EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 52016DC0199
COMMUNICATION FROM THE COMMISSION TO THE EUROPEAN PARLIAMENT, THE COUNCIL, THE EUROPEAN CENTRAL BANK, THE EUROPEAN ECONOMIC AND SOCIAL COMMITTEE AND THE COMMITTEE OF THE REGIONS The 2016 EU Justice Scoreboard
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOJ SREDIŠNJOJ BANCI, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2016.
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOJ SREDIŠNJOJ BANCI, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2016.
COM/2016/0199 final
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 11.4.2016.
COM(2016) 199 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOJ SREDIŠNJOJ BANCI, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2016.
1.UVOD
Učinkoviti pravosudni sustavi imaju ključnu ulogu u očuvanju vladavine prava i temeljnih vrijednosti Unije. Osim toga, preduvjet su i za ulaganja te povoljno poduzetničko okruženje. Zbog toga je poboljšanje učinkovitosti nacionalnih pravosudnih sustava jedan od prioriteta Europskog semestra – godišnjeg ciklusa koordinacije gospodarske politike EU-a. Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u pomaže državama članicama da ostvare taj prioritet.
U četvrtom izdanju Pregleda stanja dodatno je razvijen sveobuhvatan pregled funkcioniranja nacionalnih pravosudnih sustava: u prikupljanju podataka sudjelovalo je više država članica, uvedeni su novi pokazatelji kvalitete, na primjer pokazatelji o standardima, osposobljavanju, anketama i pravnoj pomoći, obogaćeni su pokazatelji neovisnosti, među ostalim i novim anketama Eurobarometra i omogućen je bolji uvid u određena područja, na primjer elektroničku komunikaciju.
Što je Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u?
Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u informativni je alat kojim se EU-u i državama članicama pomaže ostvariti učinkovitije pravosuđe jer se njime osiguravaju objektivni, pouzdani i usporedivi podaci o kvaliteti, neovisnosti i učinkovitosti pravosudnih sustava u svim državama članicama.
Na temelju Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u mogu se utvrditi mogući nedostaci, poboljšanja i dobre prakse. Njime se predstavljaju trendovi u funkcioniranju nacionalnih pravosudnih sustava tijekom vremena. On nije opća jedinstvena ljestvica, već pregled načina funkcioniranja svih pravosudnih sustava na temelju različitih pokazatelja koji su od zajedničkog interesa za sve države članice.
Pregledom stanja ne promiče se ni jedna posebna vrsta pravosudnog sustava i prema svim se državama članicama postupa jednako. Bez obzira na model nacionalnog pravosudnog sustava ili pravnu tradiciju na kojoj se temelji, pravovremenost, neovisnost, cjenovna dostupnost i jednostavan pristup za korisnike neki su od glavnih parametara učinkovitog pravosudnog sustava.
Pregled stanja usmjeren je na građanske i trgovačke parnice te na upravne predmete kako bi se državama članicama pomoglo u njihovim naporima da utru put za veća ulaganja i okruženje koje je povoljnije za građane i poduzetništvo. Pregled stanja alat je koji se razvija kroz dijalog s državama članicama i Europskim parlamentom i cilj mu je utvrditi osnovne parametre učinkovitog pravosudnog sustava. Europski parlament pozvao je Komisiju da postupno proširi opseg Pregleda stanja te se razmišlja o tome kako to učiniti.
Koja se metodologija upotrebljava u Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u?
Pregledom stanja objedinjuju se podaci iz različitih izvora. Velik dio kvantitativnih podataka dostavlja Komisija Vijeća Europe za ocjenu učinkovitosti pravosuđa (CEPEJ) s kojom je Komisija sklopila ugovor za provedbu posebne godišnje studije. 1 Ti su podaci iz razdoblja od 2010. do 2014., a države članice dostavile su ih u skladu s metodologijom CEPEJ-a. U studiji su dostupni i iscrpne primjedbe i obrasci s informacijama po državama koji pružaju širi kontekst te bi se trebali čitati zajedno s brojčanim podacima.
Ostali su izvori podataka: skupina osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave, 2 Europska mreža sudbenih vijeća (ENCJ), Mreža predsjednika vrhovnih sudova Europske unije, Udruženje državnih vijeća i vrhovnih upravnih sudova Europske unije (ACA), Europska mreža za tržišno natjecanje, Vijeće odvjetničkih komora Europe (CCBE), Odbor za komunikacije, Europski opservatorij za povrede prava intelektualnog vlasništva, Mreža za suradnju u području zaštite potrošača, Eurostat, Europska mreža za pravosudnu izobrazbu (EJTN), Svjetska banka i Svjetski gospodarski forum. Metodologija koja se upotrebljava u Pregledu stanja za 2016. pojačana je jačim uključivanjem skupine osoba za kontakt za nacionalne pravosudne sustave.
Kako se Pregledom stanja u području pravosuđa u EU-u pridonosi Europskom semestru?
Pregledom stanja pružaju se informacije o funkcioniranju pravosudnih sustava i pomaže se u ocjeni učinka pravosudnih reformi. Ako su rezultati prikazani u Pregledu stanja loši, razloge je uvijek potrebno dublje analizirati. To posebno ocjenjivanje po državama obavlja se u kontekstu procesa Europskog semestra s pomoću bilateralnog dijaloga s uključenim nadležnim tijelima i dionicima. Tijekom ocjenjivanja uzimaju se u obzir posebnosti pravnog sustava i kontekst uključenih država članica. Kao rezultat toga Komisija može Vijeću predložiti donošenje posebnih preporuka po državama članicama za unaprjeđenje nacionalnih pravosudnih sustava. 3
2.KONTEKST: STALNI NAPORI ZA POBOLJŠANJE PRAVOSUDNIH SUSTAVA
Ovo izdanje Pregleda stanja objavljuje se u vrijeme kad nekoliko država članica poduzima mjere za poboljšanje svojih pravosudnih sustava. Na slici u nastavku vidi se da su 2015. gotovo sve države članice uvele ili najavile promjene u svojim pravosudnim sustavima.
Slika 1.: Zakonodavne i regulatorne aktivnosti koje se odnose na pravosudne sustave 2015. (donesene mjere / najavljene inicijative po državi članici) (izvor: Europska komisija 4 )
Bez ikakvih kvantitativnih ocjena, na slici 1. nalazi se pregled činjenica o tome „tko što radi”. Iz slike je vidljivo da mnoge države članice rade u istim područjima te bi stoga jedna drugu mogle podučiti. Vide se i dinamične pravosudne reforme širom EU-a jer su u nekoliko država članica, osim mjera donesenih 2015., najavljene i dodatne inicijative.
Područje primjene, opseg i stanje raznih inicijativa razlikuju se među državama članicama. Velik broj država članica donio je promjene u svoje postupovno pravo ili ih je najavio. Njihovo je djelovanje i dalje usmjereno na informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT), no države članice poduzele su inicijative i u pogledu pravne struke, načina alternativnog rješavanja sporova (ADR), pravne pomoći, upravljanja sudovima, sudskih pristojbi, sudačkih statuta, preoblikovanja zemljopisnog rasporeda sudova, specijaliziranja sudova i sudbenih vijeća.
Ti su napori dio strukturnih reformi koje se potiču u kontekstu Europskog semestra. U Godišnjem pregledu rasta za 2016. ističe se da je poboljšanje kvalitete, neovisnosti i učinkovitosti pravosudnih sustava država članica preduvjet za ulaganja i stvaranje poticajnog poslovnog okruženja. […] Važno je osigurati brze postupke, smanjiti broj neriješenih sudskih predmeta, povećati mjere zaštite sudske neovisnosti te poboljšati kvalitetu sudstva, među ostalim i boljom uporabom informacijske i komunikacijske tehnologije te primjenom standarda kvalitete. 5 Zbog istog je razloga poboljšanje nacionalnih pravosudnih sustava jedan od prioriteta kojim je na nacionalnoj razini potrebno popratiti Plan ulaganja za Europu 6 .
Nalazi Pregleda stanja za 2015. zajedno su s posebnim ocjenama situacije u svakoj pojedinoj uključenoj državi pridonijeli Europskom semestru. Iz Europskog semestra 2015. vidljivo je da se određene države članice još uvijek suočavaju s posebnim izazovima. 7 Točnije, na prijedlog Komisije Vijeće je određenim državama članicama uputilo Preporuke po državama članicama u kojima su istaknuti načini za unaprjeđenje učinkovitosti njihovih pravosudnih sustava. 8 Nadalje, pravosudne reforme u ostalim državama članicama suočenima s izazovima pozorno se prate u izvješćima o pojedinim državama koja se objavljuju tijekom Europskog semestra 9 te u državama članicama obuhvaćenim Programom ekonomske prilagodbe. 10 Osim toga, u kontekstu trećeg stupa Plana ulaganja za Europu, utvrđeno je da pravosudni sustav u devet država članica predstavlja izazov za ulaganja. 11
EU će od 2014. do 2020. u okviru Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI fondovi) za potporu reformama pravosuđa osigurati do 4,2 milijarde EUR. 12 Četrnaest država članica 13 u svojim je programskim dokumentima utvrdilo da je pravosuđe područje kojemu je potrebna potpora iz ESI fondova. Komisija ističe da pristup provedbi fondova mora biti usmjeren na rezultat: taj se pristup zahtijeva i Uredbom o ESI fondovima. Komisija s državama članicama raspravlja o tome kako najbolje ocijeniti i vrednovati učinak ESI fondova na predmetne pravosudne sustave.
Gospodarski učinak potpuno funkcionalnih pravosudnih sustava opravdava te napore. Učinkoviti pravosudni sustavi imaju ključnu ulogu u uspostavljanju povjerenja u poslovnom ciklusu. Kada se pravosudnim sustavima jamči izvršenje prava, vjerovnici su spremniji posuditi, poduzeća nisu sklona oportunističkom ponašanju, transakcijski su troškovi niži, a inovativna poduzeća koja se često oslanjaju na nematerijalnu imovinu (npr. prava intelektualnog vlasništva – PIV) spremnija su na ulaganja. Važnost učinkovitosti nacionalnih pravosudnih sustava za MSP-ove istaknuta je u anketi o inovacijama i pravima intelektualnog vlasništva iz 2015. 14 u kojoj je sudjelovalo gotovo 9 000 europskih MSP-ova. Anketa je pokazala da su troškovi i predugo trajanje pravosudnih postupaka među glavnim razlozima nepokretanja sudskih postupaka zbog povrede prava intelektualnog vlasništva. Pozitivan učinak nacionalnih pravosudnih sustava na gospodarstvo ističe se u literaturi i istraživanjima 15 , među ostalim i onima Međunarodnog monetarnog fonda 16 , Europske središnje banke 17 , OECD-a 18 , Svjetskog gospodarskog foruma 19 i Svjetske banke. 20
Značaj napora što ih države članice ulažu u unaprjeđenje učinkovitosti svojih pravosudnih sustava potvrđuje i stalno veliko opterećenje sudova tijekom godina, iako se stanje među državama članicama razlikuje kako je prikazano na slikama u nastavku.
Slika 2.: Broj novih građanskih, trgovačkih, upravnih i ostalih predmeta* (prvi stupanj / na 100 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a 21 )
* Na temelju metodologije CEPEJ-a ova kategorija uključuje sve građanske i trgovačke parnične i neparnične postupke, neparnične zemljišnoknjižne predmete i predmete koji se odnose na poslovne registre, predmete koji se odnose na ostale registre, ostale neparnične predmete, upravne predmete i druge predmete koji nisu kazneni predmeti. IT: Godine 2013. uvedena je drukčija klasifikacija građanskih predmeta te bi se usporedbom podataka za različite godine moglo doći do pogrešnih zaključaka. DK: To što su sudovi na svim razinama zaprimili manje predmeta navodno se objašnjava poboljšanim poslovnim okruženjem.
Slika 3.: Broj novih građanskih i trgovačkih parničnih predmeta* (prvi stupanj / na 100 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a)
*Na temelju metodologije CEPEJ-a građanski i trgovački parnični predmeti odnose se na sporove između stranaka, primjerice na sporove oko ugovora. S druge strane, izvanparnični građanski (i trgovački) predmeti odnose se na izvanparnične postupke, npr. neosporene platne naloge. Trgovačkim se predmetima u nekim državama bave posebni trgovački sudovi, a u drugima ih rješavaju redovni (građanski) sudovi. ES: Razlike je navodno moguće objasniti uvođenjem sudskih pristojbi za fizičke osobe u ožujku 2014. i isključivanjem platnih naloga. EL: Metodološke promjene uvedene 2014. IT: Godine 2013. uvedena je drukčija klasifikacija građanskih predmeta te bi se usporedbom podataka za različite godine moglo doći do pogrešnih zaključaka.
