EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 30.10.2015.

COM(2015) 548 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU I EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU

Godišnje izvješće o financijskoj pomoći za proširenje u 2014.

{SWD(2015) 201 final}

UVOD

Ostvarivanje političkih ciljeva Komisije u području proširenja podupire se u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) 1 . IPA je instrument kojim EU uz financijsku i tehničku pomoć podržava reforme u zemljama proširenja. On prati politiku pristupanja, kakvu je utvrdila Europska unija, radi provedbe članka 49. Ugovora o Europskoj uniji kojim se članstvo u EU-u omogućuje svim europskim zemljama koje poštuju temeljne vrijednosti EU-a te se obvezuju na njihovo promicanje. Sredstvima IPA-e jačaju se kapaciteti zemalja tijekom cijelog postupka pristupanja, čime se ostvaruju postupni i pozitivni pomaci u regiji. Korisnici pomoći 2014. bili su: Albanija, bivša jugoslavenska republika Makedonija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Island, Kosovo, Srbija i Turska. Od ulaska u EU u srpnju 2013. Hrvatska više nije korisnik instrumenta IPA, ali još uvijek se koristi Prijelaznim instrumentom.

Pretpristupni fondovi EU-a razumno su ulaganje u budućnost zemalja proširenja i samog EU-a. Svojim korisnicima pomažu pri provedbi političkih i gospodarskih reformi, pripremajući ih za prava i obveze koje prate članstvo u EU-u. Tim bi se reformama građanima zemalja korisnica trebale pružiti bolje mogućnosti i omogućiti razvoj standarda jednakih onima koje uživaju građani EU-a. Pretpristupnim fondovima EU-u se također pomaže pri ostvarenju njegovih vlastitih ciljeva u pogledu održivog gospodarskog oporavka, opskrbe energijom, prometa, okoliša, klimatskih promjena itd.

Budući da je instrument IPA II uveden tek nedavno, provedba programa u 2014. još uvijek je bila obuhvaćena njegovim prethodnikom IPA.

RAZVOJ POLITIKE

Politikom proširenja EU-a pridonosi se uzajamnoj koristi u obliku mira, sigurnosti i blagostanja u Europi. Njome se jača politička i gospodarska snaga EU-a i snažno utječe na preobrazbu dotičnih zemalja. Za zemlje zapadnog Balkana jasni izgledi za članstvo u EU-u koje odobravaju države članice EU-a ključan je stabilizirajući faktor. Njome se podržava napredak prema ispunjenju potrebnih uvjeta, uključujući one iz procesa stabilizacije i pridruživanja.

Pristupni proces strog je, temelji se na strogim, ali pravednim uvjetima, utvrđenim mjerilima i načelu vlastitih zasluga. To je ključno za vjerodostojnost politike proširenja, pružanje poticaja zemljama proširenja da slijede dalekosežne reforme te za osiguravanje podrške građana EU-a.

Komisija povećava usredotočenost procesa proširenja tako da prvo rješava temeljna pitanja. Tim se pristupom daje prednost reformama povezanima s vladavinom prava i temeljnim pravima, gospodarskim upravljanjem i povećanjem gospodarske konkurentnosti te jačanjem demokratskih institucija, uključujući javnu upravu.

Vladavina prava i temeljna prava: vladavina prava temeljna je vrijednost na kojoj se temelji EU i u središtu je postupka pridruživanja. Zemlje koje se žele pridružiti Uniji moraju u ranoj fazi uspostaviti i promicati pravilno funkcioniranje temeljnih institucija koje osiguravaju vladavinu prava. Taj je rad opsežan te je za njega pored potrebne nacionalne potpore potrebna i znatna tehnička i financijska potpora Europske unije. Vladavina prava presudna je za stabilno poslovno okruženje u kojem se osigurava pravna sigurnost za gospodarske subjekte, čime se podržavaju potrošači i potiču ulaganja, otvaranje radnih mjesta i rast. Tri su aspekta vladavine prava predmet posebne pozornosti: reforma pravosuđa, borba protiv korupcije i borba protiv organiziranog kriminala. U sva tri područja rad napreduje na svim razinama.

Kad je riječ o temeljnim pravima, Komisija pažljivo prati situaciju u zemljama proširenja u pogledu građanskih, političkih, društvenih i gospodarskih prava, kao i prava pripadnika manjina. Temeljna prava uglavnom su sadržana u zakonodavstvu. Međutim, potrebno je učiniti više kako bi se osiguralo da se u potpunosti poštuju u praksi.

Gospodarsko upravljanje i tržišno natjecanje: Komisija jača svoju podršku poboljšanju gospodarskog upravljanja i tržišnog natjecanja u zemljama proširenja. To je ključno kako bi se smanjila zabrinutost građana u postojano teškom gospodarskom okruženju koje je obilježeno visokom nezaposlenošću i niskom razinom ulaganja. To je i posebno važno za zemlje zapadnog Balkana, s obzirom da se nijedna od njih još ne smatra funkcionalnom tržišnom ekonomijom. Potpora Komisije temeljit će se na iskustvima država članica EU-a u Europskom semestru s većim naglaskom na strukturne reforme koje su sektorske prirode.

Reforma javne uprave: reforma javne uprave, uz vladavinu prava i gospodarsko upravljanje, stup je procesa proširenja. Sva tri „stupa” usko su povezana. Oni su temelj za provedbu pravila i standarda EU-a i njima su obuhvaćena pitanja od presudne važnosti za uspjeh političkih i gospodarskih reformi. Javna uprava koja dobro funkcionira nužna je za demokratsko upravljanje. Njome se također izravno utječe na sposobnost vlada da pružaju javne usluge i potiču tržišno natjecanje i rast.

Trenutačnim planom proširenja obuhvaćene su zemlje zapadnog Balkana i Turska 2 . Godina 2014. bila je važna za niz zemalja zapadnog Balkana:

Crna Gora: poduzela je daljnje korake u pristupnim pregovorima. Otvoreno je dvanaest poglavlja. Započele su reforme provedbe vladavine prava.

