EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 19.4.2016.

COM(2016) 180 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Digitalizacija europske industrije
Iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta

{SWD(2016) 110 final}

1Kontekst

U oporavku europskoga gospodarstva važnu ulogu trenutačno ima proizvodna industrija i njezino međudjelovanje s uslugama. Istovremeno, u tijeku je nova industrijska revolucija koja se temelji na novim generacijama digitalnih tehnologija, primjerice velikim podacima.

Razvoj digitalnih tehnologija zajedno s drugim ključnim naprednim tehnologijama mijenja način na koji oblikujemo i proizvodimo proizvode i povezane usluge te način na koji njima trgujemo i iz njih stvaramo vrijednost. Zbog napretka u tehnologijama, primjerice u području interneta stvari (IoT), tehnologije 5G, računalstva u oblaku, analitike podataka i robotike, mijenjaju se proizvodi, procesi i poslovni modeli u svim sektorima, što uz premještanje globalnih vrijednosnih lanaca u konačnici dovodi do stvaranja novih industrijskih obrazaca. Predstojeći izazov za europsku industriju jest brzo i u potpunosti iskoristiti te digitalne mogućnosti, što je ključno i za osiguravanje srednjoročne i dugoročne konkurentnosti Europe, a utječe i na opće blagostanje.

Uspostava jedinstvenog digitalnog tržišta u Europi preduvjet je za privlačenje ulaganja u digitalne inovacije i brži rast poslovnih subjekata u digitalnom gospodarstvu. U 2015. Europska komisija pokrenula je ambicioznu strategiju uspostave jedinstvenog digitalnog tržišta. Ključni čimbenik o kojem će ovisiti iskorištavanje svih prednosti jedinstvenog digitalnog tržišta jest visoki stupanj konkurentnosti digitalne industrije u Europi i integracija digitalnih inovacija u svim sektorima. Uvođenjem digitalnih tehnologija pridonijet će se rastu poduzeća i izvan granica EU-ova unutarnjeg tržišta te će se EU učiniti još privlačnijim za svjetska ulaganja. Digitalne su vještine od ključne važnosti. Otvorenost europskog tržišta trebalo bi održati i dodatno razvijati u digitalnoj sferi.

Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta, prije svega njezin stup „iskorištavanje punog potencijala rasta digitalnoga gospodarstva”, sadržava sve važne poluge za poboljšanje digitalizacije industrije mjerama u područjima kao što su podatkovno gospodarstvo, internet stvari, računalstvo u oblaku, norme, vještine i e-uprava. Ona čini dio dosljednog strateškog okvira Komisijinih inicijativa za jačanje opće konkurentnosti industrije, prije svega malih i srednjih poduzeća (MSP). To prije svega uključuje plan ulaganja za Europu, energetsku uniju, uniju tržišta kapitala, paket u području kružnoga gospodarstva i strategiju jedinstvenog tržišta. Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta temelji se na tim inicijativama i čini dosljedan okvir za ostvarivanje napretka u digitalizaciji europskoga gospodarstva.

Suočeni s izazovima povezanima s digitalizacijom, svi industrijski sektori mogu iskoristiti europske prednosti u digitalnim tehnologijama za profesionalna tržišta kao što su elektronika za automobilsko i energetsko tržište te tržište zdravstvene zaštite, telekomunikacijska oprema, poslovni softveri i napredna proizvodnja. U nekim područjima potrebno je ostvariti napredak, točnije u području ulaganja malih poduzeća u IKT, ponude digitalnih potrošačkih proizvoda i web-usluga. Sektori visoke tehnologije u Europi u relativno su naprednoj fazi kada je riječ o uvođenju digitalnih inovacija, dok veliki dio MSP-ova, poduzeća srednje tržišne kapitalizacije i netehnoloških industrija i dalje zaostaje. Velike razlike u stupnju digitalizacije postoje i među regijama.

Iako bi poduzeća morala preuzeti glavnu ulogu u prilagodbi stanju na tržištu, važno je poduzeti hitne mjere na razini EU-a kako bi se pridonijelo koordinaciji nacionalnih i regionalnih inicijativa za digitalizaciju industrije. Današnji opskrbni lanci obuhvaćaju cijelu Europu te se s digitalizacijom pojavljuju izazovi koje je moguće riješiti isključivo na razini EU-a, prije svega u vezi s normama, regulatornim mjerama i obujmom ulaganja.

Ovom se Komunikacijom uvodi skup dosljednih mjera politike kao dio paketa za modernizaciju tehnologija i javnih usluga u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta. Paket obuhvaća još tri komunikacije. U Komunikaciji se objašnjava međusobna povezanost različitih mjera. Cilj joj je i uspostaviti okvir za koordinaciju nacionalnih inicijativa i inicijativa EU-a u tom području i relevantnih mjera politike, uključujući ulaganja u digitalne inovacije i infrastrukturu, ubrzavanje razvoja normi IKT-a, ispitivanje regulatornih uvjeta i prilagodbu radne snage, uključujući i stjecanje novih vještina. Isti izazovi i mogućnosti vrijede i za utvrđivanje mjera u području e-uprave i unaprjeđenje uloge javnog sektora u poticanju potražnje za digitalnim rješenjima.

Naglasak je na mjerama koje imaju jasnu europsku dodanu vrijednost i nastavljaju se na nacionalne inicijative, dopunjuju ih te omogućuju njihovo proširenje. Komunikacija se temelji na sudjelovanju svih relevantnih dionika, točnije velikih, srednjih i malih poduzeća u svim industrijskim sektorima, sektora digitalne opskrbe, socijalnih partnera, država članica i regija.

Prate je tri dodatne komunikacije i tri radna dokumenta službi:

U komunikaciji o inicijativi Europski oblak predstavlja se plan izgradnje vrhunske podatkovne infrastrukture oblaka za znanost i inženjerstvo kojom će se znanstvenicima i inženjerima u EU-u osigurati znatan kapacitet za potrebe računalstva i obrade podataka. Time će se osigurati virtualno okruženje s otvorenim i u potpunosti integriranim uslugama u području pohrane, upravljanja, analize i ponovne uporabe istraživačkih podataka na prekograničnoj i međudisciplinskoj osnovi („europski oblak za otvorenu znanost”). Inicijativom će se potaknuti inovacijski kapacitet Europe u svim područjima te će se povećati kapacitet digitalne tehnologije, od vrhunskih računalnih sustava do komponenti s niskom potrošnjom energije. Zahvaljujući inicijativi Europa će zauzeti vodeći položaj u svijetu u području podatkovne infrastrukture i usluga, dok će europska znanost, tehnologija i industrija moći u potpunosti iskoristi sve prednosti znanosti utemeljene na podacima. Komunikaciju prate dva radna dokumenta službi o računalstvu visokih performansi i o kvantnim tehnologijama.

