Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52014XG1223(02)

Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o planu rada za kulturu (2015.–2018.)

SL C 463, 23.12.2014, p. 4–14 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

23.12.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 463/4


Zaključci Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o planu rada za kulturu (2015.–2018.)

(2014/C 463/02)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE I PREDSTAVNICI VLADA DRŽAVA ČLANICA KOJI SU SE SASTALI U OKVIRU VIJEĆA,

I.   UVOD

PODSJEĆAJUĆI na ciljeve koji su člankom 167. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) dodijeljeni Europskoj uniji u području kulture;

PODSJEĆAJUĆI na Rezoluciju Vijeća od 16. studenoga 2007. o europskoj agendi za kulturu (1) i njezine strateške ciljeve, posebno promicanje kulturne raznolikosti i međukulturnog dijaloga, promicanje kulture kao katalizatora kreativnosti i promicanje kulture kao ključnog elementa u međunarodnim odnosima Unije;

PODSJEĆAJUĆI na Uredbu (EU) br. 1295/2013 o uspostavi programa Kreativna Europa (2014.–2020.) (2), a posebno njegovih općih ciljeva kojima se želi unaprijediti europska kulturna i jezična raznolikost, promicati europsku kulturnu baštinu i ojačati konkurentnost europskih kulturnih i kreativnih sektora s ciljem promicanja pametnog, održivog i uključivog rasta;

PODSJEĆAJUĆI na znatan doprinos kulturnih i kreativnih sektora gospodarskom, socijalnom i regionalnom razvoju, važnost tih sektora za strategiju Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast i činjenicu da će rasprava ministara kulture na sastanku Vijeća 25. studenoga 2014. doprinijeti odgovoru Vijeća u okviru revizije strategije sredinom provedbenog razdoblja planirane za 2015.;

UZIMAJUĆI U OBZIR rezultate posla obavljenog u okviru plana rada Vijeća za kulturu 2011.–2014. (3), kao i rezultate konačne evaluacije koju su izvršile države članice u okviru Vijeća (4) koji su temelj završnog izvješća Komisije o provedbi i relevantnosti plana rada za kulturu 2011.–2014. (5);

UZIMAJUĆI U OBZIR zaključke Vijeća od 26. studenoga 2012. o upravljanju u području kulture (6), a posebno odredbu o redovnom obavještavanju i obavještavanju u ranoj fazi u vezi s politikama i djelovanjima EU-a u drugim područjima politika s izravnim ili neizravnim učinkom na pitanja i politike koji se odnose na kulturu,

DOGOVORILI SU:

uspostavljanje, uz uzimanje u obzir načela supsidijarnosti, četverogodišnjeg plana rada za kulturu za razdoblje 2015.–2018. kojim bi se predvidjela revizija sredinom provedbenog razdoblja,

usmjeravanje aktivnosti u području kulture na prioritetne teme, ključna pitanja, rezultate i metode rada, kako je navedeno u ovom planu rada,

usvajanje prioriteta za plan rada, kako je navedeno u Prilogu I.,

osnivanje radnih skupina koje bi se sastojale od stručnjaka koje države članice imenuju na temelju prioriteta, načela i mandata određenih u prilozima I. i II. i praćenje njihova rada.

SMATRAJU da bi se četverogodišnji plan rada trebao voditi sljedećim načelima:

(a)

nastavka na postignuća prethodnog plana rada za kulturu (2011.–2014.) istodobno mu dodajući jaču stratešku dimenziju kako bi se ojačala veza između plana rada i rada Vijeća i njegovih rotirajućih predsjedništava;

(b)

usredotočenosti na teme koje imaju jasnu dodanu vrijednost za EU;

(c)

uzimanja u obzir unutarnjeg značaja kulture i umjetnosti za unapređivanje kulturne raznolikosti;

(d)

osiguravanja izvrsnosti, inovativnosti i konkurentnosti kulturnih i kreativnih sektora promicanjem djelovanja umjetnika, stvaratelja i djelatnika u kulturi te priznavanjem doprinosa sektorâ ciljevima strategije Europa 2020. za rast i zapošljavanje uz posvećivanje posebne pažnje izazovima prelaska na digitalnu tehnologiju;

(e)

uključivanja kulture u područja drugih politika, gdjegod je relevantno, u skladu s člankom 167. stavkom 4. UFEU-a;

(f)

poticanja međusektorske suradnje;

(g)

osiguravanja sinergija s programom Kreativna Europa;

(h)

djelovanja u smjeru politike utemeljene na činjenicama.