Srbija: otvaranje pristupnih pregovora u siječnju bilo je prekretnica u odnosima te zemlje s EU-om, a naglasak je preusmjeren na potrebu održive provedbe prioritetnih reformi, posebno u području vladavine prava i procesu normalizacije s Kosovom 3 .

Albanija: u lipnju joj je dodijeljen status kandidatkinje kojim su prepoznati njezini napori u provedbi reformi te napredak pri ispunjenju potrebnih uvjeta.

Kosovo: parafiranje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u srpnju bila je velika prekretnica u odnosima EU-a i Kosova kojom je pojačan naglasak na provedbi ključnih reformi, posebno u pogledu vladavine prava.

Što se tiče bivše jugoslavenske Republike Makedonije, proces pristupanja EU-u je u zastoju. Tijekom 2014. bilo je slučajeva pogoršanja stanja, posebno u pogledu slobode izražavanja i medija te neovisnosti pravosuđa.

Bosna i Hercegovina je na svojem putu prema europskoj integraciji ostala u fazi mirovanja. Izbori krajem godine bili su svježi poticaj za rješavanje hitnih društveno-gospodarskih reformi i napredovanje u provedbi programa za pristupanje EU-u.

Turska je nastavila s provedbom određenih obveza u pogledu reformi. Međutim, bilo je i razloga za ozbiljnu zabrinutost u pogledu neovisnosti pravosuđa i zaštite temeljnih sloboda.

Dobrosusjedski odnosi i regionalna suradnja ključni su elementi procesa stabilizacije i pridruživanja i politike proširenja. Godine 2014. to je pojačano intenzivnijom suradnjom i kontaktima na bilateralnoj razini, uključujući osjetljiva područja poput ratnih zločina, povratka izbjeglica, među ostalim i provedbom regionalnog programa stambenog zbrinjavanja u okviru Sarajevskog procesa 4 , na temelju kojega se provodi stanogradnja, te suradnjom u području organiziranog kriminala i policije. Poduzeti su i daljnji koraci za povećanje povezanosti i poticanje ulaganja u infrastrukturu diljem regije, uključujući s pomoću Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu.

U svim gore navedenim područjima EU podupire napredak u zemljama proširenja EU-a pružanjem tehničke i financijske pomoći. Time se pridonosi dobro pripremljenom procesu pristupanja, kojim ne samo da se dotičnim zemljama pomaže ispuniti potrebne uvjete, već se i osigurava da proširenje nije na štetu učinkovitosti djelovanja Unije.

STRATEŠKI OKVIR ZA PRETPRISTUPNU POMOĆ

EU blisko surađuje sa zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama pomažući im namjenskim financijskim programima. Tom se pomoći pridonosi stvaranju stabilnih i naprednih demokratskih društava koja dobro funkcioniraju te njihovom usmjeravanju na stabilan put prema integraciji u EU.

Instrument pretpristupne pomoći (IPA)

Financijska pomoć EU-a usmjerava se uglavnom preko Instrumenta pretpristupne pomoći ( IPA ). IPA-om, koji je pokrenut 2007., zamijenjen je niz programa i instrumenata EU-a, uključujući PHARE 5 , ISPA 6 , SAPARD 7 i CARDS 8 . IPA je postao jedini instrument u potpunosti namijenjen pružanju pomoći pretpristupnim zemljama, kojim se proces pomoći pojednostavljuje.

IPA-om je bilo obuhvaćeno pet različitih komponenti:

1.pomoć pri tranziciji i izgradnji institucija,

2.prekogranična suradnja (s državama članicama EU-a i ostalim državama koje imaju pravo na pomoć u okviru IPA-e),

3.regionalni razvoj (promet, okoliš, regionalni i gospodarski razvoj),

4.razvoj ljudskih resursa (jačanje ljudskog kapitala i borba protiv diskriminacije);

5.ruralni razvoj.

Glavna uprava za proširenje (GU ELARG), koja se sada naziva GU NEAR, bila je nadležna za komponente I i II koje su bile otvorene svim zemljama korisnicama. Ostale komponente, kojima se korisnike nastoji pripremiti za provedbu strukturnih fondova nakon pristupanja EU-u, bile su dostupne samo zemljama kandidatkinjama, a upravljanje njima u nadležnosti je Glavne uprave za regionalnu politiku (DG REGIO), Glavne uprave za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključivanje (DG EMPL) i Glavne uprave za poljoprivredu i ruralni razvoj (DG AGRI).

Korisnici IPA-e bili su podijeljeni u dvije kategorije. Zemlje koje su u to vrijeme bile kandidatkinje za pristup EU-u – Hrvatska, Turska i bivša jugoslavenska republika Makedonija – imale su pravo na svih pet komponenti. Potencijalne zemlje kandidatkinje – Albanija (koja je postala zemlja kandidatkinja 2014.), Bosna i Hercegovina, Crna Gora (koja je postala zemlja kandidatkinja 2010.), Srbija (koja je postala zemlja kandidatkinja 2012.) i Kosovo – imale su pravo samo na prve dvije komponente 9 .

S pomoću IPA-e interveniralo se i na razini zemlje i na regionalnoj razini, preko nacionalnih programa, programa za više korisnika i prekogranične suradnje.

Od 2011. do 2013., s pomoću IPA-e je pružena potpora i Islandu gdje su uglavnom rješavana pitanja povezana s izgradnjom institucionalnih kapaciteta. Nakon odluke islandske vlade u svibnju 2013. o obustavi pristupnih pregovora Komisija je odlučila obustaviti svoju potporu Islandu.

Ciljevi i prioriteti politika

Poštovanje vladavine prava pokazalo se vodećim prioritetom u ranoj fazi provedbe IPA-e. U većini zemalja proširenja, Komisija je utvrdila da su ključni ciljevi borba protiv organiziranog kriminala, korupcije i pravosudnih sustava koji ne funkcioniraju. I reforma javne uprave ostalo je trajno područje potrebe u svim procesima proširenja EU-a. Nedavno se gospodarsko upravljanje pojavilo kao područje koje je potrebno poboljšati, ne samo zbog gospodarske i financijske krize u samom EU-u, čiji se učinak snažno osjetio na zapadnom Balkanu.

