EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 18.11.2015.

COM(2015) 572 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Stanje energetske unije 2015.

{SWD(2015) 208}
{SWD(2015) 209}
{SWD(2015) 217 à 243}

1.    Uvod

Komunikacijom Europske komisije „Okvirna strategija za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom” 1 uvedena je nova dinamika pri prijelazu na niskougljično, sigurno i konkurentno gospodarstvo. Kako bi se ta dinamika održala, u ovom prvom izvješću o stanju energetske unije 2 razmatra se napredak u proteklih devet mjeseci i određuju se ključne točke koje iziskuju posebnu političku pozornost u 2016., ključnoj godini za provedbu energetske unije 3 . 

Za nekoliko će se dana svjetski čelnici sastati u Parizu da se dogovore o načinima borbe protiv jednog od najvećih izazova čovječanstva: klimatskih promjena. U izvješću o stanju energetske unije ističe se doprinos Europe pregovorima u Parizu uz poseban naglasak na daljnjim koracima i praćenju. Europa i nakon Pariške konferencije treba zadržati vodeću ulogu u prijelazu na niskougljično gospodarstvo provedbom ciljeva u području klime i energetike za 2030. te dosljednom diplomacijom u tom području kako bi se osiguralo da sve države ispunjavaju svoje obveze.

Za taj prijelaz postoje jaki poslovni razlozi; vodeća europska poduzeća mijenjaju svoje poslovne modele. Upotrebom energije iz obnovljivih izvora i povećanjem energetske učinkovitosti u Europi se stvaraju nova radna mjesta koja iziskuju nove vještine i ulaganja. Mnoge promjene povezane s tim prijelazom odvijat će se u gradovima i općinama; kada naši gradovi postanu pametni, time će postati i ključni čimbenici za ostvarenje održivih energetskih politika EU-a.

Tržišta električne energije i plina još uvijek ne funkcioniraju kako treba. Za uspješan i socijalno pravedan prijelaz na niskougljično gospodarstvo i društvo građani bi morali preuzeti veću odgovornost, iskoristiti nove tehnologije i veću konkurenciju kako bi smanjili račune i aktivnije sudjelovati na tržištu.

Zbog geopolitičkih zbivanja u našoj neposrednoj blizini energetika je u 2015. ostala pri vrhu ljestvice prioriteta. Za savladavanje tih izazova nerazdvojivo su povezani energetska sigurnost, učinkovitost, razvoj infrastrukture, dovršenje unutarnjeg energetskog tržišta i održivost. Na drugom popisu projekata od zajedničkog interesa navedeni su infrastrukturni projekti koji su hitno potrebni za postizanje naših ciljeva energetske politike.

U izvješću o stanju energetske unije predstavljeni su ključni elementi provedbenog mehanizma koji vode do predvidljivijih, transparentnijih i stabilnijih politika. Smjernicama o integriranim nacionalnim planovima u području energetike i klime pruža se temelj na kojem države članice mogu početi razvijati svoje integrirane planove u području energetike i klime za razdoblje od 2021. do 2030. Predložena metodologija za ključne pokazatelje prvi je korak ka mjerenju i praćenju provedbe energetske unije.

U posljednjih nekoliko mjeseci Komisija je posjetila mnoge države članice kako bi sa širokim krugom dionika raspravljala o energetskoj uniji. Osim toga, održane su i tehničke rasprave sa svim državama članicama. Zahvaljujući tim kontaktima Komisija je uspjela procijeniti stanje energetske unije u svakoj državi članici i utvrditi političke zaključke za svih pet dimenzija energetske unije.

2.    Dekarbonizacija gospodarstva

Ostvareni napredak

Gospodarstvo EU-a trenutačno je najučinkovitije veliko gospodarstvo u pogledu ugljika u svijetu. Osobito je uspješno u razdvajanju gospodarskog rasta od emisija stakleničkih plinova. U razdoblju od 1990. do 2014. ukupni je bruto domaći proizvod EU-a narastao za 46 %, a ukupne emisije stakleničkih plinova smanjile su se za 23 %. Gospodarstvo EU-a jedno je od samo triju velikih gospodarstava 4 u kojima se više od polovine električne energije proizvodi bez stvaranja stakleničkih plinova 5 . 

Jedan od ciljeva strategije energetske unije jest i daljnji odmak od gospodarstva koje se temelji na fosilnim gorivima. Tijekom 2015. postignut je napredak u trima područjima koja su ključna za taj prijelaz: trgovanju emisijama, obnovljivim izvorima energije i daljnjim ulaganjima u niskougljične tehnologije i energetsku učinkovitost.

Sporazumom o uvođenju pričuve za stabilnost tržišta koji će biti na raspolaganju od 2019. ojačat će se sustav EU-a za trgovanje emisijama (ETS). U srpnju 2015. Komisija je predstavila prijedlog za reviziju sustava EU-a za trgovanje emisijama. To je zadnji korak prilagodbe sustava EU-a za trgovanje emisijama kako bi mogao djelovati punom snagom kao glavni europski instrument za postizanje ciljeva u pogledu emisija stakleničkih plinova za 2030. Komisija poziva Europski parlament i Vijeće da daju prednost nastavku rada na tom prijedlogu.

Podržavajući ambiciju da EU preuzme vodeći položaj u svijetu u području obnovljivih izvora energije, Komisija je u srpnju 2015. objavila savjetodavnu komunikaciju o novom modelu tržišta električne energije čiji je glavni cilj priprema tržišta na sve veći udio obnovljivih izvora energije. Obnovljivi izvori energije postaju uobičajen izvor energije. Iz njih se već danas zadovoljavaju potrebe za energijom 78 milijuna Europljana, dok je EU na dobrom putu da postigne cilj od 20 % konačne potrošnje energije iz obnovljivih izvora do 2020.