U komunikaciji o prioritetima normizacije IKT-a utvrđuju se ključne norme IKT-a te se predstavljaju mjere za njihov brži razvoj u cilju potpore digitalnim inovacijama u cijelom gospodarstvu. U njoj su na temelju opsežnog savjetovanja utvrđene prioritetne norme i konkretne mjere za njihovu uvođenje.

Akcijski plan za e-upravu, kojemu je svrha digitalna transformacija javnih usluga, usmjeren je na potrebe poduzeća i građana, odnosno rješenja koja su po zadanom internetska, prekogranična i interoperabilna te dizajnirana da funkcioniraju po principu „s kraja na kraj”.

U radnom dokumentu službi o internetu stvari istaknuti su izazovi i mogućnosti za internet stvari u Europi.

2Sve veći otisak digitalnih tehnologija

Europski sektor IKT-a predstavlja oko 4 % BDP-a i zapošljava više od šest milijuna osoba, što ga čini važnim dijelom gospodarstva. Dodana vrijednost tog sektora u EU-u (proizvodnja digitalnih dobara), koji uključuje sve od komponenti do softverskih proizvoda, iznosi više od 580 milijardi EUR 1 i čini gotovo 10 % dodatne vrijednosti ukupne industrijske djelatnosti.

Prema procjenama iz nedavnih studija 2 digitalizacija proizvoda i usluga industrijskom će sektoru u Europi u sljedećih pet godina donijeti više od 110 milijardi EUR prihoda godišnje. Očekuje se da će u razdoblju od deset godina daljnja digitalizacija industrije samo u Njemačkoj dovesti do povećanja produktivnosti do gotovo 8 % 3 i rast prihoda od gotovo 30 milijardi EUR godišnje 4 . Dovest će i do 6 %-tnog povećanja stope zaposlenosti. Uvođenju digitalne tehnologije već se može pripisati gotovo trećina rasta ukupne industrijske proizvodnje u Europi 5 .

Danas je više od četvrtine rasta dodane vrijednosti u automobilskom sektoru rezultat integracije digitalnih inovacija u samim vozilima te pri njihovu projektiranju i proizvodnji. Konačno, digitalne inovacije ključni su čimbenik koji omogućuje ostvarenje ciljeva povezanih s mnogim društvenim izazovima s kojima se suočavamo, od onih u području održivih zdravstvenih sustava do onih povezanih s poboljšanjem resursne i energetske učinkovitosti, obuhvaćenih politikama Komisije kao što su energetska unija i kružna ekonomija. Internet, World Wide Web i nedavan razvoj virtualne i proširene stvarnosti i dalje utječu na proizvodne i poslovne modele u svim kreativnim industrijama.

Digitalne inovacije stvaraju dodatnu vrijednost:

proizvoda: potaknuta razvojem interneta stvari, daljnja integracija IKT-a u svim vrstama proizvoda i predmeta otvara brojne mogućnosti za rast novih industrija, uključujući novoosnovana poduzeća, te transformira sve sektore gospodarstva. To uključuje razvoj tržišta kao što su tržišta povezanih automobila, nosive elektronike ili pametnih kućanskih uređaja.

procesa: daljnja automatizacija proizvodnje i potpuna integracija simulacija i analitike podataka u procese i opskrbne lance znatno povećava produktivnost i resursnu učinkovitost tijekom čitava ciklusa, od dizajna proizvoda do upravljanja životnim vijekom.

poslovnih modela: reorganizacijom lanaca vrijednosti i brisanjem granica između proizvoda i usluga. Pametni povezani proizvodi već uključuju usluge te potrošači usvajaju nove navike, primjerice u pogledu „vlasništva”, zajedničkog stvaranja i dijeljenja (tržište aplikacija). Pokazalo se da uključivanje usluga u portfelj proizvoda proizvodnih poduzeća dovodi do povećanja profitabilnosti od oko 5,3 % te stope zaposlenosti od oko 30 % 6 .

Konvergencija brojnih tehnologija pokretač je digitalne evolucije, prije svega internet stvari, veliki podaci i oblak, robotika i umjetna inteligencija te 3D tisak. Zahvaljujući njima industrija može odgovoriti na glavne zahtjeve današnjih potrošača, među kojima su personalizacija, veća razina sigurnosti i ugode te energetska i resursna učinkovitost. Primjerice, kombinacijom naprednih senzora i velikih podataka može se smanjiti potrošnja električne energije 7 i uporaba sirovina u industrijskim procesima.

Te inovacije dovode do veće međuovisnosti razvoja digitalnih tehnologija i njihove primjene u svim industrijama. Kako bi u potpunosti iskoristila prednosti digitalnih tehnologija, Europi je potreban visokoinovativan digitalni sektor i veći digitalno-inovacijski kapacitet u svim industrijama. Neophodan je i inovativan javni sektor koji bi predvodio digitalnu transformaciju u smjeru povećanja učinkovitosti i osiguravanja veće kvalitete usluga svim građanima.

3Iskorištavanje digitalnih mogućnosti: kakvo je stanje u Europi?

Nedavno je pokrenuto nekoliko nacionalnih i regionalnih inicijativa, primjerice Industrie 4.0 (Njemačka), Smart Industry (Nizozemska), Catapults (Ujedinjena Kraljevina) i Industrie du Futur (Francuska), kako bi se u industriji iskoristile mogućnosti koje se otvaraju zahvaljujući digitalnim inovacijama. Iz njih je vidljivo da se u cijeloj Europi ulažu napori u iskorištavanje novih digitalnih mogućnosti. No rješavanje izazova digitalne transformacije isključivo na nacionalnoj razini povlači za sobom rizik od daljnje rascjepkanosti jedinstvenog tržišta i nedovoljne kritične mase napora za privlačenje privatnih ulaganja.

Kada je riječ o privlačenju privatnih ulaganja u digitalne inovacije, među gospodarstvima diljem svijeta vlada oštra konkurencija. U razdoblju od 2000. do 2014. u proizvode povezane s IKT-om u EU-u je uloženo gotovo tri puta manje nego u SAD-u. Slično tomu, ukupna razina ulaganja poduzeća EU-a u istraživanje i inovacije predstavlja samo 40 % ulaganja američkih poduzeća. Iako države članice i regije imaju važnu ulogu u olakšavanju pristupa financiranju i privlačenju ulaganja, mjerama na razini EU-a mogu se osigurati opseg i pokrivenost potrebni za jamčenje učinka. Pristupom pametne specijalizacije 8 dobro je obuhvaćena dodana vrijednost unaprijeđene suradnje nacionalnih i regionalnih kreatora politika u području inovacija, a pojavile su se i međuregionalne inicijative koje funkcioniraju po principu odozdo prema gore 9 .

