EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 10.3.2016.

COM(2016) 129 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU I EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU

o aktivnostima Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima

1.    Uvod: Izgradnja poveznica između pravosudnih sustava

Europska komisija postavila je uspostavu područja pravosuđa i temeljnih prava koje se temelji na uzajamnom povjerenju kao jedan od svojih deset ključnih prioriteta politike. Kako bi postigla taj cilj, Komisija je odlučila ojačati zajedničke alate koji pridonose izgradnji poveznica između različitih pravosudnih sustava država članica, stvarajući time uzajamno povjerenje 1 . Europska pravosudna mreža u građanskim i trgovačkim stvarima („Mreža”) upravo je takav alat zbog svoje svrhe i dizajna.

Mreža je započela s radom 1. prosinca 2002. Uspostavljena je Odlukom Vijeća br. 2001/470/EZ („Odluka”) od 28. svibnja 2001. o uspostavi Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima 2 kako bi se poboljšala, pojednostavila i ubrzala učinkovita pravosudna suradnja država članica u građanskim i trgovačkim stvarima. 2009. godine Odlukom br. 568/2009/EZ moderniziran je pravni okvir Mreže i proširene su njezine zadaće, aktivnosti i struktura članstva na temelju prvog izvješća iz 2006 3 . Sada, nakon nekoliko godina daljnjeg rada te u svjetlu njezine dodatne odgovornosti koja proizlazi iz nedavnih zakonodavnih instrumenata Unije u građanskim i trgovačkim stvarima, prikladan je trenutak da se izvijesti o radu Mreže, kako je predviđeno člankom 19. ove Odluke.

Glavne zadaće Mreže su 4 :

•    izravni kontakti i rješavanje predmeta između nacionalnih kontaktnih točaka Mreže,

•    olakšavanje prekograničnog pristupa pravosuđu putem informacija pruženih javnosti i pravosudnim djelatnicima putem informativnih članaka i ostalih publikacija dostupnih na europskom portalu e-pravosuđa na svim jezicima Unije,

•    ocjenjivanje i razmjenjivanje iskustava o djelovanju posebnih pravnih instrumenata Unije u građanskim i trgovačkim stvarima.

Nastavno na svoja dosadašnja postignuća, Komisija teži daljnjem poboljšanju uloge i djelovanja Mreže 5 . Kako je navedeno u Komunikaciji Komisije od 11. ožujka 2014. o Agendi EU-a za pravosuđe za 2020. 6 , postojeće mehanizme poput Mreže „treba ojačati i u potpunosti iskoristiti njihov potencijal, uključujući onaj internetski.” Taj je cilj preuzet u strateškim smjernicama Europskog vijeća od 26./27. lipnja 2014. za zakonodavno i operativno planiranje u nadolazećim godinama u području slobode, sigurnosti i pravde, koje se odnose na „opći prioritet sada [...] da se dosljedno prenesu, učinkovito provedu te konsolidiraju postojeći pravni instrumenti i mjere politika.” 7

Ovo se izvješće temelji na nalazima studije koju je Komisija naručila 2014. o aktivnostima Mreže („studija”), koja se može pronaći na sljedećoj internetskoj stranici 8 i koja sadržava podatke o njezinu radu. U tom je kontekstu provedeno opsežno savjetovanje članova Mreže, uključujući internetska savjetovanja putem europskog portala e-pravosuđa.

2.    Struktura i rad Mreže

2.1    Članovi Mreže: prema boljoj interakciji

Struktura članstva u Mreži razvila se tijekom posljednjih godina, uglavnom zbog integracije udruga pravnih stručnjaka i donošenja novog zakona Unije. Mreža se sastoji od 505 članova 9 prema sljedećim kategorijama:

•kontaktne točke koje su odredile države članice (139 članova),

•središnja tijela, određena sukladno posebnim instrumentima Unije 10 i međunarodnim sporazumima (124 člana),

•

•suci za vezu (6 članova),

•ostala pravosudna ili upravna tijela ovlaštena za pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima (166 članova),

•

•strukovne udruge koje zastupaju pravosudne djelatnike koji su izravno uključeni u primjenu instrumenata u građanskim i trgovačkim stvarima (70 članova).

