EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 15.12.2015.

COM(2015) 676 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o mjerama poduzetima nakon sastanka čelnika o izbjegličkim tokovima duž zapadnobalkanske rute

Dosad nezabilježeni priljev izbjeglica i migranata, koji je započeo krajem ljeta 2015., a vrhunac doživio ujesen, slijedio je točno određenu rutu. Ta je „zapadnobalkanska” ruta postala žarište problema s kojim se suočava Europa. U Grčku je preko Turske ušlo više od 650 000 ljudi, a većina ih je nastavila svoj put preko zapadnog Balkana do središnje i sjeverne Europe. Ta su kretanja bila ne samo nepredvidljiva i nezabilježena s obzirom na njihov opseg, već su se i odvijala iznimno brzo, zbog čega se pojavila zabrinutost da zemlje tek prosljeđuju ljude susjedima duž rute. Pokazalo se da u velikoj mjeri nedostaje kapaciteta, suradnje i solidarnosti te osnovne komunikacije među zemljama duž rute. Riječ je o konkretnom problemu koji zahtijeva posebno operativno i političko rješenje na europskoj razini.

Dana 25. listopada 2015. predsjednik Juncker sazvao je sastanak šefova država ili vlada dotičnih zemalja. Na sastanku su sudjelovali šefovi država ili vlada Albanije, Austrije, Bugarske, Hrvatske, bivše jugoslavenske republike Makedonije, Njemačke, Grčke, Mađarske, Rumunjske, Srbije i Slovenije, a njima su se pridružili predsjednik Europskog parlamenta, predsjednik Europskog vijeća, zatim trenutačno i predstojeće predsjedništvo Vijeća Europske unije te Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) 1 . 

Čelnici su se usuglasili oko akcijskog plana u 17 točaka 2 koji treba hitno provesti, a kojim su obuhvaćeni način suradnje i ciljevi koje treba postići zajedničkim djelovanjem radi boljeg upravljanja tokovima migranata i izbjeglica, u prvom redu u pogledu prihvatnih kapaciteta i upravljanja granicama. Rad na tom akcijskom planu u potpunosti je komplementaran sa širim naporima koje EU poduzima u rješavanju izbjegličke krize, uz sudjelovanje predsjedništva Vijeća kako bi se osigurala koherentnost.  3 Uoči sastanka Europskog vijeća 17. – 18. prosinca 2015. u ovom se izvješću iznosi tijek provedbe točaka iz Izjave čelnika 4 .

Sastanak od 25. listopada održao se u rekordnom tjednu s obzirom na broj prelazaka u Grčku (preko 50 000 prelazaka u jednom tjednu). Te su brojke početkom prosinca pale na manje od 14 000 tjedno, no i dalje su neujednačene. U Sloveniju je primjerice u jednom jedinom danu u listopadu ušlo 12 600 ljudi, dok su se koncem studenoga dolasci kretali od 2 000 do 3 000 dnevno. No brojke su i dalje neujednačene, a dovoljno visoke da održavaju snažan pritisak na zapadnobalkansku rutu.

1.Trajna razmjena informacija i učinkovita suradnja (točke 1. – 2.)

Prvi prioritet koji je trebalo riješiti bio je nedostatak komunikacije između vlada i nadležnih tijela zemalja duž rute. U roku od 24 sata sve su dotične zemlje, institucije i agencije imenovale svoje točke za kontakt, koje izravno izvješćuju čelnike. To se pretvorilo u forum za dnevnu razmjenu informacija i učinkovitu koordinaciju posredstvom tjednih videokonferencija koje vodi Europska komisija 5 . 6

Tjedne se razmjene usredotočuju na 17 točaka dogovorenih na sastanku čelnika, uključujući glavne trendove kretanja duž rute, procjene potreba i povećanje prihvatnih kapaciteta, mjere poduzete na granicama i konsolidirana izvješća Frontexa 7 , što čini ključni prvi korak prema urednijem kretanju ljudi duž zapadnobalkanske rute.

Intenzivirali su se i kontakti unutar same regije: Slovenija je sazvala sastanak ministara unutarnjih poslova 16. i 17. studenoga, na kojem su sudjelovale Srbija, bivša jugoslavenska republika Makedonija i Grčka. Sudionici su se usuglasili oko poboljšanja koordinacije, uključujući razmjenu informacija o broju izbjeglica koji prelaze granice, te o stopama popunjenosti prihvatnih kapaciteta. Regionalni šefovi policije sastali su se u Sloveniji 3. – 4. prosinca radi rasprave o operativnoj suradnji i mogućem zauzimanju zajedničkog pristupa ekonomskim migrantima. Hrvatska nije sudjelovala u tim sastancima.