Stupanj digitalizacije industrije razlikuje se od sektora do sektora, osobito između područjâ visoke tehnologije i onih tradicionalnijih, ali i među državama članicama i regijama. Velike razlike postoje i između velikih poduzeća i MSP-ova 10 . Velika većina MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije znatno kasni u uvođenju digitalnih inovacija. Europskoj industriji prijeti opasnost da zaostane u izgradnji samih temelja vlastite digitalne budućnosti.

Digitalna industrija u Europi može iskoristiti brojne prednosti, prije svega veličinu tržišta EU-a koje bi s preobrazbom u jedinstveno digitalno tržište trebalo privlačiti dodatna ulaganja. Neupitna su prednost i profesionalna (npr. B2B) i sektorska tržišta, primjerice tržišta ugrađenih i poslovnih softvera, telekomunikacijske opreme, robotike, automatizacije, laserske i senzorske tehnologije, elektronike za automobilsko i energetsko tržište te za tržišta zdravstvene zaštite i sigurnosnih rješenja. No Europa mora postati znatno privlačnija za ulaganja u proizvodnju digitalnih proizvoda, od komponenti i uređaja do softvera, za potrošačka tržišta te podatkovne i web-platforme, kao i odgovarajuće aplikacije i usluge. Isto vrijedi i za osobna računala, poslužitelje i sve potrošačke softverske pakete.

Digitalne inovacije otvaraju nove mogućnosti, ali i transformiraju cijelo poslovno okruženje. Otvaraju vrata novim konkurentima u ključnim dijelovima vrijednosnog lanca (npr. podatkovne ili web-platforme). Europska poduzeća 11 sve su više zabrinuta da će takav razvoj događaja dovesti do njihove ovisnosti o manjem broju dobavljača ili vlasnika platformi te da će se stvaranje vrijednosti većim dijelom prebaciti izvan područja njihova poslovnog djelovanja.

Potrebno je ubrzati utvrđivanje zajedničkih normi i interoperabilnih rješenja. Interoperabilnost je ključna za uvođenje interneta stvari i stalan međusektorski i međuregionalni protok podataka. Postojanje normi i zajedničkih specifikacija jasan je preduvjet za, primjerice, uvođenje povezanih automobila koji su povezani ne samo s cestovnom infrastrukturom, već i s drugim vozilima i uređajima te za sprječavanje ovisnosti potrošača o određenim pružateljima usluga.

Digitalizacija industrijskih struktura podrazumijeva i nove regulatorne izazove. To uključuje pitanja povezana s podacima koji nastaju uporabom mnoštva novih pametnih proizvoda, odgovornošću autonomnijih sustava te pitanja povezana sa sigurnosti s obzirom na sve veću potrebu za interakcijom ljudi i pametnih uređaja. Potrebno je postići pravu ravnotežu između legitimnih poslovnih interesa i temeljnih prava, pri čemu je nužno osigurati zaštitu osobnih podataka i privatnosti, kako je utvrđeno u Općoj uredbi o zaštiti podataka.

Daljnji razvoj u području interneta stvari i velikih podataka otvara i važna pitanja povjerenja i sigurnosti, koja se odnose i na poduzeća i na potporu javnosti.

Gotovo 40 % radnika u EU-u 12 nema zadovoljavajuću razinu digitalnih vještina. Naglo raste potreba za novim multidisciplinarnim i digitalnim vještinama, primjerice kombinacijom vještina podatkovne analitike te poslovnih ili inženjerskih vještina. U Europi se povećava jaz između potražnje i dostupnosti radnika s digitalnim vještinama. Digitalne inovacije mogu znatno pridonijeti zapošljavanju u industriji jer omogućuju rast novih poduzeća te pridonose očuvanju i vraćanju radnih mjesta u industriji. U protekle tri godine otvoreno je više od milijun novih radnih mjesta, i to samo za stručnjake u području IKT-a. No očekuje se da će do 2020. brz rast potražnje dovesti do više od 800 000 nepopunjenih radnih mjesta. Istovremeno, napredak u području automatizacije, robotike i pametnih sustava sve više mijenja prirodu rada, ne samo kada je riječ o rutinskim zadacima, već i o složenim zadaćama na administrativnim, pravnim ili nadzornim funkcijama. Rad u digitaliziranom gospodarstvu podrazumijeva i nove vještine i sposobnosti koje uključuju veći stupanj kreativnosti, komunikacije i prilagodljivosti. Masovno stjecanje novih vještina bit će neophodno za radnu snagu na svim razinama.

Za rješavanje prethodno navedenih problema bit će potrebni zajednički napori javnog i privatnog sektora.

4Daljnji koraci

Digitalizacija pruža jedinstvenu mogućnost za privlačenje dodatnih ulaganja u brzorastuće inovativne digitalne i digitalizirane industrije u Europi. Oslanjajući se na svoje jake strane u području profesionalnih digitalnih tehnologija i snažnu prisutnost u tradicionalnim sektorima, industrija u EU-u može iskoristiti brojne mogućnosti koje nude internet stvari, veliki podaci i sustavi temeljeni na umjetnoj inteligenciji te osigurati svoj udio na novim tržištima budućih proizvoda i usluga.

Iako je prvenstveno na samim poduzećima da se prilagode digitalnoj evoluciji industrije, ciljana javna politika može imati važnu ulogu u stvaranju najpovoljnijih uvjeta za takvu prilagodbu u svim sektorima, u konkurentnom okruženju koje se temelji na pravilima tržišnog natjecanja. To je posebno važno za velik broj malih i srednjih poduzeća koja su temelj europskoga gospodarstva. Cilj javne politike trebao bi biti rastući digitalni sektor koji pokreće digitalizaciju čitave industrije, od građevinskog sektora i sektora zdravstvene zaštite do prehrambeno-poljoprivrednog i kreativnog sektora.

Stoga je cilj ove Komunikacije ojačati konkurentnost EU-a u području digitalnih tehnologija i osigurati da industrija u Europi, neovisno o sektoru, lokaciji ili veličini, može u potpunosti iskoristiti mogućnosti koje proizlaze iz digitalnih inovacija.

Zahvaljujući dinamičnom okviru za koordinaciju i razmjenu iskustva među javnim i privatnim inicijativama na nacionalnoj razini, regionalnoj razini i razini EU-a, od predloženih se mjera očekuje da će mobilizirati gotovo 50 milijardi EUR javnih i privatnih ulaganja 13 u sljedećih pet godina, istražiti zakonodavni okvir i po potrebi ga prilagoditi 14 te ojačati koordinaciju mjera usmjerenih na vještine i kvalitetna radna mjesta u digitalnom dobu.