Studija je pokazala da se interakcija između svih članova Mreže može dodatno poboljšati jer je za učinkovito funkcioniranje Mreže važno osigurati potpunu operativnu pravosudnu suradnju, neovisno o koracima koji su poduzeti putem postojećih inicijativa 11 . Koordinacijske aktivnosti nacionalne Mreže poput sastanaka članova nacionalne Mreže također mogu pridonijeti postizanju toga cilja. Tu dobru praksu, koja već postoji u brojnim državama članicama, treba proširiti na sve države članice koje sudjeluju u Mreži. To će imati multiplikacijski učinak na podizanje svijesti o aktivnostima Mreže i povećati vidljivost Mreže u državama članicama 12 . Takvim se inicijativama ne poboljšava samo suradnja između svih članova Mreže, već i između Unije i tijela države članice u učinkovitoj provedbi instrumenata Unije u području pravosudne suradnje u građanskim i trgovačkim stvarima.

2.1.1 Kontaktne točke i njihova sredstva

Kontaktne točke imaju središnju ulogu u funkcioniranju Mreže. One osiguravaju svakodnevni rad Mreže između tijela država članica, ali se i usklađuju iznutra s drugim članovima Mreže. U prosjeku, države članice navele su pet kontaktnih točaka, dok je većina država članica navela dvije ili tri.

Člankom 2.a Odluke od država članica zahtijeva se da osiguraju da kontaktne točke imaju dostatna i odgovarajuća sredstva u pogledu osoblja, sredstava i modernih načina komunikacije. Savjetovanja članova Mreže od strane Komisije u 2014. pokazala su da su neke države članice dodijelile više članova osoblja svojim kontaktnim točkama, zajedno s odgovarajućim sredstvima u smislu komunikacije i prisutnosti na internetu. Ta su sredstva od posebne važnosti budući da se Mreži sve više dodjeljuju zadaće da osigura praktično djelovanje instrumenata Unije u građanskim i trgovačkim stvarima. Organizacijska sredstva trebaju odgovarati važnosti omogućivanja kontaktnim točkama da učinkovito provode dodijeljene zadaće i postupke.

Komisija je putem savjetovanja Mreže uočila da su se povremeno pojavile poteškoće u području izvješćivanja o provedbi instrumenata Unije, uključujući prikupljanje podataka i javno objavljivanje informacija o nacionalnom zakonodavstvu. Stoga bi kontaktne točke prilikom obavljanja takvih zadaća trebale biti u mogućnosti osloniti se na druga tijela radi podrške i dijeljenja znanja.

2.1.2    Integracija pravnih stručnjaka: veće uključivanje

Ključni element osuvremenjenog pravnog okvira Mreže uvedenog Odlukom br. 568/2009/EZ bio je da se Mreža otvori udrugama pravnih stručnjaka koji su izravno uključeni u pravosudnu suradnju u građanskim i trgovačkim stvarima. Uključivanjem tog elementa Mreža je napravila značajan korak kako bi osigurala da se svi pravosudni djelatnici koji sudjeluju u njezinoj provedbi pridržavaju pravosudne suradnje i pravilne primjene prava EU-a. Na temelju priopćenja država članica, počevši od travnja 2015., 70 strukovnih udruga, posebno onih koje predstavljaju odvjetnike, javne bilježnike i sudske izvršitelje, postalo je članicama Mreže. Studija, međutim, navodi da se udruge zaposlenih u pravosuđu ponekad osjećaju nedovoljno uključenima 13 . Iako je većina država članica obavijestila udruge zaposlenih u pravosuđu kao članove Mreže i sustavno ih pozvala da sudjeluju u aktivnostima Mreže, tri države članice još uvijek nisu izdale takvu obavijest. Stoga je važno slijediti dobru praksu većine država članica u pogledu uključivanja udruga pravnih stručnjaka u djelovanje Mreže.

Izmijenjenom Odlukom također je omogućeno članstvo pravnim stručnjacima kada izvršavaju pravosudne funkcije na temelju posebnih instrumenata Unije. To je postalo posebno relevantno u kontekstu Uredbe (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju 14 . Pravni stručnjaci koji u tom svojstvu sudjeluju u Mreži mogu iskoristiti funkcionalnosti Mreže.

Mreža održava radni odnos sa strukovnim udrugama i mrežama na razini Unije. Odlukom se ne predviđa njihovo članstvo u Mreži. Međutim, te se udruge redovito pozivaju na sastanke u svojstvu promatrača, nudi im se uvid u njezin rad i mogu pridonijeti opsežnim raspravama kada se to smatra potrebnim.