Međutim, prethodno savjetovanje i obavješćivanje o predviđenim promjenama nacionalnih politika ili inicijativa i dalje je nedostatno, posebice u pogledu onih politika i inicijativa koje mogu imati posljedice za cijelu regiju. I dalje se poduzima previše jednostranih mjera, uključujući uvjete ulaska koji se de facto temelje na državljanstvu za migrante koji ulaze u Hrvatsku, Srbiju i bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju te podizanje ograde na granici između bivše jugoslavenske republike Makedonije i Grčke (kao što je Mađarska prethodno podigla ogradu na granici sa Srbijom). Bez obzira na opravdanje za svaki pojedinačni korak, nekoordiniranost tih koraka dovela je do nesigurnosti i nestabilnosti u regiji.

Provedena je početna procjena materijalnih i financijskih potreba. Austrija, Bugarska, Hrvatska, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Grčka, Mađarska, Rumunjska, Srbija i Slovenija su, na zahtjev Komisije, dostavile vlastite procjene o pitanjima kao što su smještaj i prihvat, hrana i osnovne usluge, registracija, obrada zahtjeva za azil te upravljanje vraćanjem i granična kontrola. Komisija je te procjene popratila misijama na terenu koje su se održale u studenome i prosincu 2015. 8 uz sudjelovanje UNHCR-a, Međunarodne organizacije za migracije, Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Cilj tih misija bio je preciznije odrediti procjene potreba s obzirom na njihov opseg i trajanje te ih povezati s najprikladnijim izvorima financiranja 9 . U idućem će se koraku trebati provesti dodatne procjene srednjoročnih i dugoročnih potreba u svim zemljama, s većim naglaskom na određena područja, poput integracije i vraćanja 10 .

2.Ograničavanje sekundarnog kretanja (točka 3.)

Razlog zbog kojeg su čelnici pokazali toliku odlučnost u odvraćanju od kretanja izbjeglica i migranata do granice druge zemlje u regiji te jasno izjavili da politika „propuštanja” izbjeglica nije prihvatljiva jest taj što su u određenim zemljama zabilježeni mnogobrojni slučajevi 11 poticanja neometanog prolaska izbjeglica i migranata do susjednih zemalja pružanjem usluga prijevoza ili administrativne podrške za lakše kretanje duž rute, bez prethodnog obavješćivanja zemlje primateljice. To je dovelo do ubrzanja priljeva te je postavilo dodatni izazov upravljanju urednim dolaskom migranata i izbjeglica, a osobiti teret stavilo na odredišne zemlje na kraju zapadnobalkanske rute.

Otada je zabilježeno manje takvih mjera, a više slučajeva suradnje i komunikacije među graničnim tijelima. Međutim, nedostatak političke volje za uspostavljanje prihvatnih kapaciteta za boravak dulji od 24 sata u određenim zemljama duž rute (iz čega je vidljivo da te zemlje sebe smatraju isključivo tranzitnim zemljama) također upućuje na ograničen interes za smanjenje tih tokova. Doduše, međunarodni su dionici, uključujući UNHCR, istaknuli i činjenicu da izbjeglice i migranti često vrlo odlučno žele nastaviti do odredišnih zemalja, radije nego da ostanu u zemljama duž rute.

3.Pomoć izbjeglicama i pružanje skloništa i odmora (točke 4. – 7.)

Povećanje kapaciteta za pružanje privremenog skloništa, odmora, prehrane, zdravstvene pomoći, vode i sanitarne opreme svima kojima je to potrebno dogovoreno je kao ključni imperativ za sve zemlje. Zahvaljujući tim objektima moguće je bolje i predvidljivije upravljati tokovima i provoditi učinkovitiju registraciju duž rute. U posljednja dva mjeseca poduzeti su važni koraci prema ispunjenju obveza preuzetih na sastanku čelnika, to jest prema povećanju prihvatnih kapaciteta u Grčkoj na 50 000 mjesta do kraja 2015. 12 i duž zapadnobalkanske rute za dodatnih 50 000 mjesta, uz financijsku pomoć EU-a i pomoć partnera kao što su UNHCR i Međunarodna organizacija za migracije. Međutim, hitno su potrebne dodatne mjere kako bi se ispunili ciljevi u pogledu kapaciteta dogovoreni na sastanku čelnika te osiguralo odgovarajuće sklonište, odmor i druge humanitarne potrebe izbjeglica.

U Grčkoj 13 je Komisija pristala dodijeliti sredstva u iznosu od 80 milijuna EUR iz Fonda za azil, migracije i integraciju i Fonda za unutarnju sigurnost radi pružanja pomoći programima UNHCR-a i uspostave dodatnih 27 000 prihvatnih mjesta 14 . Komisija je donijela odluku o financiranju kojom će se UNHCR-u omogućiti da dodjeljuje ugovore o pristupu i upravljanju za 20 000 mjesta kombinacijom hotelskih vaučera, najmom apartmana i zgrada i programom smještaja u kućanstvima. Dosad je osigurano već 500 mjesta, s mogućnošću povećanja tog broja do zaključenja poziva. Tim će se programom financirati i uspostava 7 000 mjesta za prvi prihvat na grčkim otocima (žarišne točke), čija je glavna uloga omogućivanje naknadnog premještanja u druge države članice i/ili upućivanja u grčki sustav azila. Ako svi oblici prihvatnih kapaciteta budu uključeni, a planovi provedeni, prihvatni kapaciteti u Grčkoj trebali bi doseći brojku od 35 000 mjesta do početka siječnja 2016.