4.1Okvir za koordinaciju inicijativa za digitalizaciju industrije

Diljem Europe posljednjih je godina pokrenuto više od 30 nacionalnih i regionalnih inicijativa za digitalizaciju industrije. Zbog sve većeg širenja vrijednosnih lanaca po čitavoj Europi, daljnja digitalizacija industrije povlači za sobom izazove koji se mogu riješiti samo zajedničkim djelovanjem na razini EU-a. Udruživanjem javnih resursa na razini EU-a može se brzo dosegnuti kritična masa potrebna za privlačenje odgovarajuće razine privatnih ulaganja. Potrebno je posvetiti pozornost normizaciji i ispitati regulatornu primjerenost propisa na razini EU-a kako bi se osigurao razvoj jedinstvenog tržišta, a znatna vrijednost proizlazi i iz razmjene najbolje prakse u područjima kao što su vještine i radna mjesta za digitalnu evoluciju.

4.2Zajednička ulaganja u jačanje kapaciteta Europe u području digitalnih inovacija

Glavni izazov kojemu je potrebno posvetiti se na regionalnoj razini, nacionalnoj razini te na razini EU-a jest poticanje privatnih ulaganja u digitalne inovacije u svim industrijskim sektorima diljem EU-a. Kao što se nedavno pokazalo s Europskim fondom za strateška ulaganja, kada je to potrebno, EU kao cjelina može mobilizirati resurse za ulaganja koje države članice ne bi mogle mobilizirati pojedinačno, s učinkom poluge na privatna ulaganja koji je daleko van dosega mnogih država članica. Pristup poticanju dodatnih ulaganja temelji se i na ponudi i potražnji te se njime mobiliziraju svi instrumenti politike, od financijske potpore do koordinacije i zakonodavstva. Osiguravanjem razvoja digitalnoinovacijskih centara diljem Europe svim industrijama u Europi omogućit će se pristup najnovijim tehnologijama u cilju poticanja vala inovacija u svim sektorima, od najnižih razina prema onim najvišima. Uspostavit će se i ojačati javno-privatna partnerstva u području inovacija te istraživanja i razvoja kako bi se na razini EU-a osigurala suradnja industrije i akademije kojom će biti obuhvaćeni dionici iz svih vrijednosnih lanaca. Njima će se osigurati jedinstveni način udruživanja resursa potrebnih za revolucionaran razvoj digitalnih tehnologija i platformi, uključujući infrastrukturu oblaka visokih performansi za znanost i inovacije te ispitne platforme velikih razmjera za brže utvrđivanje normi.

4.2.1Poticanje digitalnih inovacija u svim sektorima: digitalnoinovacijski centri diljem Europe

Europa može steći odlučujuću konkurentsku prednost na međunarodnoj razini ako u čitavoj Europi od najnižih razina prema onim najvišima uspije pokrenuti val digitalnih inovacija kojima će biti obuhvaćeni svi industrijski sektori. Zbog brzih promjena u digitalnim tehnologijama većini donositelja odluka u industriji nije lako odlučiti kada uložiti, koliko sredstava te u koje tehnologije. Da zaostaju u pogledu digitalnih inovacija smatra oko 60 % velikih industrija te više od 90 % MSP-ova 17 . Isto tako, velike razlike u digitalizaciji bilježe se među industrijskim sektorima 18 .

Upitani za mišljenje o javnoj potpori za prethodno navedene probleme, industrijski dionici naglašavaju hitnu potrebu za „objektima za eksperimentiranje s digitalnim inovacijama i njihovo ispitivanje” prije ulaganja u digitalizaciju. Regije i gradovi s većim stupnjem digitalne spremnosti uložili su u centre za digitalne kompetencije (npr. organizacije za istraživanje i tehnologiju te sveučilišni laboratoriji) koji industriji pružaju takvu potporu 19 . Budući da se s regijama sa snažnim klasterima u digitalnim industrijama 20 povezuju veoma visoke razine inovacija, ima prostora i za bolje iskorištavanje klastera s tehnološkom infrastrukturom i posrednika u inovaciji.

Mjere EU-a 21 kojima se podupiru ti centri izvrsnosti nisu dovele samo do povećanja konkurentnosti postojećih industrija, osobito MSP-ova i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije, nego i do stvaranja novih poslovnih subjekata koji djeluju u području novih digitaliziranih proizvoda i usluga. To vrijedi i za mreže centara za ubrzani razvoj novoosnovanih poduzeća kao što su inicijative StartUp Europe i FIWARE. Komisija namjerava u idućih pet godina tim mjerama namijeniti 500 milijuna EUR iz proračuna programa Obzor 2020.

Učinak je još veći kad se potpora centrima izvrsnosti kombinira s mjerama za olakšanje pristupa financiranju i mjerama za informiranje i posredovanje. Rezultat je pravi „ digitalnoinovacijski centar” koji potiče veze „mnogi prema mnogima” („many-to-many”) između centara izvrsnosti, korisnika i dobavljača u industriji, tehnoloških stručnjaka i ulagača, a olakšava i pristup tržištima na razini EU-a. Umrežavanjem takvih digitalnoinovacijskih centara diljem Europe stvorila bi se tzv. jedinstvena točka (one-stop shop) za najnovije digitalne tehnologije dostupne svakom poslovnom subjektu. U tom kontekstu mogla bi se poticati i sinergija između digitalnih i drugih ključnih naprednih tehnologija.

Gotovo 90 % regija kao prioritet je postavilo IKT (dvije trećine država članica) i/ili naprednu proizvodnju (polovina država članica) ili u svojim prioritetima pametne specijalizacije namjerava iskoristiti IKT za potporu svojim prioritetima. U tim se regijama europski strukturni i investicijski fondovi i Europski fond za strateška ulaganja (EFSU), a posebno njegova komponenta za MSP-ove, mogu koristiti za potporu digitalnoinovacijskim centrima. Za stvaranje novih ili jačanje postojećih centara izvrsnosti koji bi nudili usluge digitalnoinovacijskih centara u cijelom EU-u i poticali njihovo iskorištavanje u industriji, npr. s pomoću kupona za digitalne inovacije i vještine, potreban je znatan nacionalni i regionalni doprinos, u obliku ulaganja od pet milijardi eura tijekom pet godina.

Tematska platforma pametne specijalizacije za modernizaciju industrije i ulaganja, koju podupiru povezana europska strateška partnerstva klastera, omogućit će, među ostalim, međuregionalni pristup centrima izvrsnosti i digitalnim klasterima.