Za prijelaz na niskougljično gospodarstvo bit će potrebna znatna ulaganja, osobito u elektroenergetske mreže, proizvodnju energije, energetsku učinkovitost i inovacije 6 . Proračunom EU-a pridonosi se ostvarivanju tog pomaka uključivanjem ciljeva u području klime u sve relevantne političke inicijative i osiguravanjem da najmanje 20 % proračuna EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. bude povezano s klimom. Za to će u razdoblju od 2014. do 2020. biti izdvojeno oko 180 milijardi EUR. Više od 110 milijardi EUR stavljeno je na raspolaganje u okviru europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF). Nadalje, projekti u području održivih izvora energije bili su jedni od prvih projekata odobrenih za jamstvo Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU), osobito u Danskoj, Finskoj, Francuskoj, Španjolskoj i Ujedinjenoj Kraljevini.

Na temelju energetskog i klimatskog okvira Komisije do 2030. u ožujku 2015. EU je iznio obvezujući cilj smanjenja domaćih emisija stakleničkih plinova na razini cijelog gospodarstva za barem 40 % do 2030. u odnosu na razine iz 1990. U rujnu 2015. EU je usuglasio svoje stajalište za konferenciju o klimi u Parizu (COP21) 7 . Potvrdio je svoju spremnost da pregovara o ambicioznom, obvezujućem i transparentnom globalnom klimatskom dogovoru koji bi jasno odredio put ka ograničavanju rasta prosječne globalne temperature na manje od 2 °C. U trenutku donošenja ovog izvješća o stanju energetske unije više od 160 država, koje proizvode više od 90 % trenutačnih globalnih emisija, predstavilo je svoje predviđene i na nacionalnoj razini određene doprinose (INDC). Opseg je tih doprinosa bez presedana i dovest će do znatnog smanjenja emisija diljem svijeta, čime će se prijeći s „djelovanja nekolicine” u skladu s Kyotskim protokolom na „djelovanje svih”.

Za postizanje tih ciljeva bit će potrebne daljnje odlučne mjere na lokalnoj razini. Imajući na umu taj cilj, Komisija je 15. listopada 2015. sazvala predstavnike iz gradova kako bi pokrenula novi sporazum gradonačelnika kojim bi se obuhvatili ublažavanje klimatskih promjena i inicijative za prilagodbu. Pokretanjem globalnog sporazuma gradonačelnika potaknut će se djelovanje lokalnih vlasti diljem svijeta, uključujući u regijama koje dosad nisu bile uključene.

Više od 4 000 poduzeća također će se obvezati na poduzimanje mjera do početka konferencije u Parizu. Ispunjavanje tih obveza na terenu nudi značajne poslovne prilike za inovativna poduzeća iz EU-a te se stvaraju radna mjesta i rast u EU-u. 

Sljedeći koraci

Odmah nakon konferencije o klimi u Parizu sve će države morati pretočiti svoje preuzete obveze u konkretne mjere politike. U prvoj polovici 2016. Komisija stoga namjerava iznijeti prijedloge za provedbu cilja smanjenja emisija koje nisu dio ETS-a za 30 % u usporedbi s 2005. postavljanjem nacionalnih ciljeva u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova i uključivanjem sektora korištenja i prenamjene zemljišta te šumarstva.

Budući da promet uzrokuje oko trećinu emisija stakleničkih plinova u sektorima koji nisu dio ETS-a, Komisija predviđa komunikaciju o mjerama potrebnima za dekarbonizaciju svih vrsta prometa. To bi trebalo biti popraćeno prijedlozima o standardima u pogledu emisija CO2 za automobile i kombije, o praćenju teških teretnih vozila, o pravednim i učinkovitim cijenama te o pravilima pristupa tržištu za cestovni promet.

Djelotvorna provedba regulatornih standarda ključni je element u smanjivanju emisija iz cestovnog prometa. Sustavi za ispitivanje znatno su podcijenili emisije stakleničkih plinova i nekih tvari koje onečišćuju zrak. U tom kontekstu Komisija priprema prijedlog za primjenu svjetski usklađenog ispitnog postupka za laka osobna i gospodarska vozila (WLTP) u EU-u 8 . Nakon njegova stupanja na snagu 2017. bit će dostupne točnije informacije o emisijama CO2 i o potrošnji goriva. Nadalje, ispitivanja stvarnih emisija tijekom vožnje za mjerenje emisija tvari koje onečišćuju zrak iz vozila na dizelski pogon bit će obvezna od 2017. kako bi se djelotvorno smanjile njihove emisije dušikovih oksida (NOx) 9 . Osim toga, Komisija priprema prijedloge za jačanje sustava homologacije i nadzora tržišta te za veću neovisnost ispitivanja vozila.

Novom direktivom o energiji iz obnovljivih izvora i politikom održivosti bioenergije za 2030., koje će se predstaviti 2016., trebao bi se pružiti pravi okvir za postizanje obvezujućeg cilja na razini EU-a od najmanje 27 % energije iz obnovljivih izvora do 2030. Njime će se utvrditi politike i mjere EU-a koje bi trebale, zajedno s doprinosima država članica opisanima u njihovim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, osigurati postizanje tog cilja. Kako bi se donijeli pravi poticaji za dekarbonizaciju, zalagat ćemo se i za postupno ukidanje subvencija za fosilna goriva.

3.    Energetska učinkovitost kao doprinos umjerenosti energetske potražnje

Ostvareni napredak

Kako bi se postigla ambiciozna razina energetske učinkovitosti do 2030., Komisija je počela uspostavljati sredstva i instrumente kojima se energetska učinkovitost tretira kao zaseban izvor energije. Komisija je u srpnju 2015. kao prvi korak predložila reviziju Direktive o označivanju energetske učinkovitosti 12 . Tim se prijedlogom povećava djelotvornost postojeće pravne stečevine o označivanju energetske učinkovitosti i jača se njezina provedba. U 2015. na snagu je stupio i niz mjera za ekološki dizajn i označivanje energetske učinkovitosti koje bi mogle dodatno smanjiti potrošnju energije u kućanstvima, a time i račune. Do kraja godine Komisija namjerava iznijeti novi radni plan za ekološki dizajn kojim će se, uz poboljšanje energetske učinkovitosti, ubuduće podržati i kružno gospodarstvo.

Energetska učinkovitost igra važnu ulogu u Europskom fondu za strateška ulaganja. Iz tog se fonda već podupiru strateški projekti u području energetske učinkovitosti, primjerice u Francuskoj i Italiji. U pripremi je i mnogo drugih projekata za koje se čeka odobrenje. Time će se nadopuniti ulaganja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova.