3.GLAVNI NALAZI Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2016.
Učinkovitost, kvaliteta i neovisnost glavni su parametri učinkovitog pravosudnog sustava, a u Pregledu stanja prikazani su pokazatelji za sva tri.
3.1. Učinkovitost pravosudnih sustava
Pokazatelji su učinkovitosti postupka: trajanje postupka (vrijeme potrebno za donošenje odluke), stopa rješavanja predmeta i broj predmeta u postupku.
3.1.1. Trajanje postupaka
Trajanje postupaka prikazuje procijenjeno vrijeme (u danima) potrebno za rješavanje predmeta na sudu, odnosno vrijeme koje je potrebno sudu da donese prvostupanjsku odluku. Pokazatelj „vrijeme potrebno za donošenje odluke” odnosi se na broj neriješenih predmeta podijeljen s brojem riješenih predmeta na kraju godine i pomnožen s 365 (dana) 22 . Sve se brojke 23 odnose na prvostupanjske postupke i uspoređuju se, ako su dostupni, podaci za 2010., 2012., 2013. i 2014 24 .
* Na temelju metodologije CEPEJ-a ova kategorija uključuje sve građanske i trgovačke parnične i neparnične postupke, neparnične zemljišnoknjižne predmete i predmete koji se odnose na poslovne registre, predmete koji se odnose na ostale registre, ostale neparnične predmete, upravne predmete i druge predmete koji nisu kazneni predmeti. Usporedbe treba vršiti pažljivo jer su neke države članice izvijestile o promjenama u načinu prikupljanja podataka ili njihovoj kategorizaciji (CZ, EE, HR, IT, CY, LV, HU, RO, SI i FI). CZ i SK izvješćuju da nije moguće odrediti broj predmeta u postupku na prvostupanjskim sudovima jer se smatra da su predmeti u postupku sve dok su mogući daljnji postupci. PT: Podaci nisu bili dostupni zbog tehničkih ograničenja.
Slika 5.: Vrijeme potrebno za donošenje odluke u građanskim i trgovačkim parničnim predmetima* (prvi stupanj / u danima) (izvor: studija CEPEJ-a)
* Na temelju metodologije CEPEJ-a građanski (i trgovački) parnični predmeti odnose se na sporove između stranaka, npr. na sporove oko ugovora. S druge strane, izvanparnični građanski (i trgovački) predmeti odnose se na neosporene postupke, npr. neosporene platne naloge. Trgovačkim se predmetima u nekim državama bave posebni trgovački sudovi, a u drugima redovni (građanski) sudovi. Usporedbe treba vršiti pažljivo jer su neke države članice izvijestile o promjenama u načinu prikupljanja podataka ili njihovoj kategorizaciji (CZ, EE, EL, ES, HR, IT, CY, LV, LU, HU, RO, SI i FI) ili su upozorile na nepotpunost podataka kojima možda nisu obuhvaćene sve savezne države ili svi sudovi (DE, LU). CZ i SK izvješćuju da nije moguće odrediti broj predmeta u postupku na prvostupanjskim sudovima jer se smatra da su predmeti u postupku sve dok su mogući daljnji postupci. NL je prije 2014. dostavio izmjereno vrijeme potrebno za donošenje odluke, a ne ono koje je izračunao CEPEJ. PT: Podaci za 2014. nisu bili dostupni zbog tehničkih ograničenja.
Slika 6.: Vrijeme potrebno za donošenje odluke u upravnim predmetima* (prvi stupanj / u danima) (izvor: studija CEPEJ-a)
* Na temelju metodologije CEPEJ-a upravni predmeti odnose se na sporove između građana i lokalnih, regionalnih ili nacionalnih tijela vlasti. Upravnim se predmetima u nekim državama bave posebni upravni sudovi, a u drugima obični (građanski) sudovi. Usporedbe treba vršiti pažljivo jer su neke države članice izvijestile o promjenama u načinu prikupljanja podataka ili njihovoj kategorizaciji (HU, FI), o reorganizaciji sustava upravnih sudova (HR 2012.) ili su upozorile na nepotpunost podataka kojima možda nisu obuhvaćene sve savezne države ili svi sudovi (DE, LU). CZ i SK izvješćuju da nije moguće odrediti broj predmeta u postupku na prvostupanjskim sudovima jer se smatra da su predmeti u postupku sve dok su mogući daljnji postupci. CY: Razlike se navodno objašnjavaju porastom broja predmeta koji se odnose na jamčevinu i njihovo zajedničko rješavanje. MT: Razlike se navodno objašnjavaju povećanjem broja sudaca.
3.1.2. Stopa rješavanja predmeta
Stopa rješavanja predmeta omjer je između broja riješenih predmeta i broja novih predmeta. Njome se mjeri sposobnost suda da rješava količinu novih predmeta. Kada je stopa rješavanja predmeta oko 100 % ili viša, to znači da je pravosudni sustav sposoban riješiti barem sve nove predmete. Kada je stopa rješavanja ispod 100 %, to znači da sudovi rješavaju manje predmeta od broja novih predmeta.
Slika 7.: Stopa rješavanja građanskih, trgovačkih, upravnih i drugih predmeta* (prvi stupanj / u % – vrijednosti veće od 100 % ukazuju na to da se rješava više predmeta nego što je zaprimljeno, a vrijednosti ispod 100 % ukazuju na to da se rješava manje predmeta nego što je zaprimljeno) (izvor: studija CEPEJ-a)
* Usporedbe treba vršiti pažljivo jer su neke države članice izvijestile o promjenama u načinu prikupljanja podataka ili njihovoj kategorizaciji (CZ, EE, IT, CY, LV, HU, SI, FI). Razlike u LT, SK i LV navodno se objašnjavaju promjenama u novim predmetima. Na razlike su navodno utjecali vanjski i unutarnji čimbenici kao što su novi stečajni postupci. PT: Podaci nisu bili dostupni zbog tehničkih ograničenja.
Slika 8.: Stopa rješavanja građanskih i trgovačkih parničnih predmeta* (prvi stupanj / u %) (izvor: studija CEPEJ-a)
* Usporedbe treba vršiti pažljivo jer su neke države članice izvijestile o promjenama u načinu prikupljanja podataka ili njihovoj kategorizaciji (CZ, EE, EL, IT, CY, LV, HU, SI, FI) ili su upozorile na nepotpunost podataka kojima možda nisu obuhvaćene sve savezne države ili svi sudovi (DE, LU). NL: Prije 2014. dostavljalo se izmjereno vrijeme potrebno za donošenje odluke, a ne ono koje je izračunao CEPEJ. LU: Razlike se navodno objašnjavaju uvođenjem novih statističkih metoda. IE: Niski se rezultati navodno objašnjavaju povijesnim praksama bilježenja građanskih predmeta u postupku. PT: Podaci za 2014. nisu bili dostupni zbog tehničkih ograničenja.
Slika 9.: Stopa rješavanja upravnih predmeta* (prvi stupanj / u %) (izvor: studija CEPEJ-a)
* Usporedbe treba vršiti pažljivo jer su neke države članice izvijestile o promjenama u načinu prikupljanja podataka ili njihovoj kategorizaciji (HU, FI), o reorganizaciji sustava upravnih sudova (HR 2012.) ili su upozorile na nepotpunost podataka kojima možda nisu obuhvaćene sve savezne države ili svi sudovi (DE, LU).. LT: Razlike se navodno objašnjavaju promjenama u novim predmetima. MT: Razlike se navodno objašnjavaju povećanjem broja sudaca.
3.1.3. Predmeti u postupku
Broj predmeta u postupku odnosi se na broj predmeta koje je potrebno riješiti na kraju određenog razdoblja. To utječe i na vrijeme potrebno za donošenje odluke.
Slika 10.: Broj građanskih, trgovačkih, upravnih i ostalih predmeta u postupku* (prvi stupanj / na 100 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a)
* Usporedbe treba vršiti pažljivo jer su neke države članice izvijestile o promjenama u načinu prikupljanja podataka ili njihovoj kategorizaciji (CZ, EE, IT, CY, LV, HU, RO, SI i FI). CZ i SK izvješćuju da nije moguće odrediti broj predmeta u postupku na prvostupanjskim sudovima jer se smatra da su predmeti u postupku sve dok su mogući daljnji postupci. ES: Razlike se navodno objašnjavaju promjenama u novim predmetima. PT: Podaci nisu bili dostupni zbog tehničkih ograničenja.
Slika 11.: Broj građanskih i trgovačkih parničnih predmeta u postupku* (prvi stupanj / na 100 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a)
* Usporedbe treba vršiti pažljivo jer su neke države članice izvijestile o promjenama u načinu prikupljanja podataka ili njihovoj kategorizaciji (CZ, EE, EL, IT, CY, LV, HU, RO, SI, FI) ili su upozorile na nepotpunost podataka kojima možda nisu obuhvaćene sve savezne države ili svi sudovi (DE, LU). Razlike u DK, EL i ES navodno se objašnjavaju promjenama u novim predmetima. CZ i SK izvješćuju da nije moguće odrediti broj predmeta u postupku na prvostupanjskim sudovima jer se smatra da su predmeti u postupku sve dok su mogući daljnji postupci. PT: Podaci za 2014. nisu bili dostupni zbog tehničkih ograničenja.
Slika 12.: Broj upravnih predmeta u postupku* (prvi stupanj / na 100 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a)
*Usporedbe treba vršiti pažljivo jer su neke države članice izvijestile o promjenama u načinu prikupljanja podataka ili njihovoj kategorizaciji (HU, FI), o reorganizaciji sustava upravnih sudova (HR 2012.) ili su upozorile na nepotpunost podataka kojima možda nisu obuhvaćene sve savezne države ili svi sudovi (DE i LU). Razlike u ES i CY navodno se objašnjavaju promjenama u novim predmetima. CZ i SK izvješćuju da nije moguće odrediti broj predmeta u postupku na prvostupanjskim sudovima jer se smatra da su predmeti u postupku sve dok su mogući daljnji postupci.
3.1.4. Učinkovitost u određenim područjima
U ovom se odjeljku detaljnije prikazuju informacije o vremenu koje je sudovima potrebno za rješavanje sporova u posebnim područjima prava i dopunjuju opći podaci o učinkovitosti pravosudnih sustava. Područja se odabiru na temelju njihove važnosti za jedinstveno tržište, gospodarstvo i poslovno okruženje uopće. Podaci o prosječnom trajanju postupaka u tim posebnim područjima omogućuju bolje razumijevanje načina na koji funkcioniraju pravosudni sustavi. Pregled stanja za 2016. temelji se na prethodno prikupljenim podacima i njime su obuhvaćena područja stečajnog postupka, prava tržišnog natjecanja, prava zaštite potrošača, prava intelektualnog vlasništva, prava elektroničkih komunikacija i javne nabave.
Posebno je važno prilikom primjene prava EU-a u posebnim područjima 25 pobliže promotriti kako funkcioniraju sudovi. Pravo EU-a čini zajednički temelj pravnih sustava država članica i stoga su parnice koje se temelje na pravu EU-a posebno prikladne za dobivanje usporedivih podataka. Kad nacionalni sudovi primjenjuju pravo EU-a djeluju kao sudovi Unije i osiguravaju učinkovitu provedbu prava i obveza predviđenih na temelju prava EU-a. Pažljivijim promatranjem posebnih područja prava EU-a stječe se uvid u koliko se učinkovito izvršava pravo EU-a. Posljedice dugotrajnih kašnjenja sudskih postupaka mogle bi se negativno odraziti na izvršenje prava proizašlih iz predmetnog prava EU-a, npr. kad više nisu dostupni odgovarajući pravni lijekovi ili kad više nije moguće osigurati povrat financijske štete.
Slika 13. Stečajni postupak: Vrijeme potrebno za okončanje stečajnog postupka* (u godinama) (izvor: Svjetska banka: projekt Doing Business)
* Vrijeme potrebno vjerovnicima da vrate uložena sredstva. Vremensko razdoblje računa se od trenutka neplaćanja pa do plaćanja dijela ili ukupnog iznosa koji poduzeće duguje banci. Uzimaju se u obzir moguće taktike odgađanja koje stranke primjenjuju, kao što su podnošenje žalbi ili traženje odgode. Podatke na temelju upitnika dobivaju lokalni stečajni upravitelji i oni se provjeravaju analizom zakona i propisa te na temelju javnih podataka o stečajnim sustavima. Podaci se svake godine prikupljaju u lipnju.
Slika 14. Tržišno natjecanje: prosječno trajanje sudskog preispitivanja odluka nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja na temelju primjene članaka 101. i 102. UFEU-a* 26 (prvi stupanj / u danima) (izvor: Europska komisija s Europskom mrežom za tržišno natjecanje).