Iz toga je vidljivo da nedostaje 23 000 mjesta u odnosu na dogovor o 30 000 mjesta, pored 20 000 mjesta u okviru programa subvencija za troškove najma. Presudno je brzo utvrditi način rješavanja tog manjka: prvi je korak poduzet određivanjem određenih mogućih lokacija.

U pogledu obveze uspostavljanja dodatnih 50 000 mjesta duž zapadnobalkanske rute učinjeno je sljedeće:

✓Bivša jugoslavenska republika Makedonija obvezala se povećati broj svojih mjesta za prihvat na 2 000 mjesta prilagođenih zimskim potrebama, no sva su ta mjesta vrlo kratkoročna tranzitna mjesta za samo nekoliko sati: nedostaje političke volje za produljenje mogućeg boravka na tim mjestima. Kao podršku Komisija je u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći odobrila ili čvrsto predvidjela odobriti ukupno 39 milijuna EUR za aktivnosti povezane s migracijama u toj zemlji. Komisija podržava i humanitarno djelovanje (2,6 milijuna EUR 15 ). Aktivni su i brojni drugi donatori, uključujući države članice.

✓Srbija se obvezala povećati broj mjesta na 6 000 do kraja 2015. te unaprijediti svoje postojeće kapacitete. Donatori istražuju mogućnosti za dodatnih 6 000 mjesta za koje je Srbija navela da ima potencijalne tehničke kapacitete, no nije donijela političku odluku. U okviru Instrumenta pretpristupne pomoći osigurano je 7 milijuna EUR za pokrivanje određenih izdataka (troškovi rekonstrukcije i tekući troškovi) povezanih s proširenjem kapaciteta. Nadalje, humanitarna pomoć EU-a Srbiji trenutačno iznosi 5,9 milijuna EUR 16 , pored ostale bilateralne pomoći.

✓Hrvatska trenutačno ima 5 000 privremenih mjesta koja se unapređuju za zimske potrebe, čime će se zamijeniti prethodni kapacitet od 5 000 mjesta koja nisu bila opremljena za zimu. Tijekom 2015. primila je 16,4 milijuna EUR za hitne slučajeve 17 radi pružanja potpore prihvatnim kapacitetima, uvjetima prihvata izbjeglica i policijskim aktivnostima. Ne postoji politička volja za povećanjem prihvatnih kapaciteta ili produljenjem mogućeg trajanja boravka u postojećim kapacitetima.

✓Od sredine listopada postojeći kapaciteti u Sloveniji stabilni su, s otprilike 7 000 privremenih mjesta. Slovenija radi na uspostavi 2 000 dodatnih privremenih mjesta opremljenih za zimu. U studenome je primila 10,2 milijuna EUR za hitne slučajeve radi pružanja potpore prihvatnim kapacitetima i policijskim aktivnostima na granici.

✓Austrija je pod osobitim pritiskom, kao tranzitna i odredišna zemlja, a od sastanka čelnika povećala je svoje kapacitete za 16 000 mjesta, čime su njezini kapaciteti dosegli gotovo 74 000 mjesta. Tijekom 2015. primila je 6,3 milijuna EUR za hitne slučajeve, što je utrošeno na prihvatne kapacitete i administraciju zahtjeva za traženje azila.

Iz navedenih je podataka vidljivo da su učinjeni znatni napori. Određene su zemlje već uspostavile nove prihvatne kapacitete u tjednima koji su prethodili sastanku čelnika. Mnoge su zemlje poduzele napore na poboljšanju kvalitete prihvatnih mjesta za zimske potrebe i dodavanju privremenih mjesta. Međutim, potrebni su veći napori. Dosad je uspostavljeno manje od polovine od 50 000 dodatnih prihvatnih mjesta obećanih na sastanku čelnika, a ona koja jesu uspostavljena nalaze se u ograničenom broju zemalja. Kratkoročna mjesta (do 24 sata) mogu pomoći u zadovoljavanju neposrednih potreba, no odražavaju filozofiju „tranzita” koja nije u skladu s punom obvezom pridonošenja usporavanju tokova migranata i izbjeglica 18 . Dodijeljena sredstva mogla bi se iskoristiti za pretvaranje privremenih objekata u trajnije, no za to je potrebno jasnije upravljanje tokovima radi njihova ravnomjernijeg raspoređivanja i jasna politička volja zemalja za stvaranjem prihvatnih kapaciteta.