Izvješće o napretku u postizanju cilja povećanja energetske učinkovitosti za 20 % do 2020. 13 , priloženo ovoj Komunikaciji, ukazuje na to da, unatoč znatnom napretku, zajedničkim naporima država članica postignuto je samo 17,6 % uštede primarne energije u odnosu na projekcije za 2020. 14 Ipak, Komisija vjeruje da se cilj od 20 % može postići ako se postojeće zakonodavstvo EU-a provede pravilno i u cjelini. Države članice trebale bi postati ambicioznije i poboljšati uvjete za ulaganja kako bi energetska učinkovitost u Europi mogla i dalje rasti.

Sljedeći koraci

Još uvijek postoje brojne prepreke za ostvarivanje punog potencijala energetske učinkovitosti, poput nedostatnih informacija i manjka namjenskih financijskih instrumenata. To dovodi do ograničenog iskorištavanja mogućnosti, proizvoda i tehnologija u području energetske učinkovitosti.

Komisija za 2016. predviđa zakonodavne prijedloge kojima bi se Direktiva o energetskoj učinkovitosti uskladila s okvirnim ciljem za 2030. na razini EU-a od najmanje 27 % (cilj će se revidirati do 2020. imajući u vidu razinu od 30 % u EU-u). Jednako je važan poseban naglasak na zgrade, čija upotreba energije predstavlja oko 40 % ukupne krajnje potrošnje energije u EU-u i oko četvrtinu izravnih emisija stakleničkih plinova koje nisu dio ETS-a. U tijeku je detaljna procjena Direktive o energetskoj učinkovitosti zgrada u cilju njezine revizije.

Financiranje potrebnih prethodnih ulaganja u energetsku učinkovitost još je uvijek znatan izazov. Ulaganja u energetsku učinkovitost moraju se povećati pet puta do 2030. 15 Komisija će 2016. ponajprije raditi sa svojim partnerima na uspostavi sustava za objedinjavanje manjih projekata u području energetske učinkovitosti. Tim bi se sustavima ulagačima trebale pružiti bolje mogućnosti ulaganja u energetsku učinkovitost i omogućiti bolji pristup kapitalu za nacionalne, regionalne ili lokalne platforme i programe energetske učinkovitosti, osobito u onim državama članicama u kojima su najpotrebnije. Sustavi će uključivati jačanje tehničke pomoći i pomoći pri razvoju projekata u kontekstu Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (ESCU), koji su Komisija i Europska investicijska banka uspostavile za pomoć javnim promicateljima pri strukturiranju projekata i za promicanje programa financiranja sa standardnim uvjetima, posebice u području zgrada. Komisija će početkom 2016. pokrenuti Europski portal projekata ulaganja (EPPU). Cilj portala je privući ulagače dobrim projektima ulaganja u Europi. Dionici u području energetike potiču se da pošalju svoje projekte kako bi pridonijeli kritičnoj masi projekata u inicijalnoj fazi.

Za grijanje i hlađenje troši se najviše energije u EU-u. Početkom 2016. planira se donošenje ciljane strategije za grijanje i hlađenje u cilju pametne preobrazbe tog sektora. Tom bi se strategijom trebalo, među ostalim, utvrditi rješenja i mjere za smanjivanje potražnje za hlađenjem i grijanjem u stambenom, tercijarnom i industrijskom sektoru, prateći pritom u najmanju ruku kvalitetu usluga i ugodnost, te smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima.

4.    Potpuno integrirano energetsko tržište

Ostvareni napredak

Električni vodovi i plinovodi čine okosnicu integriranog energetskog tržišta. Mnogo se toga dogodilo od predstavljanja Okvirne strategije za energetsku uniju. Uspostavom elektrovoda između Italije i Malte u travnju 2015. okončana je energetska izoliranost malteške elektroenergetske mreže. Završetak spojnih vodova Eastlink između Finske i Estonije te NordBalt između Litve i Švedske omogućio je baltičkim državama da od ove godine sudjeluju u tržištu električne energije NordPool. Još je jedan primjer dobre suradnje inicijativa za interkonekciju LitPolLink između Litve i Poljske, koja će se uspostaviti u prosincu 2015. U 2015. također je uspostavljen novi električni spojni vod između Francuske i Španjolske, čime se udvostručio kapacitet prijenosa između tih dviju država. Što se tiče plina, novi terminal za ukapljeni prirodni plin u Klaipedi (Litva) po prvi je put uveo diversifikaciju opskrbe na baltičko tržište plina, a nedavnim sporazumom o plinskom spojnom vodu između Poljske i Litve okončat će se odvojenost baltičkih država od unutarnjeg tržišta plina. Plinski spojni vod između Mađarske i Slovačke također je važna prekretnica, dok je bitna oprema za povratni protok ugrađena u EU-u i na njegovim granicama s Ukrajinom, čime se olakšala dvosmjerna trgovina. Osim toga, baltičke države dogovorile su se o zajedničkom strateškom cilju usklađivanja svojih elektroenergetskih sustava s kontinentalnom europskom mrežom.

Tijekom 2015. Komisija je intenzivno radila s državama članicama na osnivanju skupina na visokoj razini za međusobnu elektroenergetsku i plinsku povezivost Pirenejskog poluotoka te za plinsku povezivost središnje i jugoistočne Europe (CESEC), kao i na reformi skupine na visokoj razini za baltičku regiju (BEMIP). Države članice pojačale su suradnju u regionalnim skupinama, što je urodilo plodom. Skupina na visokoj razini za plinsku povezivost središnje i jugoistočne Europe, primjerice, postigla je dogovor o popisu prioritetnih projekata 16 čija će provedba državama u regiji omogućiti pristup najmanje trima izvorima plina.

Komisija je osnovala Forum za energetsku infrastrukturu, čiji je inauguracijski sastanak održan u Kopenhagenu 9. i 10. studenoga. U sklopu tog foruma nastojat će se osmisliti najbolje prakse za pitanja kao što su regulatorne prepreke, razvoj infrastrukture i prihvaćenost u javnosti te financiranje.