4.2.2Partnerstva za vodeću ulogu u vrijednosnim lancima i platformama digitalnih tehnologija

Udruživanjem javnih i privatnih sredstava u Europi može se riješiti i pitanje potrebe za velikim ulaganjima u računalstvo visokih performansi i podatkovnu infrastrukturu za znanost i inženjerstvo. Prateća Komunikacija o inicijativi Europski oblak pokazuje kako takav zajednički napor u partnerstvu s državama članicama i industrijom može dati poticaj inovacijskom kapacitetu Europe u raznim znanstvenim disciplinama i industrijskim sektorima. Pokazuje i koliko takvo ulaganje može pridonijeti jačanju opskrbnog lanca za strateško računalstvo visokih performansi u Europi, od komponenti s niskom potrošnjom energije do računalne arhitekture, tehnologije u oblaku i analitike podataka.

Potrebno je uložiti veće napore u olakšavanje koordinacije velikih, ali fragmentiranih aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija u drugim važnim područjima digitalne tehnologije. To se može postići jačanjem koordinacijske uloge javno-privatnih partnerstava uspostavljenih u okviru programa Obzor 2020 kako bi ona postala stvarne strukture za okupljanje i ekosustavi digitalnih industrijskih inovacija. Javno-privatna partnerstva mogu biti glavni instrumenti provedbe digitalnih industrijskih strategija na razini EU-a, osigurati tješnje veze između istraživanja, razvoja i inovacija te mjera u području normizacije te poticati upotrebu svih raspoloživih financijskih instrumenata, kao što je započeti rad na Akcijskom planu u području tehnologije 5G kojim se poziva na usklađeno ulaganje u sveprisutne 5G mreže kako bi se zadovoljile potrebe industrije u pogledu povezivosti.

Postojeća javno-privatna partnerstva pokrivaju cijeli digitalni vrijednosni lanac, od komponenti do aplikacija. To su javno-privatna partnerstva u području nano-elektroničkih komponenti i softvera (ECSEL), fotonike, robotike, 5G komunikacija, računalstva visokih performansi, kibernetičke sigurnosti (planirano) i velikih podataka 23 .

Primjer zajedničke tehnološke inicijative ESCEL 24 pokazuje da su takva usklađivanja regionalnih, nacionalnih i strategija na razini EU-a izvediva te da mogu privući znatna privatna ulaganja i imati presudan utjecaj na konkurentnost. Njima se pruža jedinstvena potpora velikim zajedničkim inicijativama kao što su pilot-linije za proizvodnju ili velike referentne implementacije kojima se premošćuje tzv. inovacijska „dolina smrti” 25 i istraživačke ideje pretvaraju u proizvode i usluge koji se mogu ponuditi na tržištu.

U tom je kontekstu posebno bitno iskorištavanje važnog projekta od zajedničkog europskog interesa (IPCEI), u skladu s TFEU-om, za poticanje velikih ulaganja u proizvodne kapacitete u visoko inovativnim područjima s velikim učinkom prelijevanja na cijelo gospodarstvo. Industrija i države članice pripremaju takav IPCEI kako bi se povećali europski kapaciteti za proizvodnju komponenti s niskom potrošnjom energije za internet stvari. Riječ je o ulaganjima od ukupno 6 milijardi EUR, od čega je milijardu EUR iz javnog sektora. O sličnim se inicijativama razmišlja i za područja računalstva visokih performansi i velikih podataka te povezanih i automatiziranih vozila.

Radi potpore strateškim programima istraživanja i inovacija industrija i EU već su predvidjeli ukupna ulaganja u javno-privatna partnerstva u digitalnom sektoru od više od 20 milijardi EUR u idućih pet godina. 26 S obzirom na nacionalnu razinu javne potpore istraživanju i razvoju u području IKT-a, ukupna ulaganja mogu dosegnuti 35 milijardi EUR u sljedećih 5 godina ako države članice tim strategijama svake godine dodijele najmanje 3 milijarde EUR, uključujući mogućnost financiranja iz EFSU-a i ESIF-a. Takve razine ciljanih ulaganja znatno će unaprijediti europske inovacijske kapacitete i učiniti industriju jedinstvenom i konkurentnom na globalnoj razini.

Komisija namjerava pokrenuti niz inicijativa za potporu uspostavi digitalnih industrijskih platformi budućnosti. Platforme u ovom kontekstu treba shvatiti kao višestruke točke pristupa tržištu koje vrijednost stvaraju omogućivanjem interakcije među različitim skupinama gospodarskih subjekata. Među ostalim, izgradnja platformi zahtijeva stvaranje referentne arhitekture i njezino postupno uvođenje, ispitivanje i potvrđivanje u ekosustavima koji se razvijaju i dovode do sveobuhvatnog stvaranja vrijednosti 27 .

Cilj jedne skupine inicijativa jest kombinacijom digitalnih tehnologija, posebno interneta stvari, velikih podataka i računalstva u oblaku, autonomnih sustava, umjetne inteligencije i 3D ispisa, stvoriti integrirane platforme za rješavanje međusektorskih pitanja. One uključuju:

Vodstvo u internetu stvari: Komisija će ulagati 28 u velike pilot-programe i „vodeće” 29 inicijative usmjerene prvenstveno na potražnju u područjima kao što su pametni gradovi, pametno životno okruženje, automobili bez vozača, nosiva elektronika, mobilno zdravstvo i poljoprivredno-prehrambeni proizvodi. Ulaganja će biti usmjerena prije svega na otvorene međusektorske platforme te će tvrtke i programerske zajednice brže ostvarivati inovacije, na temelju postojećih platformi otvorenih usluga kao što je FIWARE 30 . U pratećem radnom dokumentu službi o internetu stvari navode se, među ostalim, problemi i mogućnosti interneta stvari povezani s normizacijom i regulativom te uloga saveza za inovacije u području interneta stvari (AIOTI).

Podatkovne platforme: kao dio strategije podatkovnoga gospodarstva industrija i Komisija ulažu više od 2,7 milijardi EUR u aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija u okviru javno-privatnih partnerstava za velike podatke 31 . Cilj je poduprijeti razvoj inovativnih poduzeća u Europi čija se djelatnost temelji na podacima i iskorištavanje potencijala vrijednosti podataka u različitim sektorima. To uključuje razvoj konkurentnih platformi otvorenih podataka i dostupnost vrhunske podatkovne infrastrukture u Europi. Među ključnim su aspektima rješenja za kibernetičku sigurnost kako bi se vratilo povjerenje u podatkovno gospodarstvo, a poduzećima omogućilo sigurno korištenje podacima. Takve platforme podupirat će uvođenje poslovnih modela temeljenih na podacima u europskoj industriji, posebno među MSP-ovima.