Zemlje koje trenutačno nisu pogođene tim tokovima nisu povećale prihvatne kapacitete od sastanka čelnika. Albanija (300 mjesta), Bugarska (5130 trajnih mjesta te preko 800 mjesta koja se mogu aktivirati u slučaju potrebe 19 ), Rumunjska (1 200 trajnih mjesta, 550 privremenih mjesta moguće u hitnom slučaju) i Mađarska (980 trajnih mjesta) istaknule su svoje stajalište da su ti kapaciteti u skladu s trenutačnim i predviđenim tokovima. Bugarska i Rumunjska trenutačno bilježe niske stope popunjenosti u svojim prihvatnim centrima. No, prošireni bi se kapaciteti mogli u nepredvidljivim situacijama iskoristiti kao potpora za hitne slučajeve. Smjer tokova neprestano se mijenja, što znači da niti jedna zemlja ne smije pretpostaviti da će ostati izolirana. Tijekom 2015. Bugarska, Rumunjska i Mađarska primile su 5,8 milijuna EUR, 8,6 milijuna EUR odnosno 6 milijuna EUR iz nacionalnih programa u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju i Fonda za unutarnju sigurnost 20 . Bugarska i Mađarska također su primile 4,1 milijun EUR odnosno 6,7 milijuna EUR za hitne slučajeve. Bilo bi razborito, kao mjera opreza, ta sredstva iskoristiti za izgradnju prihvatnih kapaciteta za budućnost.

Dodatnih 13 milijuna EUR namijenjeno je humanitarnoj pomoći izbjeglicama, tražiteljima azila i migrantima, u prvom redu u Srbiji i bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji. Pomoć će obuhvaćati hranu, neprehrambene proizvode, zaštitu i sklonište. Time će ukupna humanitarna pomoć EU-a zapadnom Balkanu za 2015. doseći iznos od 22 milijuna EUR.

Operacije u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu provode se duž zapadnobalkanske rute: u Srbiji (od 21. rujna 2015.), Sloveniji (od 22. listopada 2015.), Hrvatskoj (od 26. listopada 2015.) i Grčkoj (od 3. prosinca 2015.). Pomoć je ponudilo ukupno 15 država koje sudjeluju u mehanizmu, u prvom redu u obliku šatora, artikala za spavanje, opreme za osobnu zaštitu, grijanja, električne energije i osvjetljenja. Većina zahtjeva za pomoć nije ispunjena i brojne su potrebe ostale nezadovoljene. Primjerice, od 1 548 sanitarnih i stambenih kontejnera koje su zatražile četiri zemlje u razdoblju od gotovo 3 mjeseca, dosad ih je na raspolaganje dano samo 15. U nekim drugim ključnim područjima, kao što su kreveti i zimska odjeća, dane su tek omanje ponude. U pogledu Grčke, jedanaest dana nakon podnošenja zahtjeva opremu je dalo na raspolaganje pet država. Komisija radi na omogućivanju šireg i bržeg odgovora svim četirima zemljama koje traže pomoć.

Nakon dopisa predsjednika Junckera međunarodnim financijskim institucijama (Europska investicijska banka (EIB), Europska banka za obnovu i razvoj, Razvojna banka Vijeća Europe (CEB), Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka) Komisija je uspostavila novu mrežu radi uspostave koordinacije s međunarodnim financijskim institucijama 21 . Pokrenula je postupak utvrđivanja potreba i mogućnosti kako bi se utvrdilo koje institucije mogu pomoći i u kojim područjima. Utvrđeno je nekoliko bitnih tekućih projekata, uključujući 14 postojećih projekata EIB-a prilagođenih rješavanju potreba povezanih s migracijom te nedavno sklopljene sporazume o dodjeli bespovratnih sredstava s CEB-om ukupne vrijednosti 13,2 milijuna EUR 22 . Sada je ključno pronaći srednjoročne i dugoročne odgovore međunarodnih financijskih institucija, primjerice integriranjem podrške za migrante u odgovarajuće instrumente koje provodi Komisija.

4.Zajedničko upravljanje migracijskim tokovima (točke 8. – 12.)

Jedan od ključnih elemenata o kojima je bilo riječi na sastanku čelnika jest i promicanje zajedničkog pristupa upravljanju migracijama. Sve su inicijative upravljanja granicama koje se navode u nastavku usmjerene ka podizanju standarda djelovanja na strateškim lokacijama poticanjem potpune registracije i uzimanja otisaka prstiju. To je i središnja ideja žarišnih točaka u Grčkoj, gdje će se uskoro staviti na raspolaganje dodatnih 30 aparata za uzimanje otisaka prstiju, uz dosadašnjih 46.