Komisija intenzivno surađuje s državama članicama na uklanjanju postojećih regulatornih prepreka prekograničnoj trgovini električnom energijom i plinom. U bliskoj suradnji s državama članicama nastoji riješiti probleme cjelovitom provedbom trećeg energetskog paketa u različitim državama članicama. Namjera inicijative Komisije za novi model energetskog tržišta 17 jest otvoriti put daljnjem usklađivanju europskog regulatornog okvira sa stvarnošću sve integriranijih energetskih tržišta u Europi. Komisija također nastavlja sa strogom provedbom pravila tržišnog natjecanja iz Ugovora.

Potpuno integrirano unutarnje energetsko tržište trebalo bi ponajprije donijeti stvarne koristi potrošačima. To se načelo u potpunosti odražava u komunikaciji Ostvarivanje novih pogodnosti za potrošače energije iz srpnja 2015. 18 U Komunikaciji se potvrđuje da je potrošačima još uvijek onemogućeno da odigraju punu ulogu u tranziciji energetskog sustava. Sa stajališta potrošača, tržišta električne energije i plina još uvijek ne funkcioniraju kako treba, o čemu svjedoči dokument o potrošačkim trendovima u energetici, koji je predstavljen zajedno s ovim izvješćem o stanju energetske unije 19 .

Sljedeći koraci

U 2016. svi sudionici moraju intenzivirati rad na infrastrukturnim projektima. Posebno treba hitno politički podržati projekte od zajedničkog interesa. Iako će se prvih trinaest projekata s prvog popisa projekata od zajedničkog interesa okončati do kraja 2015., a nešto više od sto projekata od zajedničkog interesa trenutačno je u fazi odobrenja, više od četvrtine projekata kasni 20 , uglavnom zbog pitanja povezanih s izdavanjem dozvola i/ili financiranjem. Postupci jednostavno predugo traju i nisu djelotvorni. Za uspješno rješavanje tih pitanja potrebno je da države članice cjelovito provedu odredbe Uredbe o smjernicama za transeuropsku energetsku infrastrukturu (TEN-E), osobito one povezane s izdavanjem dozvola.

Drugi popis projekata od zajedničkog interesa 21 , donesen uz ovu Komunikaciju, utvrđuje projekte koji su hitno potrebni za ostvarivanje naših ciljeva energetske politike. U popratnom radnom dokumentu službi Komisije 22 utvrđuju se poboljšanja potrebna za stvaranje okosnice infrastrukture za integrirano europsko energetsko tržište. Očekuje se da će se u 2016. za infrastrukturna ulaganja ostvariti prve koristi na temelju instrumenata razvijenih u okviru Europskog fonda za strateška ulaganja. Kad je riječ o električnoj energiji, Komisija predviđa komunikaciju o mjerama potrebnima za ostvarivanje cilja od 15 % elektroenergetske međusobne povezanosti za 2030. Komisija će usto razmotriti kako osigurati sredstva za obje strane projekata na granicama EU-a i energetske zajednice.

Države članice i dionici pokazali su velik interes za suradnju u području sjevernih mora. Gotovo polovina kapitalnih rashoda za sve projekte od zajedničkog interesa povezane s električnom energijom uložit će se u područje sjevernih mora. Komisija stoga namjerava uspostaviti skupinu na visokoj razini za regionalnu suradnju u Sjevernom moru kako bi se pronašlo rješenje za regulatorna i financijska pitanja te pitanja povezana s prostornim planiranjem koja sprečavaju provedbu tih projekata.

Za izbjegavanje regionalnih ograničenja bit će potrebna i daljnja ulaganja u nacionalnu mrežnu infrastrukturu. Posebnu pozornost treba posvetiti poremećajima do kojih može doći zbog nedostatne nacionalne infrastrukture ondje gdje postoje velike jedinstvene zone trgovanja. Revizijom zona trgovanja koju provodi Europska mreža operatora prijenosnih sustava za električnu energiju (ENTSO-E) trebala bi se utvrditi kritična ograničenja mreže i, prema potrebi, odvojiti zone trgovanja za područja s ograničenjima. Te bi zone trgovanja mogle pomoći i naglasiti potrebu za većim ulaganjima u mreže.

Osim toga, važno je osigurati da se postojeća elektroenergetska i plinska infrastruktura u potpunosti koristi u svrhu integracije tržišta. Nastavkom stroge provedbe pravila o tržišnom natjecanju posebno će se nastojati osigurati da se tržišta ne dijele umjetnim ograničavanjem korištenja postojećih kapaciteta.

Zakonodavni prijedlozi za provedbu novog modela tržišta planiraju se za 2016. Glavni su ciljevi zakonodavstva postizanje bolje povezanosti veleprodajnih i maloprodajnih tržišta, jačanje regionalne suradnje i veći opseg prekograničnog trgovanja te razvoj kratkoročnih i dugoročnih tržišta kako bi se proizvođačima i potrošačima električne energije poslale prave poruke u pogledu ulaganja za moderne tehnologije. Na temelju revidiranog sustava trgovanja emisijama EU-a trebalo bi osigurati i bolje dugoročne signale u pogledu niskougljičnih ulaganja. Komisija osigurava da se, ondje gdje države članice državnim potporama podržavaju povećana ulaganja u svoja energetska tržišta, politike potpore oblikuju u skladu sa zahtjevima iz smjernica za državne potpore za okoliš i energetiku 23 kako bi se izbjegli mogući poremećaji na tržištu. Nadalje, u sektorskom istraživanju mjera državne potpore za mehanizme kapaciteta električne energije 24 koje je u tijeku razmatra se u kojoj bi mjeri postojeći i planirani mehanizmi kapaciteta mogli ometati učinkovitost unutarnjeg tržišta.

Prilikom pripreme tih zakonodavnih prijedloga Komisija će staviti poseban naglasak na poticanje sudjelovanja u upravljanju potrošnjom kao sredstva za povećanje učinkovitosti i fleksibilnosti energetskih mreža. Nedostatak informacija o troškovima i potrošnji, poteškoće prilikom promjene dobavljača i nedostatak nagrade za aktivno sudjelovanje trebali bi postati stvar prošlosti.

