24.11.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 399/92

—

uzimajući u obzir uspostavu diplomatskih odnosa EU-a i Kine 6. svibnja 1975.,

—

uzimajući u obzir Strateško partnerstvo između EU-a i Kine pokrenuto 2003.,

—

uzimajući u obzir glavni pravni okvir za odnose s Kinom, to jest u svibnju 1985. godine potpisani Sporazum o trgovinskoj i gospodarskoj suradnji (1) kojim su definirani gospodarski i trgovinski odnosi te program suradnje između EU-a i Kine,

—

uzimajući u obzir Strateški program suradnje do 2020. između EU-a i Kine sklopljen 21. studenoga 2013.,

—

uzimajući u obzir strukturirani politički dijalog između EU-a i Kine koji je službeno započeo 1994. te strateški dijalog na visokoj razini o strateškim pitanjima i pitanjima vanjske politike pokrenut 2010., a naročito 5. strateški dijalog na visokoj razini između EU-a i Kine održan 6. svibnja 2015. u Pekingu,

—

uzimajući u obzir pregovore o novom sporazumu o partnerstvu i suradnji koji traju od 2007.,

—

uzimajući u obzir pregovore o bilateralnom sporazumu o ulaganju koji su počeli u siječnju 2014.,

—

uzimajući u obzir 17. sastanak na vrhu EU-a i Kine, koji je održan u Bruxellesu 29. lipnja 2015. te zajedničku izjavu izdanu nakon njegova zaključenja,

—

uzimajući u obzir primjedbe predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska od 29. lipnja 2015. sa zajedničke konferencije za tisak s kineskim premijerom Li Keqiangom nakon 17. sastanka na vrhu EU-a i Kine u kojima je izrazio „zabrinutost EU-a u vezi sa slobodom izražavanja i udruživanja u Kini, pa i sa situacijom pripadnika manjina, kao što su Tibetanci i Ujguri” te je „potaknuo Kinu da obnovi smislen dijalog s predstavnicima Dalaj Lame”,

—

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije Vijeću i Europskom parlamentu od 24. listopada 2006. pod naslovom „EU – Kina: bliži partneri, veća odgovornost” (COM(2006)0631),

—

uzimajući u obzir političke smjernice Vijeća u pogledu istočne Azije,

—

uzimajući u obzir zaključke Vijeća za opće poslove i vanjske odnose od 11. i 12. prosinca 2006., naslovljene „Strateško partnerstvo EU-a i Kine”,

—

uzimajući u obzir strateški dokument Komisije o Kini za razdoblje od 2007. do 2013., višegodišnji okvirni program za razdoblje od 2011. do 2013., reviziju na sredini programskog razdoblja navedenog strateškog dokumenta izvršenu 2010. te reviziju višegodišnjeg okvirnog programa za razdoblje od 2011. do 2013.,

—

uzimajući u obzir dosad prvo kinesko političko izvješće o EU-u objavljeno 13. listopada 2003.,

—

uzimajući u obzir novi zakon o nacionalnoj sigurnosti koji je stalni odbor Svekineskog narodnog kongresa donio 1. srpnja 2015. te drugi nacrt novog zakona o upravljanju stranim nevladinim organizacijama objavljen 5. svibnja 2015.,

—

uzimajući u obzir bijelu knjigu o kineskoj vojnoj strategiji od 26. svibnja 2015.,

—

uzimajući u obzir dijalog EU-a i Kine o ljudskim pravima započet 1995., čiji je 32. krug održan 8. i 9. prosinca 2014. u Pekingu,

—

uzimajući u obzir 60 sektorskih dijaloga koji se trenutačno odvijaju između Kine i EU-a, među ostalim u vezi s okolišem, regionalnom politikom, zapošljavanjem i socijalnim pitanjima te civilnim društvom,

—

uzimajući u obzir uspostavu, u veljači 2012., dijaloga na visokoj razini između naroda EU-a i Kine koji obuhvaća sve zajedničke inicijative EU-a i Kine u tom području,

—

uzimajući u obzir Sporazum o znanstvenoj i tehnološkoj suradnji EZ-a i Kine koji je stupio na snagu 2000. (2) i Sporazum o znanstvenom i tehnološkom partnerstvu potpisan 20. svibnja 2009.,

—

uzimajući u obzir zajedničku izjavu EU-a i Kine o klimatskim promjenama objavljenu na 17. sastanku na vrhu EU-a i Kine u lipnju 2015. te planirane nacionalno utvrđene doprinose koje je Kina 30. lipnja 2015. podnijela u kontekstu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime,

—

uzimajući u obzir Zajedničku deklaraciju EU-a i Kine o energetskoj sigurnosti objavljenu u Bruxellesu 3. svibnja 2012. te dijalog o energetici između EZ-a i Kine,

—

uzimajući u obzir okrugle stolove EU-a i Kine,

—

uzimajući u obzir 18. Nacionalni kongres Komunističke partije Kine održan od 8. do 14. studenoga 2012. i promjene u vodstvu stalnog odbora Politbiroa o kojima je donesena odluka na tom kongresu,

—

uzimajući u obzir Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 16. prosinca 1966.,

—

uzimajući u obzir ishode četvrte plenarne sjednice 18. Centralnog komiteta Komunističke partije Kine (četvrtog plenuma) održane od 20. do 23. listopada 2014.,

—

uzimajući u obzir izjavu predsjednika Udruženja naroda jugoistočne Azije (ASEAN) na 26. sastanku na vrhu ASEAN-a od 27. travnja 2015.,

—

uzimajući u obzir izjavu potpredsjednice Komisije/Visoke predstavnice Unije za vanjsku i sigurnosnu politiku od 6. svibnja 2015. nakon njezina sastanka s kineskim premijerom Li Keqiangom,

—

uzimajući u obzir posljednji međuparlamentarni sastanak Europskog parlamenta s Kinom održan 26. studenoga 2013.,

—

uzimajući u obzir svoje nedavne rezolucije o Kini, posebno Rezoluciju od 23. svibnja 2012. naslovljenu „EU-u i Kina: neuravnotežena trgovina? (3)”, od 2. veljače 2012. o vanjskoj politici EU-a prema zemljama BRICS-a i drugim silama u usponu: ciljevi i strategije (4) , od 14. ožujka 2013. o nuklearnim prijetnjama i ljudskim pravima u Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji (5), od 17. travnja 2014. o stanju u Sjevernoj Koreji (Demokratskoj Narodnoj Republici Koreji) (6), od 5. veljače 2014. o okviru klimatske i energetske politike do 2030. (7) te od 12. ožujka 2015. o godišnjem izvješću Visoke predstavnice Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Europskom parlamentu (8),

—

uzimajući obzir svoje rezolucije od 7. rujna 2006. o odnosima EU-a i Kine (9), od 5. veljače 2009. o trgovinskim i gospodarskim odnosima s Kinom (10), od 14. ožujka 2013. o odnosima EU-a i Kine (11), od 9. listopada 2013. o pregovorima između EU-a i Kine o bilateralnom sporazumu o ulaganju (12) te od 9. listopada 2013. o trgovinskim odnosima EU-a i Tajvana (13),

—

uzimajući u obzir svoje rezolucije o ljudskim pravima, onu od 26. studenoga 2009. naslovljenu „Kina: prava manjina i primjena smrtne kazne” (14), od 10. ožujka 2011. o situaciji i kulturnoj baštini u Kašgaru (Autonomna ujgurska regija Xinjiang, Kina) (15), od 5. srpnja 2012. o skandalu izazvanom prisilnim pobačajima u Kini (16), od 12. prosinca 2013. o uzimanju organa u Kini (17) te od 13. ožujka 2014. o prioritetima EU-a za 25. sjednicu Vijeća UN-a za ljudska prava (18),

—

uzimajući u obzir embargo na oružje koji je EU uveo nakon gušenja demonstracija na trgu Tiananmen u lipnju 1989., a koji je Parlament podržao svojom Rezolucijom od 2. veljače 2006. o godišnjem izvješću Vijeća Europskom parlamentu o glavnim aspektima i osnovnim opredjeljenjima ZVSP-a (19),