2.2 Način rada Mreže

a)    Sastanci kontaktnih točaka, uključujući sastanke središnjih tijela

Prema Odluci o osnivanju, sastanci su se pokazali ključnima kako bi Mreža mogla razmjenjivati dobru praksu i iskustva, pronaći moguće nedostatke i donijeti zajedničko stajalište o primjeni instrumenata Unije 15 . Oni su također ključni čimbenik koji Mreži omogućuje da riješi tekuće zahtjeve ili probleme između tijela i donese zajednički dogovorene odluke u Mreži 16 . Sastanci su posebno korisni za praćenje i ocjenjivanje učinkovite provedbe instrumenata Unije u području pravosudne suradnje u građanskim i trgovačkim stvarima. Oni također imaju važnu ulogu u izgradnji povjerenja između različitih uključenih aktera i pridonose pravilnoj primjeni prava Unije. Odlukom je utvrđeno da se svakih šest mjeseci mora održati najmanje jedan sastanak kontaktnih točaka. Tijekom razdoblja 2009. – 2015. Komisija je organizirala 38 sastanaka. Sastanci kontaktnih točaka posvećeni su određenom instrumentu Unije kako bi se olakšalo fokusirano sudjelovanje stručnjaka iz država članica.

Osim redovitih sastanaka kontaktnih točaka, održava se godišnji sastanak koji uključuje sve članove Mreže i na kojem se raspravlja o širokom spektru tema koje su odnose na članove Mreže. Posebni sastanci organiziraju se najmanje jednom godišnje za središnja tijela osnovana na temelju Uredbe (EZ) br. 2201/2003 („Uredba Bruxelles II.a”) i na temelju Uredbe (EZ) br. 4/2009 o obvezama uzdržavanja.

b)    Bilateralni sastanci

Pored tih redovitih sastanaka organiziraju se bilateralni sastanci između voditelja predmeta i tijela uključenih u okviru mehanizama suradnje predviđenih Uredbom Bruxelles II.a i Uredbom o obvezama uzdržavanja. Cilj je tih sastanaka olakšati rješavanje neriješenih pojedinačnih prekograničnih predmeta za koje treba pronaći rješenja putem kontakata između tijela država članica. Ti predmeti često uključuju osjetljiva pitanja poput pitanja otmice djece ili zahtjeva o obvezama uzdržavanja. Komisija olakšava te sastanke u povjerljivom okruženju kako bi omogućila učinkovita rješenja za pojedinačne neriješene predmete između tijela država članica. Ti izravni kontakti korisno su i praktično sredstvo suradnje i jačanja povjerenja 17 . Tijekom razdoblja od 2010. do 2014. organizirana su 204 pojedinačna sastanka na temelju Uredbe Bruxelles II.a, a tijekom razdoblja od 2013. do 2015. organizirano je 107 takvih sastanaka na temelju Uredbe o obvezama uzdržavanja.

c)    Radne skupine

Mreža je uspostavila radne skupine za određene predmete koji imaju bitnu podupiruću funkciju. Takve se radne skupine redovito osnivaju ad hoc na zahtjev država članica u suradnji s Komisijom. Sudjelovanje u radnim skupinama otvoreno je za sve članove Mreže u koordinaciji s njihovim nacionalnim kontaktnim točkama. Radne skupine predlažu, pripremaju i provode konkretne mjere u okviru Mreže. Predsjedanje radnom skupinom obično obavlja nacionalna kontaktna točka ili drugi član Mreže.

U razdoblju 2009. – 2015. osnovano je jedanaest radnih skupina o:

d)    Rješavanje predmeta i obrada zahtjeva od strane kontaktnih točaka

Jedna od temeljnih zadaća Mreže je omogućiti izravne kontakte između tijela zaduženih za pravosudnu suradnju u građanskim stvarima. To je posebno važno za rješavanje predmeta i omogućuje pristup kojim se analizira svaki pojedinačni slučaj u provedbi relevantnih instrumenata Unije. Podaci prikupljeni putem savjetovanja Mreže pokazali su mješovitu, iako nepotpunu, sliku koja ukazuje na velike razlike u korištenju Mreže u tu svrhu. To upućuje na činjenicu da bi taj aspekt mehanizama suradnje Mreže trebalo bolje iskoristiti.

e)    Elektronički alati i metode komunikacije unutar Mreže

Mreža trenutačno koristi CIRCA intranet koji joj je Komisija omogućila za postavljanje dokumenata, posebno popisa članova Mreže i dokumenata sa sastanaka. Međutim, ne postoji elektronički sustav za rješavanje zahtjeva među državama članicama.