Poseban napor poduzet je 2014. kako bi se politički prioriteti povezali s programima pomoći i financiranjem, s ciljem usmjeravanja pomoći tamo gdje je najvažnija za proces integracije u EU.

Programski dokumenti

Pomoć u okviru IPA-e temeljila se na općim političkim smjernicama utvrđenima u Komisijinu paketu za proširenje. Planiranje i programiranje temeljilo se na „dokumentima o višegodišnjem indikativnom planiranju”, kojima je bilo obuhvaćeno trogodišnje razdoblje i koje se ažuriralo svake godine.

Zatim je Komisija prihvatila godišnje ili višegodišnje programe koje je provela na tri načina:

Komisija izravno, uglavnom preko Delegacije EU-a na terenu;

preko zemalja korisnica, uz primjenu tzv. „decentraliziranog upravljačkog sustava”;

preko država članica EU-a, poznato kao „dijeljeno upravljanje.”

Decentralizacija financijskog upravljanja

Decentralizirano upravljanje, na koje se sada upućuje kao na „neizravno upravljanje”, bila je metoda provedbe kojoj se davala prednost u okviru IPA-e. To je značilo da su nadležna tijela u zemljama korisnicama bila odgovorna za upravljanje fondovima IPA-e. Zemlje korisnice bile su javni naručitelji te su bile odgovorne i za upravljanje ponudama i plaćanje izvođača. To je bio način pripremanja zemalja kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja za upravljanje strukturnim i kohezijskim fondovima EU-a u budućnosti. Prije prenošenja odgovornosti na zemlje korisnice, Komisija je u okviru niza revizija sustava temeljito procijenila kapacitete zemalja. Hrvatska, bivša jugoslavenska republika Makedonija i Turska bile su zemlje koje su upravljale sredstvima u okviru sustava decentralizirane provedbe.

IPA II

Godine 2014. pokrenut je program IPA II kojim je obuhvaćeno razdoblje 2014. – 2020. i kojim se iznova potvrđuje predanost proširenju. IPA II usmjeren je na demokraciju i vladavinu prava, kao i na konkurentnost i rast. Tim se instrumentom također uvode sektorski pristup, poticaji za isporuku rezultata, proračunska potpora i određivanje prioriteta mjera. Važni dijelovi IPA-e II su i koordinirana ulaganja u glavne infrastrukturne koridore i suradnja s međunarodnim financijskim institucijama. Pomoć u okviru IPA-e II provodi GU NEAR u svim sektorima osim poljoprivrednog i ruralnog razvoja u zemljama kandidatkinjama za koji je zadužen GU AGRI.

Indikativni strateški dokumenti u svim zemljama prihvaćeni su 2014. Njima je obuhvaćeno cijelo razdoblje 2014. – 2020. iako je predviđeno preispitivanje na pola razdoblja. Proces programiranja bio je više usmjeren na sektore i osnova su tog procesa dokumenti o planiranju za određeni sektor.

Drugi oblici potpore EU-a

Iako je IPA-om objedinjeno više instrumenata pretpristupne pomoći, zemlje proširenja nastavile su iskorištavati druge oblike potpore EU-a. Posebno se ističu instrumenti koji vrijede u cijelom svijetu, kao što su Europski instrument za demokraciju i ljudska prava, Instrument za stabilnost te misije i operacije zajedničke vanjske i sigurnosne politike. EU je proširio i područje primjene određenih unutarnjih instrumenata na područje proširenja: zemlje proširenja imale su pristup istraživačkim programima i odabranim obrazovnim programima, kao što su Erasmus Mundus.

EU je zemljama proširenja omogućio i bilateralnu pomoć država članica EU-a te im pomogao investicijskim zajmovima Europske investicijske banke (EIB). Delegacije EU-a surađivale su na osiguravanju usklađenosti između potpore u okviru IPA-e i drugih izvora potpore EU-a.

AKTIVNOSTI KOJE SE FINANCIRAJU, REZULTATI I UČINCI

ALBANIJA

Europsko Vijeće je u lipnju 2014. dodijelilo status zemlje kandidatkinje Albaniji, prepoznajući temeljne reforme koje je ta zemlja poduzela kako bi poboljšala upravljanje, ojačala vladavinu prava i proširila zaštitu ljudskih prava. U okviru pomoći IPA-a znatno se pridonijelo tom velikom postignuću na putu prema integraciji u EU, i to nizom uspješnih savjetodavnih projekata u području ključnih reformi (npr. pravosuđa) kojima se olakšala provedba tih reformi te projektima izgradnje kapaciteta kojima se jačala javna uprava i isporuka usluga.

Godina 2014. bila je prijelazna godina za pomoć EU-a. Komisija je vodila intenzivan dijalog s vladom kako bi predstavila novi strateški okvir IPA-e II te naglasila potporu sektorima pri olakšavanju provedbe nacionalnih strategija, pri čemu se istodobno zadržava velika usmjerenost na prioritete zemalja za pristupanje EU-u. Kao rezultat toga, sastavljen je novi strateški dokument IPA II. za 2014. – 2020., a programom IPA 2014. obuhvaćena je prva operacija proračunske potpore čiji je cilj podupiranje albanske strategije reformi upravljanja javnim financijama.

U okviru financijske pomoći EU-a, koja i dalje ima stratešku ulogu u razvoju zemlje, provodi se portfelj projekata u iznosu od približno 216 milijuna eura. Tom pomoći obuhvaćen je niz sektora (npr. promet, poljoprivreda, mala i srednja poduzeća, strukovno obrazovanje) te postoje izravne veze s tržišnim natjecanjem i gospodarskim rastom. Nastavlja se produktivna suradnja s međunarodnim financijskim institucijama, pri čemu se operacijama u okviru IPA-e mogu iskoristiti znatni iznosi u zajmovima, posebno za razvoj infrastrukture. Slijedom toga, EU je i dalje uvjerljivo najveći donator u Albaniji.