—

uzimajući u obzir svoju Rezoluciju od 7. srpnja 2005. o odnosima EU-a, Kine i Tajvana te sigurnosti na Dalekom istoku (20),

—

uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Tibetu, posebno Rezoluciju od 25. studenoga 2010. naslovljenu „Tibet: planovi za uvođenje kineskog kao glavnog jezika obrazovanja” (21), onu od 27. listopada 2011. o Tibetu, s posebnim naglaskom na samožrtvovanju redovnica i redovnika (22) te od 14. lipnja 2012. naslovljenu „Tibet: stanje ljudskih prava” (23),

—

uzimajući u obzir devet krugova pregovora između visokopozicioniranih predstavnika kineske vlade i predstavnika Dalaj Lame koji su održani od 2002. do 2010., uzimajući u obzir kinesku bijelu knjigu o Tibetu naslovljenu „Razvojni put Tibeta vođen je neraskidivim povijesnim tokom”, koju je Ured za informiranje kineskog Državnog vijeća objavio 15. travnja 2015., uzimajući u obzir memorandum iz 2008. te bilješku o istinskoj autonomiji iz 2009., koje su izložili predstavnici 14. Dalaj Lame,

—

uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,

—

uzimajući u obzir izvješće Odbora za vanjske poslove (A8-0350/2015),

A.

budući da se 2015. obilježava 40. obljetnica uspostave diplomatskih odnosa između EU-a i Kine; budući da je strateško partnerstvo između EU-a i Kine od ključne važnosti za odnose između EU-a i Narodne Republike Kine (NRK) te za nalaženje zajedničkih odgovora na niz globalnih pitanja i utvrđivanje zajedničkih interesa, kao što su globalna i regionalna sigurnost, borba protiv terorizma i organiziranog kriminala, cyber sigurnost, oružje za masovno uništenje te neširenje nuklearnog oružja, energetska sigurnost, globalna financijska regulacija i regulacija tržišta, klimatske promjene i održivi razvoj, te je također nužno za stvaranje okvira za rješavanje bilateralnih pitanja između EU-a i Kine;

B.

budući da su Kina i EU 2013. započeli pregovore o bilateralnom sporazumu o ulaganju;

C.

budući da je Kina glavni trgovinski partner EU-a te da ima golemo i rastuće tržište; budući da su tekući pregovori o sporazumu o ulaganju jedno od najvažnijih pitanja u okviru bilateralnih gospodarskih i trgovinskih odnosa EU-a i Kine;

D.

budući da je Kina pod aktualnim vodstvom Xi Jinpinga, trenutačnog glavnog tajnika Komunističke partije Kine i kineskog predsjednika, pokrenula niz inicijativa, među kojima su i projekt pod nazivom „Novi put svile” čiji je cilj gospodarska integracija Kine sa srednjom Azijom te u konačnici s Europom i Afrikom, osnivanje Azijske banke za ulaganje u infrastrukturu (AIIB) te strateški važan energetski dogovor s Rusijom o opskrbi prirodnim plinom u količini od 38 milijardi kubnih metara godišnje, izgradnji naftovoda i drugim zajedničkim projektima povezanim s istraživanjem i eksploatacijom nafte u Kini; budući da u posljednjih nekoliko godina Kina provodi sve aktivnije politike ulaganja u EU-u, kao i u njegovu istočnom susjedstvu;

E.

budući da je kineski predsjednik pokrenuo inicijativu pod nazivom „kineski san” koja je osmišljena kao koncept i vizija čiji je cilj postići nacionalnu revitalizaciju, izgraditi umjereno prosperitetno društvo u širokom spektru gospodarskih, društvenih, kulturnih i političkih dimenzija te Kinu do 2049. učiniti potpuno razvijenom nacijom;

F.

budući da je Kina u posljednjih 20 godina doživjela velik gospodarski rast te da se 600 milijuna kineskih građana izdiglo iz siromaštva;

G.

budući da je slom burze u Kini 2015. negativno utjecao na globalnu financijsku stabilnost, pa i u EU-u;

H.

budući da je posljedica kineske politike planiranja obitelji ubrzano starenje stanovništva od osamdesetih godina dvadesetog stoljeća te da je više od 200 milijuna građana starije od 60 godina;

I.

budući da je uništavanje okoliša u Kini poprimilo drastične razmjere te da je zbog toga hitno potrebno snažnije i usmjerenije djelovanje vlasti; budući da se na nedavnom sastanku na vrhu EU-a i Kine raspravljalo o pitanjima održivog razvoja i klimatskih promjena te je izdana zajednička izjava o klimatskim promjenama;

J.

budući da je Kina priznala potrebu za rješavanjem problema opasnosti od klimatskih promjena te da se obvezala na donošenje protokola ili drugog pravnog instrumenta kojim će se omogućiti postizanje sveobuhvatnog sporazuma o tom pitanju na konferenciji o klimatskim promjenama u Parizu;

K.

budući da su brojni istaknuti pojedinci pali u popularnoj antikorupcijskoj kampanji koju je predsjednik Xi pokrenuo 2012. radi rješavanja problema u vezi s upravljanjem te koja je usmjerena na dužnosnike iz Partije, vlade, vojske te državnih poduzeća za koje se sumnjalo da su korumpirani, kao i da je tom kampanjom razotkrivena ne samo korupcija nego i ogromno bogatstvo koje su prikupili kineski čelnici te činjenica da su se moćne kriminalne skupine infiltrirale u politički sustav;

L.

budući da se znatno povećao broj stranih nevladinih organizacija koje igraju ključnu ulogu u razvoju lokalnih nevladinih organizacija i otvaranju Kine nakon reforme;

M.

budući da je Kina u interesu nacionalne sigurnosti ove godine objavila tri nova nacrta zakona koja uključuju odredbe o cyber sigurnosti i nevladinim organizacijama;

N.

budući da su u Pekingu, Kunmingu i Urumqiju 2013. i 2014. izvršeni teški i krvavi teroristički napadi u kojima su poginule 72 osobe, a 356 ih je ozlijeđeno; budući da Kina priprema zakon o borbi protiv terorizma, što pokazuje da je borba protiv terorizma vlastima glavni prioritet;

O.

budući da je zakonodavno vijeće Hong Konga u lipnju 2015. glasovalo protiv kontroverznog prijedloga kojim bi se glasačima iz Hong Konga dopustilo da izaberu svojeg glavnog upravitelja, ali samo s popisa kandidata koje je provjerio odbor naklonjen Pekingu; budući da je upravo taj prijedlog doveo do masovnih prosvjeda u okviru krovnog pokreta za demokraciju u trajanju od 79 dana od kraja rujna do sredine prosinca 2014.;

P.

budući da novo kinesko vodstvo uspon NRK-a smatra nepovratnim procesom te da se u skladu s tim prelazi s „pasivne” na „aktivnu” diplomaciju;

Q.

budući da se u novoj bijeloj knjizi o kineskoj vojnoj strategiji tvrdi da treba napustiti tradicionalni mentalitet prema kojem je kopno važnije od mora te da treba staviti veći naglasak na upravljanje morem i zaštitu pomorskih prava i interesa; budući da Kina odbija priznati Konvenciju UN-a o pravu mora u pogledu sporova u Južnom i Istočnom kineskom moru;

R.

budući da su u Deklaraciji o postupanju iz 2002. Kina i zemlje članice ASEAN-a obećale da će stvoriti uvjete za „mirno i trajno rješenje” spora u vezi s Južnim kineskim morem; budući da unatoč tome i dalje rastu napetosti u odnosima sa susjednim zemljama, među kojima su Tajvan, Vijetnam, Filipini, Malezija i Brunej Darussalam;

S.

budući da je Kina glavni politički saveznik Sjeverne Koreje i njezin najveći investitor, pružatelj pomoći, dobavljač hrane i energije i trgovinski partner; budući da su kineski stručnjaci nedavno objavili da bi Sjeverna Koreja već mogla imati 20 nuklearnih bojevih glava;

T.

budući da su nakon izbijanja ukrajinske krize Rusija i Kina na dosad nezabilježen način osnažile međusobne odnose;