Odlukom se predviđa upotreba sigurnog elektroničkog registra s ograničenim pristupom na temelju informacija koje su dostavile kontaktne točke 18 . Raniji sustav uspostavljen u tu svrhu predstavljao je veliko opterećenje u svojoj svakodnevnoj primjeni te je ukinut. Stoga potreba za učinkovitim evidentiranjem rješavanja predmeta između kontaktnih točaka i dalje postoji. U tom kontekstu, alat za elektroničku komunikaciju koji omogućava automatsko evidentiranje zahtjeva bio bi od koristi zbog uklanjanja birokratskih opterećenja i olakšavanja prikupljanja statističkih podataka, kao i poboljšanja upotrebe mehanizama suradnje Mreže navedenih u točki d.

U tom pogledu Komisija namjerava ocijeniti financijske i tehničke implikacije uspostave alata ili prilagodbe postojećeg alata koji bi služio prethodno navedenoj svrsi, a kojemu se može pristupiti iz odjeljka Mreža na europskom portalu e-pravosuđa. Izvor nadahnuća moglo bi biti jedinstveno tržište na kojem takvu suradnju olakšava Informacijski sustav unutarnjeg tržišta („IMI”) od 2008 19 .

3. Ocjenjivanje postojećih instrumenata - Prikupljanje podataka

Jedna od ključnih funkcija Mreže je nadzor primjene i ocjenjivanja instrumenata Unije koji su na snazi. U tom kontekstu, prikupljanje statističkih podataka još uvijek nije na zadovoljavajućoj razini. Prikupljanje statističkih podataka i dokaza neophodno je za pravilno ocjenjivanje funkcioniranja instrumenata Unije u građanskim i trgovačkim stvarima koji su već na snazi, kao jedan od važnih elementa za osiguranje primjene načela bolje regulative u skladu s Komunikacijom Komisije od 19. svibnja 2015. Bolja regulativa za bolje rezultate – Agenda EU-a 20 . U skladu sa Smjernicama bolje regulative 21 , potrebno je utvrditi koje je dokaze moguće prikupiti i od koga te u kojem trenutku treba prikupljati takve dokaze.

Države članice i Komisija trebaju uložiti zajednički napor kako bi utvrdile koji se podaci smatraju bitnima za svaki instrument Unije u građanskim i trgovačkim stvarima. Na temelju toga bi države članice trebale uvesti okvir statističkog prikupljanja podataka, što bi uključivalo prikupljanje bitnih podataka za svaki instrument Unije. Savjetovanja s Eurostatom mogu optimizirati metode, standarde i definicije za prikupljanje statističkih podataka u okviru Mreže, u punoj suradnji s kontaktnim točkama i središnjim tijelima koja djeluju u Mreži. Paralelno s tim, države članice trebaju prilagoditi svoje sustave prikupljanja podataka na sudovima i u drugim pravosudnim i upravnim tijelima.

4.    Olakšavanje pristupa pravosuđu

4.1    Razvoj i provedba europskog e-pravosuđa

Od samog početka njezina rada ključna funkcija Mreže 22 bila je uspostaviti internetski informacijski sustav za javnost o instrumentima Unije, nacionalnim mjerama za njihovu provedbu, nacionalnom pravu, međunarodnim instrumentima te o relevantnoj sudskoj praksi Suda Europske unije. Na temelju toga Mreža danas snažno doprinosi daljnjem razvoju e-pravosuđa. To je potvrđeno u Višegodišnjem akcijskom planu za europsko e-pravosuđe 2014. – 2018. Vijeća 23 .

Prelazak internetske stranice Mreže na europski portal e-pravosuđa trebao bi bio završen 2016. Kako bi se poboljšala vidljivost Mreže na europskom portalu e-pravosuđa i kako bi sadržaj koji Mreža objavljuje bio dostupan, na europskom portalu e-pravosuđa uvodi se poseban odjeljak za Mrežu. Na stranicama tog odjeljka trebao bi biti jasno naveden logotip Mreže. Takve se funkcionalnosti moraju u potpunosti međusobno povezati s drugim alatima relevantnim za pravosudne djelatnike poput Pravosudnog atlasa u građanskim stvarima, buduće sudske baze podataka ili dinamičkih obrazaca povezanih sa zakonodavnim instrumentima EU-a dostupnima na europskom portalu e-pravosuđa.