Primjer uspjeha — Konsolidacija kapaciteta provedbe zakona u Albaniji — misija pomoći PAMECA IV

U okviru te misije raspoređen je tim od petnaest viših međunarodnih i nacionalnih policijskih službenika i tužitelja, koji rade s Albanskom državnom policijom (ASP) na poboljšanju njezinih kapaciteta u pogledu organizacije, uprave, tehnike i upravljanja resursima te koordinacije s Uredom glavnog državnog odvjetnika i drugim relevantnim agencijama za provedbu zakona.

Kad je riječ o kaznenom progonu, u okviru misije utvrđena su glavna kritična područja u vezi s kojima postoji zabrinutost te su osigurani važni doprinosi za preusmjeravanje pozornosti sa slučajeva niskog/srednjeg prema slučajevima visokog profila, uključujući proaktivne istrage protiv korupcije na visokoj razini. Kao posljedica aktivnosti osposobljavanja i mentoriranja u području upravljanja cestovnim prometom, ASP sada snažno i dosljedno provodi prometne propise. U operativnom smislu misija je bila izravno uključena u pripremne radnje za provedbu uspješnih operacija protiv droga, kao što je intervencija u lipnju 2014. za onesposobljavanje centra za proizvodnju marihuane u selu Lazarat blizu grčke granice. Operacijom je dan jasan signal krijumčarima droge da je prošlo vrijeme nekažnjavanja i pasivnosti u suzbijanju proizvodnje droge.

Tim je također radio na ponovnom određivanju postupaka rukovanja spremnicima u luci Drač, čvorištu aktivnosti krijumčarenja u kojem su za provjeru spremnika potrebne pojačane kontrole. PAMECA je bio uključen i u izradu sporazuma o operativnoj i strateškoj suradnji s Europolom (ratificiranom u svibnju 2014.), kao i u oblikovanju novog Zakona o ASP-u.

BOSNA I HERCEGOVINA

Programiranje i provedba pomoći u okviru IPA-e u Bosni i Hercegovini nastavljeni su 2014. u teškom političkom okruženju te su bili pod velikim utjecajem katastrofalnih poplava koje su tu zemlju pogodile u svibnju 2014.

Pripreme za program IPA II ponovno su započele nakon što su bile prekinute 2013. te je u prosincu 2014. prihvaćen indikativni strateški dokument IPA II za Bosnu i Hercegovinu. Međutim, tim je dokumentom obuhvaćeno samo razdoblje 2014. – 2017. i u nedostatku sveobuhvatnog mehanizma EU-a za koordinaciju, sredstva će se dodijeliti jedino četirima sektorima za koja su dogovorene strategije i postoje dostatne koordinacijske strukture.

Masovnim građanskim prosvjedima početkom 2014. istaknuta je nestabilnost društveno-gospodarske situacije. Komisija je pokrenula tri inicijative za preusmjeravanje naglaska na reforme i pitanja koja se izravno tiču građana, među njima zajedničku radnu skupinu EU-a i Bosne i Hercegovine čiji je cilj ubrzati provedbu projekata koje financira EU. Skupina je samo neznatno napredovala, unatoč uključenosti na razini predsjednika vlada.

Nakon poplava u svibnju 2014. najveći izazov bio je brzo i učinkovito pomoći Bosni i Hercegovini pri nošenju s posljedicama poplava. EU je odmah preraspodijelio 42 milijuna eura sredstava IPA-a za pomoć pri sanaciji i obnovi. Dodatnih 41 milijun eura dodijeljeno je do kraja godine.

Primjer uspjeha - Sanacija posljedica poplava

Provedbom Programa sanacije posljedica poplava (u vrijednosti od 43,52 milijuna eura, od čega je EU izdvojio 42,24 milijuna eura) pokrenutog u srpnju 2014. ostvaren je niz konkretnih rezultata, i to tako što su postupno ponovno uspostavljeni normalni uvjeti života u lokalnim zajednicama te je osigurano pružanje pomoći najugroženijim osobama koje su pogodile poplave u svibnju. Program, koji provodi Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), u suradnji s Fondom Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) i Međunarodnom organizacijom za migracije (IOM), usmjeren na ponovno osposobljavanje javnih službi i infrastrukture, stambenih jedinica za najugroženije te društveni i gospodarski oporavak lokalnih zajednica.

U prvih šest mjeseci provedbe ostvareni su sljedeći rezultati: sanirano je 671 stanova, a još ih 337 je u postupku sanacije; sanirano je 66 javnih zgrada, još 31 ih je u postupku sanacije, a 19 u različitim fazama nabave ili izrade projekta; dovršeno je 32 projekata komunalne infrastrukture, a 26 ih je u tijeku; završen je pregled dodatnih općina u kojima treba odabrati nove infrastrukturne projekte za nastavak provedbe. Kad je riječ o komponenti gospodarskog oporavka, odobreno je 48 bankovnih jamstava te su izvršena prateća plaćanja u ukupnom iznosu od 1,27 milijuna eura.

HRVATSKA

Tijekom 2014. Hrvatska je aktivno nastavila provoditi mjere za daljnje jačanje svojeg kapaciteta kako bi ispunila obveze članstva u EU-u. Hrvatska je država članica EU-a od 1. srpnja 2013.

U okviru komponente I i II IPA-e, tijekom 2014. konsolidiran je odgovarajući institucionalni okvir za decentralizirano upravljanje sredstvima IPA-a, koji je već uspostavljen 2013., te je dalje razvijan unutarnji poslovnik, a funkcionalni su provedbeni i operativni sporazumi između nacionalnog dužnosnika za ovjeravanje i funkcioniranje i načelnika operativne strukture te između tijela i odgovornih osoba unutar operativne strukture. Za svako tijelo unutar sustava izrađeni su postupovni priručnici s jasnim opisom svih procesa i postupaka i razvijenim postupcima pri reviziji. Sustavi upravljanja i kontrole u okviru IPA-e i dalje su bili u potpunosti funkcionalni.