Dio je koherentnog pristupa i uspostava načela za donošenje odluka na granici zajedničkim sporazumom. U izjavi čelnika potvrđeno je načelo da, pod uvjetom da je izvršena prethodna provjera poštovanja načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja te načela proporcionalnosti, države mogu odbiti ulazak samo onim osobama koje nisu izrazile želju za traženjem međunarodne zaštite. S tim je načelom povezano i načelo prema kojem nema dodjele prava bez registracije: registracija migranata (bez obzira na njihov status) preduvjet je za prikladno upravljanje tokovima i utvrđivanje prava i dužnosti migranata. U praksi je to međutim dovelo do pristupa koji se de facto temelji na državljanstvu te se odbija ulazak svima koji nisu određene nacionalnosti (sirijske ili iračke). Zasad nije jasno utvrđeno da svi oni kojima je odbijen ulazak uistinu nisu izrazili želju za traženjem azila.

Od sastanka čelnika Frontex objavljuje dnevna izvješća o situaciji na zapadnobalkanskoj ruti na temelju podataka koje mu dostavljaju dotične zemlje. Radi poboljšanja dosljednosti izvješćivanja i razrade definicija i indikatora Frontex je 12. studenoga održao tehnički sastanak mreže za analizu rizika na zapadnobalkanskom području. To je dovelo do uspostave zajedničkog operativnog izvješćivanja putem interneta od 23. studenoga, u kojem sudjeluju sve zemlje. Frontex i dalje radi na poboljšanju kvalitete i pokrivenosti podataka te na uspostavi šire analize: njegova svakodnevna izvješća sada sadržavaju trenutačni pregled situacije koji obuhvaća ne samo prelaske granica, već i registrirane osobe, ugrožene skupine i najzastupljenije nacionalnosti. Osim toga, procjenjuje trendove i daje preglede, primjerice izračune da je tijekom studenoga Grčka uzela otiske prstiju otprilike 54 000 ljudi u okviru procedura Eurodaca 23 . Uspostavom Frontexove misije na sjevernoj granici Grčke trebala bi se dodatno poboljšati registracija. Pored toga, Europski potporni ured za azil objavljuje tjedne preglede situacije i najnovijih trendova u području azila (broj zahtjeva za azil, glavne zemlje podrijetla podnositelja zahtjeva, broj i vrsta odluka u prvom stupnju).

U izjavi čelnika ističe se i važnost vraćanja kao jedne od ključnih sastavnica učinkovitog upravljanja migracijama. Potrebno je pojačati napore jer se broj vraćanja ne povećava. EU je pojačao svoju podršku državama članicama u provedbi njihovih obveza temeljem Direktive o vraćanju. Komisija također kontinuirano razvija i jača dostupne alate te je predvidjela znatan iznos za nacionalne programe u okviru Fonda za azil, migracije i integraciju. Primjerice, u slučaju Grčke Komisija je grčkoj policiji (uz Međunarodnu organizaciju za migracije kao su-korisnika) dodijelila bespovratna sredstva u iznosu od 2,5 milijuna EUR iz Fonda za azil, migracije i integracije za razdoblje od 1. prosinca 2015. do 31. svibnja 2016., uključujući sastavnice za prisilno vraćanje i potpomognute dobrovoljne povratke (ukupno 2 080 povratnika).

Kako bi se vraćanje moglo izvršiti, potrebna je podrška partnera iz trećih zemalja u vidu ponovnog prihvata. Dogovor o ranijoj primjeni Sporazuma o ponovnom prihvatu između EU-a i Turske bio je važan element Zajedničkog akcijskog plana EU-a i Turske 24 . U izjavi čelnika određene su tri dodatne prioritetne zemlje. Visoka predstavnica / potpredsjednica Mogherini s ministrom vanjskih poslova Afganistana Rabbanijem dogovorila je 1. prosinca da će što se prije moguće održati dijalog na visokoj razini o migraciji, kojemu će prethoditi posjet viših dužnosnika Kabulu. S ministrom vanjskih poslova Bangladeša Alijem dogovorila je 5. studenoga da će se početkom 2016. održati prvi sastanak u novom dijalogu o migraciji i mobilnosti. Povjerenik Avramopoulos u posjetu Pakistanu 23. studenoga razgovarao je s ministrom unutarnjih i ministrom vanjskih poslova o provedbi Sporazuma o ponovnom prihvatu između EU-a i Pakistana; gdje je od Pakistana dobiveno obećanje o surađivanju u ponovnom prihvatu, a istaknuta je i potreba suradnje u rješavanju pitanja koja se odnose na praktičnu provedbu Sporazuma. Na političkoj i tehničkoj razini, međutim, napredak s Pakistanom i dalje je otežan, što su pokazali problemi povezani s nedavnim povratnim letom 2. prosinca, kada velik broj povratnika nije bio primljen u Pakistan zbog spora oko administrativnih formalnosti. U međuvremenu se nastavljaju političke rasprave, a tehničke rasprave radi pojašnjenja određenih točaka provedbe nastavit će se na idućem sastanku Zajedničkog odbora za ponovni prihvat zakazanom za 12. siječnja 2016.