U.

budući da su 8. svibnja 2015. Rusija i Kina potpisale bilateralni sporazum o „informacijskoj sigurnosti” u kojem se cyber prijetnje definiraju kao prijenos informacija kojim bi se mogli ugroziti „društveno-politički i socijalno-gospodarski sustavi te duhovno, moralno i kulturno okružje u državama”;

V.

budući da je Kina od 2005. državama Latinske Amerike povećala kreditiranje na ukupni iznos od otprilike 100 milijardi USD; budući da je Kina trenutačno prvi trgovinski partner Brazila i drugi najveći trgovinski partner, primjerice, Argentine, Venezuele i Kube;

W.

budući da kineska vlada, iako priznaje važnost i univerzalnost ljudskih prava, ne ostvaruje konkretne rezultate u poboljšanju stanja ljudskih prava;

X.

budući da je Kina službeno i nominalno prihvatila univerzalnost ljudskih prava te da se u posljednja tri desetljeća uključila u međunarodni okvir za ljudska prava potpisivanjem širokog raspona sporazuma o ljudskim pravima, čime je postala dio međunarodnog pravnog i institucionalnog sustava za ljudska prava;

Y.

budući da je početkom 2015. predsjednik Xi objavio svoju namjeru proširivanja vladavine prava diljem zemlje iz uvjerenja da je djelotvorna pravda ključna za moderno gospodarstvo i društvo u Kini;

Z.

budući da Komunistička partija Kine priznaje pet religija koje su pod kontrolom partijske Ujedinjene fronte rada; budući da je taj popis isključiv te da su stoga druge religije i kultovi diskriminirani;

AA.

budući da su EU i Kina od 1995. uključene u dijaloge o ljudskim pravima;

AB.

budući da je europska ombudsmanica u svojem nacrtu preporuke donesenom 26. ožujka 2015. kritizirala nepostojanje procjene učinka na ljudska prava u vezi s mehanizmom za rješavanje sporova između ulagača i države u pregovorima o sporazumu za trgovinu i ulaganja s Vijetnamom; budući da se time stvara važan presedan za pregovore EU-a i Kine o bilateralnom sporazumu o ulaganju;

AC.

budući da Tibetanci izražavaju svoj kulturni identitet preko pokreta Lhakar („bijela srijeda”) time što svake srijede nose isključivo tibetansku odjeću, govore samo tibetskim jezikom i jedu samo tibetsku hranu; budući da je do danas više od 140 Tibetanaca izvršilo samoubojstvo samospaljivanjem prosvjedujući protiv politike kineske vlade u Autonomnoj regiji Tibet; budući da je smrt lame Tenzina Deleka Rinpochea u zatvoru nedavno potakla nove napetosti; budući da se u Tibetu provodi politika naseljavanja Kineza iz etničke skupine Han; budući da se 2015. obilježava 50. obljetnica osnivanja Autonomne regije Tibet; budući da u posljednjih nekoliko godina nije ostvaren napredak u rješavanju tibetske krize s obzirom na to da je posljednji krug mirovnih pregovora održan 2010.;

AD.

budući da se EU u pogledu odnosa između NRK-a i Tajvana drži svoje politike „jedne Kine”;

1.

pozdravlja obilježavanje 40. obljetnice uspostave diplomatskih odnosa između EU-a i Kine, što je nadahnuće za jačanje strateškog partnerstva koje je prijeko potrebno u multipolarnom i globaliziranom svijetu te za ubrzanje tekućih pregovora o novom sporazumu o partnerstvu i suradnji zasnovanom na povjerenju, transparentnosti i poštovanju ljudskih prava; naglašava da su na nedavnom sastanku na vrhu EU-a i Kine održanom 29. lipnja 2015. obje strane ponovno potvrdile svoju predanost produbljivanju tog partnerstva; naglašava da je Kina ključna međunarodna sila i jedan od najvažnijih partnera EU-a; ističe da su obje strane predane promicanju sveobuhvatnog strateškog partnerstva između EU-a i Kine u sljedećem desetljeću u korist i EU-a i Kine; iskazuje svoju potporu (dvo)godišnjem strateškom dijalogu na visokoj razini, gospodarskom i trgovinskom dijalogu na visokoj razini te dijalogu na visokoj razini između naroda, kao i za više od 60 sektorskih dijaloga između EU-a i Kine o velikom broju raznih pitanja; potiče na to da ti sektorski dijalozi dovedu do izgradnje povjerenja i konkretnih rezultata;

2.

pozdravlja ishod 17. sastanka na vrhu EU-a i Kine održanog 29. lipnja 2015. kojim su bilateralni odnosi dovedeni na novu razinu te je dan signal za bližu političku suradnju koja nadilazi puke trgovinske odnose i kreće se prema koordiniranom strateškom pristupu za hvatanje u koštac sa zajedničkim globalnim izazovima i prijetnjama; primjećuje da su obje strane u potpunosti prepoznale napredak postignut u provedbi Strateškog programa suradnje do 2020. između EU-a i Kine te da će se uspostaviti bilateralni kontrolni mehanizam na razini službenika radi praćenja predstojećih mjera; pozdravlja činjenicu da su se obje strane na sastanku na vrhu dogovorile o skupu prioriteta za jačanje svoje bilateralne suradnje i poboljšanje globalne dimenzije svog strateškog partnerstva;

3.

naglašava da je nužno da države članice EU-a budu jednoglasne u odnosima s kineskom vladom, osobito s obzirom na trenutačni diplomatski dinamizam Pekinga te preoblikovanje globalne upravljačke strukture; ističe zaključak pregovora o člancima sporazuma o Azijskoj banci za ulaganje u infrastrukturu i sa zadovoljstvom iščekuje blisku suradnju EU-a i AIIB-a u budućnosti; žali zbog nedostatka temeljite rasprave i bliske suradnje na razini EU-a u pogledu članstva država članica u AIIB-u; naglašava važnost trgovinske i ulagačke politike kao najočitijeg područja u kojemu se može ostvariti najveći mogući utjecaj u strateškom odnosu s Kinom; prima na znanje nedavni razvoj suradnje između Kine i zemalja srednje i istočne Europe, poznatijih kao skupina 16+1, koja obuhvaća nekoliko država članica EU-a, ali smatra da to ne bi smjelo podijeliti EU niti oslabiti njegov položaj u odnosu na Kinu te da bi se u okviru te suradnje trebala razmotriti pitanja ljudskih prava; poziva Europsku službu za vanjsko djelovanje i Komisiju na podnošenje godišnjeg izvješća o razvoju odnosa EU-a i Kine Europskom parlamentu; poziva na jačanje trgovine s Kinom i ulaganja u Kinu koja su izvediva i temelje se na pravilima;

4.

uviđa da bi Kina trebala imati snažniju ulogu u multilateralnim financijskim institucijama, u kojoj bi se bolje odrazila veličina njezina gospodarstva; smatra da je nedavno osnovani AIIB prilika za Kinu da se uključi u multilateralni poredak kao odgovoran akter; potiče novu instituciju na odmak od prošlih pogrešaka koje su se manifestirale u povlaštenom statusu financiranja velikih infrastrukturnih projekata te da umjesto toga stavi naglasak na tehničku pomoć i pristup globalnom znanju uz istodobno postizanje ravnoteže s ekološkim, socijalnim i razvojnim prioritetima;

5.

smatra da je ključno da europski doprinos sudjelovanju u AIIB-u obuhvaća transparentne postupke procjene kredita, jasne standarde u vezi s dobrim upravljanjem, društvenom odgovornošću i okolišem te nastojanje da se zajamči da zemlje koje se zadužuju i dalje mogu kontrolirati teret duga;

6.

pozdravlja sudjelovanje nekoliko država članica u AIIB-u; ipak, izražava žaljenje zbog nedostatka dubinske rasprave, bliske suradnje i koordiniranog odgovora i pristupa na razini EU-a kao reakcije na inicijative koje je kineska vlada pokrenula kako bi izgradila nove multilateralne institucije; potiče institucije EU-a i države članice da to smatraju upozorenjem kako bi se u budućnosti izbjegao takav nedostatak koordinacije;