Potrošači, kako kućanstva tako i industrijski potrošači, žele veću transparentnost cijena i troškova energije. Komisija stoga priprema izvješće o novim cijenama i troškovima energije, koje će se objaviti 2016. i u kojem će se pružiti pregled troškova energije, poreza, davanja, ali i subvencija. Time bi se trebalo pridonijeti bolje argumentiranoj raspravi o različitim razinama cijena u državama članicama, različitim komponentama cijena energije, njihovom utjecaju na konkurentnost europske industrije i ulaganja u Europi te njihovoj sposobnosti da utječu na ponašanje potrošača. Kao prvi korak Komisija je danas predstavila prijedlog za poboljšanje europske statistike o cijenama plina i električne energije 25 .

Prilikom revizije ključnog zakonodavstva u 2016. Komisija će posvetiti posebnu pozornost zaštiti ranjivih skupina potrošača, primjerice prilikom revizije Direktive o energetskoj učinkovitosti ili u prijedlogu novog modela tržišta, u kojima bi obveze država članica i tržišnih subjekata u pogledu ranjivih skupina potrošača mogle biti jasnije. Komisija namjerava osigurati da programi financiranja energetske učinkovitosti budu dostupni siromašnim i ranjivim skupinama potrošača energije i nastojat će poboljšati prikupljanje podataka o energetskom siromaštvu.

5.    Energetska sigurnost, solidarnost i povjerenje

Ostvareni napredak

EU i njegove države članice odlučili su poduprijeti dosljednije mjere vanjske i energetske politike EU-a kojima se vodi računa o geopolitičkim događajima. U srpnju 2015. Vijeće je donijelo zaključke o energetskoj diplomaciji i akcijski plan 27 . Oni ukazuju na potrebu za jačanjem bilateralnih i multilateralnih dijaloga, povećanom upotrebom instrumenata vanjske politike radi jačanja diversifikacije kao i promicanjem uređenih, transparentnih i održivih energetskih tržišta.

Prijelazom na konkurentno niskougljično gospodarstvo smanjit će se upotreba uvoznih fosilnih goriva manjom potražnjom za energijom i iskorištavanjem obnovljivih izvora i ostalih domaćih izvora energije. Pri ulaganjima u otpornu infrastrukturu mora se uzeti u obzir ta promjena okolnosti da se izbjegne nastanak neupotrebljive imovine.

Godinu 2015. obilježile su napetosti između Rusije i Ukrajine koje i dalje traju, trajno niske cijene nafte koje utječu na energetska tržišta diljem svijeta, nove inicijative za dodatnu infrastrukturu za opskrbu prirodnim plinom iz Rusije, nove perspektive koje je otvorio nuklearni sporazum s Iranom kao i daljnji pad domaće proizvodnje fosilnih goriva.

Unatoč teškoj političkoj situaciji Ukrajina je tijekom zime 2014./2015. pokazala da je pouzdan tranzitni partner za ruski plin. EU vjeruje da je u interesu svih strana da Ukrajina ostaje važna tranzitna država. EU aktivno podržava napore ukrajinske vlade i Naftogaza da osiguraju da tako i ostane, osobito dubokim strukturnim reformama sektora plina koje Ukrajina trenutačno provodi. Ključno je da se taj proces reforme nastavi. Tijekom 2015. Komisija je aktivno posredovala u pregovorima između Ukrajine i Rusije kako bi se osigurala opskrba Ukrajine plinom tijekom zime. Rezultat je toga parafiranje obvezujućeg protokola od 25. rujna 2015. i njegova provedba od 9. listopada 2015. Kapacitet za povratni protok plina iz EU-a, osobito iz Slovačke, prema Ukrajini također je znatno povećan tijekom 2015., čime se Ukrajini omogućilo da uvozi plin preko EU-a i tako smanji svoju energetsku ovisnost o Rusiji.

Europska Komisija prima na znanje planove trgovačkih društava za izgradnju dodatnih plinovoda za povezivanje Rusije i Njemačke preko Baltičkog mora. Ako se izgrade, Sjeverni tok 3 i 4 ne bi omogućili pristup novim izvorima energije i dodatno bi povećali kapacitet prijenosa iz Rusije prema EU-u, koji se i danas koristi samo 50 %. Ti će plinovodi morati biti potpuno usklađeni s pravom EU-a. Komisija će zasebno ocijeniti svaki takav projekt s obzirom na europski regulatorni okvir.

EU će podržati samo one infrastrukturne projekte koji su u skladu s temeljnim načelima energetske unije, uključujući Strategiju EU-a za energetsku sigurnost 28 . Diversifikacija izvora, dobavljača i putova energije ključna je za osiguravanje sigurne i otporne opskrbe europskih građana i poduzeća. Energetska sigurnost Unije usko je povezana i s energetskom sigurnošću njezina susjedstva 29 . Energetska zajednica igra središnju ulogu u tom pogledu, kako u promicanju prioritetnih projekata međusobnog povezivanja, tako i osiguravanjem da regija djeluje u skladu s pravilima koja su kompatibilna s pravilima EU-a. U tom su smislu države iz regije na sastanku na vrhu država zapadnog Balkana održanom u Beču odlučile osnovati regionalno tržište električne energije. U skupini na visokoj razini za plinsku povezivost središnje i jugoistočne Europe šest je država članica Energetske zajednice pristupilo memorandumu o razumijevanju i postiglo dogovor o akcijskom planu zajedno s devet država članica EU-a, što dobro ilustrira kako se energetska unija proširuje i donosi koristi i izvan granica EU-a. Tijekom 2015. Komisija se angažirala na podupiranju procesa reforme u Energetskoj zajednici. Na konferenciji održanoj od 20. do 21. svibnja 2015. u Haagu Europska komisija potpisala je Međunarodnu energetsku povelju.

Nedavnim otkrićem plina u istočnom Sredozemlju povećao se potencijal Sredozemlja da doprinese energetskoj sigurnosti Europe. Suradnja je stoga pojačana uspostavom triju euro-mediteranskih platformi za plin, regionalnim tržištem električne energije te promicanjem energije iz obnovljivih izvora i energetske učinkovitosti. Pregovori o Transkaspijskom plinovodu ponovno su pokrenuti i rad na južnom plinskom koridoru nastavljen je u 2015.