5.Upravljanje granicama (točke 13. – 14.)

U izjavi čelnika utvrđen je niz ključnih graničnih točaka duž rute na kojima je potrebno bezodložno daljnje djelovanje radi upravljanja i ponovnog preuzimanja kontrole nad našim granicama te jačanja suradnje gdje je to potrebno.

Na sastanku na vrhu između EU-a i Turske održanom 29. studenoga aktiviran je Zajednički akcijski plan kojim se predviđa okvir za usku suradnju između dviju strana. U planu se odražava obostrana odlučnost EU-a i Turske da zajednički pristupe rješavanju krize koja proizlazi iz sukoba u Siriji u duhu podjele tereta, da ubrzaju suradnju radi pružanja podrške u zaštiti osoba koje su zbog sukoba u Siriji prisilno raseljene u Tursku te da ojačaju suradnju radi uvođenja reda u tokove migranata i zaustavljanja nezakonite migracije.

Frontex trenutačno jača svoju prisutnost na granici između Bugarske i Turske te predviđa slanje 24 službenika graničnog nadzora, s tehničkom opremom.

U pogledu jačanja zajedničke pomorske operacije Posejdon, nakon odluke grčkih vlasti da početkom prosinca razmjeste 31 voditelja tima iz grčke policije, Frontex može povećati svoju prisutnost na otocima i u Egejskom moru za dodatnih 100 članova osoblja, počevši od siječnja 2016. Razmještanje voditelja timova gotovo je dovršeno. Trenutačno je 157 gostujućih službenika Frontexa razmješteno na zemlji, a 146 na moru. Pored toga, Grčka je 3. prosinca 2015. uputila službeni zahtjev za operaciju raspoređivanja jedinica granične policije za brzu intervenciju kako bi se omogućila bezodložna podrška u obliku granične straže na njezinoj vanjskoj granici na Egejskom otočju.

Grčka je 3. prosinca s Frontexom postigla dogovor oko operativnog plana za novu operaciju na grčkoj granici s bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom. Mogućnost da ta granica postane izvor napetosti pojačala se u razdoblju koje je bilo potrebno da se postigne dogovor o raspoređivanju Frontexa, nakon podizanja ograde kao alata upravljanja državnom granicom i odluke bivše jugoslavenske republike Makedonije da poput drugih zemalja donese odluku o ograničavanju prolaska na temelju nacionalnosti. U izjavi čelnika ističe se i potreba da se Grčka i bivša jugoslavenska republika Makedonija u potpunosti obvežu bilateralnim mjerama za izgradnju povjerenja u pogledu pitanja povezanih s granicama: iako su se svakodnevni kontakti između graničnih uprava poboljšali, po tom je pitanju od sastanka ministara vanjskih poslova početkom studenoga postignuto malo.

Treba poduzeti daljnje korake i radi nadilaženja prepreka koje Frontexu onemogućavaju prekogranični rad između Srbije kao treće zemlje i Hrvatske kao članice EU-a. Frontex bi mogao sudjelovati u praćenju prelazaka granica i pružiti pomoć pri registraciji na graničnim prijelazima između Hrvatske i Srbije.

Još jedan način pružanja pomoći jest pomaganje predmetnim zemljama da osiguraju da tokovi ne dovedu do problema u održavanju javnog reda. Na sastanku čelnika Slovenija je zatražila podršku 400 policijskih službenika u roku od tjedan dana kroz bilateralnu podršku. Trenutačno je u Sloveniju raspoređeno samo otprilike 200 policijskih službenika iz drugih država članica.

Usredotočenost na rješavanje ključnih problema duž zapadnobalkanske rute korak po korak dovela je do povećanja predvidljivosti, koju je pojačala i znatna prisutnost Frontexa, iako je napredak i dalje neujednačen. Provedbu određenih mjera ometaju i nedostaci u odgovoru država članica na pozive Frontexa za stručnim znanjima i opremom (države članice su se dosad obvezale dodijeliti samo 31 % ukupnih dana po osobi koje je zatražio Frontex).

Odbijanje ulaska državljanima trećih zemalja koji ne izraze želju za traženjem međunarodne zaštite (u skladu s međunarodnim zakonima i zakonodavstvom EU-a o azilu te podložno prethodnoj provjeri poštovanja načela zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja i načela proporcionalnosti) dio je mjera koje se mogu poduzeti za rješavanje nezakonite migracije. No valja priznati i posljedice tog postupka: među ostalim, tu je i rizik od nagomilavanja ljudi zaustavljenih na granicama, moguće poticanje krijumčarenja i preusmjeravanje tokova na druge rute (Bosna i Hercegovina i Crna Gora donijele su planove za nepredviđene slučajeve kako bi se zaštitile od te mogućnosti). To pitanje treba nastaviti pratiti. Primjerice, Frontex će Grčkoj pomoći u registraciji migranata tako što će rasporediti 26 službenika na granicu s bivšom jugoslavenskom republikom Makedonijom. Operacije vraćanja onih kojima nije potrebna međunarodna zaštita također se trebaju ubrzati. UNHCR pomaže grčkim vlastima i tako što upućuje ljude u grčki sustav za upravljanje migracijama i zadovoljava neposredne humanitarne potrebe: velika je operacija izvedena 10. prosinca u kojoj su ljudi sa sjeverne granice prevezeni u velike gradove kako bi se razmotrili njihovi zahtjevi za azil.