Primjer uspjeha  –  Reorganizacija i racionalizacija sudova

Jedna od najvažnijih mjera u okviru reformi odnosi se na provedbu reorganizacije i racionalizacije mreže sudova, koje su trenutačno u tijeku. U okviru tog postupka , u listopadu 2014. Hrvatski sabor donio je novi Zakon o područjima i sjedištima sudova koji će biti temelj reorganizacije i racionalizacije te će se od 1 travnja 2015. primjenjivati na općinske i županijske sudove, a od 1. srpnja 2015. na prekršajne sudove. Prema tom zakonu, Hrvatska se dijeli na 15 pravosudnih područja, i to tako da se ustanovljavaju 15 okružnih sudova, 24 općinskih sudova i 22 prekršajnih sudova, što znači da će biti 43 općinskih sudova i 39 prekršajnih sudova manje nego prije. Tom se novom organizacijom otvara mogućnost specijalizacije, veće mobilnosti i uravnoteženijeg radnog opterećenja sudaca te usklađivanja sudske prakse.

Također, na taj se način smanjuje broj rukovodećeg pravosudnog osoblja, čime će se omogućiti uštede troškova kao i bolje funkcioniranje pravosuđa (tj. uravnoteženije radno opterećenje, skraćivanje trajanja sudskog postupka, smanjenje broja neriješenih slučajeva itd.). Međutim, građani će i dalje imati pristup općinskim i prekršajnim sudovima jednak onome koji su imali prije donošenja novog zakona. Trenutačni općinski i prekršajni sudovi čiji se rad obustavlja te trenutačne službe tih sudova postat će uredi novih općinskih i prekršajnih sudova, koji će raditi u punom radnom vremenu.

BIVŠA JUGOSLAVENSKA REPUBLIKA MAKEDONIJA 2015.

Pomoć u okviru programa IPA i dalje je imala važnu ulogu u ostvarenju općih ciljeva utvrđenih u godišnjem planu upravljanja Glavne uprave za proširenje u pogledu bivše jugoslavenske republike Makedonije.

Kad je riječ o IPA-i II, 19. kolovoza 2014. prihvaćen je okvirni strateški dokument za tu zemlju. Program IPA II za 2014. prihvaćen je 17. prosinca 2014. godine. Program se sastoji od jednog godišnjeg i jednog višegodišnjeg akcijskog programa.

Godišnjim programom obuhvaćena su tri sektora: demokracija i upravljanje; vladavina prava i temeljna prava; tržišno natjecanje i inovacije, u ukupnom iznosu od 52,7 milijuna eura. Višegodišnjim programom obuhvaćene su prve tri godine provedbe sektorskih operativnih programa za okoliš, klimatsku politiku i promet u ukupnom iznosu od 81 milijuna eura. 

U prosincu 2014. prihvaćen je i program ruralnog razvoja u okviru IPA-e II za razdoblje 2014. – 2020. Proračun za 7 godina iznosi 60 milijuna eura, pri čemu su za prve četiri godine dodijeljena skromna sredstva, a prema kraju razdoblja iznosi su bili sve veći.

Kad je riječ o provedbi financijske pomoći u okviru programa IPA I, zbog opoziva sredstava i budućih rizika gubitka sredstava iz programa primjenom sustava decentralizirane provedbe (DIS) i dalje postoji razlog za zabrinutost. Situacija u pogledu sklapanja ugovora pogoršala se u usporedbi s 2013. Godine 2014. izgubljeno je 41,6 milijuna eura u svim komponentama IPA-e. Operativne strukture u zemlji suočavaju se s brojnim strukturnim problemima koji negativno utječu na njihovu uspješnost i u konačnici na pravodobno iskorištavanje fondova IPA. Godine 2014. nije započelo sklapanje ugovora za preostale nacionalne programe za godine 2011., 2012. i 2013.

Primjer uspjeha – Jačanje carinske uprave

Projekt Jačanje kapaciteta carinske uprave sastoji se od tri ugovora (s ukupnim doprinosom EU-a od 2 428 301,25 EUR). Projektom su bili obuhvaćeni razvoj softvera, podrška ustanovi korisnici pri upravljanju projektom razvoja softvera i uspostava traženih postupaka i organizacijskog okvira u području integriranog tarifnog okruženja te nabavu potrebnog hardvera za podršku primjeni softverske aplikacije. Trebalo je prilagoditi dizajn softvera i razviti jedinstveno softversko rješenje. Sustav koji je razvijen poslužit će kao alat carinskoj upravi i gospodarskim subjektima u postupku carinjenja.

KOSOVO

Komisija je 2014. kosovskoj vladi predstavila program IPA II i postupak njegova programiranja te je blisko surađivala sa svim dionicima kako bi osigurala ispravno shvaćanje novog pristupa. Organizirano je nekoliko sastanaka na kojima su predstavljeni novi okvir za IPA-u II i nova financijska uredba te se o njima raspravljalo. U studenome 2014. Odbor za IPA-u sastavio je i odobrio godišnji program za 2014. kojemu je dodijeljeno 66,05 milijuna eura. U prosincu 2014. program je prihvaćen.

Tijekom 2014. provedba programa IPA I i dalje se odvijala glatko, uključujući postupno uvođenje programa IPA 2013. radi potpore sporazumu o političkom dijalogu između Prištine i Beograda, sklopljenom 19. travnja 2013. Krajem 2014. dovršena je palača pravde, veliki infrastrukturni projekt za potporu unapređenju vladavine prava na Kosovu.