Posljednjih se mjeseci pozornost uvelike usmjerila na električnu energiju. U nekim je državama članicama tijekom posljednjeg desetljeća smanjena prekomjerna ponuda električne energije i pojavio se rizik od pada napona. U svrhu ocjene gdje se nalaze stvarni problemi u elektroenergetskom sustavu i kako ih najbolje riješiti poduzeto je više inicijativa kako bi se zajamčilo da se na razini regija i na temelju zajedničke metodologije provede analiza prikladnosti proizvodnje električne energije 30 . 

Sljedeći koraci

Geopolitički izazovi neće nestati u 2016. EU će morati učinkovito provoditi svoju novu energetsku diplomaciju i jednoglasno nastupiti prema trećim državama. Također će morati razviti odgovarajuće akcijske planove energetske diplomacije radi jačanja diversifikacije primjenom, među ostalim, instrumenata vanjske politike.

Revizijom Uredbe o sigurnosti opskrbe plinom predviđene za 2016. namjerava se poboljšati otpornost EU-a na poremećaje opskrbe. Bit će posebno važno ojačati regionalnu suradnju među državama članicama kako bi se spriječile i ublažile poteškoće s opskrbom te kako bi se osigurala solidarnost u slučaju nužde. Komisija istovremeno namjerava razraditi strategiju za skladištenje ukapljenog prirodnog plina i plina kako bi se osiguralo da Europska unija može u potpunosti iskoristiti potencijal diversifikacije koji nudi ukapljeni prirodni plin. Usporedno s tim Komisija i dalje naglašava važnost energije općenito i osobito ukapljenog prirodnog plina u pregovorima koji se vode o transatlantskom partnerstvu za trgovinu i ulaganja (TTIP).

Kako bi se povećala transparentnost i usklađenost međuvladinih sporazuma u području energije s primjenjivim zakonodavstvom i politikama EU-a, Komisija priprema prijedlog za reviziju Odluke o međuvladinim sporazumima koja je trenutačno na snazi.

Do kraja 2016. Komisija namjerava predstaviti novi pravni instrument o sigurnosti opskrbe električnom energijom koji je osmišljen za povećanje transparentnosti, osiguranje zajedničkog pristupa i bolji pristup prekograničnim rješenjima za sigurnost opskrbe električnom energijom. Taj bi instrument trebao biti u potpunosti integriran u novi model tržišta električne energije.

U području nuklearne energije objavljivanjem novog Oglednog nuklearnog programa (PINC) 2016. omogućit će se uvid u ulaganja predviđena u državama članicama do 2050. za sve faze nuklearnog ciklusa. S obzirom na to da je polovina država članica EU-a izrazila namjeru da se i dalje oslanja na taj izvor energije za proizvodnju dijela svoje električne energije, tom bi se inicijativom trebalo jasnije definirati dugoročne potrebe za ulaganjem u nuklearnu energiju i upravljanje odgovornošću za nuklearne aktivnosti.

6.    Energetska unija za istraživanje, inovacije i konkurentnost

Ostvareni napredak

Istraživanja, inovacije i konkurentnost ključni su za ubrzavanje energetske tranzicije EU-a i za korištenje prednosti u pogledu radnih mjesta i rasta koje može donijeti energetska unija. U rujnu 2015. Komisija je predstavila Komunikaciju pod naslovom „Ususret integriranom strateškom planu za energetsku tehnologiju (SET)” 31 . To predstavlja nov poticaj razvoju i primjeni niskougljičnih tehnologija boljom koordinacijom i određivanjem prioriteta u istraživanju i inovacijama diljem Europe.

Financiranje je ključno za uvođenje inovacija na tržište. Stoga Komisija i Europska investicijska banka i dalje ulažu napore u sklopu Plana ulaganja za Europu i Europskog fonda za strateška ulaganja (EFSU). U tom se smislu energetskim demonstracijskim projektima InnovFin omogućuje rizično financiranje u obliku zajmova, dionica i jamstava, izvan okvira tradicionalnih potpora koje se temelje na bespovratnim sredstvima. Time bi se trebala potaknuti konkurentnost inovativnih poduzeća u području energetske tehnologije.

Sustav trgovanja emisijama EU-a također pruža mogućnosti financiranja za ulaganja u inovacije. Države članice su 2014. za ciljeve u području klime i energije u prosjeku iskoristile ili namjeravale koristiti oko 87 % ukupnih prihoda od dražbovne prodaje emisijskih jedinica u okviru sustava trgovanja emisijama EU-a, čiji je ukupni iznos bio 3,2 milijarde EUR. U okviru programa NER 300, kumulativno financiranje od 2,1 milijarde EUR, za koje se očekuje da će mobilizirati dodatnih 2,7 milijardi EUR ulaganja iz privatnog sektora, namijenjeno je za financiranje inovativnih projekata u 20 država članica.

U prijedlozima za reviziju Direktive o sustavu trgovanja emisijama, predstavljenima u srpnju 2015., Komisija je predložila novi fond za inovacije i novi fond za modernizaciju. Fond za inovacije zasniva se na programu NER 300 i ujedno proširuje njegovo područje primjene na niskougljične inovacije u industrijskim sektorima. Podupiranjem niskougljičnih inovacija i demonstracijskih aktivnosti fond će pridonijeti i ostvarenju ključnih aktivnosti strateškog plana za energetske tehnologije. Novi fond za modernizaciju namijenjen je državama članicama čiji je bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku ispod 60 % prosjeka EU-a i bit će usmjeren na modernizaciju energetskih sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti. U revidiranoj Direktivi o sustavu trgovanja emisijama također se predlažu pravila u pogledu ispuštanja ugljika kako bi se zaštitila međunarodna konkurentnost sektora koji su izloženi najvećem riziku premještanja proizvodnje izvan EU-a.