7.

pozdravlja politički dogovor oko poboljšanja strateških infrastrukturnih veza između EU-a i Kine; stoga pozdravlja odluku o uspostavi nove Platforme za povezivanje s ciljem stvaranja pogodnog okružja za održive i interoperabilne prekogranične infrastrukturne mreže u zemljama i regijama između EU-a i Kine; osobito pohvaljuje spremnost EU-a na pokretanje tog projekta na europskoj razini; potiče obje strane na iskorištavanje prilika koje im pruža blisko međusobno povezivanje obaju partnera, uključujući suradnju u ulaganju u infrastrukturu u zemljama duž rute Novog puta svile te Novog pomorskog puta svile;

8.

naglašava snažan rast kineskog gospodarstva u posljednjih dvadeset godina i ističe da bi države članice EU-a trebale dodatno iskoristiti prednosti koje im nudi takav gospodarski razvoj; primjećuje interes koji je Kina iskazala za ulaganja u stratešku infrastrukturu u Europi te naglašava potrebu za suradnjom s Kinom i drugim zemljama regije u tom pogledu, točnije na projektima kao što su kineska inicijativa „Jedan pojas, jedan put” te Junckerov Plan ulaganja za Europu, uključujući željezničke veze, morske i zračne luke; potiče potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu i Komisiju da razmotre utjecaj globalne kineske politike ulaganja te njezinih aktivnosti ulaganja u EU-u i u njegovu istočnom susjedstvu; u skladu s prethodno usvojenim stajalištima Parlamenta te uz potpuno poštovanje nadležnosti odbora INTA naglašava važnost bilateralnog sporazuma o ulaganju između EU-a i Kine o kojem se trenutačno pregovara; poziva na to da se u bilateralni sporazum o ulaganju uvrsti punopravno poglavlje o održivom razvoju koje predviđa obvezujuće obveze u pogledu temeljnih standarda rada Međunarodne organizacije rada (ILO) i ključnih multilateralnih sporazuma povezanih s okolišem; naglašava sve učestalije pritužbe europskih poduzeća da su žrtve hirovitih propisa i diskriminacije; naglašava važnost uspješnog ishoda tekućih pregovora o sporazumu o ulaganju kako bi se dodatno olakšala ulaganja te omogućila zaštita ulaganja i pristup tržištu, uključujući javnu nabavu, kao i pravedno postupanje s poduzećima i u Europi i u Kini; poziva na daljnje mjere te aktivno praćenje kako bi se nakon uklanjanja prepreka trgovini i ulaganju za europska poduzeća zajamčili uravnoteženiji trgovinski odnosi; poziva Kinu i EU na daljnje jačanje suradnje radi poboljšanja pristupa malim i srednjim poduzećima u oba tržišna bloka; ističe predanost EU-a i Kine otvorenom globalnom gospodarstvu i poštenoj, transparentnoj trgovini i okružju pogodnom za ulaganja koji se temelje na pravilima, čime se jamče jednake mogućnosti za sve i suprotstavlja protekcionizmu;

9.

u tom pogledu prima na znanje pokretanje inicijative „Jedan pojas, jedan put” koja je usmjerena na izgradnju velikih energetskih i komunikacijskih veza diljem srednje, zapadne i južne Azije sve do Europe; vjeruje da se ta inicijativa treba provoditi na multilateralan način s obzirom na njezinu geostratešku važnost; vjeruje da je od najveće važnosti potpuno transparentan razvoj sinergija i projekata u koje su uključeni svi dionici;

10.

poziva na bolju koordinaciju između EU-a i Kine u područjima od strateške važnosti kao što su G20, sigurnost i obrana, borba protiv terorizma, nezakonite migracije, transnacionalni kriminal, neširenje nuklearnog oružja, globalna i regionalna sigurnost, cyber sigurnost, oružje za masovno uništenje, energetska sigurnost, globalno upravljanje financijskim sustavima i tržištima te njihova regulacija, klimatske promjene te urbanizacija, programi razvoja i pomoći i održivi razvoj; naglašava važnost suradnje u području regionalnoj razvoja, kao i dijaloga i razmjena u pogledu strategije Europa 2020. i predstojećeg trinaestog kineskog petogodišnjeg plana;

11.

poziva ESVD da se pobrine za to da ljudska prava budu visoko na popisu prioriteta u odnosima i dijalozima s Kinom;

12.

poziva na to da se obveze koje je predsjednik Xi prihvatio tijekom posjeta Bruxellesu u ožujku 2014. radi produbljivanja razmjena između EU-a i Kine u pogledu pitanja ljudskih prava konkretiziraju poboljšanjima na terenu;

13.

poziva Vijeće i Komisiju na to da dodatno povećaju sudjelovanje Kine preko konstruktivnog dijaloga radi poticanja prelaska Kine na vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava i radi podupiranja njezine integracije u svjetsko gospodarstvo;

14.

pozdravlja produbljivanje urbanizacijskog partnerstva između EU-a i Kine; poziva na daljnju suradnju u urbanističkom planiranju i projektiranju, javnim uslugama, zelenim zgradama i pametnom prijevozu; potiče započinjanje novih zajedničkih programa koji obuhvaćaju europske i kineske gradove i poduzeća;

15.

pozdravlja zajedničku izjavu s trećeg sastanka dijaloga na visokoj razini između naroda EU-a i Kine održanog 15. rujna 2015.; ističe važnost razmjene među narodima i olakšavanja razmjena za građane EU-a i Kine; podržava napredovanje dijaloga na visokoj razini između naroda kako bi ga se usmjerilo na zajedničke projekte i razmjenu najboljih praksi te promicanje razmjena među narodima; naglašava da bi se razmjena stručnjaka i studenata između strana trebala osobito promicati;

16.

zabrinut je zbog praksi dampinga i nedostatka transparentnosti u pogledu politika i subvencija kineske vlade u obliku poreznih kredita, bespovratnih sredstava za zemljišta, kredita s niskom kamatnom stopom, subvencioniranih sirovina i drugih mjera;

17.

zabrinut je zbog prepreka s kojima se europska poduzeća suočavaju na kineskom tržištu, primjerice prisilnog prijenosa tehnologije, nedovoljne provedbe prava intelektualnog vlasništva i diskriminirajućeg postupanja; ističe važnost reforme tržišta u Kini, provedbe načela tržišnog gospodarstva i ukidanja diskriminacije i neopravdanih ograničenja;

18.

prepoznaje mogućnosti koje nastaju kineskim ulaganjem u Europu u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU); ističe da je Fond otvoren za ulaganja brojnih aktera, no da bi unatoč tome EU i dalje trebao upravljati njime;

19.

uviđa izazov usmjeravanja kineskog gospodarstva na doista održiv put u okviru „nove normalnosti”; smatra da bi istaknutije sudjelovanje Kine u međunarodnim ekonomskim organizacijama kao što je MMF moglo pozitivno pridonijeti održivijem i uravnoteženijem kineskom i globalnom gospodarstvu, kao i reformi tih organizacija; potiče kineske vlasti na pružanje pouzdanih statističkih podataka i poboljšanje transparentnosti gospodarskog stanja;

20.

sa zabrinutošću primjećuje da je posljednjih mjeseci vrijednost kineskih dionica pala za trećinu i da je u stotinama slučajeva trgovanje obustavljeno zbog pretjeranog pada cijena dionica; izražava zabrinutost zbog trenutačne financijske krize koja pogađa Kinu, a posebno njezina tržišta dionica, i uviđa da je to prijetnja svjetskom gospodarstvu s obzirom na istaknutu ulogu te zemlje u globalnoj trgovini i globalnom financijskom sustavu; potiče kineske vlasti da se pozabave izazovima tranzicije trenutačnoga gospodarskog modela u održivo gospodarstvo; primjećuje da je nedavni pad cijena dionica na kineskim burzama doveo do suočavanja vladine kulture nadziranja s inherentnom nestabilnošću financijskih tržišta;

21.