Informacije koje pruža Mreža uključuju informativne članke koji se bave pitanjima koja se odnose na pristup pravosuđu u državama članicama. Ti informativni članci pružaju informacije o nacionalnim pravima i postupcima. Posebna se pozornost posvećuje pitanjima koja se odnose na pristup pravosuđu i pristup stranom pravu.

Trenutačno je Mreža objavila 10 695 stranica informativnih članaka o nacionalnom zakonodavstvu, koji su 2014. ostvarili ukupno 359 184 pregleda stranica (prosječna stopa od 29 932 pregleda mjesečno). To se znatno povećalo 2015. s ukupno 2 994 122 pregleda stranica (prosječna stopa od 249 510 pregleda mjesečno) nakon što su postali dostupni informativni članci o nasljeđivanju, obiteljskom mirenju, mjerodavnom pravu te zahtjevi za uzdržavanje, a vjerojatno i zbog specifične komunikacijske kampanje Komisije nakon stupanja na snagu Uredbe (EU) br. 650/2012 o nasljeđivanju od 17. kolovoza 2015.

Sadržaj tih stranica o nacionalnim zakonima i postupcima sastavlja se na nacionalnoj razini, a provjeravaju ga i redovito ažuriraju upravitelji sadržaja e-pravosuđa nacionalne Mreže.

Trenutačno su informativni članci dostupni za sljedeće predmete:

U tijeku je rad na pripremi informativnih članaka o tri dodatna predmeta, odnosno o zakonskim kamatama, izvođenju dokaza i nacionalnim strukturama Mreže. Što se tiče postojećih informativnih članaka, njihovo redovito ažuriranje, pouzdanost i jezična ispravnost moraju biti zajamčeni kako bi bili osigurani nadzornim alatima koji su uspostavljeni na temelju sustava za upravljanje sadržajem europskog portala e-pravosuđa.

Dodatno područje u kojem Mreža može pružiti korisnu podršku nacionalnim tijelima jest koordinacija i organizacija prekograničnih video konferencija između sudova.

4.2    Vodiči o pravnim instrumentima Unije

Kako bi se ojačala učinkovita primjena instrumenata Unije, Mreža je izradila vodiče za građane i pravosudne djelatnike, s ciljem promicanja jedinstvene primjene prava Unije u građanskim i trgovačkim stvarima od strane sudova i ostalih pravosudnih djelatnika. Ti su vodiči namijenjeni građanima ili sudovima i pravosudnim djelatnicima.

U razdoblju 2009. – 2014. izrađeni su sljedeći vodiči:

Publikacije su dostupne na internetu na 23 jezika na europskom portalu e-pravosuđa 24 i na internetskoj stranici GU-a za pravosuđe i zaštitu potrošača Europske komisije ili na EU Bookshopu. Prema rezultatima studije, ispitanici su pozitivno ocijenili publikacije Mreže. Gotovo 70 % ispitanika navelo je da vodiči za pravosudne djelatnike odgovaraju njihovim potrebama. 60 % ispitanika uočilo je da njihove potrebe pokrivaju informativni članci 25 .

Unatoč tome, isplatila bi se bolja promocija ovih vodiča, primjerice, na događanjima pravosudnih djelatnika kao što je osposobljavanje. Treba olakšati njihovu dostupnost na europskom portalu e-pravosuđa, a na svim internetskim stranicama institucija kojima članovi Mreže pripadaju trebaju se navesti poveznice na te vodiče.

4.3    Ostali praktični alati

Mreža sudjeluje u izradi dodatnih praktičnih alata. Oni se izrađuju na inicijativu kontaktnih točaka kao odgovor na posebne potrebe utvrđene nakon iskustva u primjeni instrumenata Unije u građanskim i trgovačkim stvarima.

U razdoblju 2009. – 2014. provedene su sljedeće takve inicijative:

5.    Vidljivost Mreže

5.1    Vidljivost među pravosudnim djelatnicima i građanima

Mreža može biti uspješna u ostvarivanju svojeg potencijala samo ako su pravosudni djelatnici upoznati s njezinim postojanjem i alatima koje nudi. Stoga na nacionalnoj razini i na razini Uniji treba poduzeti mjere za povećanje vidljivosti Mreže općenito.