Jedan od glavnih aspekata privlačnog poduzetničkog okruženja pravilna je primjena prava tržišnog natjecanja. To je neophodno kako bi se osiguralo natjecanje u ravnopravnim uvjetima na tržištu. Usporedimo li trajanje sudskog preispitivanja odluka nacionalnih tijela za zaštitu tržišnog natjecanja u prvom stupnju s vremenom potrebnim za donošenje odluke u upravnim predmetima (slika 6.) ili u ukupnim trgovačkim, administrativnim i ostalim predmetima (slika 4.), čini se da ono traje duže. Ti rezultati najvjerojatnije ukazuju na složenost i gospodarsku važnost tih predmeta tamo gdje se primjenjuje pravo EU-a o tržišnom natjecanju.
* U predmetnom razdoblju nije bilo takvih predmeta u BG, EE, CY, MT i IE: ne vrijedi scenarij za dobivanje podataka opisan na ovoj slici (nacionalno tijelo za zaštitu tržišnog natjecanja nije ovlašteno donositi odluke na temelju primjene članaka 101. i 102. UFEU-a ). AT: Taj se scenarij ne primjenjuje izravno, podacima su obuhvaćeni svi predmeti o kojima odlučuje Sud za kartele koji uključuju povredu članaka 101. i 102. UFEU-a. Vrijeme potrebno za rješavanje predmeta sudskog preispitivanja izračunano je na temelju trajanja predmeta za koje je odluka donesena u referentnoj godini. Države članice prikazuju se na temelju ponderiranog prosječnog trajanja sudskih postupaka tijekom tih triju godina
27
. Broj je relevantnih predmeta po državama članicama različit, a u mnogim je slučajevima malen (manji od tri godišnje). Zbog toga prosječno trajanje može ovisiti o trajanju jednog iznimno dugog ili kratkog predmeta, a razlike između uzastopnih godina mogu biti velike (npr. BE, DE, PL i UK). Neki od predmeta koji su trajali najdulje uključivali su upućivanje na donošenje prethodne odluke Suda Europske unije (npr. CZ).
Slika 15. Elektroničke komunikacije: prosječno trajanje sudskog preispitivanja odluka nacionalnih regulatornih tijela na temelju primjene prava EU-a o elektroničkim komunikacijama* (prvi stupanj / u danima) (izvor: Europska komisija s Odborom za komunikacije)
Zakonodavstvom o elektroničkim komunikacijama nastoji se povezana tržišta učiniti konkurentnijima i ostvariti ulaganja, inovacije i rast. Učinkovita provedba tog zakonodavstva bitna je i radi ostvarenja ciljeva kao što su niže cijene za građane, kvalitetnije usluge i povećana transparentnost. Općenito, prosječno trajanje postupaka preispitivanja prvostupanjskih sudskih odluka u području prava elektroničkih komunikacija 28 čini se dužim od vremena prosječno potrebnog za donošenje odluke u građanskim, trgovačkim, upravnom i drugim postupcima (slika 4.) Usporedbom s pravom u područjima tržišnog natjecanja (slika 14.) i zaštite potrošača (slika 17.) otkrivaju se veća odstupanja unutar skupine predmeta koji se odnose na elektroničke komunikacije. Razlog tome najvjerojatnije je širok spektar predmeta obuhvaćenih tom kategorijom u rasponu od opsežnih „tržišnih analiza” do pitanja usmjerenih na potrošače.
* U predmetnom razdoblju nije bilo takvih predmeta u LU i LV, u FI za 2013. te u IE i MT za 2014. Broj relevantnih predmeta sudskog preispitivanja razlikuje se po državama članicama. U nekim slučajevima zbog ograničenog broja relevantnih predmeta (BE, EE, IE, CY, LT i UK) predmeti vrlo dugog trajanja mogu znatno utjecati na prosjek. AT: Nadležni su sudovi 2013. odlučivali o neuobičajeno velikom broju predmeta koji su se odnosili na složene tržišne analize. DK: Za prvostupanjske žalbe nadležno je neformalno sudsko tijelo. U ES, AT i PL nadležni su različiti sudovi, ovisno o sadržaju predmeta.
Slika 16. Žig Zajednice: prosječno trajanje postupaka koji se odnose na povredu žiga Zajednice* (prvi stupanj / u danima) (izvor: Europska komisija s Europskim opservatorijem za povrede prava intelektualnog vlasništva)
Prava intelektualnog vlasništva ključna su za poticanje ulaganja u inovacije. Bez djelotvornih sredstava provedbe prava intelektualnog vlasništva, inovativnost se i stvaralaštvo obeshrabruju, dok se ulaganja smanjuju. Stoga su na slici 16. prikazani podaci o vremenu koje je nacionalnim sudovima potrebno za donošenje odluka o predmetima koji se odnose na povredu najčešćeg prava intelektualnog vlasništva u EU-u – žiga Zajednice. U zakonodavstvu EU-a o žigu Zajednice 29 važna uloga dodijeljena je nacionalnim sudovima koji djeluju kao sudovi Unije i donose odluke koje se odražavaju na području jedinstvenog tržišta. Podaci pokazuju razlike u prosječnom trajanju tih postupaka u različitim državama članicama što može utjecati na nositelje žiga Zajednice koji podnose pravni lijek u slučajevima navodne povrede.
* HR: U tom razdoblju nije bilo takvih predmeta. U LU i IE nije bilo takvih predmeta 2012., kao ni u LT 2013. i u EE i FI 2014. Prosječno trajanje postupaka izračunano je na temelju statističkih podataka, ako su bili dostupni, ili na uzorku predmeta. Države članice razvrstane su na temelju ponderiranog prosječnog trajanja sudskih postupaka tijekom tih triju godina. DK: U podacima dostavljenima za 2012. i 2013. nalaze se svi predmeti koji se odnose na žigove. EL: Podaci za 2014. prosjek su izračunan na temelju podataka dobivenih od različitih sudova. Za DE, ES, PT i SE upotrijebljene su procjene sudova. Broj relevantnih predmeta različit je po državama članicama. Broj relevantnih predmeta bio je ograničen (manji od pet) u LT 2012., u EE i FI 2012 i 2013., u IE i LU 2013. i 2014. te u HU 2012. i 2014. Zbog toga prosječno trajanje može ovisiti o trajanju jednog iznimno dugog ili kratkog postupka, a razlike između godina mogu biti velike.
Slika 17. Zaštita potrošača: prosječno trajanje sudskog preispitivanja odluka tijela za zaštitu potrošača na temelju primjene prava EU-a* (prvi stupanj / u danima) (izvor: Europska komisija s Europskom mrežom za zaštitu potrošača)
Učinkovitom provedbom prava EU-a o zaštiti potrošača 30 potrošačima se osigurava korist od njihovih prava i onemogućuje se društvima da povredom pravila o zaštiti potrošača ostvaruju nepošteno korist. Tijela za zaštitu potrošača i sudovi imaju ključnu ulogu u provedbi prava EU-a o zaštiti potrošača. Scenarijem u nastavku obuhvaćene su države članice u kojima su tijela za zaštitu potrošača nadležna donositi odluke o povredi prava o zaštiti potrošača 31 . Predmeti koje razmatraju tijela za zaštitu potrošača često se odnose na važna pitanja iz područja zaštite potrošača. Dugotrajni postupci sudskog preispitivanja mogli bi produljiti rješavanje mogućih povreda prava o zaštiti potrošača, što bi za potrošače i poduzeća moglo imati ozbiljne posljedice.
* Taj se scenarij ne primjenjuje na BE, LU, AT, FI, SE i UK. U IE, CY i MT u razdoblju za koje su podaci bili dostupni nije bilo relevantnih predmeta. DE: Upravna tijela nadležna su donositi odluke samo u prekograničnim predmetima, a u tom razdoblju nije bilo ni jednog prekograničnog predmeta. FR: Broj je podnesenih žalbi zanemariv, a podaci su dostupni samo za 2013. ES: Iz podataka je vidljiv prosjek za četiri autonomne zajednice svake godine, a za druge autonomne zajednice prosjek može biti različit. Broj predmeta u DK, EE, FR, HR, LT, NL i SI u predmetnom je razdoblju nizak što znači da jedan predmet vrlo dugog ili kratkog trajanja može znatno utjecati na prosjek i dovesti do većih razlika za svaku godinu. Neke su države članice dostavile procjene (IT, PL, RO za 2013.). Općenito podacima nisu obuhvaćene financijske usluge i proizvodi. Prosječno trajanje izračunano je u kalendarskim danima, počevši od dana podnošenja tužbe ili žalbe pred sudom, do dana kad je sud donio konačnu odluku.
Ostala posebna područja
Komisija je 2015. ispitala načine prikupljanja podataka s Udruženjem državnih vijeća i vrhovnih upravnih sudova Europske unije (ACA-Europe) u području javne nabave. Pravo EU-a o javnoj nabavi 32 ima veliku gospodarsku važnost jer postojećim i potencijalnim ponuditeljima koji pobijaju dodjelu javnih ugovora pruža brze i učinkovite pravne lijekove. Iz podataka dobivenih od 17 država članica vidljivo je da je u razdoblju 2013. – 2014. prosječno trajanje meritornog postupka u predmetima u području javne nabave na sudovima najvišeg stupnja 33 bilo kraće od jedne godine (268 dana) 34 . Učinkovitim sudskim preispitivanjem ponuditeljima se omogućuje da iskoriste potpun opseg pravnih lijekova na temelju prava EU-a o pravnim lijekovima u području javne nabave i osigurava se da spora provedba javnih ugovora ne utječe na društvo u cjelini.
|
3.1.5. Sažetak o učinkovitosti pravosudnih sustava Pravovremeno donošenje sudskih odluka ključno je za nesmetano funkcioniranje pravosudnog sustava. Glavni su parametri upotrijebljeni u Pregledu stanja za ispitivanje učinkovitosti pravosudnih sustava trajanje postupaka (vrijeme, procijenjeno u danima, potrebno za rješavanje predmeta), stopa rješavanja predmeta (omjer između broja riješenih predmeta i broja novih predmeta) i broj predmeta u postupku (koje je potrebno riješiti do kraja godine). U Pregledu stanja za 2016. uočavaju se određeni pozitivni znakovi. U usporedbi s prethodnim izdanjem Pregleda stanja iz podataka proizlazi da se: trajanje građanskih i trgovačkih parničnih predmeta općenito popravilo (slika 5.). Međutim, za široku kategoriju „svi predmeti” 35 (slika 4.) i za upravne predmete (slika 6.) trajanje postupaka u više se zemalja pogoršalo, nego popravilo. U većini je država članica za koje su podaci dostupni stopa rješavanja predmeta na sudovima iznad 100 % u kategoriji „svi predmeti” (slika 7.) i u parničnim građanskim i trgovačkim predmetima (slika 8.). To znači da su sposobni rješavati nove predmete u tim područjima. Međutim, u pogledu upravnih predmeta (slika 9.) stopa rješavanja predmeta u većini je država članica ispod 100 % što pokazuje da u rješavanju novih predmeta imaju poteškoća. Stanje u pogledu predmeta u postupku uglavnom je stabilno, no uočavaju se poboljšanja u nekoliko država članica koje su bile suočene s posebnim izazovima zbog velikog broja predmeta u postupku u kategoriji „svi predmeti” (slika 10.) i kad je riječ o upravnim predmetima (slika 12.) Podaci prikupljeni tijekom godina pokazuju: određenu nestabilnost rezultata, koja se od godine do godine u državama članicama može poboljšati ili pogoršati. Ta se varijanca može objasniti kontekstualnim čimbenicima kao što je iznenadan rast broja novih predmeta jer variranje od više od 10 % broja novih predmeta nije neuobičajeno. Razlike između rezultata mogu nastati zbog sustavnih nedostataka kao što su manjak fleksibilnosti i osjetljivosti pravosudnog sustava, nedovoljan kapacitet prilagodbe promjenama ili nedosljednosti u procesu reforme. Ako postoji mogućnost promatranja kretanja tijekom posljednjih triju godina, čini se da je više zemalja u kojima se trajanje postupaka za građanske i trgovačke parnične predmete i za kategoriju „svi predmeti” popravilo, nego zemalja u kojima nije. Međutim, u pogledu upravnih predmeta stanje se pogoršalo. U zemljama u kojima je stopa rješavanja predmeta ispod 100 % uočava se općenito više negativnih nego pozitivnih kretanja u vezi sa svim predmetima. U pogledu predmeta u postupku u svim je kategorijama predmeta došlo do blagog ukupnog smanjenja. Podaci koji se odnose na posebna područja omogućuju dublji uvid u trajanje postupaka u određenim situacijama koje uključuju pravo EU-a (npr. zakonodavstvo o tržišnom natjecanju, elektroničkim komunikacijama, pravima potrošača i intelektualnom vlasništvu). Slikama se nastoji bolje prikazati kako funkcioniraju pravosudni sustavi u konkretnim vrstama poslovnih sporova, iako su podaci prikupljeni prema usko opisanim scenarijima zbog čega je zaključke obvezno donositi oprezno. Iz slika proizlazi da: trajanje postupaka u istoj državi članici može znatno varirati ovisno o kojem se području prava radi. Čini se i da su određene države članice manje uspješne u tim posebnim područjima nego u prethodno prikazanim širim kategorijama predmeta. To se može objasniti složenošću sadržaja predmeta, posebnim postupovnim koracima ili činjenicom da nekoliko kompliciranih predmeta može utjecati na prosječno trajanje. Parnice između privatnih stranaka prosječno traju kraće nego parnice protiv državnih tijela. Na primjer, samo će u nekoliko država članica prvostupanjsko sudsko preispitivanje odluka nacionalnih tijela kojima se primjenjuje pravo EU-a (npr. tijela nadležna za tržišno natjecanje, zaštitu potrošača ili elektroničke komunikacije) prosječno trajati manje od godinu dana. Taj nalaz naglašava koliko je za trgovačka društva i potrošače važno da cijeli lanac provedbe prava EU-a, od nadležnog tijela do suda zadnjeg stupnja, funkcionira neometano. Osim toga potvrđuje i ključnu ulogu pravosuđa za učinkovitost prava EU-a i gospodarsko upravljanje EU-om. |
3.2. Kvaliteta pravosudnih sustava
Za učinkovitost pravosudnih sustava potrebne su pravodobno donesene odluke i kvaliteta. Ako toga nema, može se povećati poslovni rizik za velika poduzeća i MSP-ove i to može utjecati na izbore potrošača. Iako ne postoji jedan dogovoreni način za mjerenje kvalitete pravosudnih sustava, Pregled stanja usredotočen je na određene čimbenike koji se u načelu prihvaćaju kao relevantni 36 i koji mogu pomoći u unaprjeđenju kvalitete pravosuđa. Razvrstani su u četiri kategorije: 1. pristupačnost sudova za građane i poduzeća; 2. odgovarajući materijalni i ljudski resursi; 3. uvođenje alata za procjenu; i 4. upotreba standarda kvalitete.