II.   PRIORITETI I METODE RADA

DOGOVORILI SU slijediti prioritete, kako su navedeni u Prilogu I.:

A.

dostupna i uključiva kultura;

B.

kulturna baština;

C.

kulturni i kreativni sektori: kreativno gospodarstvo i inovativnost;

D.

promicanje kulturne raznolikosti, kulture u vanjskim odnosima EU-a i mobilnosti,

SLAŽU SE da su pouzdani, usporedivi i ažurni statistički podaci koji se odnose na kulturu temelj dobrog donošenja politike za kulturu te su stoga statistički podaci međusektorski prioritet ovog plana rada; i stoga SA ZANIMANJEM OČEKUJU rezultate posla koji će se obaviti pod pokroviteljstvom Eurostata kako bi se osiguralo redovito stvaranje i širenje statističkih podataka o kulturi, istodobno uzimajući u obzir preporuke iz izvješća projekta ESS-net Culture,

DOGOVORILI SU ocijeniti posao koji je do sada obavljen u području kulture u vanjskim odnosima EU-a i potrebu nastavka djelovanja u tom području, u suradnji s Europskom službom za vanjsko djelovanje i Komisijom,

DOGOVORILI SU primjenu različitih metoda rada, ovisno o svrsi i temi:

i.

otvorene metode koordinacije (OMK), koja bi i dalje trebala biti glavna metoda rada za suradnju između država članica;

ii.

neformalnih sastanaka službenika iz ministarstava kulture, kao i sa službenicima iz drugih ministarstava;

iii.

ad-hoc skupina stručnjaka ili tematskih seminara koje organizira Komisija kako bi se dodatno ispitala pitanja u vezi s temama iz plana rada i kako bi se međudjelovalo s drugim instrumentima plana rada;

iv.

sastanaka za ocjenu postignutog koje Komisija organizira za područja politika kojima se intenzivno bavilo u prethodnim planovima rada za kulturu;

v.

konferencija, studija i inicijativa za uzajamno učenje.

III.   DJELOVANJA

POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE DA:

razmotre, uz poštovanje načela supsidijarnosti, rezultate postignute ovim planom rada pri oblikovanju politika na nacionalnoj razini,

šire informacije o rezultatima plana rada zainteresiranim dionicima na svim razinama.

POZIVAJU PREDSJEDNIŠTVA VIJEĆA DA:

prilikom oblikovanja svojeg 18-mjesečnog programa uzmu u obzir, u kontekstu trojnog predsjedništva, prioritete plana rada,

obavijeste pripremno tijelo Vijeća na području kulture o poslu koji su druga pripremna tijela Vijeća obavila i koji ima izravan ili neizravan učinak na pitanja i politike koji se odnose na kulturu (7),

sazovu, prema potrebi, neformalne sastanke (između ostalog i one zajedničke i međusektorske naravi) kako bi u obzir uzeli i raspravili rezultate postignute planom rada te kako bi ih širili,

razmotre, na temelju završnog izvješća, koje je na temelju dobrovoljnih doprinosa država članica pripremila Komisija, predlaganje novog plana rada.

POZIVAJU KOMISIJU DA:

podupire države članice i ostale relevantne dionike u njihovoj suradnji unutar okvira utvrđenog tim zaključcima, posebice:

(a)

potporom najobuhvatnijem mogućem sudjelovanju država članica, kao i stručnjaka i drugih dionika, u radnim strukturama iz Priloga I.;

(b)

dopunjavanjem rada skupina OMK-a studijama, kao i uzajamnim učenjem,

širi informacije o rezultatima plana rada na onoliko jezika koliko se procijeni potrebnim, između ostalog digitalnim sredstvima, npr. na svojim internetskim stranicama,

u što je moguće ranijoj fazi izvijesti nadležno pripremno tijelo Vijeća u području kulture o svojim relevantnim inicijativama, posebno u vezi s prijedlozima, za koje je procjenom učinka istaknut izravan ili neizravan učinak na pitanja koja se odnose na kulturu (8),

osigura međusobnu razmjenu informacija između skupina OMK-a u području kulture i između njih i relevantnih skupina OMK-a koje rade u srodnim sektorima,

redovito obavještava pripremna tijela Vijeća u području kulture o napretku rada u području statističkih podataka za kulturu,

redovito obavlja savjetovanje s dionicima na europskoj razini, između ostalog i civilnim društvima, i obavještava ih o napretku plana rada kako bi se osigurala relevantnost i vidljivost aktivnosti, između ostalog i putem Europskog kulturnog foruma,

prije kraja prve polovice 2018. usvoji završno izvješće o provedbi i relevantnosti plana rada koje se temelji na dobrovoljnim doprinosima država članica.