pozdravlja činjenicu da se tijekom posljednjih desetljeća znatan broj kineskih građana izdignuo iz izrazitog siromaštva zbog primjetnog gospodarskog rasta i postupnog otvaranja kineskog gospodarstva; ipak, zabrinut je da ta gospodarska poboljšanja često prouzročuju štetu za okoliš i velike nejednakosti;

22.

pozdravlja činjenicu da su u nedavnoj zajedničkoj izjavi EU-a i Kine o klimatskim promjenama, koja je donesena na sastanku na vrhu održanom 29. lipnja 2015., obje strane iskazale svoju predanost suradnji kako bi se na pariškoj konferenciji o klimatskim promjenama 2015. postigao ambiciozan i pravno obvezujući sporazum; apelira na sve sudionike te konferencije da iskoriste zamah stvoren izjavama EU-a i Kine te SAD-a i Kine o klimatskim promjenama; naglašava potrebu za suradnjom u području energetike kako bi se zajednički riješio problem brojnih izazova povezanih s energetskom sigurnošću i globalnom energetskom strukturom;

23.

napominje da kineska vlada pod vodstvom predsjednika Xija pokazuje sve veću unutarnju i vanjsku odlučnost; ističe da se kineski aktivisti za ljudska prava, odvjetnici, novinari, blogeri, znanstvenici i drugi predstavnici civilnog društva danas suočavaju s ograničenjima slobode kakva nisu zabilježena godinama; primjećuje da je stanje ljudskih prava u Kini i dalje razlog za ozbiljnu zabrinutost;

24.

izražava žaljenje zbog skorašnjeg usvajanja nacrta kineskog zakona o upravljanju stranim nevladinim organizacijama, čime će se još više smanjiti mogućnosti za djelovanje kineskog civilnog društva te ozbiljno ograničiti sloboda udruživanja i izražavanja u toj zemlji, među ostalim i zabranom „prekomorskim nevladinim organizacijama” koje nisu registrirane pri kineskom Ministarstvu javne sigurnosti i provincijskim uredima za javnu sigurnost da financiraju kineske građane ili organizacije te zabranom kineskim skupinama da provode „aktivnosti” u ime ili s ovlaštenjem neregistriranih prekomorskih nevladinih organizacija, pa i onih iz Hong Konga i Macaa; poziva kineske vlasti da znatno izmijene taj zakon kako bi on bio u skladu s međunarodnim standardima ljudskih prava;

25.

izražava zabrinutost zbog novog nacrta zakona o cyber sigurnosti kojim bi se ojačale i institucionalizirale prakse provođenja cenzure i praćenja na internetu te kojim bi se europska poduzeća mogla primorati na uvođenje obvezne mogućnosti zaobilaznog pristupa svojoj informacijsko-tehnološkoj infrastrukturi (engl. backdoors); prima na znanje bojazan kineskih reformističkih odvjetnika i branitelja građanskih prava da će taj zakon dodatno ograničiti slobodu izražavanja i da će biti sve više autocenzure; naglašava ozbiljne negativne učinke i zakona o cyber sigurnosti i zakona o nevladinim organizacijama na rad europskih poduzeća i institucija u Narodnoj Republici Kini te stoga poziva Europsko vijeće, ESVD i Komisiju da nastave ulagati snažne pritužbe kineskim vlastima protiv tih vrlo kontroverznih mjera; zabrinut je zbog široke kineske definicije „nacionalne sigurnosti” i „velikih prijetnji” u novom kineskom zakonu o nacionalnoj sigurnosti u kojemu se „štetni kulturni utjecaji” smatraju prijetnjom; zaključuje da se tim zakonom nacionalni sigurnosni interesi Kine oblikuju na tako opsežan i nejasan način da se kineskim vlastima daju gotovo neograničene ovlasti da djeluju protiv aktivnosti, osoba ili publikacija koje ne odobravaju;

26.

izražava svoju zabrinutost što antikorupcijsku kampanju koju je započela kineska vlada, iako je riječ o pohvalnom pokušaju poticanja povjerenja građana u vladu, obilježava nedostatak transparentnosti te se u većini slučajeva ne pridržava vladavine prava; primjećuje da se u nekim slučajevima kampanja zloupotrebljava za unutarnje sukobe i za poticanje uloge i moći Komunističke partije Kine; žali, međutim, što se ta kampanja provodila na načine kojima se još više podrivala vladavina prava pa se optužene dužnosnike navodno držalo u nezakonitom pritvoru bez osnovne pravne zaštite i često prisiljavalo na priznanje;

27.

izražava svoje suosjećanje s obiteljima i prijateljima više od 173 žrtava razornih eksplozija koje su se 12. kolovoza 2015. dogodile u lučkom gradu Tianjinu i zbog kojih su tisuće stanovnika prisiljene na preseljenje; primjećuje sve veći broj mirnih masovnih prosvjeda za zaštitu okoliša u raznim dijelovima zemlje; upozorava na nezakonito skladištenje tisuća tona visokotoksičnih kemikalija na nezakonitoj udaljenosti manjoj od 600 m od stambenih područja; smatra da je spora i tajnovita službena informacijska politika u pogledu katastrofe u Tianjinu izrazito kontraproduktivna, posebno u kombinaciji s cenzurom izjava o toj velikoj tragediji na društvenim medijima; naglašava važnost primjene svih industrijskih sigurnosnih standarda u skladu s kineskim i međunarodnim zakonodavstvom te poziva kinesku vladu da povisi sigurnosne standarde i standarde zaštite okoliša u pogledu opasne proizvodnje i uskladi ih ponajprije s vlastitim zakonima;

28.

napominje da Kina zbog eksplozija koje su se dogodile 12. kolovoza 2015. u Tianjinu i 31. kolovoza 2015. u Dongyingu smjesta mora ozbiljno početi rješavati pitanje industrijske sigurnosti, posebno u vezi s korupcijom i nekažnjavanjem;

29.

naglašava hitnost donošenja mjera zaštite okoliša, imajući u vidu da je, primjerice, 2014. tek osam od 74 velika grada doseglo nacionalni standard koncentracije onečišćenja zraka lebdećim česticama veličine PM 2,5 i s obzirom na činjenicu da u Kini zbog onečišćene vode svake godine oboli 190 milijuna ljudi; upozorava da bi dvostruka vodna kriza (zagađenje velikih razmjera u kombinaciji s povećanom potrebom za vodom) mogla prouzročiti snažnu političku i društvenu nestabilnost; podsjeća na to da posljedice uništavanja okoliša u Kini snose i susjedne zemlje; ističe posljedice uništavanja okoliša i nada se da će u sljedećem petogodišnjem planu okoliš biti prioritet; također naglašava da nedostatak zaštite okoliša ne samo da dovodi do propusta u sprečavanju štete u okolišu nego je također izvor nepoštenih praksi tržišnog natjecanja; pozdravlja sporazum između EU-a i Kine o poboljšanju suradnje radi rješavanja ključnih ekoloških izazova kao što su onečišćenje zraka, vode i tla; pozdravlja činjenicu da su prema novom zakonu o zaštiti okoliša lokalni čelnici čak i retroaktivno odgovorni za štetu u okolišu nastalu tijekom njihova mandata i da će predanost zaštiti okoliša imati veću težinu u postupku unapređenja tih lokalnih čelnika; potiče i nacionalne i lokalne vlasti da na konstruktivan i aktivan način uključe organizacije za zaštitu okoliša i pokrete na lokalnoj razini u praćenje, provedbu i stvarnu primjenu kineskih politika i inicijativa za zaštitu okoliša; ističe da je na sastanku na vrhu EU-a i Kine održanom u lipnju 2015. također utvrđena politika o zaštiti okoliša te mjere za suočavanje s klimatskim promjenama u skladu s kojima se Kina treba pridržavati graničnih vrijednosti emisija CO2 imajući u vidu sastanak na vrhu u Parizu u prosincu 2015. te poštujući ciljeve Strateškog programa suradnje do 2020., donesenog u Pekingu 2013.;

30.