3.2.1. Pristupačnost
Pristupačnost je potrebna u cijelom pravosudnom lancu kako bi se olakšalo dobivanje informacija o pravosudnom sustavu, o tome kako podnijeti žalbu i o povezanim financijskim aspektima te o trenutačnom stanju određenog postupka sve do završetka procesa, a sve kako bi se presudama moglo brzo pristupiti na internetu.
– Davanje informacija o pravosudnom sustavu –
Temelj pristupa pravosuđu informacije su koje se građanima i poduzećima pružaju o općim aspektima pravosudnog sustava.
Slika 18.: Dostupnost informacija o pravosudnom sustavu na internetu za opću javnost* (izvor: Europska komisija 37 )
*U nekim državama članicama (SI i RO) informacije o tome od čega se sastoje troškovi postupka dostupne su u objavljenim zakonodavnim aktima koji sadržavaju relevantne informacije. BG: informacije o pravosudnom sustavu, pokretanju postupka, pravnoj pomoći i sastavu troškova postupka ne nalaze se na svim web-mjestima svakog suda. CZ: informacije o pokretanju postupaka dostupne su na web-mjestu Vrhovnog suda, Vrhovnog upravnog suda i Ustavnog suda. DE: svaka savezna država i savezna razina odlučuju koje će informacije pružiti na internetu.
– Pružanje pravne pomoći –
Pravna pomoć osigurava se za osobe koje nemaju dostatna sredstva, u mjeri u kojoj je takva pomoć potrebna za osiguravanje učinkovitog pristupa pravosuđu (Povelja Europske unije o temeljnim pravima, članak 47. stavak 3.). Na slici 19. prikazan je proračun izdvojen za pravnu pomoć po stanovniku po državama članicama. Sve su države članice prijavile izdvojena proračunska sredstva.
Slika 19.: Godišnji javni proračun izdvojen za pravnu pomoć (EUR po stanovniku) (izvor: studija CEPEJ-a)
* U nekim državama članicama za dio pravne pomoći mogu biti zaduženi i pravosudni djelatnici; iz prethodno navedenih podataka to se ne vidi.
Slika 20.: Dohodovni prag potreban za pravnu pomoć u određenim predmetima u području zaštite potrošača* (razlike u postotku između praga siromaštva i praga dohotka prema Eurostatu) (izvor: Europska komisija i Vijeće odvjetničkih komora Europe (CCBE) 38 )
Pri usporedbi proračuna izdvojenih za pravnu pomoć nije se vodilo računa o različitim makroekonomskim uvjetima koji postoje širom Unije. Radi bolje usporedbe, s CCBE-om je istražen uži scenarij spora u području zaštite potrošača kako bi se prikazala prihvatljivost pojedinaca za pravnu pomoć u kontekstu prihoda i životnih uvjeta u svakoj državi članici. Podaci na slici 20. odnose se na taj posebni scenarij. Zbog složenosti režima pravne pomoći u državama članicama, sve usporedbe trebalo bi vršiti pažljivo i bez poopćavanja 39 .
Većina država članica pravnu pomoć dodjeljuje na temelju dohotka podnositelja zahtjeva za pravnu pomoć 40 . Na slici 20. u nastavku uspoređeni su u postotku dohodovni pragovi za dobivanje pravne pomoći 41 s pragovima Eurostata za opasnost od siromaštva (prag Eurostata) 42 Na primjer, ako je prihvatljivost za pravnu pomoć utvrđena na 20 %, podnositelj zahtjeva s dohotkom 20 % višim od praga Eurostata može dobiti pravnu pomoć. Naprotiv, ako je prihvatljivost za pravnu pomoć utvrđena na –20 %, dohodovni je prag za pravnu pomoć 20 % niži od praga Eurostata. Time je omogućen usporedni pregled dohodovnih pragova kojima se koriste države članice za dodjelu pravne pomoći u ovom specifičnom scenariju.
U okviru sustava pravne pomoći nekih država članica osigurava se podmirenje 100 % troškova povezanih s parnicom (puna pravna pomoć) što je dopunjeno sustavom za podmirenje dijelova tih troškova (djelomična pravna pomoć). U nekim državama članicama predviđen je sustav samo pune ili samo djelomične pravne pomoći.
* Za utvrđivanje praga prihvatljivosti za dobivanje pravne pomoći većina država članica upotrebljava raspoloživi dohodak, osim DK, FR, NL i PT koji upotrebljavaju bruto dohodak. BG: pravna pomoć u stopostotnom iznosu troškova osigurava se osobama koje imaju pravo na dobivanje mjesečne socijalne naknade. DE: temelj su za iznos dohodovnog praga Prozesskostenhilfebekanntmachung 2015. i prosječni troškovi stanovanja u DE 2013. (SILC); IE: osim dohotka, podnositelj zahtjeva za pravnu pomoć mora biti u stanju pokazati da bi mu plaćanje financijskog doprinosa prouzročilo nepotrebne teškoće. LV: dohodak u rasponu od 128,06 EUR i 320 EUR, ovisno o mjestu boravišta podnositelja zahtjeva. Stopa se temelji na aritmetičkoj sredini. FI: temelj za iznos dohodovnog praga raspoloživa su sredstva pojedinca bez uzdržavanika i prosječni troškovi stanovanja u FI 2013. (SILC). UK (SC): predmet u toj vrijednosti (3 000 EUR) rješavao bi se kao spor male vrijednosti za koji nije dostupna puna pravna pomoć.
– Podnošenje zahtjeva na internetu –
Elektroničko podnošenje zahtjeva i elektronička komunikacija između sudova i odvjetnika još je jedan obrazac kojim se olakšava pristup pravosuđu i smanjuju kašnjenja i troškovi. Sustavi IKT-a na sudovima imaju sve važniju ulogu u prekograničnoj suradnji među pravosudnim tijelima i na taj se način olakšava provedba zakonodavstva EU-a.
Slika 21.: Elektroničko podnošenje tužbenih zahtjeva* (0 = dostupno na 0 % sudova; 4 = dostupno na 100 % sudova 43 ) (izvor: studija CEPEJ-a)
* PL: mogućnost pokretanja sudskog postupka elektroničkim putem postoji samo za predmete koji se odnose na naloge za plaćanje. RO: predmet se sudu može podnijeti putem elektroničke pošte. Podnesak se nakon toga tiska i dodaje u spis predmeta.
Slika 22.: Usporedba postupaka za sporove male vrijednosti na internetu (izvor: Trinaesto Izvješće o usporedbi e-uprave, studija koja se priprema za Europsku komisiju, Glavnu upravu za komunikacijske mreže, sadržaj i tehnologije) 44
Jednostavni načini za podnošenje zahtjeva male vrijednosti na nacionalnoj ili europskoj razini ključni su za unaprjeđenje pristupa pravosuđu za građane jer se njime građanima omogućuje da bolje ostvare svoja potrošačka prava. Važnost prekograničnih internetskih postupaka za sporove male vrijednosti povećava se s povećanjem prekogranične e-trgovine. Stoga je jedan od ciljeva politike Europske komisije pojednostavniti i ubrzati postupke za sporove male vrijednosti poboljšanjem komunikacije među pravosudnim tijelima i pametnom uporabom IKT-a. Konačni je cilj smanjiti administrativno opterećenje za sve skupine korisnika: sudove, dionike u pravosuđu i krajnje korisnike. Za Trinaesto izvješće o usporedbi e-uprave, koje je naručila Europska komisija, skupina istraživača provela je ocjenjivanje postupaka za sporove male vrijednosti (takozvani „tajni kupci”) 45 . Svrha je bila utvrditi je li pružanje javnih usluga internetom u skladu s potrebama korisnika 46 .
* Državama članicama dodjeljuje se 100 bodova po kategoriji samo ako je usluga bila u potpunosti dostupna na internetu putem središnjeg portala. Dodjeljuje im se 50 bodova ako su samo informacije o usluzi bile dostupne na internetu.
U usporedbi s podacima za prethodnu godinu, na grafikonu se vidi poboljšanje dostupnosti u svih sedam kategorija. U usporedbi s prošlom godinom, 19 je država članica pokazalo poboljšanja, a ni jedna nije imala lošije rezultate.
– Komunikacija između sudova i odvjetnika –
Slika 23.: Elektronička komunikacija (0 = dostupno na 0 % sudova; 4 = dostupno na 100 % sudova 47 ) (izvor: studija CEPEJ-a)
– Komuniciranje s medijima –
Mediji primaju informacije i na razumljiv način i pravovremeno o njima izvješćuju i pritom služe kao sredstvo koje pridonosi pristupačnosti pravosudnih sustava i rada sudova.
Slika 24.: Odnosi između sudova i novinara/medija* (izvor: Europska komisija 48 )
* Za svaki se stupanj (prvi, drugi i treći) mogu dodijeliti dva boda ako su obuhvaćeni građanski/trgovački i upravni predmeti. Ako je obuhvaćena samo jedna kategorija predmeta (npr. građanski/trgovački ili upravni) dodjeljuje se samo jedan bod. DE: svaka savezna država ima vlastite smjernice za suce o komuniciranju s novinarima i medijima. SE: suce se aktivno potiče da o svojim presudama obavješćuju medije. Nadalje, ustrojena je medijska skupina sastavljena od sudaca sa svih triju stupnjeva.
– Pristupanje presudama–
Pristup presudama na internetu pridonosi unaprjeđenju transparentnosti i boljem razumijevanju pravosudnog sustava te se njime pomaže građanima i poduzetnicima da prilikom pristupanja pravosuđu odluke donesu na temelju pouzdanih informacija. Mogao bi pridonijeti i većoj usklađenosti sudske prakse.
Slika 25.: Pristup presudama na internetu* (građanski, trgovački i upravni predmeti, svi stupnjevi) (izvor: Europska komisija 49 )
* Za građanske/trgovačke i upravne predmete dodijeljen je po jedan bod za svaki stupanj na kojem su presude za sve sudove bile dostupne općoj javnosti na internetu (0,5 bodova kad su presude bile dostupne samo za određene sudove). Ako u državi članici postoje samo dva stupnja, bodovi su dodijeljeni za tri stupnja tako da je odgovarajući viši stupanj predstavljao stupanj koji ne postoji. Na primjer, ako u državi članici postoje samo prvi i najviši stupanj, pri čemu najviši stupanj dobiva dva boda, i drugom su (nepostojećem) stupanju dodijeljena dva boda. Za države članice u kojima se ne razlikuju upravni i građanski/trgovački predmeti, za oba su pravna područja dodijeljeni jednaki bodovi. Za nekoliko država članica nisu sve presude dostupne na internetu. CZ: određene prvostupanjske presude u području upravnog prava dostupne su na web-mjestu Vrhovnog upravnog suda. DE: svaka savezna država i savezna razina odlučuju o tome hoće li presude njezinih odgovarajućih sudova biti dostupne na internetu. IT: prvostupanjske i drugostupanjske presude u građanskim/trgovačkim predmetima dostupne su na internetu samo zainteresiranim strankama. SE: javnost im pravo pročitati sve presude ili odluke, ako nisu povjerljive. RO: dostupnost presuda općoj javnosti uspostavljena je u prosincu 2015.