6.Suzbijanje krijumčarenja i trgovanja ljudima (točka 15.)

Rad na suzbijanju krijumčarenja i trgovanja ljudima dodatan je vid suradnje, pored suradnje u migracijskim tokovima. Dana 4. prosinca potpisan je memorandum o razumijevanju kojim se omogućuje razmjena osobnih podataka između Europola i Frontexa. Europol će do ožujka 2016. osnovati europski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata. Jedan primjer jačanja Europolove potpore jest i osnivanje zajedničkog operativnog ureda u Beču kao privremenog regionalnog obavještajnog/istražiteljskog čvorišta, koji je potpuno integriran u europski centar za borbu protiv krijumčarenja migranata, a istovremeno omogućuje bolju suradnju među istražiteljima iz raznih država članica koji su prisutni u Austriji. Zapošljavanje većine novih zaposlenika europskog centra za borbu protiv krijumčarenja migranata počet će ove godine.

Europol je nedavno pružio potporu, u vidu razmjene operativnih informacija i raspoređivanja jednog analitičara, u više opsežnih operacija protiv krijumčarenja migranata na zapadnom Balkanu, uključujući primjerice zajedničku operaciju „Koštana 2015.” u rujnu i listopadu 2015. na granici između Srbije i bivše jugoslavenske republike Makedonije, u kojoj je sudjelovalo sedam zemalja iz regije. Nedavno, 2. prosinca, Europol je pružio potporu u opsežnoj zajedničkoj operaciji koju provode tijela za provedbu zakona i sudska tijela iz Austrije, Grčke, Švedske i Ujedinjene Kraljevine. Taj je slučaj, koji koordiniraju sudske vlasti u Solunu (Grčka), imao za cilj organiziranu kriminalnu skupinu osumnjičenu za krijumčarenje ljudi u EU i rezultirao je razbijanjem kriminalne skupine i uhićenjem ukupno 23 osumnjičenika.

7.Informacije o pravima i obvezama izbjeglica i migranata (točka 16.)

Informiranje je ključno za borbu protiv pogrešnih uvriježenih mišljenja i nerealističnih očekivanja među izbjeglicama i migrantima te kako bi ih se uvjerilo da je potrebno izbjegavati opasna putovanja i ne oslanjati se na krijumčare. Komisija je osnovala radnu skupinu za komunikaciju u koju su uključeni svi relevantni institucijski dionici. Radna skupina donijela je strategiju informiranja koja se temelji na tri faze: procjena, proizvodnja sadržaja i objava. Prvo, dovršit će se postupak utvrđivanja kanala kojima migranti i tražitelji azila dobivaju informacije kako bi se poruke učinkovitije usmjerile prema tražiteljima azila i migrantima unutar EU-a i izvan njega. To će se zatim ugraditi u materijale o postupcima azila u Europi, posebno prilagođene za svaku zemlju, u tekstove o suzbijanju krijumčarenja na ključnim jezicima te u nove kanale za objavu informacija putem društvenih medija (pored institucijskih kanala kao što su delegacije EU-a, koji djeluju na žarišnim točaka, te kroz Međunarodnu organizaciju za migracije, UNHCR, tradicionalne medije i predstavnike dijaspore). Prve operacije u području komunikacije duž zapadnobalkanske rute pokrenut će se sredinom siječnja.

8.Praćenje (točka 17.)

Dosad je održano sedam tjednih videokonferencija s nacionalnim točkama za kontakt za potrebe praćenja u organizaciji kabineta predsjednika Junckera 25 . Razina sudjelovanja svih zemalja regije na tim videokonferencijama iznimno je dobra i taj je pristup ispunio očekivanja.

(1)

Sastanku je prisustvovala i agencija Frontex te Europski potporni ured za azil.

(2)

     http://ec.europa.eu/news/2015/docs/leader_statement_final.pdf.

(3)

     Dana 8. listopada 2015. u Luxembourgu je održana i konferencija na visokoj razini o istočnosredozemnoj / zapadnobalkanskoj ruti, a 7. prosinca sastanak ministara pravosuđa i unutarnjih poslova EU-a i zapadnog Balkana.

(4)

     Izvješće se temelji na podacima dostavljenima do 11. prosinca.