Razina vidljivosti Mreže uglavnom ovisi o nacionalnoj strukturi u svakoj državi članici. Može se primijetiti da je protok informacija među svim dionicima bolji u onim državama članicama u kojima postoji formalna nacionalna mreža, što ima utjecaj na veću vidljivost Mreže.

Mreža je na svojem godišnjem sastanku u veljači 2015. pristala dati prioritet povećanju vidljivost Mreže ne samo među pravosudnim djelatnicima, već i među građanima. Radnje bi se trebale odnositi na poboljšanje vidljivosti Mreže na europskom portalu e-pravosuđa, povećanje njezine prisutnosti na nacionalnim internetskim stranicama, društvenim medijima i na sudovima ili u pravosudnim zanimanjima putem tiskanog i internetskog materijala. Komisija je u veljači 2015. uvela Twitter oznaku hashtag #EJNcivil koja se koristila za objavu rezultata koje je Mreža postigla. Nadalje, Mreža je uvijek imala središnju ulogu u promicanju Europskog dana pravosuđa i države članice je trebaju koristiti kao forum za iniciranje prekograničnih događaja.

U tom je kontekstu transparentno djelovanje Mreže također važno. Stavljanje informacija u vezi s dnevnim redom i sažecima sastanaka na raspolaganje javnosti bilo bi korisno za Mrežu i one koji je žele koristiti. Treba napomenuti da Mreža djeluje u okviru Uredbe (EZ) br. 1049/2001 o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, na temelju čijih odredaba ona može svoje dokumente staviti na raspolaganje.

5.2    Kontakti s ostalim mrežama

Sinergije s drugim mrežama i međuvladinim organizacijama koje dijele njezine ciljeve pomažu Mreži da ostvari svoje glavne funkcije i zadaće na temelju Odluke i predviđene su u članku 12.a stavku 1. Odluke.

U tom pogledu, Mreža surađuje s Europskom pravosudnom mrežom (u kaznenim stvarima) 26 , Europskom mrežom za pravosudno osposobljavanje (EJTN) 27  i Europskom mrežom centara za zaštitu potrošača (ECC-mreža) 28 . Mreža posebno blisko surađuje s EJTN-om u svojim inicijativama glede pravosudnog osposobljavanja o instrumentima EU-a u području građanskog i trgovačkog prava. Ta suradnja služi za dijeljenje znanja i pronalaženje posebnih pitanja putem Mreže o tome koja pravosudna osposobljavanja EJTN može ponuditi.

Naposljetku, kontakte s drugim mrežama poput Vaša Europa – Savjeti 29 i Solvit treba dodatno razviti. Te druge mreže treba pozvati kada se na sastancima raspravlja o predmetima kojima one mogu pridonijeti.

6.    Zaključci i preporuke

Mreža je pružila znatnu potporu učinkovitoj pravosudnoj suradnji država članica u građanskim i trgovačkim stvarima, a puno sudjelovanje njezinih članova sastavni je dio svakodnevne provedbe pravne stečevine Unije u građanskim stvarima. Štoviše, izmjene Odluke uvedene 2009. pridonijele su pozitivnom razvoju Mreže. Pokazalo se da Mreža radi učinkovito iako se mogu napraviti poboljšanja njezina rada unutar postojećeg pravnog okvira. Stoga Komisija donosi zaključak da nema potrebe izmijeniti Odluku.

Međutim, nastavno na inicijative koje su već u tijeku, još uvijek postoje područja u kojima bi Mreža trebala dodatno razviti svoje nadležnosti kako bi ispunila svoju obvezu da osigura nesmetanu primjenu instrumenata pravosudne suradnje Unije u građanskim i trgovačkim stvarima. Komisija je utvrdila sedam ključnih točaka za daljnje djelovanje s ciljem poboljšanja fukcioniranja Mreže:

1. u skladu s Odlukom i slijedeći najbolju praksu u nekim država članicama, svim kontaktnim točkama trebalo bi dati potrebna sredstva i podršku na nacionalnoj razini kako bi se mogle učinkovito nositi sa sve većim brojem svojih zadaća,

2. na temelju primjera najbolje prakse u brojnim državama članicama, trebalo bi uspostaviti mreže na nacionalnoj razini u svim državama članicama, spajajući članove nacionalne Mreže, osiguravajući interakciju na nacionalnoj razini kao i dijeljenje znanja i prikupljanje informacija,