Slika 26.: Modaliteti objavljivanja presuda sudova svih stupnjeva na internetu* – građanski/trgovački i upravni predmeti (izvor: Europska komisija 50 )
* Za svaki se stupanj (prvi, drugi i treći) mogu dodijeliti dva boda ako su obuhvaćeni građanski/trgovački i upravni predmeti. Ako je obuhvaćena samo jedna kategorija predmeta (npr. građanski/trgovački ili upravni) dodjeljuje se samo jedan bod po stupnju. U nekoliko država članica (IE, MT i EE) suci odlučuju o anonimizaciji presuda. IE: postupci u području obiteljskog prava, skrbi o djetetu i određeni drugi postupci za koje je tako propisano statutom, presude su anonimizirane. MT: anonimizirani su svi postupci u području obiteljskog prava. DE: u većini saveznih država na internetu se objavljuju odabrane presude, presude se označavaju ključnim riječima, sustav ECLI postoji u Saveznom ustavnom sudu, Saveznom upravnom sudu i Saveznom radnom sudu. IT: prvostupanjskim i drugostupanjskim presudama u građanskim/trgovačkim predmetima na internetu mogu pristupiti samo zainteresirane stranke. RO: dostupnost presuda općoj javnosti uspostavljena je u prosincu 2015., a postupno se unatrag učitavaju odluke do 2007.
– Pristup alternativnim načinima rješavanja sporova –
Pristup pravosuđu nije ograničen samo na sudove, već se primjenjuje i na druge izvansudske načine rješavanja sporova. Sve države članice koje su dostavile podatke uspostavile su alternativne načine rješavanja sporova. Promicanje i poticanje njihove dobrovoljne upotrebe radi boljeg informiranja i podizanja svijesti pridonosi poboljšanju pristupa pravosuđu. Slikom 27. obuhvaćeni su svi načini rješavanja sporova osim parničenja na sudovima. Posredovanje, mirenje i arbitraža najčešći su oblici alternativnih načina rješavanja sporova.
Slika 27.: Promicanje i poticanje upotrebe alternativnih načina rješavanja sporova* (izvor: Europska komisija 51 )
*Ukupni pokazatelji temelje se na sljedećim pokazateljima: 1. web-mjesta s informacijama o ADR-u; 2. promidžbene kampanje u medijima; 3. brošure za opću javnost; 4. sudovi pružaju posebna informativna predavanja o ADR-u na zahtjev; 5. koordinator za ADR/mirenje na sudovima; 6. objavljivanje ocjena upotrebe ADR-a; 7. objavljivanje statističkih podataka o upotrebi ADR-a; 8. troškovi (djelomično ili u cijelosti) nastali ADR-om podmiruju se iz pravne pomoći; 9. potpun ili djelomičan povrat plaćenih sudskih pristojbi, uključujući biljege, u slučaju uspješnog ADR-a; 10. u postupku ADR-a nisu obvezni odvjetnici; 11. sudac može djelovati kao izmiritelj; 12. ostali. Za svaki od tih 12 pokazatelja dodijeljen je jedan bod. Za svako područje prava može se dodijeliti najviše 12 bodova. U nekoliko država članica (ES, FR i LT) postupak mirenja prije sudskog postupka obvezan je u radnim sporovima. Osim toga, nakon što započne sudski postupak, sudsko mirenje obvezno je u ES. IE: promicanje i poticanje odnosi se samo na postupke u području obiteljskog prava. IT: sudac može djelovati kao izmiritelj u postupku i, ako je tako, mirenje može biti izvršeno. LV: U radnim se sporovima sudske pristojbe ne naplaćuju.
3.2.2. Sredstva
Odgovarajuća sredstva potrebna su za dobro funkcioniranje pravosudnog sustava te kako bi se osigurali odgovarajući uvjeti na sudovima i kvalificirano osoblje. Bez dovoljno osoblja s potrebnim kvalifikacijama i vještinama te pristupom kontinuiranoj izobrazbi kvaliteta postupaka i odluka dovodi se u pitanje.
– Financijska sredstva–
Na slikama u nastavku prikazan je proračun koji je stvarno potrošen na sudove, prvo po stanovniku (slika 28.), a potom kao udio u bruto domaćem proizvodu (slika 29.) 52 .
Slika 28.: Ukupni rashodi opće države za sudove*
(u EUR po stanovniku) (izvor: Eurostat)
* Podaci su za ES, LT, LU, NL i SK privremeni.
Slika 29.: Rashodi opće države za sudove* (kao postotak bruto domaćeg proizvoda) (izvor: Eurostat)
* Podaci su za ES, LT, LU, NL i SK privremeni.
– Ljudski resursi –
Ljudski resursi važan su faktor pravosudnog sustava. Rodnom ravnotežom sudaca osiguravaju se dodatno znanje, vještine i iskustvo te se odražava stvarno stanje društva.
Slika 30.: Broj sudaca* (na 100 000 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a)
* Na temelju metodologije CEPEJ-a ova kategorija uključuje suce koji rade u punom radnom vremenu. Ne uključuje Rechtspfleger / sudske službenike koji postoje u nekim državama članicama. EL: Ukupan broj sudaca uključuje različite kategorije tijekom prethodno prikazanih godina, čime se djelomično može objasniti razlika.
Slika 31.: Udio sutkinja na prvostupanjskim, drugostupanjskim i vrhovnim sudovima (izvor: Europska komisija (vrhovni sudovi) 53 i studija CEPEJ-a (prvostupanjski i drugostupanjski sudovi))
Sedam država članica navodi rodno uravnoteženu 54 stopu sudaca za oba stupnja, dok 14 država članica navodi stopu sutkinja koja premašuje rodnu ravnotežu za barem jedan od dvaju stupnja. Međutim, na razini vrhovnih sudova 19 država članica navodi stope sutkinja ispod, a u nekim slučajevima i znatno ispod, 40 %.
Slika 32.: Razlike u udjelu sutkinja na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima od 2010. do 2014. te na vrhovnim sudovima od 2010. do 2015.* (razlika u postotnim bodovima) (izvor: Europska komisija (vrhovni sudovi) 55 i studija CEPEJ-a (prvostupanjski i drugostupanjski sudovi))
* LU: udio sutkinja na vrhovnim sudovima smanjio se sa 100 % 2010. na 50 % 2015.
Slika 33.: Broj odvjetnika* (na 100 000 stanovnika) (izvor: studija CEPEJ-a)
*Odvjetnik je osoba koja je kvalificirana i ovlaštena u skladu s nacionalnim zakonodavstvom podnositi žalbe i postupati u ime svojih stranaka, baviti se odvjetničkim zanimanjem, izlaziti pred sud ili savjetovati i zastupati svoje stranke u pravnim pitanjima (Preporuka (2000)21 Odbora ministara Vijeća Europe o slobodi obavljanja odvjetničkog zanimanja).
– Izobrazba –
Promicanje izobrazbe, kao dio politika ljudskih resursa, nužan je alat za održavanje i poboljšanje kvalitete pravosudnog sustava. Pravosudna izobrazba, koja uključuje pravosudne vještine, važna je i za doprinos kvaliteti sudskih odluka i pravosudnih usluga pruženih građanima. Podaci navedeni u nastavku obuhvaćaju pravosudnu izobrazbu u širokom rasponu područja, uključujući komunikaciju sa strankama i novinarima.
Slika 34.: Obvezna izobrazba sudaca* (izvor: studija CEPEJ-a 56 )
* Sljedeće države članice ne nude izobrazbu u određenim kategorijama: MT (početna izobrazba); DK (specijalizirane funkcije); EL, IE, MT, ES (upravljačke funkcije); BG, EE, MT (upotreba računalnih sustava). U svim drugim slučajevima izobrazba može biti pružena, ali je izborna.
Slika 35.: Suci koji sudjeluju u aktivnostima trajne izobrazbe o pravu EU-a ili pravu druge države članice* (kao postotak ukupnog broja sudaca) (izvor: Europska komisija, Europska pravosudna izobrazba 2015. 57 )
* U nekoliko slučajeva koje su prijavile države članice omjer sudionika u odnosu na postojeće pravnike prelazi 100 % što znači da su sudionici sudjelovali u više od jedne aktivnosti izobrazbe o pravu EU-a.
Slika 36.: Postotak aktivnosti trajne pravosudne izobrazbe o različitim vrstama pravosudnih vještina* (izvor: Europska komisija 58 )
* U tablici je prikazana raspodjela aktivnosti trajne pravosudne izobrazbe (tj. one provedene nakon početnog razdoblja izobrazbe potrebne da se postane sucem) u svakom od četiri utvrđena područja kao postotak ukupne vrijednosti. Aktivnosti pravne izobrazbe nisu uzete u obzir. Tijela nadležna za pravosudnu izobrazbu u DK, LU, UK (NI) nisu provodila posebne aktivnost izobrazbe o odabranim vještinama.
Slika 37.: Dostupnost izobrazbe za suce o komunikaciji sa strankama i novinarima* (izvor: Europska komisija 59 )
3.2.3. Alati za ocjenu
Za unaprjeđenje kvalitete pravosudnih sustava potrebni su alati za ocjenu njihova funkcioniranja. Praćenje i ocjenjivanje rada sudova pomaže u poboljšanju rezultata sudova otkrivanjem nedostataka i potreba te čineći pravosudni sustav spremnijim za trenutačne i buduće izazove. Odgovarajućim alatima IKT-a može se omogućiti upravljanje predmetima u stvarnom vremenu, vođenje standardiziranih statistika sudova, upravljanje zaostatkom neriješenih predmeta i automatizirani sustavi ranog upozoravanja. Ankete su neophodne i za ocjenu rada pravosudnih sustava iz perspektive pravnih stručnjaka i korisnika sudova. Osim samog provođenja anketa, u Pregledu stanja u području pravosuđa za 2016. podrobnije su se razmotrile teme i daljnje praćenje anketa provedenih među korisnicima sudova i pravnim stručnjacima.
Slika 38.: Dostupnost praćenja i ocjenjivanja rada sudova* (izvor: studija CEPEJ-a 60 )
* Cilj je sustava praćenja ocijeniti svakodnevne aktivnosti sudova, posebno prikupljanjem podataka i statističkom analizom. Sustav ocjenjivanja odnosi se na uspješnost sustava sudova, primjenom pokazatelja i ciljeva. Godine 2014. sve su države članice navele da imaju sustav koji im omogućuje praćenje broja novih predmeta i broja donesenih odluka, što ove kategorije čini nebitnima. Slično tome, detaljan rad sastavljen 2015. zamjenjuje samo upućivanje na standarde kvalitete kao kategoriju procjene. Time je omogućeno spajanje preostalih kategorija u jednu sliku za praćenje i ocjenjivanje. Podaci o „ostalim elementima” uključuju, primjerice, žalbene postupke (EE, ES, LV), rasprave (SE) ili broj predmeta riješenih u određenim vremenskim okvirima (DK).
Slika 39.: IKT korišten za upravljanje predmetima i vođenje statistika aktivnosti suda*
(ponderirani pokazatelj: min. = 0, maks. = 4
61
) (izvor: studija CEPEJ-a)
* IE: Elektroničko podnošenje predmeta obvezno je za slučajeve insolventnosti fizičkih osoba, izuzev stečaja, a izborno za sve sporove male vrijednosti.
Slika 40.: Teme anketa provedenih među korisnicima sudova ili pravnim stručnjacima* (izvor: Europska komisija 62 )
* Neke države članice koje nisu provele ankete 2014. provele su ih 2015. (IT) ili ih planiraju provesti 2016. (IE).
Slika 41.: Praćenje anketa provedenih među korisnicima sudova ili pravnim stručnjacima* (izvor: Europska komisija 63 )
Podaci se odnose na 2014. Stopa upotrebe opreme, koja se kreće od 100 % (uređaj se u potpunosti upotrebljava) do 0 % (uređaj ne postoji), ukazuje na funkcionalno postojanje uređaja obuhvaćenog dijagramom na sudovima prema sljedećoj ljestvici: (100 % = 4 boda ako se primjenjuje u svim predmetima / 1,33 boda po pojedinom predmetu; 50 % – 99 % = 3 boda ako se primjenjuje u svim predmetima / 1 bod po pojedinom predmetu; 10 % – 49 % = 2 boda ako se primjenjuje u svim predmetima / 0,66 boda po pojedinom predmetu; 1 % – 9 % = 1 bod ako se primjenjuje u svim predmetima / 0,33 boda po pojedinom predmetu. Predmet se odnosi na vrstu parnice (građanska/trgovačka, kaznena, upravna ili druga).