Druga skupina planiranih inicijativa u području uspostave platformi odnosi se na uključivanje konvergentnih digitalnih inovacija u sektorske platforme i potpuna rješenja, primjerice sljedeće:

Povezana pametna tvornica: Ulaganja u javno-privatna partnerstva u području tvornica budućnosti (FoF), održive resursno i energetski učinkovite prerađivačke industrije (SPIRE) i bioindustrije (BBI) omogućuju industriji da iskoristi nove mogućnosti koje u proizvodnji proizlaze iz konvergencije računalstva visokih performansi, velikih podataka, robotike, interneta stvari i računalstva u oblaku. Kako bi poboljšala proizvode i usluge, brojna poduzeća (posebice MSP) mogu pristupiti simulacijskim alatima i objektima za testiranje. U okviru javno-privatnog partnerstva za fotoniku podupire se i laserska proizvodnja.

Povezana i automatizirana vožnja: Kako bi na razini EU-a olakšala i ubrzala uvođenje te tehnologije, Komisija je pokrenula aktivnosti koje uključuju rad na platformi za kooperativne inteligentne prometne sustave, a u 2016. predstavit će i glavni plan. Temeljit će se na velikom pilot-projektu s infrastrukturom za ispitivanje i eksperimentiranje dostupnom u svim državama članicama, a poticat će interoperabilnost i kontinuitet usluga diljem EU-a. Uz potporu industrijskih foruma kao što je skupina na visokoj razini GEAR2030, Komisija će poticati i suradnju između telekomunikacijskog i automobilskog sektora kako bi se u Europi ubrzalo uvođenje tehnologije povezane i automatizirane vožnje, među ostalim i u okviru velikih zajedničkih prekograničnih inženjerskih projekata.

Druga sektorska javno-privatna partnerstva, primjerice Zajednička tehnološka inicijativa za inovativne lijekove (IMI) i njezin stup za upravljanje znanjem te program „Veliki podaci za bolje rezultate” 32 , bave se važnim aspektima digitalizacije. Mjere u području digitalne industrije Komisija će uskladiti i sa širim okvirom djelovanja usmjerenim na poboljšanje konkurentnosti na jedinstvenom digitalnom tržištu, uključujući sektorska javno-privatna partnerstva, primjerice energetski učinkovite zgrade i inicijativu za zelena vozila.

4.2.3Normizacija: određivanje prioriteta i intenziviranje rada na referentnoj arhitekturi i eksperimentiranju

Osim što je ključno za jedinstveno digitalno tržište, učinkovita normizacija digitalnih tehnologija neophodna je i za digitalizaciju europske industrije. Norme u području IKT-a omogućuju neometano prekogranično povezivanje uređaja i usluga u raznim tehnologijama. U budućnosti će milijarde povezanih uređaja, uključujući aparate, industrijsku opremu i senzore, ovisiti o takvoj neometanoj komunikaciji, neovisno o proizvođaču, tehničkim pojedinostima ili državi podrijetla. IKT ubrzano ulazi u sve sektore gospodarstva. Ipak, u mnogim industrijskim sektorima tradicionalni ciklus razvoja, testiranja i normizacije više nije prikladan za složene i konvergentne tehnologije koje se brzo razvijaju. Nadalje, konvencionalne pristupe ugrožavaju i brojna „ad hoc” međunarodna tijela za normizaciju. 

Prateća Komunikacija o prioritetima normizacije IKT-a za jedinstveno digitalno tržište sadržava niz mjera kojima je cilj racionalizirati normizaciju tehnologije IKT-a u okviru dvaju povezanih stupova: prvo, strateškim usmjeravanjem na ključne sastavnice tehnologije, i drugo, snažnim mehanizmom provedbe. Taj je pristup u skladu s predviđenom opsežnijom zajedničkom inicijativom o normizaciji, najavljenom u strategiji jedinstvenog tržišta.

Kako bi se osigurala strateška usmjerenost na normizaciju, Komunikacijom se utvrđuje pet prioritetnih područja za djelovanje u području normizacije: tehnologija 5G, računalstvo u oblaku, internet stvari, podatkovne tehnologije i kibernetička sigurnost. Usmjerivanje pozornosti na ta područja i njihova integracija u industrijske vrijednosne lance otkriva naš strateški interes u ostvarivanju jedinstvenog digitalnog tržišta i pridonosi koncentraciji resursa, učinkovitom okupljanju istraživača, inovatora i stručnjaka za utvrđivanje normi, te razvoju referentne arhitekture i ispitivanju infrastrukture 33 . Pojednostavnjeni međusektorski pristup normizaciji u tim područjima pridonijet će i napretku u e-zdravlju, pametnim energetskim sustavima, inteligentnim sustavima prometa i povezanih vozila, naprednoj proizvodnji, pametnim domovima i gradovima.

Tu stratešku usmjerenost omogućuje i snažan mehanizam provedbe koji se temelji na redovitom praćenju koje provodi Komisija, održivom političkom dijalogu Komisije i svih dionika, pojačanoj suradnji s organizacijama za normizaciju i snažnom međunarodnom angažmanu. Osim toga, kad je riječ o pristupu patentima bitnima za normu, normizacija IKT-a mora se oslanjati na uravnoteženu politiku prava intelektualnog vlasništva te poštene, razumne i nediskriminirajuće uvjete licenciranja (FRAND). Cilj mjera politike iz prateće komunikacije o prioritetnim normama IKT-a za jedinstveno digitalno tržište jest osigurati pravedan povrat ulaganja radi poticanja istraživanja, razvoja i inovacija na svjetskoj razini te ostvarenje održiva procesa normizacije, uz istovremeno osiguravanje široke dostupnosti tehnologija na otvorenom i konkurentnom tržištu.

4.3Osiguravanje odgovarajućeg regulatornog okvira

Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta uključuje ključne aktivnosti za digitalne inovacije u industriji, od zaštite podataka i sigurnosti do dostupnosti vrhunske infrastrukture umrežavanja i oblaka.

No za brz razvoj i širu upotrebu digitalnih tehnologija možda će trebati dodatno modernizirati postojeći regulatorni okvir. Objašnjenje i eventualna prilagodba zakonodavnog okvira važni su za uspostavu potrebnog povjerenja i pravne sigurnosti za industriju u Europi te će mjere u tom području biti dio Komisijina programa bolje regulative REFIT 34 . U okviru platforme REFIT obratit će se pozornost na prepreke inovacijama i inovativne regulatorne pristupe njihovu uklanjanju ili smanjenju, kako je utvrđeno u Strategiji jedinstvenog tržišta 35 , ili dogovorima o inovacijama 36 .