pozdravlja poboljšanu suradnju između EU-a i Kine te razmjenu iskustava u području potrošačkih prava i zaštite potrošača te u tom smislu jačanje mjera odgovora kineske vlade, koje se odražavaju u strožim pravilima u vezi s odgovornošću trgovaca na malo s obzirom na profesionalni kodeks ponašanja u pogledu povrata i popravka robe, mogućih prijevara, obmanjujućeg i varljivog reklamiranja, dogovora o plaćanju unaprijed te zaštite osobnih podataka potrošača, posebno imajući na umu ubrzano širenje kineskog internetskog trgovačkog sektora;

31.

primjećuje da je u proteklih nekoliko godina kineska politika borbe protiv terorizma u kratkom roku iz pasivne „obrane od terorizma” evoluirala u anticipativni „rat protiv terorizma” koji u zahvaćenim područjima i u društvu podrazumijeva trajno i dosada nezabilježeno djelovanje u skladu s načelima„upravljanja krizom”; zabrinut je zbog nacrta zakona o borbi protiv terorizma, koji bi mogao dovesti do daljnjih kršenja slobode izražavanja, okupljanja, udruživanja i vjere, posebno u Tibetu i Xinjiangu kao regijama s etničkim manjinama;

32.

solidaran je s kineskim narodom u njegovim naporima u borbi protiv terorizma i ekstremizma; međutim, izražava zabrinutost da definicija „terorist” iz nacrta kineskog zakona o borbi protiv terorizma, osim ako se temeljito ne izmijeni, može omogućiti kažnjavanje gotovo svakoga mirnog izražavanja tibetske kulture, religije ili identiteta koji se imalo razlikuju od državnih;

33.

poziva Kinu da poveća slobodu interneta i da poštuje cyber sigurnost svih zemalja;

34.

zabrinut je zbog toga što se pokrajina Xinjiang našla u začaranom krugu s obzirom na to da, s jedne strane, među turkijskim, muslimanskim Ujgurima djeluju nasilne ekstremističke i separatističke skupine koje, međutim, predstavljaju tek mali dio stanovništva, te da, s druge strane, Peking u cilju očuvanja stabilnosti na društvene nemire sve češće odgovara represijom i jačanjem sigurnosnog aparata u regiji, što mnoge Ujgure udaljava od Pekinga i potiče njihovo neprijateljstvo prema Kinezima iz etničke skupine Han; žali zbog marginalizacije ujgurske kulture u pokrajini Xinjiang, uključujući zabranu ujgurskim državnim službenicima da posjećuju džamije, a u nekim mjestima i da se pridržavaju ramazana; poziva kineske vlasti da ulože sve napore u istinski dijalog s ujgurskom zajednicom i da zaštite kulturni identitet ujgurskog stanovništva; sa zabrinutošću primjećuje ograničenja u pogledu putovanja, posebice u Tibetu i Xinjiangu, koja se mogu primijeniti na građane EU-a, osobito u slučaju diplomata i novinara; primjećuje da se takva ograničenja ne primjenjuju na kineske državljane (uključujući diplomate i novinare) u državama članicama EU-a; stoga snažno potiče da se poduzmu koraci kako bi se provelo načelo reciprociteta;

35.

izražava suosjećanje i solidarnost prema narodu Hong Konga u potpori demokratskim reformama; naglašava da autonomiju Hong Konga jamči temeljno zakonodavstvo; smatra da je uvođenje punopravnih općih izbora u tom posebnom upravnom području potpuno spojivo s načelom „jedna zemlja, dva sustava”; žali zbog toga što se reforma izbornog zakona o imenovanju glavnog upravitelja Hong Konga nije mogla provesti do kraja; izražava nadu da će se u bliskoj budućnosti pokrenuti novi postupak reforme kako bi se građanima Hong Konga osiguralo pravo na neposredne opće izbore 2017. na kojima će stvarno moći birati između raznih kandidata; pozdravlja zajedničko izvješće Europske službe za vanjsko djelovanje i Europske komisije Europskom parlamentu i Vijeću od 24. travnja 2015.: „Posebno upravno područje Hong Kong: godišnje izvješće za 2014.” te podupire obvezu EU-a u pogledu jačanja demokracije, uključujući vladavinu prava, neovisnost pravosuđa, temeljne slobode i prava, transparentnost te slobodu informiranja i izražavanja u Hong Kongu;

36.

snažno podupire politiku „jedna zemlja, dva sustava” kao osnovu za dobre odnose posebnih upravnih područja Hong Konga i Macaa s kontinentalnom Kinom;

37.

izražava zabrinutost zbog nedavnih političkih i građanskih nemira u Hong Kongu te poziva Kinu da poštuje svoje obveze prema građanima Hong Konga kako bi u skladu s uvjetima Zajedničke kinesko-britanske deklaracije potpisane 1984. očuvala njihova prava i slobode;

38.

konstatira da „kineski san” predsjednika Xi Jinpinga o nacionalnoj revitalizaciji od svog početka predviđa snažniju i anticipativniju ulogu Kine u svijetu; potiče potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da istraži mogućnosti izrade pristupa koji bi EU zajedno s SAD-om mogao primjenjivati u odnosu prema Kini kad god bi to koristilo ostvarivanju interesa EU-a; naglašava da neprekidni uspon Kine kao globalne sile zahtijeva kontinuirano i hitno preispitivanje europskih strateških prioriteta u odnosima s Kinom; naglašava da je u globaliziranom kontekstu međusobne ovisnosti potrebno da svjetska sila kao što je Kina na aktivniji i konstruktivniji način doprinosi suočavanju s globalnim izazovima i regionalnim sukobima te postizanju multilateralnog svjetskog poretka koji poštuje međunarodno pravo, univerzalne vrijednosti i mir; smatra da bi Kina trebala snažnije zauzeti svoje mjesto među vodećim zemljama svijeta i djelovati u skladu s pravilima koja vrijede za sve;

39.

prima na znanje da će predsjednik Xi u svom mandatu staviti naglasak na odnose s SAD-om s obzirom na njegov prijedlog o „novoj vrsti odnosa velikih sila” između Kine, SAD-a i drugih regionalnih aktera; podupire konstruktivniji pristup novom svjetskom poretku temeljenom na univerzalnim vrijednostima ljudskih prava, demokracije i sigurnosti osoba, a u čijem bi razmatranju i integraciji Kina trebala pomoći; poziva EU na veću aktivnost u Aziji i na suradnju s Kinom, SAD-om i drugim regionalnim akterima radi postizanja veće stabilnosti u regiji;

40.

naglašava da se u nedavnoj bijeloj knjizi o kineskoj vojnoj strategiji navode namjere Pekinga da dodatno ojača kinesku ratnu mornaricu i proširi njezino područje djelovanja, što je prijelaz s „obrane priobalnih voda” na „zaštitu na otvorenom moru”; žali zbog jednostranog osnivanja identifikacijske zone za zračnu obranu te, slijedom toga, polaganja prava na navigacijski nadzor zračnog prostora unutar japanskog i južnokorejskog teritorija; poziva na uravnotežen pristup kako bi se izbjegla zabrinutost kineskih susjeda i nove napetosti u Tihom i Indijskom oceanu te zajamčio ključni europski interes za slobodnu plovidbu morima;

41.

smatra vrijednim žaljenja to što, u suprotnosti s Deklaracijom o postupanju iz 2002., više država ističe svoje pravo na teritorij u otočju Spratly, a posebno je zabrinut zbog golemih napora koje Kina trenutačno ulaže u tom pogledu, a koji uključuju izgradnju vojnih objekata, luka i barem jedne zrakoplovne piste; posebno upozorava na rastuću opasnost od sve osjetnije prisutnosti ratnih brodova i zrakoplovnih patrola suprotstavljenih strana u tom području i njihova sukoba te na moguću uspostavu identifikacijske zone za zračnu obranu (IDAZ) nad Južnim kineskim morem;

42.