Tajni se kupci osposobljavaju i pripremaju za praćenje, proživljavanje i procjenu postupaka (javne službe) nastupajući kao mogući korisnici.
U tu je svrhu, svaki istraživač postupao kao običan građanin i njegov je „put” bio vremenski određen, odnosno svaki je tajni kupac imao jedan dan za ocjenjivanje jednog stvarnog događaja.. To znači da je odgovor za određenu značajku bio negativan ako je u tom vremenu nije bilo moguće pronaći.
Podaci se odnose na 2014. Stopa upotrebe opreme, koja se kreće od 100 % (uređaj se u potpunosti upotrebljava) do 0 % (uređaj ne postoji), ukazuje na funkcionalno postojanje uređaja obuhvaćenog dijagramom na sudovima prema sljedećoj ljestvici: (100 % = 4 boda ako se primjenjuje u svim predmetima / 1,33 boda po pojedinom predmetu; 50 % – 99 % = 3 boda ako se primjenjuje u svim predmetima / 1 bod po pojedinom predmetu; 10 % – 49 % = 2 boda ako se primjenjuje u svim predmetima / 0,66 boda po pojedinom predmetu; 1 % – 9 % = 1 bod ako je primjenjivo na sve predmete / 0,33 boda po pojedinom predmetu. Predmet se odnosi na vrstu parnice (građanska/trgovačka, kaznena, upravna ili druga).
Stopa od 40 % do 60 % svakog spola smatra se rodno uravnoteženom. Europska komisija, Strateško djelovanje za ravnopravnost spolova 2016. – 2019., SWD(2015) 278 završna verzija, 3. prosinca 2015., dostupno na: http://ec.europa.eu/justice/gender-equality/document/files/strategic_engagement_hr.pdf
EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 11.4.2016.
COM(2016) 199 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA
Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2016.
3.2.4. Standardi kvalitete
Standardima se može poboljšati kvaliteta pravosudnih sustava 1 . Komisija je sa skupinom osoba za kontakt 2015. počela raditi na standardima koji se odnose na funkcioniranje pravosudnih sustava. U standarde kvalitete uključen je širok raspon tema o uspostavljanju pravosudnih sustava i njihovu radu. Nekoliko dionika može imati ulogu u uspostavljanju takvih standarda 2 . Na slici 42. prikazan je općeniti pregled postojećih standarda. Iz njega je vidljivo da su u velikom broju država članica utvrđeni standardi kojima su obuhvaćeni mnogi aspekti njihovih pravosudnih sustava. Prikupljene informacije otkrivaju i da su standardi uglavnom utvrđeni zakonom. Međutim, pitanja koja su izravno povezana s operativnim funkcioniranjem sudova uglavnom se utvrđuju na razini suda, uključujući putem utvrđenih sudskih praksi. To se pogotovo odnosi na upravljanje zaostatkom neriješenih predmeta, praćenje predmeta, količinu novih predmeta na sudovima, usluge koje se pružaju korisnicima sudova, objekte sudova i informacije koje se pružaju strankama.
Slika 42.: Utvrđeni standardi za aspekte u vezi s pravosudnim sustavom* (izvor: Europska komisija 3 )
* Imajte na umu da neki odgovori o standardima u vezi s upravnim predmetima možda nisu dani zbog nepostojanja posebne kategorije „upravni predmeti” (npr. IE). PL i UK nisu dostavili informacije o standardima. U naznačenim područjima standarde uglavnom određuju sudovi, uključujući putem utvrđenih sudskih praksi. U svim drugim područjima standardi su uglavnom utvrđeni zakonom.
Na slici 43. u nastavku daje se pregled šest specifičnih aspekata: vrijeme obrade (vremenska ograničenja 4 i vremenski okviri 5 ), upravljanje zaostatkom neriješenih predmeta, aktivno praćenje predmeta, pružanje informacija strankama, presude i dodjela ljudskih resursa. Pokazuje da se sadržaj standarda može znatno razlikovati, iako se u većini država članica čini da su područja koja su obuhvaćena standardima jednaka.
Primjerice, u ograničenom broju država članica standardima za upravljanje zaostatkom neriješenih predmeta predviđen je maksimalni rok za rješavanje predmeta u postupku ili mjere za rješavanje zaostataka neriješenih predmeta 6 . Standardi za pružanje informacija strankama kreću se od informiranja stranaka o njihovom predmetu u prostoru suda do toga da stranke mogu pristupiti informacijama na internetu ili da im se informacije automatski pružaju 7 . Praćenje predmeta i sustavi ranog upozoravanja rijetko su automatizirani, iako je u većini država članica tehnički moguće održavati informacije u stvarnom vremenu putem sustava za upravljanje predmetima. Standardizirani elektronički predlošci dostupni sucima u nizu država članica mogu se kretati od jednostavnih formalnih modela do naprednijih materijala u cilju olakšavanja izrade nacrta odluka.
Naposljetku, čini se da su određeni standardi utvrđeni i provedeni na razini cijele države, dok se drugi primjenjuju samo na određenim sudovima ili područjima, ili na određene vrste predmeta ili pravosudnih područja 8 .
Slika 43.: Posebni standardi određenih aspekata u vezi s pravosudnim sustavom* (izvor: Europska komisija 9 )
* CY i IE nisu prijavili standarde u odabranim područjima. PL i UK nisu dostavili informacije o standardima. DE: Decentralizirane strukture znače da se standardi mogu razlikovati između saveznih država te između sudova. Svjetliji stupac odgovara ukupnom broju država članica koje su utvrdile druge standarde u odabranim područjima. Standardi o vremenu obrade predmeta uključuju građanske, trgovačke i upravne predmete.
|
3.2.5. Sažetak o kvaliteti pravosudnih sustava Jednostavan pristup, odgovarajuća sredstva, učinkoviti alati procjene i odgovarajući standardi ključni su čimbenici koji pridonose kvaliteti pravosudnih sustava. U Pregledu stanja za 2016. potvrđeno je da se situacija znatno razlikuje diljem EU-a, no i da se mnoge države članice posebno trude u tim područjima. Dostupnost U Pregledu stanja proučena je dostupnost pravosudnih sustava u cijelom pravosudnom lancu te pokazuje sljedeće: Informacije o pravosudnom sustavu na internetu dostupne su u svim državama članicama. Međutim, informacije o tome kako započeti sudski postupak te o sastavu troškova postupaka još uvijek nisu dostupne u nekim državama članicama (slika 18.). Određene su države članice razvile napredna i korisnicima prilagođena rješenja u tom pogledu, npr. pružanjem interaktivnog alata na internetu kojim se tražiteljima pravne pomoći omogućuje da izračunaju koliko je vjerojatno da ispunjuju uvjete za dobivanje pravne pomoći. Pravna pomoć bitna je kako bi se jamčio jednak pristup pravosuđu. U usporedbi s 2010. čini se da je više država članica povećalo proračune za pravnu pomoć nego što ih je smanjilo (slika 19.). Uspoređujući financijsku prihvatljivost pravne pomoći u posebnom scenariju potrošačkog spora, u većini je država članica prag dohotka za dobivanje pravne pomoći kojom se pokriva barem dio troškova iznad praga siromaštva prema Eurostatu (slika 20.). Neke države članice imaju sustave u okviru kojih se zahtijeva godišnje preispitivanje i moguća prilagodba praga za pravnu pomoć. Elektroničko podnošenje tužbenih zahtjeva nije uvedeno u svim državama članicama (slika 21.). Međutim, kvaliteta postupaka sporova male vrijednosti na internetu, npr. dobivanje informacija o obradi predmeta ili mogućnosti žalbe na odluke suda, poboljšala se od 2013. (slika 22.). To je znak da su države članice uložile napore u cilju zadovoljavanja potreba građana i poduzetnika koji se koriste pravosudnim sustavom. Elektronička komunikacija između sudova i stranaka u nekim državama članicama još uvijek nije moguća (slika 23.). Nedostatak alata IKT-a otežava i poskupljuje sudske postupke, za sudove i za stranke. Primjerice, u jednoj se državi članici uštedjelo više od 4,2 milijuna EUR 2015. (više od 2 % proračuna suda) reformom kojom se sudovima omogućilo da strankama i odvjetnicima dokumente dostavljaju elektroničkim putem. Dostupnost sudskih presuda na internetu za građanske, trgovačke i upravne predmete mogla bi se poboljšati (slika 25.). Nakon objave podataka o ovom pitanju u Pregledu stanja za 2015. određene su države članice započele provoditi mjere za povećanje dostupnosti presuda na internetu, uključujući prvostupanjske. Dobrovoljna upotreba načina za alternativno rješavanje sporova (npr. mirenje, posredovanje) promiče se i potiče u svim državama članicama. Učestalija je u građanskim i trgovačkim sporovima nego u radnim i potrošačkim sporovima (slika 27.). Ta pozitivna promjena pokazuje da postoje načini za poticanje dobrovoljne upotrebe načina za alternativno rješavanje sporova, a da to ne utječe na temeljno pravo na pravni lijek pred sudom. Za očekivati je da će se u budućnosti povećati upotreba načina za alternativno rješavanje sporova između potrošača i trgovaca, provedbom Direktive o alternativnom rješavanju sporova potrošača i Uredbe o online rješavanju sporova 10 2016. Sredstva Za visokokvalitetno pravosuđe potrebna je odgovarajuća razina financijskih sredstava i ljudskih resursa, odgovarajuća izobrazba i rodna ravnoteža sudaca. Na temelju Pregleda stanja može se zaključiti sljedeće: U pogledu financijskih sredstava podaci ukazuju na to da su rashodi za pravosudni sustav stabilni u većini država članica (slika 28.). Pri određivanju financijskih sredstava za pravosuđe svega nekoliko država članica uzima u obzir aktualne podatke o broju novih ili riješenih predmeta za ocjenjivanje nastalih troškova (slika 51.). Razina rodne ravnoteže među sucima prvostupanjskih i/ili drugostupanjskih sudova općenito je dobra. U većini država članica zastupljenost svakog spola iznosi između 40 i 60 %. Napredak je i dalje spor na vrhovnim sudovima u nekim državama članicama, iako većina država članica ide u smjeru veće rodne ravnoteže (slika 32.). U pogledu izobrazbe sudaca, iako države članice prepoznaju važnost trajne i obvezne početne izobrazbe (slika 34.), potrebno je uložiti napore kako bi se poboljšao opseg izobrazbe koja se nudi, pogotovo u pogledu pravosudnih vještina. Stalna izobrazba o pravosudnim vještinama (vještinama sudaca), IT vještinama, upravljanju sudom i pravosudnoj etici ne postoji u svim državama članicama, a u onim državama članicama u kojima postoji često ne obuhvaća sve te vještine (slika 36.). Nadalje, određene države članice ne osiguravaju izobrazbu o komunikaciji sa strankama i novinarima (slika 37.), a taj je aspekt od ključne važnosti za krajnje korisnike te za poticanje povjerenja u pravosudni sustav. Alati za procjenu Alati za praćenje i ocjenjivanje koji se upotrebljavaju za procjenu funkcioniranja pravosudnih sustava dostupni su u većini država članica (slika 38.). Međutim, postupci praćenja u vezi sa zaostatkom neriješenih predmeta ili sustavima ranog upozoravanja rijetko su automatizirani (slika 43.). Osim toga, ne pružaju svi sustavi prikupljanja podataka dovoljno informacija o funkcioniranju sustava, pogotovo za sudove drugog i višeg stupnja te za posebne kategorije predmeta, poput insolventnosti. U nekim su državama članicama nove generacije alata IKT-a dovoljno fleksibilne kako bi se zadovoljile nove potrebe ili kako bi se prikupili podaci o učinku određenih reformi. Na primjer, jedna je država članica tijekom reforme zakonodavstva za alternativno rješavanje sporova uvela posebno, redovito prikupljanje podataka na tromjesečnoj osnovi, kako bi se ocijenio njegov učinak. Sustavi IKT-a za upravljanje predmetima još uvijek moraju biti poboljšani u mnogim državama članicama kako bi se osiguralo da mogu služiti za različite potrebe te da su dosljedno provedeni u cijelom pravosudnom sustavu (slika 39.). U određenim državama članicama još