Zapravo, digitalne tehnologije razvijaju se tako brzo da je potrebno stalno praćenje zakonodavnog okvira kako bi se osiguralo da ide ukorak s tehnološkim razvojem. Pojedine države članice počele su prilagođivati nacionalno zakonodavstvo kako bi omogućile ispitivanje i eksperimentiranje. Primjerice, u Španjolskoj je osiguran poseban zračni prostor za ispitivanje bespilotnih letjelica i osposobljavanje za njihovu upotrebu (ATLAS), dok talijanski grad RoboTown omogućuje ispitivanje uslužnih robota u stvarnom okruženju. Treba istražiti i potrebu za djelovanjem na europskoj razini.

Kada je riječ o osobnim podacima i privatnosti, Općom uredbom o zaštiti podataka već je predviđen okvir za jačanje povjerenja u digitalne usluge: građani, tijela javne uprave i poduzeća imat će koristi od jasnih pravila o zaštiti podataka koja su prikladna za digitalno doba i pružaju snažnu zaštitu te istovremeno stvaraju mogućnosti i potiču inovacije na jedinstvenom digitalnom tržištu. „Zaštita podataka kao standardna ugrađena postavka” postaje ključno načelo za poticanje poduzeća na inovacije i razvoj novih ideja, metoda i tehnologija za sigurnost i zaštitu osobnih podataka. Posebno, tehnikama kao što su anonimizirani ili pseudonimizirani podaci poticat će se uporaba analitike „velikih podataka”.

Dionici su izrazili potrebu da se razmotri regulatorni okvir za digitalne inovacije kako bi se dodatno razjasnilo sljedeće:

vlasništvo i uporaba podataka nastalih u industrijskom kontekstu glavna su područja zabrinutosti. Zaštita osobnih podataka uređena je Općom uredbom o zaštiti podataka i Direktivom o privatnosti i elektroničkim komunikacijama. Već predviđenom inicijativom o „slobodnom protoku podataka” na jedinstvenom digitalnom tržištu preispitat će se pitanja vlasništva, interoperabilnosti, iskorištavanja i pristupa podacima, uključujući industrijske podatke;

autonomni sustavi kao što su automobili bez vozača ili bespilotne letjelice 37 dovode u pitanje postojeće propise o sigurnosti i odgovornosti jer se njima pretpostavlja postojanje pravne osobe koja je u konačnici odgovorna. Pravne posljedice uvođenja interneta stvari ne obuhvaćaju samo pitanje odgovornosti, kako je prepoznato u strategiji o jedinstvenom digitalnom tržištu, te je i to potrebno uzeti u obzir;

U pravnome okviru EU-a nisu do kraja riješena moguća sigurnosna pitanja koja proistječu iz aplikacija i druge neugrađene programske opreme (koja nije sadržana u materijalnome mediju).

4.4Ljudski kapital koji raspolaže vještinama potrebnima za digitalnu transformaciju

Digitalna transformacija strukturno mijenja tržište rada i prirodu rada. Postoji strah da te promjene mogu utjecati na uvjete zapošljavanja i na visinu i raspodjelu dohotka. Rješavanje tih problema zahtijeva sveobuhvatni dijalog o društvenim aspektima digitalizacije u kojem će sudjelovati svi dionici uključeni u sve aspekte rada, obrazovanja i osposobljavanja. Europski socijalni partneri ističu da digitalizacija nije samo tehnološko pitanje, nego da ima i širi socijalni i ekonomski utjecaj te utjecaj na tržište rada. To je i pitanje gospodarskog razvoja i socijalne kohezije. Svjesna njihove temeljne uloge, Komisija je pozvala socijalne partnere da jedinstveno digitalno tržište uključe u socijalni dijalog na europskoj razini, na što su oni pozitivno odgovorili.

Rad u industriji na svim razinama, od radnika do inženjera i administrativnog osoblja, sve će više podrazumijevati proizvodnju, održavanje i nadzor inteligentnih strojeva koji pomažu u obavljanju zadaća. To zahtijeva različite vještine.

Uz digitalne vještine i kompetencije raste i potražnja za drugim komplementarnim vještinama kao što su one poduzetničke, upravljačke i inženjerske. Buduća radna mjesta zahtijevat će odgovarajući omjer osnovnih, socijalnih i stručnih vještina, posebno digitalnih i poslovnih, koje obrazovni sustav i sustav osposobljavanja još nisu u stanju osigurati. Industrija mora odigrati aktivnu ulogu u utvrđivanju ključnih vještina i kompetencija te osposobljavanju za njihovo sjecanje. 38 .

Iako je očito riječ o pitanju koje se odnosi na cijelu Europu, nadležnost je uglavnom u rukama država članica i regija pa specifična pitanja treba utvrditi i rješavati na nacionalnoj i regionalnoj razini. Nadalje, prekvalifikaciju postojeće radne snage treba provesti u poduzećima i zato je nužna snažna uključenost poduzeća i socijalnih partnera.

Komisija je 2013. uspostavila Veliku koaliciju za digitalna radna mjesta 39 , europsku višedioničku inicijativu podizanja razine digitalnih kompetencija, a u okviru koje dionici preuzimaju obveze u pogledu osposobljavanja u području IKT-a, naukovanja, zapošljavanja, mjera koje olakšavaju mobilnost i/ili aktivnosti podizanja svijesti kojima se mlade potiče na studij i karijeru u području IKT-a. Inicijativa je bila uspješna i primljeno je više od 60 ponuda od više od 100 dionika, uglavnom iz sektora IKT-a, za osposobljavanje stotina tisuća ljudi u području novih digitalnih vještina. Dovela je i do stvaranja 13 nacionalnih i lokalnih koalicija, a planira se da ih bude i više. Na uspjehu tih koalicija temeljit će se i budući program novih vještina , a sadržavat će i konkretne mjere za podizanje razine digitalnih kompetencija u Europi. 

Uskom povezanošću digitalnoinovacijskih centara i pružatelja usluga obrazovanja i osposobljavanja na svim razinama poslovnim bi se subjektima omogućilo iskorištavanje lokalnih inovacija te vještina i kompetencija diplomanata u kontekstu lokalnog zapošljavanja, kao i lokalna dostupnost vrhunskih ponuda za osposobljavanje i prekvalifikacije.

Budućim programom novih vještina za Europu osigurat će se sveobuhvatan okvir zapošljivosti u kojem će biti navedene potrebne digitalne i dopunske vještine.

5Zaključak

Prije manje od godinu dana Strategijom jedinstvenog digitalnog tržišta predložene su mjere za preobrazbu europskoga gospodarstva i društva. Ovom Komunikacijom iznose se mjere jačanja industrijskog i inovacijskog aspekta strategije DSM-a. Njome se države članice, regije i industrija pozivaju na velika ulaganja, a industrija se poziva i na udruživanje snaga u svim vrijednosnim lancima i sektorima. Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da podrže ovu Komunikaciju i prateće komunikacije radi što bržeg ostvarenja jedinstvenog digitalnog tržišta te da se aktivno uključe u njegovu provedbi u bliskoj suradnji sa svim relevantnim dionicima.