Kad je riječ o programima prekogranične suradnje (CBC), tijekom 2014. bilo je brojnih poteškoća, zbog čega nije sklopljen ugovor o dodjeli sredstava iz 2011. rezerviranih za financiranje projekata u okviru programa CBC Albanija – Kosovo i sredstava dodijeljenih 2010. za financiranje projekata u okviru programa bivša jugoslavenska republika Makedonija – Kosovo. Uvedene su mjere za sprečavanje i ublažavanje rizika povezanih s upravljanjem programima CBC. Međutim, za ostala sredstva dodijeljena dvama programima uspješno je sklopljen ugovor i dodijeljeni projekti započet će 2015. Prihvaćeni su programi CBC za 2014. – 2020. između Kosova i bivše jugoslavenske republike Makedonije, Albanije i Crne Gore, kao i odgovarajuća sredstva dodijeljena za godinu 2014.

Primjer uspjeha

IPA 2011.: Stabilizacijski program EU – Zajednica, faza II (EU – CSP II) – (3 milijuna eura).

Projekt je u posljednjoj fazi provedbe, a posebni cilj djelovanja bio je jačanje socioekonomske održivosti i integracije etničkih manjinskih zajednica podupiranjem održivog dohotka i otvaranjem radnih mjesta unutar šireg kosovskog gospodarstva i društva. U okviru te intervencije do danas je podržano 284 projekata u zajednicama, od kojih se 220 odnosilo na pojedinačna poduzeća, a 64 na razvoj zajednice, što je rezultiralo stvaranjem/osiguravanjem gotovo 800 radnih mjesta u područjima u kojima žive zajednice.

CRNA GORA 

Godine 2014. Crna Gora je ostvarila daljnji napredak u pristupnim pregovorima. Tijekom godine otvoreno je još deset poglavlja, tako da je ukupno otvoreno šesnaest poglavlja, od kojih su dva privremeno zatvorena. Programiranje i provedba financijske pomoći EU-a za Crnu Goru tijekom 2014. izvršeni su u kontekstu pristupnih pregovora koji su u tijeku i prelaska na okvir IPA II za financijsko razdoblje 2014. – 2020.

Kad je riječ o programiranju u okviru IPA-e, napori tijekom 2014. bili su usmjereni na dovršetak okvirnog strateškog dokumenta za Crnu Goru za 2014. – 2020. i na izradu godišnjeg akcijskog programa za 2014. Nadalje, poduzeti su koraci prema provedbi sektorskog pristupa te su sastavljeni dokumenti o planiranju za sve sektore obuhvaćene IPA-om i pokrenute pripreme za buduće intervencije sektorske proračunske potpore.

Godine 2014. nastavljena je provedba financijske pomoći u okviru programa IPA I. Za programe u okviru IPA-a za 2007. – 2011. komponente I sklopljeni su svi ugovori, a program IPA za 2012. – 2013. dobro napreduje. Provedba IPA-e komponente II također je bila na visokoj razini. Na kraju 2014. bilo je 212 ugovora u okviru IPA-e u vrijednosti od 86,5 milijuna eura.

Godine 2014. Crnoj Gori je okvirno dodijeljen iznos od 39,6 milijuna eura. Sredstva dodijeljena akcijskom programu za 2014. iznose 35,7 milijuna eura, dok su ostala sredstva dodijeljena Instrumentu civilnog društva i Regionalnom programu stanogradnje.

Tijekom 2014. Crna Gora je dobro napredovala u pogledu priprema za decentralizirano upravljanje. Prijenos ovlasti upravljanja za III. i IV. komponentu IPA-e završen je u travnju odnosno srpnju 2014.

Primjer uspjeha

IPA 2008. – 2009 MARUBI: zadružni model za turističku promidžbu (423 504 EUR)

Cilj je projekta MARUBI bio pospješiti gospodarski razvoj pograničnog područja Skadar-Ulcinj razvojem njegova turističkog potencijala te isticanjem njegove zajedničke kulturne baštine i prirodnih ljepota. Projektom se nastojalo pomno ispitati i razvrstati poznate fotografije obitelji Marubi i osmisliti konkretnu stazu kojom bi se uz atrakcije i zabavu za turiste i posjetitelje povezalo i vrednovalo bogatu umjetničku i povijesnu baštinu te regije. Rezultati projekta bili su staza Marubi te stalna putujuća izložba o zbirci Marubi. Osim toga, njime su povećane kompetencije lokalnih gospodarskih i turističkih subjekata, razvijeni instrumenti za turističku promidžbu, a baština Marubi integrirana u lokalne i europske mreže.

Projektom su obuhvaćeni svi aspekti dobre prakse u prekograničnoj suradnji uključujući partnerstva, učinak, umrežavanje, vidljivost, kao i održivost. Projekt se smatrao posebno inovativnim i djelotvornim, diseminacija je bila izvrsna, a izgledi da bude održiv dobri su. U cjelini, dionici u pograničnom području prepoznali su projekt kao iznimno važan za gospodarske izglede i kulturni život lokalne zajednice. Osim toga, postoje naznake da će lokalne turističke organizacije i drugi relevantni dionici osigurati održivost rezultata.

SRBIJA

Nakon što joj je 2013. dodijeljen status zemlje kandidatkinje, na međuvladinoj konferenciji u siječnju 2014. pokrenuti su pristupni pregovori. U kolovozu je Komisija donijela okvirni strateški dokument za Srbiju za razdoblje 2014. – 2020. To su bili rezultati važnog postupka savjetovanja provedenog kako bi se odredili ključni sektori za financijsku pomoć EU-a radi financijske perspektive. Usporedno s tim izrađen je i prihvaćen program IPA 2014. Srpske vlasti i dalje su se preusmjeravale na sektorski pristup poboljšanjem koordinacije sektora s pomoću sektorskih radnih skupina i unapređenja sektorskih strateških okvira. Kako bi se poboljšali odabir i priprema ulaganja u infrastrukturu, srpske vlasti usvojile su metodologiju za razvoj jedinstvenog popisa projekata.

U svibnju 2014. Srbiju su teško pogodile poplave. Znatna sredstva dodijeljena su za oporavak i obnovu od preraspodjele sredstava iz prethodnih programa te dijela sredstava iz programa IPA 2014. koja su dodijeljena Srbiji.