uvijek nije moguće osigurati prikupljanje podataka u svim pravosudnim područjima u cijeloj državi. U nekim državama članicama nije omogućeno praćenje napretka predmeta u stvarnom vremenu ili upravljanje zaostatkom neriješenih predmeta, uključujući otkrivanje naročito starih predmeta, putem alata IKT-a. S druge strane, određene države članice imaju sustave ranog upozoravanja kako bi se otkrile neispravnosti ili kako bi se poštovali standardi za obradu predmeta, kojima se olakšava pravovremeni pronalazak rješenja. Redovito provođenje anketa važno je za bolje razumijevanje stavova korisnika i stručnjaka o pravosudnom sustavu. Međutim, provođenje anketa još nije uobičajena praksa u svim državama članicama (slika 40.). Nadalje, pri provođenju anketa samo neke države članice provode i sustavno praćenje, npr. za određivanje potreba sudaca i sudskog osoblja za izobrazbom ili za poboljšanje funkcioniranja određenih sudova (slika 41.). Na primjer, u jednoj se državi članici ankete upotrebljavaju za ocjenjivanje četverogodišnjeg programa rada pravosuđa te ih se unosi u program za sljedeće četiri godine. Standardi Upotreba standarda važna je za povećanje kvalitete pravosudnih sustava. U Pregledu stanja za 2016. naveden je prvi općeniti pregled standarda kojima se u državama članicama uređuje funkcioniranje pravosudnih sustava, na temelju kojeg se mogu donijeti sljedeći zaključci. Većina država članica ima standarde kojima su obuhvaćeni slični aspekti njihovih pravosudnih sustava. Na primjer, većina država članica ima standarde o tome kako bi se pravosudni postupci trebali provoditi, kako bi se stranke trebale informirati ili kako bi se presude trebale izrađivati (slika 42.). Međutim, još uvijek postoje znatne razlike u pogledu sadržaja tih standarda i razine kvalitete koja se njima utvrđuje (slika 43.). Osim toga, provedba je standarda raznolika. Neke su utvrđene na razini cijele države, dok se druge primjenjuju samo na određene sudove ili područja, ili na određene vrste predmeta ili pravosudnih područja. U pogledu upravljanja predmetima i zaostatkom neriješenih predmeta manje od pola država članica ima standarde o mjerama za smanjenje postojećeg broja zaostalih predmeta, a još ih je manje definiralo maksimalnu starost koju bi predmeti u postupku trebali imati. Nekoliko država članica ima standarde o vremenskim okvirima postupaka i sustave ranog upozoravanja, poput automatskog obavješćivanja o predmetima koji su stari, žurni ili kojima je potrebno posvetiti posebnu pozornost iz nekog drugog razloga. Standardi o informiranju stranaka o njihovim predmetima postoje u većini država članica. Međutim, samo se u nekim državama članicama stranke automatski informiraju ili mogu tim informacijama pristupiti na internetu. Primjerice, u nekim državama članicama stranke dobivaju automatske obavijesti u okviru sustava elektroničkog podnošenja ili SMS porukom dobivaju podsjetnik o datumu ročišta. Standardi o razradi presuda postoje u nekim državama članicama, pogotovo za one koje se sastoje od posebnih zahtjeva u pogledu strukture. U mnogim državama članicama sucima su na raspolaganju i standardizirani elektronički predlošci. Kreću se od jednostavnih modela do naprednijih materijala, a usmjereni su na olakšavanje izrade nacrta odluka. U manjem su broju država članica opći zahtjevi o jasnoći i sažetosti omogućeni u postupovnim zakonima, a neke su razvile posebnu politiku jasnog izražavanja za pisanu i usmenu sudsku komunikaciju. Standardi o dodjeli ljudskih resursa u većini su država članica povezani s opterećenjem. Međutim, iako u nekim državama prilagodbe nisu česte, druge imaju fleksibilnije sustave dodjela kojima im se omogućuje da se na godišnjoj osnovi prilagođavaju promjenama ili da uzimaju u obzir očekivane potrebe. |
3.3. Neovisnost
Neovisnost sudstva zahtjev je koji proizlazi iz prava na djelotvoran pravni lijek koje je sadržano u Povelji EU-a o temeljnim pravima (članak 47.) 11 . Važna je i za privlačno ulagačko okruženje jer se njome osiguravaju pravičnost, predvidljivost, sigurnost i stabilnost pravnog sustava u kojem poduzeća posluju.
Uz informacije o percepciji neovisnosti sudstva, u Pregledu stanja prikazan je način organizacije pravosudnih sustava u cilju zaštite neovisnosti sudstva u određenim situacijama u kojima ona može biti ugrožena. U suradnji s Europskim pravosudnim mrežama, a posebno s Europskom mrežom sudbenih vijeća (ENCJ), u Pregledu stanja za 2016. prikazani su ažurni podaci o strukturnoj neovisnosti. 12
U Pregledu stanja prvi su put prikazani rezultati anketa Eurobarometra o percepciji neovisnosti sudstva prema mišljenju građana i poduzeća.
3.3.1. Percepcija neovisnosti sudstva
Slika 44.: Percepcija neovisnosti sudova i sudaca u javnosti (izvor: Eurobarometar 13 )
Slika 45.: Glavni razlozi zbog kojih javnost smatra da nedostaje neovisnosti (udio svih ispitanika – viša vrijednost ukazuje na veći utjecaj) (izvor: Eurobarometar 14 )
Na ovoj su slici prikazani glavni razlozi zbog kojih javnost smatra da sudovima i sucima nedostaje neovisnosti. Ispitanici pripadnici javnosti koji su ocijenili neovisnost pravosudnog sustava kao „lošu” ili „vrlo lošu” mogli su birati između tri razloga kojima objašnjavaju svoju ocjenu. Redoslijed država članica jednak je kao na slici 44.
Među ispitanicima pripadnicima javnosti koji su neovisnost pravosudnog sustava ocijenili „vrlo dobrom” ili „dobrom” gotovo je tri četvrtine njih (39 % svih ispitanika) kao razlog za svoju ocjenu navelo jamstva neovisnosti osigurana statusom i položajem sudaca 15 .
Slika 46.: Percepcija neovisnosti sudova i sudaca među trgovačkim društvima (izvor: Eurobarometar 16 )
Slika 47.: Glavni razlozi zbog kojih društva smatraju da nedostaje neovisnosti (udio svih ispitanika – viša vrijednost ukazuje na veći utjecaj) (izvor: Eurobarometar 17 )
Na ovoj su slici prikazani glavni razlozi zbog kojih javnost smatra da sudovima i sucima nedostaje neovisnosti. Ispitana društva koja su ocijenila neovisnost pravosudnog sustava kao „lošu” ili „vrlo lošu” mogla su birati između tri razloga kojima objašnjavaju svoju ocjenu. Redoslijed država članica jednak je kao na slici 46.
Među društvima koja su neovisnost pravosudnog sustava ocijenila „vrlo dobrom” ili „dobrom” tri četvrtine njih (36% svih ispitanih društava) kao razlog za svoju ocjenu navelo je jamstva neovisnosti osigurana statusom i položajem sudaca 18 .
Slika 48.: Svjetski gospodarski forum (WEF): percepcija poduzeća o neovisnosti sudstva* (percepcija – viša vrijednost znači bolja percepcija) (izvor: Svjetski gospodarski forum 19 )
* Broj u zagradama odnosi se na najnoviji položaj države među 140 država svijeta koje sudjeluju.
3.3.2. Strukturna neovisnost
Za osiguranje strukturne neovisnosti potrebne su pravne zaštitne mjere. Većina država članica ima sudbeno vijeće čiji je zadatak štititi neovisnost sudstva. Na slikama 49. i 50. prikazana je proširena i ažurirana usporedba sastava (u skladu s postupkom imenovanja) i glavnih ovlasti postojećih sudbenih vijeća u EU-u. Taj bi usporedni pregled mogao biti koristan državama članicama koje donose reforme kako bi se osiguralo da sudbena vijeća rade učinkovito kao neovisne nacionalne institucije čija je krajnja odgovornost podržati sudstvo u neovisnom obavljanju dužnosti, uzimajući u obzir tradicije i posebnosti pravosudnih sustava.
U Pregledu stanja ispitan je i način organizacije pravosudnih sustava u cilju zaštite neovisnosti sudstva u određenim situacijama u kojima ona može biti ugrožena. Četiri pokazatelja prikazuju zaštitne mjere u takvim situacijama: zaštitne mjere u pogledu premještaja sudaca bez njihove suglasnosti (slika 52.), razrješenja sudaca (slika 53.), dodjele novih predmeta na sudu (slika 54.) te povlačenja i izuzeća sudaca (slika 55.). Za takve su situacije u Preporuci Vijeća Europe o sucima: neovisnost, učinkovitost i odgovornosti iz 2010. („Preporuka”) utvrđeni standardi za očuvanje neovisnosti sudstva. 20 Podaci su ažurirani u slučajevima kada su se pravni okvir ili praksa u državama članicama promijenili od objave Pregleda stanja za 2015. Njima se daje pregled pravnih zaštitnih mjera u određenim vrstama situacija. Međutim, njima se ne daju procjena ili kvantitativni podaci o učinkovitosti zaštitnih mjera, a većim brojem zaštitnih mjera ne jamči se nužno učinkovitost pravosudnog sustava 21 . Važno je napomenuti i da je provedba politika i praksi za promicanje integriteta i suzbijanje korupcije u pravosuđu isto tako ključna kako bi se mogla jamčiti neovisnost sudstva.
Slika 49.: Sastav sudbenih vijeća prema postupku imenovanja* 22
Na ovoj je slici prikazan sastav sudbenih vijeća, 23 članova ENCJ-a, prema postupku imenovanja, ovisno o tome jesu li članovi suci / državni odvjetnici koje su odabrali ili imenovali/predložili njihovi kolege, članovi koje su imenovala tijela izvršne ili zakonodavne vlasti, ili članovi koje su imenovala druga tijela ili nadležna tijela. Najmanje bi pola članova vijeća trebali biti suci koje su odabrali kolege sa svih razina sudstva vodeći računa o pluralizmu u pravosuđu. 24
*BE: pravosudni su članovi suci ili državni odvjetnici; BG: kategorija „državni odvjetnici” uključuje jednog izabranog istražnog suca; DK: sve članove formalno imenuje ministar pravosuđa; kategorija „osoba koju su imenovala druga tijela / nadležna tijela” uključuje dva predstavnika sa sudova (koje imenuje sindikat administrativnog osoblja i sindikat policije); ES: članove Vijeća koji dolaze iz sudstva imenuje Parlament – Vijeće priopćuje Parlamentu popis kandidata koje su podržali udruga sudaca ili 25 sudaca; FR: Vijeće ima dva sastava – jedan koji je nadležan za redovne suce i jedan nadležan za državne odvjetnike; Vijeće uključuje jednog člana Conseil d'Etat kojeg je izabrala opća skupština Conseil d'Etat; IT-CSM: Consiglio Superiore della Magistratura (zadužen za građanske i kaznene sudove); kategorija „suci” uključuje dva istražna suca (suci i/ili državni odvjetnici) s Vrhovnog suda; IT-CPGA: Consiglio di presidenza della giustizia amministrativa (zadužen za upravne sudove); MT: vođa opozicije imenuje jednog člana laika; NL: članovi se obično imenuju Kraljevskom odlukom na prijedlog ministra sigurnosti i pravosuđa; RO: izabrane suce potvrđuje Senat; SI: članove bira Narodna skupština na prijedlog Predsjednika Republike.
Slika 50.: Ovlasti sudbenih vijeća* 25
Na slici su prikazane neke od ključnih ovlasti sudbenih vijeća, članova ENCJ-a, kao što su ovlasti imenovanja sudaca i ovlasti koje utječu na njihove karijere. Proširena je kako bi uključivala ovlasti za ocjenjivanje sudaca i određene upravljačke ovlasti, poput ovlasti za odlučivanje o broju sudskog osoblja, dodjelu proračuna određenim sudovima i određivanje upotrebe IKT-a na sudovima.
* Slika prikazuje samo određene ovlasti i nije sveobuhvatna. Sudbena vijeća imaju i druge ovlasti koje ovdje nisu spomenute. IT: stupci prikazuju ovlasti za oba vijeća – CSM: vijeće za građanske i kaznene sudove i CPGA: vijeće za upravne sudove; samo CPGA ima ovlasti nad IKT-om na sudovima te je savjetodavno tijelo; LV: druga samoupravna pravosudna tijela imaju određene ovlasti, npr. ovlasti nad stegom i etikom. U nekim državama izvršna vlast ima obvezu, u skladu sa zakonom ili praksom, postupiti u skladu s prijedlogom sudbenog vijeća o imenovanju ili razrješenju suca (npr. ES).
