)

     To se odnosi na klauzulu o suzbijanju diskriminacije u Direktivi o uslugama (2006/123/EZ, članak 20.), prava putnika u željezničkom prijevozu (Uredbe (EZ) br. 1371/2007), prava putnika s invaliditetom u zračnom prijevozu (Uredba (EZ) br. 1107/2006) i zajednička pravila za obavljanje usluga zračnog prijevoza (Uredba (EZ) br. 1008/2008).

(32)

     Directive 2014/17/EU.

(33)

     Directive 2014/92/EU.

(34)

     SWD(2016) 163.

(35)

     Oni koji se mogu smatrati „trgovcem“ u smislu Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi.

(36)

     U pogledu poslovne prakse same platforme prema potrošačima.

(37)

     COM/2015/0634 final.

(38)

     COM/2015/0635 final.

(39)

     COM/2015/0633 final.

(40)

     COM/2015/0627 final.