Osim toga, okvirni program Obzor 2020. ključan je za potporu ciljevima energetske unije u području istraživanja i inovacija. U razdoblju 2014. – 2015. njegov je financijski doprinos iznosio više od 9 milijardi EUR za potporu istraživanjima u području energetike (uključujući nuklearnu energiju), čistih prometnih tehnologija, mjera za zaštitu klime i učinkovite upotrebe resursa, biogospodarstva i ključnih tehnologija. Nadalje, istraživanja i inovacije u području energetike i niskougljičnih tehnologija među najčešće su izabranim područjima pametne specijalizacije u više od 100 regija EU-a, što ukazuje na to da će se tome dodijeliti značajna sredstva iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Platformom za pametnu energetsku specijalizaciju, koju je Komisija uspostavila 2015. 32 trebao bi se podržati taj rad.

Sljedeći koraci

Kao dio paketa dokumenata o stanju energetske unije za 2016. Komisija namjerava predstaviti integriranu strategiju energetske unije za istraživanja, inovacije i konkurentnost. Ta bi integrirana strategija trebala odražavati zaključke savjetovanja koje će Komisija pokrenuti s državama članicama i dionicima o tri međusobno povezane komponente: energetskim tehnologijama, prometu i globalnoj konkurentnosti. Ona uključuje povećanje javnih i privatnih ulaganja u istraživanja i inovacije, uklanjanje faktora kojima se destimuliraju ulaganja i premošćivanje prepreka za privatna ulaganja. Rana istraživanja treba bolje promicati kao važan element dinamičnog inovativnog okruženja.

U 2016. pozornost će se usmjeriti na učinkovitiju koordinaciju između energetske unije, digitalnog jedinstvenog tržišta i kružnog gospodarstva. To se, među ostalim, odnosi na postupnu digitalizaciju energetskog i prometnog sektora.

Energetska tranzicija dovest će do promjena u mnogim sektorima i stoga zahtijeva veću uključenost socijalnih partnera. U sklopu toga moglo bi se osigurati da vještine i programi osposobljavanja odgovaraju potrebama novih profesionalnih profila, razmotriti radne uvjete u novim sektorima ili olakšati socijalno pravednu tranziciju u sektorima ili regijama gdje će se izgubiti radna mjesta. Komisija je počela surađivati sa socijalnim partnerima na europskoj razini i taj će se dijalog nastaviti 2016. Njime se države članice potiču da i same raspravljaju sa socijalnim partnerima o posljedicama energetske tranzicije te kako ih na najbolji način predvidjeti i upravljati njima 33 .

7.    Provedba energetske unije

Ostvareni napredak

Za energetsku uniju potreban je pouzdan i transparentan postupak upravljanja koji se temelji na zakonodavstvu kako bi se osiguralo da sve s energijom povezane aktivnosti na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini pridonose ciljevima energetske unije.

Na političkoj razini, potpredsjednik Šefčovič tijekom posljednjih je nekoliko mjeseci obišao energetsku uniju. Pritom je pokrenuo dijalog s nacionalnim vladama i parlamentima, s Europskim parlamentom te s dionicima i građanima. Ti su posjeti, kao i brojne aktivnosti informiranja mnogih drugih povjerenika, osobito povjerenika Ariasa Cañetea, ključni za razumijevanje energetske unije i rasprave o njoj i o prilikama koje iz nje proizlaze za EU i države članice.

Uz podršku tehničkog dijaloga s državama članicama taj je proces dao jasniju sliku o prilikama, prednostima, prijetnjama i nedostacima energetske unije na razini država članica kao što se vidi u priloženim informativnim člancima koji su potvrđeni nakon bilateralnih razgovora s državama članicama 35 . Jedan od rezultata bila je i predložena metodologija za praćenje ključnih pokazatelja priložena ovom izvješću o stanju energetske unije 36 . U tom je radnom dokumentu službi Komisije primjenom tih prvih ključnih pokazatelja prikazano usporedno stanje diljem EU-a za pet dimenzija energetske unije. Ključni pokazatelji ubuduće će se upotrebljavati za mjerenje i praćenje provedbe energetske unije.

Energetska tranzicija zahtijeva strateško planiranje. Trenutačno samo oko trećine država članica ima sveobuhvatne energetske i klimatske strategije za razdoblje nakon 2020., uključujući okvirne nacionalne ciljeve za emisije stakleničkih plinova, energiju iz obnovljivih izvora i energetsku učinkovitost. To je ozbiljan problem s obzirom na potrebu za stvaranjem predvidljivog okvira za ulaganja u područjima koja često iziskuju dugotrajno planiranje.

Sljedeći koraci

Cjeloviti nacionalni energetski i klimatski planovi koji obuhvaćaju svih pet dimenzija energetske unije nužni su alati za strateško planiranje i bit će ključni za ostvarenje ciljeva za 2030. S tim povezane smjernice priložene ovom izvješću o stanju energetske unije predstavljaju temelj na kojem države članice mogu početi razvijati svoje planove za razdoblje obuhvaćeno okvirnim planom do 2030.

Kako bi se nositeljima projekata i ulagačima omogućila sigurnost i predvidljivost u okruženju koje se brzo mijenja, pripremne radnje trebale bi odmah započeti. Stoga bi države članice 2017. trebale predstaviti nacrte nacionalnih planova kao temelj za daljnju raspravu u cilju dovršetka tih nacionalnih planova 2018. kako bi mogli biti u funkciji mnogo prije 2021.

Nacionalni planovi također trebaju odražavati ishod regionalnih savjetovanja u područjima koja bi imala koristi od pojačane suradnje sa susjednim državama članicama. U 2016. Komisija namjerava iznijeti smjernice o jačanju regionalne suradnje u širem smislu i o načinima kako Komisija može olakšati regionalne pristupe.

Kako bi se pratio napredak, treba uspostaviti transparentan sustav praćenja na temelju ključnih pokazatelja i polugodišnjih izvješća država članica o napretku u odnosu na svoje nacionalne planove. Komisija namjerava u svojem godišnjem izvješću o stanju energetske unije procijeniti zajednički napredak postignut na razini EU-a i, prema potrebi, predložiti mjere politika i aktivnosti kako bi se osiguralo postizanje ciljeva energetske unije.