(5)

     Vidjeti odjeljak 8. u nastavku.

(6)

     Učinkovitija razmjena informacija omogućena je aktiviranjem mehanizma integriranog političkog odgovora na krize (IPCR) u načinu razmjene informacija.

(7)

     Detalje vidjeti u odjeljcima 4. i 5. u nastavku.

(8)

     Misije za procjenu potreba odvijale su se prema sljedećem rasporedu: Grčka 26. – 27. listopada i 18. studenoga, Slovenija 9. te 16. – 17. studenoga, Hrvatska 10. – 12. studenoga, Srbija 19. – 20. studenoga, Bugarska 30. studenoga, bivša jugoslavenska republika Makedonija 30. studenoga – 1. prosinca, Austrija 3. prosinca, Rumunjska 7. prosinca te Mađarska 8. prosinca. Dana 30. studenoga održan je i pripremni sastanak s Njemačkom za misiju predviđenu za početak 2016.

(9)

     Vidjeti odjeljak 3. u nastavku.

(10)

     Vidjeti odjeljak 4. u nastavku. Grčka tek treba podnijeti svoju ažuriranu procjenu potreba.

(11)

     Primjerice, tijekom misije za procjenu potreba u Hrvatskoj zabilježena je trajna praksa organiziranja prijevoza do slovenske granice.

(12)

     Podijeljeno između „namjere povećanja prihvatnih kapaciteta na 30 000 mjesta do kraja godine i [obveze] pružanja podrške Grčkoj i UNHCR-u da dodijele subvencije za troškove najma i programe smještaja u kućanstvima za najmanje 20 000 dodatnih osoba”.

(13)

     Grčka je u procjeni svojih potreba u listopadu izjavila da ima 9 171 trajno mjesto (3 071 mjesto u otvorenim prihvatnim objektima, od čega 1 371 mjesto za tražitelje azila i 1 700 mjesta za one koji ne traže azil, te 6 100 mjesta u centrima za zadržavanje prije deportacije) i 2 543 (privremenih) mjesta za prvi prihvat (od čega 2 303 mjesta u pet određenih žarišnih točaka, a 240 mjesta u mjestu Filakio.

(14)

     Ukupno je za razdoblje 2014. – 2020. Grčkoj dodijeljeno 474 milijuna EUR za nacionalne programe u okviru FAMI-ja i FUS-a, od čega je 33 milijuna EUR već isplaćeno tijekom 2015. Zadnjih je nekoliko mjeseci Grčkoj, bilo izravno grčkim vlastima, bilo UNHCR-u i Međunarodnoj organizaciji za migracije za aktivnosti u Grčkoj, dodijeljeno ukupno 51,9 milijuna EUR pomoći za hitne slučajeve, iz FUS-a (22,2 milijuna EUR) i FAMI-ja (29,7 milijuna EUR).

(15)

     Time se pokriva pružanje privremenih skloništa i osnovnih usluga kao što su hrana, neprehrambeni artikli i zaštita.

(16)

     Time se pokriva pružanje privremenih skloništa i osnovne pomoći izbjeglicama kao što je hrana, neprehrambeni artikli, zaštita i zdravstvena pomoć.

(17)

     Sredstva za hitne slučajeve iz tog odjeljka odnose se na financiranje iz Fonda za azil, migracije i integraciju i Fonda za unutarnju sigurnost – granice i vize.

(18)

     Dotične zemlje ističu i činjenicu da se migrante i izbjeglice ne može primorati da ostanu u prihvatnim objektima.

(19)

     Do ljeta 2016. dodat će se 400 privremenih mjesta.

(20)

     Njihovi ukupni proračuni iznose 82,4 milijuna EUR, 120,2 milijuna EUR odnosno 85,2 milijuna EUR.

(21)

     Održane su četiri videokonferencije, 28. listopada, 5. studenoga, 19. studenoga i 3. prosinca.

(22)

     Uključujući 2,3 milijuna EUR za Srbiju, 2,2 milijuna EUR za bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju, 1,5 milijuna EUR za Sloveniju te projekte koje Međunarodna organizacija za migracije provodi u Grčkoj, bivšoj jugoslavenskoj republici Makedoniji, Hrvatskoj i Sloveniji.

(23)

     Iako je registracija na papiru i dalje u uporabi.

(24)

     http://ec.europa.eu/priorities/migration/docs/20151016-eu-revised-draft-action-plan_en.pdf.

(25)

     I to 28. listopada, 4. studenoga, 10. studenoga, 19. studenoga, 26. studenoga, 2. prosinca i 10. prosinca.

EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 15.12.2015.

COM(2015) 676 final

PRILOG

IZVJEŠĆU KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o mjerama poduzetima nakon sastanka čelnika o izbjegličkim tokovima duž zapadnobalkanske rute

Prilog: Sažetak ispunjenja akcijskog plana donesenog na sastanku čelnika