Za upravljanje fondovima EU-a Srbiji je u ožujku 2014. odobren prijenos upravljačkih ovlasti, a u lipnju je potpisan ugovor o financiranju provedbe tog dijela IPA-e 2013. u okviru decentraliziranog upravljanja. Međutim, zbog reorganizacije vlade u srpnju provedba je kasnila.

Primjer uspjeha — Pomoć EU-a kao reakcija na poplave u Srbiji

U svibnju 2014. Srbiju su pogodile razorne poplave koje su odnijele najmanje 50 života te je prema procjenama nanesena šteta od 1,7 milijardi eura. Europska unija je pokazala solidarnost neviđenih razmjera i pružila trenutačnu pomoć preko svojeg mehanizma EU-a za civilnu zaštitu. Ukupno je 16 država članica EU-a ponudilo pomoć u obliku motornih čamaca, helikoptera, crpki, kompleta humanitarne pomoći te je u Srbiju bilo raspoređeno više od 300 humanitarnih radnika. U Srbiju je poslan tim EU-a za civilnu zaštitu kako bi pomogao pri koordiniranju akcija pružanja pomoći te u operacijama spašavanja. EU je izdvojio i 1 milijun eura humanitarne pomoći za najugroženije stanovnike Srbije. Sredstva su među ostalim upotrijebljena za isporuku pomoći u hrani, čiste vode te zdravstvenih i sanitarnih proizvoda.

Dok su timovi za civilnu zaštitu EU-a bili na terenu, Europska komisija je u rekordnom vremenu preraspodijelila sredstva IPA-e u vrijednosti od 30 milijuna eura za program EU-a za pomoć u slučaju poplava. Program je pokrenut u srpnju 2014. s ciljem pomaganja obnove škola, dječjih vrtića, privatnih kuća te sanacije javnih zgrada i cesta u 24 općine koje su najviše bile pogođene poplavama. U okviru tog programa EU pruža i bespovratna sredstva u području gospodarstva malim i srednjim poduzećima kao te sjeme i stoku poljoprivrednicima koji su pretrpjeli štete od poplava.

Do kraja godine izgrađeno je 93 novih kuća, popravljeno 685 oštećenih kuća, pružena potpora za 200 malih i srednjih poduzeća pri ponovnom pokretanju aktivnosti stvaranja prihoda, obnovljeno je 13 škola za više od 11 000 djece i studenata, 9 600 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava dobilo je sjeme pšenice, gnojiva, presadnica za voće i hranu za životinje; obnovljeno je i 11,5 km cesta kojima se koristi više od 500 000 građana.

U prosincu je dodijeljen dodatni paket od 72 milijuna eura za podršku naporima pri srednjoročnoj obnovi i oporavku, za dugoročnu izgradnju kapaciteta, prevenciju poplava i obranu od njih te za upravljanje rijekama.

TURSKA

Na temelju novog strateškog financijskog instrumenta pretpristupne pomoći, usmjerenog na rezultate, u kolovozu 2014. prihvaćen je indikativni strateški dokument za Tursku kojim je obuhvaćeno razdoblje 2014. – 2020. On predstavlja okvir za financijsku pomoć EU-a toj zemlji u skladu s političkim prioritetima utvrđenima u politici proširenja.

Prihvaćeni su i prvi godišnji akcijski program za 2014. i četiri višegodišnja sektorska programa. Kako bi se financijska pomoć u okviru IPA-e II usredotočila na ograničeni broj ključnih prioriteta, predloženi godišnji akcijski program za 2014. usmjeren je uglavnom na jačanje demokracije i upravljanja, vladavine prava i temeljnih prava. Sektorski godišnji programi osmišljeni su kako bi se pridonijelo društveno-gospodarskom razvoju Turske podupiranjem ulaganja u područjima zaštite okoliša i klimatskih promjena, prometa, tržišnog natjecanja, zapošljavanja i socijalne uključenosti. U prosincu 2014. prihvaćen je i program ruralnog razvoja u okviru IPA-e II za razdoblje 2014. – 2020. Proračun za 7 godina iznosi 801 milijuna eura.

Nastavljena je provedba programa u tijeku, čime se pridonijelo procesu reforme i promicanju temeljnih prava aktivnostima kao što su potpora unapređenju turskog sustava kaznenog pravosuđa ili razvoj primjerenih uvjeta školovanja djece s posebnim potrebama. S pomoću IPA-e pružena je i podrška društveno-gospodarskom razvoju Turske te se pomoglo rješavanju regionalnih nejednakosti s jakim naglaskom pomoći na jugoistočni dio Turske. IPA-om se pridonijelo i usklađivanju s pravnom stečevinom, pri čemu su osigurana sredstva u širokom nizu područja kao što su energetika, pravo trgovačkih društava, poduzetništvo i industrijska politika, poljoprivreda i ruralni razvoj, statistički podaci, znanost i istraživanja.

IPA ima i sve veću ulogu u pomaganju Turskoj pri rješavanju posljedica krize u susjednoj Siriji i Iraku na njezinu državnom području. Turska je primila više od 1,6 milijuna Sirijaca, a EU, koji je je prepoznao goleme napore Turske, istražuje sve moguće puteve za daljnje pružanje pomoći. U tom kontekstu, krajem 2014. u suradnji s nacionalnim tijelima i agencijama UN-a programirana je nova dodatna mjera u okviru IPA-e (40 milijuna eura), čiji je cilj bio poduprijeti nadležna tijela pri reagiranju na sve veći priljev izbjeglica, čime se opterećuje turski sustav upravljanja migracijama i traženja azila te komunalna infrastruktura i usluge.