Na temelju, među ostalim, provjere prikladnosti trenutačnih obveza izvješćivanja 37 i rasprava koje su u tijeku s državama članicama, Europskim parlamentom i dionicima, Komisija za 2016. predviđa prijedlog o pojednostavnjenju zahtjeva za planiranje i izvješćivanje povezanih s aktivnostima na području energetike i zaštite klime za države članice i Komisiju kako bi se što prije smanjilo nepotrebno administrativno opterećenje u skladu s planom za bolju regulativu te kako bi se zahtjevi za planiranje i izvješćivanje uskladili s Okvirnom strategijom za energetsku uniju.

8.    Zaključci i daljnji koraci

Nužno je održati razinu ambicije, ravnotežu i dinamiku stvorenu uvođenjem Okvirne strategije za energetsku uniju u veljači 2015. Godina 2016. bit će važna godina, godina provedbe, u kojoj će se strateška vizija predstavljena u strategiji energetske unije pretočiti u zakonodavne inicijative na razini EU-a, veću dosljednost u našim odnosima s vanjskim partnerima te daljnji razvoj i provedbu energetske unije.

(1)

     COM(2015)80.

(2)

     Priložen mu je niz izvješća i radnih dokumenata službi Komisije službi kao prvi korak ka pojednostavnjenju obveza izvješćivanja Komisije.

(3)

     Program rada Komisije, COM(2015)610. Svi će se prijedlozi pripremiti u skladu s načelima supsidijarnosti, razmjernosti i bolje pravne regulative. Neki od tih prijedloga bit će inicijative u okviru REFIT-a.

(4)

     Druga dva su brazilsko i kanadsko gospodarstvo.

(5)

     Pritom se 27 % energije dobiva iz obnovljivih izvora, a dodatnih 27 % iz nuklearnih elektrana.

(6)

     COM(2014)15 i njezina procjena učinka.

(7)

     Zaključci Vijeća za okoliš od 18. rujna 2015.

(8)

     Svjetski usklađeni ispitni postupak za laka osobna i gospodarska vozila (WLTP) donesen je 2014. u okviru Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE) kako bi zamijenio stari ispitni ciklus „novog europskog ciklusa vožnje” (NEDC).

(9)

     Time će se osigurati usklađenost stvarnih vrijednosti emisija iz vozila sa zakonom propisanim granicama, podložno odstupanjima zbog nesigurnosti ispitnog postupka i mjernih instrumenata, koja će se tijekom vremena postupno smanjiti.

(10)

     Vidjeti Izvješće o napretku u području klimatske politike, COM(2015)576 i SWD(2015)246.

(11)

     Budući da su privremeni ciljevi definirani kao prosjek dviju godina, ta bi se procjena mogla promijeniti s obzirom na nove podatke Eurostata za 2014.

(12)

     COM(2015)341.

(13)

     COM(2015)574 i popratni radni dokument službi Komisije SWD(2015)245.

(14)

     COM(2014)520.

(15)

     Izvješće skupine financijskih institucija u području energetske učinkovitosti (EEFIG) ( www.eefig.eu ).

(16)

      http://ec.europa.eu/energy/en/topics/infrastructure/central-and-south-eastern-europe-gas-connectivity .

(17)

     COM(2015)340.

(18)

     COM(2015)339; priložen je i Radni dokument službi Komisije o najboljim praksama u vlastitoj potrošnji energije iz obnovljivih izvora, SWD(2015)114.

(19)

     SWD (2015)249.

(20)

     Prema Izvješću o praćenju provedbe projekata od zajedničkog interesa Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER) radi se o 31 % projekata u području električne energije i 25 % u području plina.

(21)

     C(2015)8052.

(22)

     SWD(2015)247.

(23)

     SL C 200/1, 28. lipnja 2014.

(24)

     C(2015)2814.

(25)

     COM(2015)496.

(26)

     C36/14, Europska komisija protiv Republike Poljske.

(27)

     Zaključci Vijeća o energetskoj i klimatskoj diplomaciji (10995/15 i 11029/15).

(28)

     COM(2014)330.

(29)

     JOIN(2015)50 kojoj je priložen SWD(2015)500.

(30)

     Vidjeti npr. izjavu Njemačke i njezinih susjeda o sigurnosti opskrbe električnom energijom, http://www.benelux.int/files/4414/3375/5898/Jointdeclaration.pdf .

(31)

     C(2015)6317.

(32)

      http://s3platform.jrc.ec.europa.eu/s3p-energy .

(33)

     Komisija priprema program novih vještina na razini EU-a kojim bi se trebale odrediti mjere za bolje predviđanje potreba za vještinama te veću transparentnost i priznavanje kvalifikacija.

(34)

     Izvješće o poreznim reformama u državama članicama EU-a, studeni 2015. – dokument o oporezivanju br. 58, http://ec.europa.eu/taxation_customs/resources/documents/taxation/gen_info/economic_analysis/tax_papers/taxation_paper_58.pdf .

(35)

     Informativni članci o državama članicama uključeni su u dokument SWD(2015)208-209, 217-242.

(36)

     SWD(2015)243.

(37)

     Stavka 10 inicijativa u okviru REFIT-a, Prilog II. programu rada Komisije (COM(2015)610).

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 18.11.2015

COM(2015) 572 final

PRILOG

AŽURIRANI PLAN ZA ENERGETSKU UNIJU

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU, ODBORU REGIJA I EUROPSKOJ INVESTICIJSKOJ BANCI

Stanje energetske unije

{SWD(2015) 208}
{SWD(2015) 209}
{SWD(2015) 217 à 243}

Ažurirani plan za energetsku uniju – studeni 2015.

Legenda: SOp: Sigurnost opskrbe / UET: Unutarnje energetsko tržište / EUč Energetska učinkovitost / StP Staklenički plinovi / I&I Istraživanje i inovacije

Ovaj je plan jednak onome predstavljenom u prilogu Komunikaciji Komisije „Okvirna strategija za otpornu energetsku uniju s naprednom klimatskom politikom” donesenoj 25. veljače 2015. (COM(2015)80). Jedini novi podaci u ovoj tablici nalaze se u posljednjem stupcu i odnose se na ažuriranje inicijativa koje su već donesene ili čiji se vremenski raspored promijenio. Nema nikakvih novih informacija o inicijativama prvotno predviđenima za 2016. ili kasnije.