i dalje je zabrinut zbog rasta napetosti između strana u Južnom kineskom moru te stoga poziva sve obuhvaćene strane da izbjegavaju jednostrane provokativne poteze u Južnom kineskom moru i naglašava važnost mirnog rješavanja sporova u skladu s međunarodnim pravom i s pomoću mehanizama za nepristranu međunarodnu medijaciju kao što je Konvencija UN-a o pravu mora (UNCLOS); smatra vrijednim žaljenja to što Kina odbija priznati nadležnosti i UNCLOS-a i Arbitražnog suda; poziva Kinu da preispita svoj stav i poziva sve strane, uključujući Kinu, na poštivanje moguće odluke UNCLOS-a; smatra da su put napretka prema mogućem mirnom rješenju napetosti u područjima Južnog i Istočnog kineskog mora pregovori i zajednička provedba kodeksa ponašanja za mirno iskorištavanje spomenutih pomorskih područja, uključujući uspostavljanje sigurnih trgovačkih putova i ribolovnih kvota ili dodjeljivanje područja za iskorištavanje resursa; podržava hitni poziv sa 26. sastanka na vrhu ASEAN-a za brzo usvajanje kodeksa ponašanja u Južnom kineskom moru; pozdravlja nedavno postignut sporazum između Kine i ASEAN-a o ubrzavanju savjetovanja o kodeksu ponašanja u slučaju sporova u Južnom kineskom moru; prima na znanje tajvansku „Mirovnu inicijativu za Južno kinesko more” čiji je cilj postizanje konsenzusa o kodeksu ponašanja i uspostava mehanizma kojim bi se svim stranama omogućila suradnja u pogledu zajedničkog iskorištavanja prirodnih i morskih resursa u regiji; podupire sve mjere kojima će se omogućiti da Južno kinesko more postane „more mira i suradnje”;

43.

poziva potpredsjednicu Komisije/Visoku predstavnicu da u skladu s prioritetima utvrđenima u Europskoj strategiji sigurnosne zaštite u pomorstvu utvrdi opasnosti za mir i sigurnost u regiji, kao i na globalnoj razini ako dođe do oružanih sukoba u Istočnom i Južnom kineskom moru, te da utvrdi kakve bi to rizike predstavljalo za slobodu i sigurnost plovidbe u regiji i koji su rizici za konkretne europske interese; s obzirom na to da su drugi dionici (posebice Australija) već poprilično politički aktivni u Tihom oceanu, smatra da bi se EU trebao osloniti na bilateralnu i multilateralnu suradnju radi djelotvornog doprinosa sigurnosti u regiji;

44.

apelira na kinesku vladu da iskoristi sav svoj utjecaj kako bi osigurala stabilnost na Korejskom poluotoku i potakla Sjevernu Koreju da se ponovno uključi u vjerodostojne pregovore o denuklearizaciji i da poduzme konkretne korake u tom smjeru; podsjeća na to da je Kina i dalje najvažniji saveznik Sjeverne Koreje te stoga potiče kinesku vladu da zajedno s međunarodnom zajednicom preuzme konstruktivnu ulogu u hitnom suočavanju s iznimno lošim stanjem ljudskih prava u Sjevernoj Koreji, pa i u suočavanju s pitanjem tisuća sjevernokorejskih izbjeglica koji prelaze kinesku granicu bježeći od užasnih uvjeta kod kuće; potiče kinesku vladu da im u skladu sa svojim obvezama kao države potpisnice Konvencije UN-a o statusu izbjeglica ne uskrati pravo na traženje azila te da ih ne vraća prisilno u Sjevernu Koreju, nego da zaštiti njihova temeljna ljudska prava; poziva EU da u tu svrhu izvrši diplomatski pritisak na kinesku vladu u skladu sa svojim globalnim ciljevima neširenja nuklearnog oružja;

45.

potiče kinesku vladu da izvrši utjecaj na Pakistan da se suzdrži od poticanja nestabilnosti u regiji;

46.

pozdravlja suradnju između EU-a i Kine na sigurnosti i obrani, uključujući protupiratske operacije u Adenskom zaljevu, te poziva na dodatne zajedničke napore u suočavanju s globalnim sigurnosnim i obrambenim pitanjima kao što je terorizam;

47.

skreće pozornost Pekingu na nezamjenjivu ulogu koju u pogledu kineskih ciljeva modernizacije imaju SAD i EU; nadalje, podsjeća Peking na njegove međunarodne obveze i odgovornosti u pogledu doprinošenja miru i globalnoj sigurnosti u svojstvu stalnog člana Vijeća sigurnosti UN-a; u tom smislu žali zbog činjenice da Kina u partnerstvu s Rusijom neprestano blokira mjere UN-a prema Siriji, gdje Bašar al-Asad više od četiri godine vodi smrtonosan rat protiv sirijskog naroda;

48.

naglašava važnost uzajamnog povjerenja i suradnje između Kine i EU-a te drugih ključnih međunarodnih dionika u suočavanju s pitanjima globalne sigurnosti; nada se da će Kina ponuditi potporu inicijativama koje predvode EU i SAD u cilju prestanka kršenja međunarodnog prava koje je uzrok sukoba na istoku Ukrajine te vraćanja teritorijalne cjelovitosti i suverenosti Ukrajine nakon ruske agresije;

49.

konstatira da postoji snažna kontradikcija između službenih kineskih težnji prema univerzalnosti ljudskih prava i pogoršanja stanja ljudskih prava; napominje da je nedavno pogoršanje stanja ljudskih prava i sloboda u Kini počelo 2013. te da jačaju već postojeći pritisci na stanovništvo, kao i da se dodatno ograničava prostor za izražavanje i mirno zalaganje za civilno društvo; duboko je zabrinut zbog uhićenja, suđenja i izricanja kazne zatvora za aktiviste za građanska prava, branitelje ljudskih prava i kritičare vlade te zbog činjenice da je kineska policija pritvorila ili ispitala više od 100 odvjetnika i aktivista za ljudska prava; poziva kineske vlasti da oslobode pritvorene te da zajamče da se bez ometanja mogu baviti svojim zanimanjem;

50.

smatra da trenutačni čvrsti odnosi EU-a i Kine moraju ponuditi učinkovitu platformu za zreo, sadržajan i otvoren dijalog o ljudskim pravima koji se temelji na uzajamnom poštovanju; nadalje, vjeruje da 40. obljetnica odnosa EU-a i Kine u 2015. pruža pravu priliku za napredak u tom području;

51.

potiče EU da u dijalozima na svim razinama nastavi izvršavati pritisak u cilju poboljšanja stanja ljudskih prava u Kini te da u svaki bilateralni sporazum s Kinom uvrsti klauzulu o ljudskim pravima;

52.

pozdravlja 33. krug dijaloga između EU-a i Kine o ljudskim pravima održan 8. i 9. prosinca 2014.; primjećuje da je dijalog, zajedno s pritiskom drugih međunarodnih partnera, pridonio nekim konkretnim mjerama; naglašava da je EU u nekoliko navrata dao do znanja da želi da se dijalogom postignu opipljivija poboljšanja u pogledu stanja ljudskih prava na terenu;

53.

podsjeća na to da je univerzalnost ljudskih prava uvijek bila u središtu dijaloga o ljudskim pravima između EU-a i Kine; sa zabrinutošću napominje da se prema službenom kineskom stajalištu univerzalnost preispituje na temelju kulturnih razlika, što je važan uzrok razlika u poimanju koje dovode do nerazumijevanja i nepovjerenja u odnosima između EU-a i Kine te ograničavanja napretka u dijalozima EU-a i Kine o ljudskim pravima; stoga poziva kinesko vodstvo da preispita svoj pristup tom problemu i da poštuje univerzalnost ljudskih prava u skladu s Općom deklaracijom o ljudskim pravima; također potiče na suradnju institucija EU-a i kineskih vlasti u dijalozima kojima se promiče poštovanje univerzalnosti;

54.

i dalje je vrlo zabrinut zbog toga što Kina trenutačno izvršava najviše smrtnih kazni na svijetu te nastavlja u tajnosti izricati smrtnu kaznu tisućama osoba godišnje bez obzira na međunarodne minimalne standarde o uporabi smrtne kazne; još jednom ističe da ukidanje smrtne kazne pridonosi promicanju ljudskog dostojanstva i progresivnom razvoju ljudskih prava;

55.

i dalje je zabrinut zbog stalnih strogih ograničenja u pogledu slobode izražavanja, udruživanja, okupljanja i vjere te u pogledu aktivnosti organizacija za ljudska prava;

56.