Primjer uspjeha – međusobno energetsko povezivanje

U prosincu 2014. uspješno je dovršen projekt kojim se podupiralo „Unapređenje ustroja i kapaciteta Turskog društva za distribuciju električne energije (TEIAS)” (za koji je EU pridonio s 1,8 milijuna eura). Svrha projekta bila je pomoći Turskoj u njezinim nastojanjima da osigura potpunu integraciju u električnu mrežu EU-a i provesti osposobljavanje u području sigurnosti i radne učinkovitosti za direktore i zaposlenike u pogonu i održavanju. Projektom su ostvarena poboljšanja tako što se sudionicima na obje strane tržišta omogućila stalna razmjena energije bez prekida. Projekt je jedinstven u smislu da se njime pridonijelo fizičkoj integraciji Turske njezinim povezivanjem sa sustavom Europske mreže operatera sustava za distribuciju električne energije (ENTSO-E). Jedan od glavnih ciljeva operatera sustava distribucije električne energije na turskom i europskom tržištu električne energije danas je osigurati da postrojenja ostanu u pogonu svakoga dana u godini bez prekida.

POMOĆ ZA VIŠE ZEMALJA

S regionalnom suradnjom nastavilo se u okviru regionalnih foruma kao što je Zajednica za energetiku, Srednjoeuropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA), Prometni opservatorij za jugoistočnu Europu (SEETO) i Regionalna škola za javnu upravu (ReSPA). Godine 2014. dodatno je ojačana i uloga Vijeća za regionalnu suradnju (RCC) kao tijela za poticanje regionalne integracije. Vijeće za regionalnu suradnju nastavilo je provoditi svoju strategiju za 2014. – 2016., koja se temeljila na Programu Jugoistočna Europa 2020. (SEE 2020.).

U „Berlinskom procesu” pokrenutom u okviru sastanka na vrhu u Berlinu 28. kolovoza 2014. i konferenciji WB-6 održanoj 23. listopada 2014. u Beogradu, nakon kojeg je došlo do prihvaćanja zajedničke izjave, odražava se politička predanost zemalja zapadnog Balkana i njihovih bliskih susjeda postizanju napretka u programu povezivanja i predstavljanju konkretnijih rezultata u nadolazećim godinama.

U skladu s prioritetima strategije proširenja, u okviru financijske pomoći za više zemalja tijekom 2014. podržan je napredak u području vladavine prava, reforme javne uprave i gospodarskog upravljanja.

Za potporu gospodarskom oporavku zapadnog Balkana unutar Okvira za ulaganja na zapadnom Balkanu (WBIF) odobreni su novi infrastrukturni projekti te projekti u području tržišnog natjecanja, uglavnom preko Instrumenta za razvoj poduzetništva i inovacija za zapadnom Balkanu (EDIF), kao i u području razvoja/osposobljavanja u ljudskim resursima.

Primjeri uspjeha

Okvir za ulaganja na zapadnom Balkanu

Doprinos EU-a: 250 milijuna eura

Datum početka: 2009. – u tijeku

Rezultati: Priprema unovčivih ulagačkih projekata; tehnička pomoć, studije izvedivosti, procjene utjecaja na okoliš

WBIF-om se podupire društveno-gospodarski razvoj i pristupanje EU-u na cijelom zapadnom Balkanu, i to pružanjem financijske i tehničke pomoći za strateška ulaganja. U WBIF-u su objedinjena sredstva iz instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) te ona međunarodnih financijskih institucija (IFI-ovi), bilateralnih donatora i vlada zapadnog Balkana. Od njegova pokretanja, u okviru WBIF-a izrađen je popis prioritetnih ulaganja procijenjen na oko 13 milijardi eura.

Instrument civilnog društva

Doprinos EU-a: 11,2 milijuna eura

Datum početka: prosinac 2012. – prosinac 2014.

Rezultati: Ukupno 172 organizacija civilnog društva sa zapadnog Balkana i Turske te iz Europe uključeno je u 18 mreža koje se podupiru sredstvima IPA-e. Bespovratnim sredstvima koja se i dalje iskorištavaju postignuto je nekoliko rezultata. U nastavku se navode neki primjeri:

FINANCIJSKI PODACI

IPA I

IPA II

Sredstva dodijeljena za IPA-u I: Iznosi iz odluka o financiranju donesenih u razdoblju 2007. – 2013. (umanjeno za neiskorištena sredstva vraćena u proračun EU-a).

Sredstva dodijeljena za IPA-u II: Iznosi iz odluka o financiranju donesenih 2014.

Isplate: Iznosi koje je Europska komisija do 31. prosinca 2014. stvarno isplatila izvođaču (u slučaju izravnog upravljanja), zemlji korisnici ili međunarodnoj organizaciji (u slučaju neizravnog upravljanja).

U slučaju Hrvatske, bivšom pomoći u okviru IPA-e, koja je obuhvaćena GU-om REGIO i GU-om EMPL (komponente III i IV te dio komponente II) sada se upravlja na temelju uredbi o strukturnim fondovima kako je predviđeno u Ugovoru o pristupanju te su podaci o isplatama ažurirani do dana kojeg je zemlja postala država članica (1. srpnja 2013.). Pomoć u okviru drugih komponenata zadržava se u okviru IPA-e i krajnji datum podataka o isplatama je kraj 2014.

(1)

Uredba (EZ) br. 1085/2006 o uspostavljanju Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA)

(2)

 nakon odluke islandske vlade 2013., pregovori o pristupanju i dalje su na čekanju.

(3)

Ovim nazivom ne dovode se u pitanje stajališta o statusu te je on u skladu s rezolucijom Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1244/99 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o proglašenju neovisnosti Kosova.

(4)

Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina te Crna Gora.

(5)

Poljska i Mađarska: pomoć za restrukturiranje njihova gospodarstva

(6)

Instrument strukturnih politika za pretpristupno razdoblje

(7)

 Posebni pristupni program za poljoprivredu i ruralni razvoj

(8)

Pomoć Zajednice za obnovu, razvoj i stabilizaciju

(9)

Zemlje kandidatkinje mogle su provoditi programe u okviru komponenata od III do V tek nakon primitka akreditacije za Komisiju na temelju koje mogu samostalno upravljati pomoći. Srbija i Albanija još nisu dobile akreditaciju. Crna Gora je dobila akreditaciju za komponente III i IV 2014.