3. treba osigurati bolju integraciju sudaca i ostalih pravosudnih tijela, kao i pravnih stručnjaka u sve aktivnosti Mreže,

4. sinergije s ostalim europskim mrežama koje teže istim ciljevima treba proširiti, 

5. potrebno je postići još veću vidljivost Mreže, osobito na temelju kontinuiranog rada na tome da se poboljša njezino prisustvo i putem posebnog odjeljka na europskom portalu e-pravosuđa, a isto tako da se poboljša prisustvo Mreže na nacionalnim internetskim stranicama institucija kojima članovi Mreže pripadaju i širenjem informacija putem društvenih medija i drugih komunikacijskih kanala,

6. ulogu Mreže u potpunoj ex post evaluaciji postojećih instrumenata treba dalje razvijati pronalaženjem i prikupljanjem ključnih statističkih podataka na temelju nacionalnih mehanizama za prikupljanje podataka,

7. Komisija namjerava procijeniti financijske i tehničke implikacije uspostave alata ili prilagodbe postojećeg alata za elektroničku razmjenu informacija kako bi kontaktne točke mogle koristiti sigurnu komunikaciju i evidenciju.

U skladu s Komunikacijom Komisije o Agendi EU-a za pravosuđe za 2020. i strateškim smjernicama Europskog vijeća od 26./27. lipnja 2014., i u skladu s člankom 19. Odluke, sljedeće će se izvješće temeljiti na postojećim nalazima i omogućiti potpunu procjenu utjecaja aktivnosti Mreže.

(1)

Novi početak za Europu: Moj program za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene. Političke smjernice za sljedeću Europsku komisiju, Jean-Claude Juncker, Strasbourg, 15.7.2014., 7. poglavlje.

(2)

SL L 174, 27.6.2001., str. 25.

(3)

COM(2006) 203 završna verzija, 16.5.2006.

(4)

Članak 3. Odluke

(5)

Glava I., II. i III. Odluke

(6)

COM(2014) 144 završna verzija, 11.3.2014., točka 4.1 podtočka v.

(7)

Zaključci Europskog vijeća (26./27.6.2014.), točka 3.

(8)

  http://bookshop.europa.eu/en/evaluation-of-the-activities-of-the-european-judicial-network-in-civil-and- commercial-matters-pbDS0114824/?CatalogCategoryID=luYKABst3IwAAAEjxJEY4e5L

(9)

Danska ne sudjeluje u Mreži, ali može prisustvovati na sastancima Mreže kao promatrač.

(10)

Sljedeći instrumenti Unije predviđaju središnja tijela: Uredba (EZ) br. 2201/2003 („Uredba Bruxelles II.a”), Uredba (EZ) br. 1393/2007 o dostavi dokumenata i Uredba (EZ) br. 4/2009 o obvezama uzdržavanja. Uredba (EZ) br. 1206/2001 o izvođenju dokaza u građanskim i trgovačkim stvarima predviđa središnja tijela.

(11)

Studija, str. 35.

(12)

Studija, str. 39.

(13)

Studija, str. 33.

(14)

Pojam „sud” iz članka 3. stavka 2. Uredbe (EU) br. 650/2012 ne obuhvaća samo sudove u pravom smislu riječi, koji vrše sudske funkcije, nego također i javne bilježnike ili registarske urede u nekim državama članicama koji vrše sudske funkcije.

(15)

Glava II. Odluke

(16)

Studija, str. 45., 46.

(17)

Studija, str. 47.

(18)

Članak 8. stavak 3. Odluke

(19)

Informacijski sustav unutarnjeg tržišta je višejezični mrežni elektronički komunikacijski sustav uspostavljen Uredbom (EU) br. 1024/2012.

(20)

COM(2015) 215 završna verzija

(21)

SWD(2015) 111 završna verzija, str. 43.

(22)

Članci 14. do 18. Odluke

(23)

SL C 182, 14.6.2014., str. 2.

(24)

 Publikacije Mreže dostupne su na europskom portalu e-pravosuđa: https://e-justice.europa.eu/content_ejn_s_publications-287-en.do?clang=en  

(25)

Studija, str. 51.

(26)

 http://www.ejn-crimjust.europa.eu/ejn/

(27)

  http://www.ejtn.eu  

(28)

  http://ec.europa.eu/consumers/solving_consumer_disputes/non-judicial_redress/ecc-net/index_en.htm  

(29)

  http://europa.eu/youreurope/advice