Slika 51.: Kriteriji za određivanje financijskih sredstava za sudstvo* 26
Na slici je prikazano koja vlast (sudbena, zakonodavna ili izvršna) utvrđuje kriterije za dodjelu financijskih sredstava za sudstvo. Prikazani su i sljedeći kriteriji po državi: dodjele se temelje na povijesnim/ostvarenim troškovima, što je najčešći kriterij ili, rjeđe, na broju novih/riješenih predmeta, očekivanih troškova ili potreba/zahtjeva sudova.
* EL i CY: informacije iz Pregleda stanja za 2015.; DK: u obzir je uzet broj novih i riješenih predmeta na prvostupanjskim sudovima; DE: samo za proračun Vrhovnog suda – u pogledu prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova; pravosudni sustavi razlikuju se između saveznih država; EE: u obzir je uzet broj novih i riješenih predmeta prvostupanjskih i drugostupanjskih sudova; FR: u obzir je uzet broj novih i riješenih predmeta sudova svih stupnjeva; IT: Ministarstvo pravosuđa određuje kriterije za građanske i kaznene sudove, dok sudbeno vijeće (CPGA) određuje kriterije za upravne sudove; HU: zakonom je propisano da će se plaće sudaca utvrđivati zakonom o državnom proračunu na način da iznos neće biti niži nego što je bio prethodne godine; NL: uzima se u obzir broj riješenih predmeta na temelju ocjene troškova za sudove.
Slika 52.: Zaštitne mjere u vezi s premještajem sudaca bez njihove suglasnosti* 27 (zabrana premještaja sudaca)
Na slici je prikazano je li dozvoljen premještaj sudaca bez njihove suglasnosti te, ako je, koje tijelo donosi odluku, koji su razlozi takvog premještaja te je li se moguće žaliti na takvu odluku. Brojevi pokazuju koliko je sudaca bilo premješteno bez njihove suglasnosti 2014. iz ustrojstvenih, stegovnih ili drugih razloga te koliko njih se žalilo (ako broj nije naveden znači da podaci nisu dostupni). 28
*BE: premještaj iz ustrojstvenih razloga samo unutar suda; CZ: sudac se može premjestiti samo na sud istog, višeg ili nižeg stupnja (unutar iste nadležnosti); DE: premještaj na najviše tri mjeseca i samo u slučaju zastupanja; FR: ministar pravosuđa može premjestiti suca iz ustrojstvenih razloga u rijetkim slučajevima kao što je zatvaranje suda ili iz pravnih razloga kao što su imenovanja na određeno vrijeme (na mjesto predsjednika suda ili na specijalizirane funkcije); IT: CSM (vijeće građanskih i kaznenih sudova) premjestio je šestero sudaca od kojih su se trojica žalila na premještaj; dva su se suca koja je premjestio CPGA (vijeće upravnih sudova) žalila na premještaj; CPGA može premjestiti suca samo iz stegovnih razloga; LT: privremeni premještaj u slučaju hitne potrebe za osiguranjem odgovarajućeg funkcioniranja suda; RO: samo privremeni premještaj, do godine dana, iz stegovnih razloga; FI: premještaj u slučaju reorganizacije funkcija javne uprave.
Slika 53.: Razrješenja sudaca na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima* 29
Ova slika prikazuje tijela s ovlastima za predlaganje i donošenje odluka o razrješenju sudaca na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima. 30 U gornjem dijelu svakog stupca navedeno je koje tijelo donosi konačnu odluku 31 , a u donjem dijelu prikazano je, ako je primjenjivo, koje tijelo predlaže razrješenje ili s kime se potrebno savjetovati prije donošenja odluke. Brojevi pokazuju koliko je sudaca (sa sudova svih stupnjeva) razriješeno 2014. od strane predmetnog tijela i koliko njih se žalilo na razrješenje (ako broj nije naveden znači da podaci nisu dostupni).
* IT: CSM (vijeće građanskih i kaznenih sudova) razriješio je troje sudaca, koji su se žalili; CPGA (vijeće upravnih sudova) nije razriješio ni jednog suca; PT: ni jedan sudac nije razriješen, no žalila su se tri suca koji su bili obvezno umirovljeni; SE: žalba se odnosila na odluku okružnog suda koji je preispitivao odluku Nacionalnog odbora za stegovne prekršaje iz 2011. UK (EN+WL): ni jedan sudac koji radi puno radno vrijeme nije razriješen, već samo suci koji rade na pola radnog vremena (uz naknadu), i to jedan sudac tribunala, pet sudaca i deset članova tribunala (članovi laici). u nekim državama izvršna vlast ima obvezu, u skladu sa zakonom ili praksom, postupiti u skladu s prijedlogom sudbenog vijeća o imenovanju ili razrješenju suca (npr. ES, LT).
Slika 54.: Dodjela predmeta na sudu 32
Na slici su prikazane razine na kojima se utvrđuju kriteriji za dodjelu predmeta unutar suda, kako se predmeti dodjeljuju te koje tijelo nadzire dodjelu. 33 Bitan je i način na koji se sustavi poput nasumične dodjele predmeta provode u praksi 34 .
Slika 55.: Povlačenje i izuzeće suca 35
Na slici je prikazano podliježu li suci sankcijama ako ne poštuju obvezu izuzeća iz predmeta, ako im je ugrožena neovisnost ili ako postoji razumna percepcija o njihovoj pristranosti. Na slici je također prikazano koje je tijelo 36 odgovorno za donošenje odluke o zahtjevu za izuzeće koji je podnijela stranka koja namjerava osporiti suca. 37
3.3.3. Rad pravosudnih mreža u pogledu neovisnosti sudstva
U Pregledu stanja naveden je usporedni pregled određenih pravnih zaštitnih mjera usmjerenih na zaštitu neovisnosti sudstva, ali nije navedena ocjena njihove učinkovitosti. U ranijim Pregledima stanja, Komisija je poticala pravosudne mreže da prodube svoju ocjenu učinkovitosti tih pravnih zaštitnih mjera i navela da će razmisliti o načinu prikaza tih nalaza u budućim Pregledima stanja.
Prvi je korak k tome bila studija 38 koju je ENCJ proveo 2015. o neovisnosti i odgovornosti sudstva u kojoj su ispitane pravne zaštitne mjere kako su formalno utvrđene u zakonodavstvu. U studiji je proučena situacija u državama članicama čija su sudbena vijeća članovi ENCJ-a. Uz anketu o percepciji sudaca o neovisnosti, studija sadržava i pokazatelje koji se odnose na neovisnost sudstva, kao što su organizacijska neovisnost, financiranje sudstva, upravljanje sudom, donošenje odluka o ljudskim resursima u pogledu sudaca, zabrana premještaja, postupak podnošenja prigovora, redovito izvješćivanje, odnosi s novinarima, pravosudna etika, povlačenje i izuzeće. Neki se od tih pokazatelja odnose na situacije koje su prikazane na prethodnim slikama, na primjer u pogledu zabrane premještaja sudaca te povlačenja i izuzeća sudaca.
Slika 56.: Primjeri zaštitnih mjera koje preispituje ENCJ 39
Slika u nastavku odnosi se na povlačenje i izuzeće te zabranu premještaja sudaca. Ona pruža uvid u formalne uvjete kako su propisani zakonom za rješavanje tih situacija, ali se ne mjeri njihova učinkovitost u praksi niti se ocjenjuje njihova primjena. Točnije, na toj su slici prikazani uvjeti za dobrovoljno povlačenje, kršenje obveze povlačenja, zahtjev za izuzeće, odlučivanje o nadležnosti te je li se moguće žaliti na odluku o zahtjevu za izuzeće. Na slici su prikazani i uvjeti koji se odnose na mogućnost premještanja suca (privremeno ili stalno; iz razloga koji nisu stegovni) na drugu sudsku dužnost, sud ili lokaciju bez njegova pristanka.
Slika 57.: Anketa ENCJ-a o percepciji sudaca o neovisnosti (percepcija – viša vrijednost znači bolja percepcija) 40
|
3.3.4. Sažetak o neovisnosti sudstva Neovisnost sudstva temeljni je element učinkovitog pravosudnog sustava. Ključan je za poštovanje vladavine prava, pravičnost sudskih postupaka te za povjerenje građana i poduzeća u pravni sustav. U Pregledu stanja prikazani su trendovi percepcije neovisnosti sudstva, kao i informacije o pravnim zaštitnim mjerama za neovisnost te o sudbenim vijećima (tijelima zaduženima za zaštitu neovisnosti sudstva). Nadovezujući se na anketu među trgovačkim društvima koju je proveo Svjetski gospodarski forum (WEF), u Pregledu stanja za 2016. proširuje se preispitivanje percepcije neovisnosti novim anketama za javnost i društva koje provodi Eurobarometar: iz usporedbe svih anketa općenito su vidljivi slični rezultati, posebno među državama članicama s najnižom i najvišom percepcijom neovisnosti sudstva, anketa WEF-a predstavljena je četvrti put, a iz nje je vidljivo da se percepcija poduzeća u pogledu neovisnosti poboljšala ili je ostala stabilna u većini država članica u usporedbi s prethodnom godinom, a zamjetna poboljšanja ostvarena su u nekoliko država članica s niskim razinama percepcije neovisnosti (slika 48.), kao posebno važne razloge zbog kojih se smatra da nedostaje neovisnosti sudova i sudaca nekoliko država članica u kojima je percepcija neovisnosti vrlo niska navodi uplitanja ili pritisak vlade i političara te gospodarske ili druge posebne interese (slike 45. i 47.). U Pregledu stanja i dalje se vrši pregled pravnih zaštitnih mjera za neovisnost sudova te se prikazuje način organizacije pravosudnih sustava u cilju zaštite neovisnosti sudstva u određenim situacijama u kojima ona može biti ugrožena. U pogledu premještaja sudaca bez njihove suglasnosti i razrješenja sudaca na prvostupanjskim i drugostupanjskim sudovima, na temelju Pregleda stanja može se zaključiti da se u gotovo svim državama članicama suci koji su premješteni ili razriješeni mogu žaliti ili zatražiti sudsko preispitivanje odluke. Na slikama je prikazano da je mali broj sudaca razriješen ili premješten bez njihove suglasnosti te da je većina premještaja bila iz stegovnih razloga (slike 52. i 53.). U velikoj se većini država članica novi predmeti sucima dodjeljuju nasumično ili na temelju unaprijed utvrđenog redoslijeda, čime se smanjuje diskrecija, pod uvjetom da se sustave provodi pravilno i da je ta dodjela podložna praćenju (slika 54.). Osim u nekoliko država članica, suci koji se ne izuzmu iz predmeta u kojem im je ugrožena neovisnost mogu snositi stegovne mjere (slika 55.). U Pregledu stanja predstavlja se rad Europske mreže sudbenih vijeća (ENCJ) u pogledu neovisnosti sudstva, koji predstavlja prvi korak prema ocjenjivanju učinkovitosti zaštitnih mjera u praksi (slika 56.). S obzirom na ažurirani pregled u vezi sa sastavom i ovlastima sudbenih vijeća, na temelju Pregleda stanja može se zaključiti da u većini vijeća suce (i državne odvjetnike) biraju njihovi kolege (slika 49.). Također se može zaključiti da, uz ovlasti da imenuju i razrješuju suce te da donose odluke koje utječu na njihove karijere, svega nekoliko vijeća ima upravljačke ovlasti za određivanje broja sudskog osoblja na određenim sudovima, proračuna sudova te korištenja IKT-a na sudovima (slika 50.). Sudstvo je samo u malom broju država članica uključeno u određivanje kriterija za utvrđivanje financijskih sredstava. U većoj skupini država članica te kriterije utvrđuje isključivo izvršna i/ili zakonodavna vlast (slika 51.) |
4.ZAKLJUČCI
U četvrtom izdanju Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u dana je konsolidirana slika o napretku nacionalnih pravosudnih sustava u pogledu njihove učinkovitosti, kvalitete i neovisnosti. Čak i ako se situacija znatno razlikuje, ovisno o dotičnoj državi članici i pokazatelju, na temelju Pregleda stanja za 2016. može se zaključiti da postoje neki pozitivni znakovi da je trud uložen u poboljšanje pravosudnih sustava urodio plodom. U Pregledu stanja i dalje će se pratiti razvoj te produbiti usporedni pregled. Temeljna uloga pravosudnih sustava u poštovanju vladavine prava zahtijeva predane i odlučne napore.
Primjerice, stranke mogu dobiti informacije o svojim predmetima putem informacijskih centara na sudovima ili mogu biti automatski obaviještene o relevantnim događajima putem elektroničke pošte ili SMS poruke ili putem automatiziranog postupka za korisnike sustava elektroničkog podnošenja. U DE sudovi obavješćuju relevantne stranke, uključujući bez njihova zahtjeva.