(1)

Nadalje, oko 17 % ukupnih izdataka poduzeća za istraživanje i razvoj nastaje u sektoru IKT-a, projekt PREDICT is.jrc.ec.europa.eu/pages/ISG/PREDICT.html

(2)

 PwC, Opportunities and Challenges of the industrial internet (2015.) i Boston Consulting Group: The future of productivity and growth in manufacturing industries (2015.).

(3)

Boston Consulting Group (2015), op.cit.

(4)

 Približno 1 % BDP-a Njemačke.

(5)

Procjene iz studija u okviru instrumenta LIFE + (2016.).

(6)

Crozet, M. and Milet, E., Should everybody be in services? radni dokument, CEPII 2015. 

(7)

Npr., senzori ugrađeni u strojeve signaliziraju neuobičajeno ponašanje, čime se smanjuje potrošnja energije i štede milijarde eura.

(8)

Deset posto prioriteta strategije pametne specijalizacije odnosi se na IKT, Mapping Innovation Priorities and Specialisation Patterns in Europe, JRC-IPTS 2015, s3platform.jrc.ec.europa.eu/-/mapping-innovation-priorities-and-specialisation-patterns-in-europe  

(9)

 npr. inicijativa Vanguard za novi rast kojom se potiče komplementarnost regija (s3vanguardinitiative.eu)

(10)

Indeks digitalnoga gospodarstva i društva (DESI), ec.europa.eu/digital-single-market/en/desi  

(11)

Izvješća o stanju industrije

(12)

EUROSTAT, Digitalne vještine radne snage, 2015.

(13)

Na temelju planiranih aktivnosti u okviru Obzora 2020, programa COSME i nacionalnih javnih i privatnih doprinosa u iznosu do oko 35 milijardi EUR, do 5 milijardi EUR za regionalna ulaganja u inovacijska središta i 10 milijardi EUR zajedničkih ulaganja u prve proizvodne kapacitete.

(14)

Na moguće zakonodavne prijedloge primjenjivat će se Komisijini zahtjevi povezani s boljom regulativom, u skladu sa smjernicama Komisije za bolju regulativu, SWD(2015) 111

(15)

Primjerice, okrugli stolovi o digitalizaciji industrije, Forum o strateškoj politici te Odbor država članica za digitalnu transformaciju.

(16)

Uključujući javno-privatna partnerstva.

(17)

Studija Rolanda Bergera o digitalnoj spremnosti industrije

(18)

PwC, studija The 2015 industry digitisation index for Europe (Industrijski indeks digitalizacije za Europu 2015.)

(19)

Npr. Catapult (UK), Smart Industry Field Labs (NL), njemački centri za MSP-ove i poduzeća srednje tržišne kapitalizacije itd.

(20)

Karta europskih digitalnih klastera u atlasu europskih centara izvrsnosti u području IKT-a: is.jrc.ec.europa.eu/pages/ISG/EIPE.html  

(21)

I4MS: www.i4ms.eu , SAE: smartanythingeverywhere.eu , ECHORD++: echord.eu , ACTPHAST: www.actphast.eu , FIWARE: www.fiware.org i inicijative Startup Europe

(22)

Npr. program mentorstva u okviru inicijative I4MS 

(23)

Više informacija dostupno je na ec.europa.eu/research/industrial_technologies/other-ppps_en.html  

(24)

ECSEL je tripartitno javno-privatno partnerstvo u području elektroničkih komponenti i ugrađenog softvera. Financiraju ga EU s 1,2 milijarde EUR u okviru programa Obzor 2020, države članice sa 1,2 milijarde EUR te industrija. Industrija je dosad uložila gotovo dvostruko više od javnog sektora te bi u razdoblju od 2014. do 2020. ulaganja trebala dosegnuti 5 milijardi EUR.

(25)

Stručna skupina na visokoj razini za ključne napredne tehnologije, lipanj 2011.

(26)

To uključuje iznos od približno 5 milijardi EUR koji je EU već predvidio za potporu javno-privatnim partnerstvima u programu Obzor 2020 i približno 15 milijardi EUR privatnih ulaganja industrije tim javno-privatnim partnerstvima.

(27)

Primjeri postojećih industrijskih platformi uključuju AUTOSAR ( www.autosar.org ) u automobilskom sektoru i ISOBUS ( www.aef-online.org ) u sektoru poljoprivrednih strojeva. Tekuće inicijative za industrijske platforme uključuju RAMI ( www.plattform-i40.de ) i Industrial Data Space ( www.fraunhofer.de ).  

(28)

Proračun programa Obzor 2020.

(29)

U sklopu zajedničkog poduzeća ECSEL.

(30)

 Na platformi FIWARE ponuđen je niz sučelja za programiranje aplikacija i omogućena referentna implementacija otvorenoga koda koja olakšava razvoj pametnih aplikacija u brojnim vertikalnim sektorima.

(31)

COM(2014) 442 final

(32)

Više informacija dostupno je na www.imi.europa.eu/content/imi-2-call-6-launch  

(33)

Referentna arhitektura i zajedničko ispitno okruženje veoma su važni jer osiguravaju zajednički jezik i infrastrukturu namijenjenu ispitivanju tehnologije s pomoću koje brojni dionici dolaze do rješenja. Omogućuju i suradnju u svim vrijednosnim lancima, industrijskim sektorima i na svim funkcionalnim razinama. Posebno su važni za mala i srednja poduzeća te za novoosnovana poduzeća.

(34)

Komisija već razmatra mogućnost procjene primjerenosti inicijativa s digitalnoga gledišta. To može biti dio retroaktivnog ocjenjivanja i provjere prikladnosti postojećeg zakonodavstva u okviru programa za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT) ili dio dalekosežne procjene učinka kako bi osigurala digitalna primjerenost zakonodavstva.

(35)

Poboljšanje jedinstvenog tržišta: više prilika za ljude i poduzeća, COM(2015) 550

(36)

„Bolja regulativa za ulaganja na razini EU-a koja su usmjerena na inovacije”. SWD EZ, 2016

(37)

U prosincu 2015. Komisija je predložila osnovni pravni okvir za siguran razvoj bespilotnih letjelica u EU-u, u sklopu nove Strategije zrakoplovstva za Europu , COM(2015) 613 final od 7.12.2015.

(38)

Komunikacija Europskog parlamenta i Vijeća iz 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje.

(39)

https://ec.europa.eu/digital-single-market/en/grand-coalition-digital-jobs