žali zbog čestog diskriminirajućeg postupanja prema vjerskim i etničkim manjinama u Kini;

57.

kritizira činjenicu da u Kini sloboda vjere nije pravo nominalno zajamčeno ustavom, a u praksi vlada ograničava vjerske prakse samo na službeno odobrene i priznate vjerske organizacije; izražava podršku otporu koje crkve u Kini pružaju vladinoj obnovljenoj strategiji „sinizacije” kršćanstva; konkretno osuđuje protukršćansku kampanju koja je u tijeku u pokrajini Zheijang, a u kojoj su 2014. uništeni deseci crkvi te je uklonjeno više od 400 križeva; dijeli zabrinutost crkvi za druge pokrajine u kojima živi mnogo kršćana; nadalje, osuđuje protubudističku kampanju koja se provodi preko pristupa „patriotskog obrazovanja”, uključujući mjere za državno upravljanje tibetanskim budističkim samostanima; osuđuje programe „pravnog obrazovanja” za budističke redovnike i redovnice; ne može razumjeti niti prihvatiti zabranu fotografija Dalaj Lame u Kini; zabrinut je zbog zloupotrebe kineskoga kaznenog zakona za progon Tibetanaca i budista, čija se vjerska aktivnost izjednačuje sa „separatizmom”, te smatra da se ta zabrinutost potvrđuje činjenicom da redovnici i redovnice čine oko 44 % političkih zatvorenika u Tibetu; osuđuje činjenicu da se okruženje za prakticiranje budizma u Tibetu znatno pogoršalo nakon tibetanskih prosvjeda u ožujku 2008. jer je kineska vlada usvojila obuhvatniji pristup „patriotskom obrazovanju”, uključujući mjere za detaljan nadzor rada tibetanskih budističkih redovnika, primjerice preko neizabranih upravljačkih odbora postavljenih u svakom samostanu, programa „pravnog obrazovanja” za redovnike i redovnice kako bi se spriječilo da „sudjeluju u aktivnostima razdvajanja domovine i remećenja društvenog poretka” te zabrane fotografija Dalaj Lame;

58.

primjećuje da je predsjednik Xi predložio određene obveze za „sveobuhvatno napredovanje u upravljanju zemljom u skladu sa zakonom”, uz borbu protiv korupcije; međutim, duboko je zabrinut zbog nedavnog okupljanja više od 200 pravnika, osobito onih koji su specijalizirani za slučajeve u vezi s ljudskim pravima, u kojima su mnogi optuženi za „narušavanje javnog reda” i podrivanje Partije, a vlasti su pritom tvrdile da su takve drastične mjere zapravo obrana pravnog sustava Kine; naglašava da su te mjere u suprotnosti sa zahtjevom vlasti da se unaprijedi vladavina prava te da se njima sprečava svaki pokušaj političke reforme;

59.

podsjeća na to da prema službenom kineskom stajalištu društveno-gospodarska prava i dalje imaju prednost pred pojedinačnim građanskim i političkim pravima, dok se ta prava prema europskom shvaćanju smatraju temeljnima i jednako važnima, a gospodarski razvoj i ljudska prava su nerazdvojivi, što odražava razlike između europskog i kineskoga poimanja ljudskih prava, koje su vidljive u službenim stajalištima; nadalje, naglašava kako je sveobuhvatna zaštita ljudskih prava nužna za nastavak gospodarskog rasta u Kini i stoga poziva kineske vlasti da se pobrinu za poštovanje društveno-gospodarskih ali i građanskih i političkih prava;

60.

kritizira vrlo restriktivno kinesko medijsko okruženje i čvrst nadzor nad digitalnom domenom u kojoj je strani, pa i europski internetski sadržaj blokiran, a domaći sadržaj koji se smatra političkom prijetnjom redovito se briše i cenzurira; oštro prosvjeduje zbog velikog broja kineskih državljana osuđenih za kaznena djela koja se odnose na slobodu izražavanja, osobito na internetu;

61.

duboko je zabrinut zbog činjenice da kineska vlada nastavlja provoditi čvrste politike protiv tibetanskog naroda, posebno odbacivanjem pristupa „srednjeg puta” koji slijedi Dalaj Lama i koji nije usmjeren na postizanje samostalnosti ni odcjepljenja nego na ostvarenje istinske autonomije u okviru Ustava Narodne Republike Kine; poziva kinesku vladu da ponovno započne dijalog s tibetanskim predstavnicima; prosvjeduje zbog toga što Komunistička partija Kine marginalizira tibetansku kulturu i snažno potiče kineske vlasti na poštovanje slobode izražavanja, udruživanja i vjere tibetanskog naroda; osuđuje pogoršanje humanitarne situacije u Tibetu koje je dovelo do povećanja broja slučajeva samožrtvovanja; sa zabrinutošću prima na znanje nedavno donesene mjere kriminalizacije samožrtvovanja usmjerene na kažnjavanje onih koji su navodno povezani s osobama koje se žrtvuju; žali zbog nasilnog preseljenja više od 2 milijuna tibetanskih nomada i stočara od 2006. godine u takozvano „novo socijalističko selo” bez pristupa zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i blagostanju; jednako je zabrinut zbog trenutačnog preseljavanja Kineza iz etničke skupine Han u Tibet; izražava zabrinutost zbog slučajeva mučenja, nestanka i proizvoljnog pritvaranja te uskraćivanja pristupa zdravstvenoj skrbi zatvorenicima, uključujući redovnika Tenzina Deleka Rinpochea i deset drugih istaknutih tibetanskih zatvorenika; zahtijeva detaljnu istragu o svim smrtnim slučajevima u zatvorima; duboko je zabrinut zbog uništavanja okoliša u Tibetu; naglašava da se Tibetska visoravan zagrijava velikom brzinom te da bi zbog toga moglo doći do otapanja tibetskih glečera od kojih mnogi napajaju najveće azijske rijeke;

62.

potiče europska društva koja ulažu u Kini da poštuju međunarodne standarde rada i da se obvežu na nadilaženje okvira kineskih radnih prava ako ona ne ispunjavaju međunarodno dogovorene standarde;

63.

smatra da su Kina i Tajvan važni gospodarski partneri EU-a u Aziji i pacifičkoj regiji; pozdravlja svaki znatniji napredak odnosa Kine i Tajvana; poziva na pregovore o bilateralnom sporazumu o ulaganju između EU-a i Tajvana s obzirom na to da je Tajvan na regionalnoj razini najbolja ulazna točka i odskočna daska za ulazak poduzeća iz EU-a u Kinu te da su brojne države, uključujući Narodnu Republiku Kinu, sklopile takve (de facto) sporazume s Tajvanom;

64.

prima na znanje da se kineska vlada nije usprotivila tajvanskom sudjelovanju u nekim organizacijama UN-a (Svjetska zdravstvena organizacija, Međunarodna organizacija civilnog zrakoplovstva); izražava zabrinutost zbog toga što je kineska vlada ponovno potvrdila zakon protiv odcjepljenja iz 2005. kojim se omogućuje uporaba vojnih sredstava u slučaju da Tajvan proglasi neovisnost; osuđuje činjenicu da u južnoj Kini postoji još 1 500 dalekometnih projektila usmjerenih na Tajvan; smatra da bi postupna demilitarizacija te regije dodatno potpomogla približavanje strana; ističe da je sve sporove u odnosima Kine i Tajvana potrebno riješiti mirnim putem u skladu s međunarodnim pravom; naglašava da je sastanak između najviših dužnosnika s obiju strana Tajvanskog tjesnaca održan 23. svibnja 2015. na otoku Kinmen bio ohrabrujući korak; primjećuje da je taj sastanak bio treći službeni sastanak dužnosnika za odnose Kine i Tajvana iz obiju zemalja; podržava inicijative kojima se odnosi između Kine i Tajvana razvijaju na miran način;

65.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, ESVD-u, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, država pristupnica i država kandidatkinja, vladi Narodne Republike Kine, Svekineskom narodnom kongresu, tajvanskoj vladi i tajvanskom zakonodavnom tijelu Yuanu.