POZIVAJU DRŽAVE ČLANICE I KOMISIJU DA, U OKVIRIMA SVOJIH POJEDINAČNIH PODRUČJA NADLEŽNOSTI I UZ UVAŽAVANJE NAČELA SUPSIDIJARNOSTI:

zajednički, uz suradnju i suglasnost, djeluju korištenjem radnih struktura i metoda određenih u ovim zaključcima kako bi u području kulture na razini EU-a ostvarili dodanu vrijednost,

uzmu u obzir kulturu pri oblikovanju, provedbi i ocjeni politika i djelovanja u drugim područjima politike, s posebnim naglaskom na osiguranju ranog i djelotvornog uključivanja u postupak oblikovanja politike,

bolje promiču doprinos kulture ukupnim ciljevima strategije Europa 2020., s obzirom na ulogu sektora u postizanju pametnog, održivog i uključivog rasta i uzevši u obzir njegove pozitivne učinke na područja kao što su zapošljavanje, socijalna uključenost, obrazovanje i osposobljavanje, turizam, istraživanje i inovacije i regionalni razvoj,

promiču čitanje kao sredstvo širenja znanja, unaprjeđivanja kreativnosti, potpore pristupu kulturi, kulturne raznolikosti i razvijanja svijesti o europskom identitetu, uzimajući u obzir različite uvjete koji se primjenjuju na elektroničke i tiskane knjige,

redovito i u ranoj fazi šire informacije o politikama i djelovanjima EU-a s izravnim ili neizravnim utjecajem na pitanja i politike koji se odnose na kulturu i u tom pogledu ih potiču na razmjenu informacija digitalnim sredstvima, između ostalog virtualnim platformama,

potiču suradnju s trećim zemljama, posebice zemljama kandidatkinjama, potencijalnim zemljama kandidatkinjama i zemljama obuhvaćenim europskom politikom susjedstva te s mjerodavnim međunarodnim organizacijama u području kulture, među ostalim, Vijećem Europe i putem redovnih sastanaka s dotičnim trećim zemljama,

poduzimaju reviziju provedbe plana rada na sredini provedbenog razdoblja s ciljem mogućih prilagodbi ili preusmjeravanja s obzirom na postignute rezultate i oblikovanja politika na razini EU-a.


(1)  SL C 287, 29.11.2007., str. 1.

(2)  SL L 347, 20.12.2013., str. 221.

(3)  SL C 325, 2.12.2010., str. 1.

(4)  Dok. 9591/14.

(5)  Dok. 12646/14.

(6)  SL C 393, 19.12.2012., str. 8.

(7)  U skladu sa zaključcima Vijeća o upravljanju u području kulture iz 2012.

(8)  Vidjeti bilješku 7.


PRILOG I.

Prioriteti plana rada za kulturu za 2015.–2018.

Prioritetno područje A: Dostupna i uključiva kultura

Europska agenda za kulturu: Kulturna raznolikost i međukulturni dijalog (3.1.)

Strategija Europa 2020.: Uključivi rast (prioritet 3.)

Djelovanja poduzima(ju)

Teme

Instrumenti i radne metode (obuhvaćajući i međusektorske)

Očekivani rezultati i okvirni vremenski raspored

Države članice

A.1. Razvoj ključne kompetencije „kulturna svijest i izričaj”

OMK (1), međusektorski

Stručnjaci će utvrditi dobre prakse za razvoj ove ključne kompetencije i za njezino uključivanje u obrazovne politike, na temelju znanja i stavova utvrđenih u Preporuci Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (2).

Krajem 2015.

Priručnik dobre prakse za tijela vlasti na nacionalnoj i europskoj razini u području kulture i obrazovanja

Države članice

A.2. Promicanje pristupa kulturi putem digitalnih sredstava: politike i strategije za razvoj publike

OMK

2015.–2016.

Digitalne tehnologije promijenile su način na koji ljudi pristupaju i koriste se kulturnim sadržajima te ih proizvode. Kako prelazak na digitalnu tehnologiju utječe na politike razvoja publike i prakse kulturnih ustanova?

Stručnjaci će opisati postojeće politike i programe te utvrditi dobre prakse.

Priručnik dobre prakse za kulturne ustanove i djelatnike u kulturi.

Promicanje čitanja u digitalnom okruženju kako bi se potakao pristup i razvoj publike. Opisivanje regulatornog okvira s posebnim osvrtom na prakse licenciranja, prekogranične usluge i elektroničku posudbu javnih knjižnica.

Podskupina OMK-a (3)

Stručnjaci će opisati najbolje prakse.

2015.

Izvješće koje sadržava studije slučaja.

Države članice

A.3. Poticanje doprinosa kulture socijalnoj uključenosti

OMK

2017.–2018.

Kako se javnim politikama mogu poticati i podržavati kulturne ustanove pri njihovu radu u okviru partnerstava s drugim sektorima (zdravstvena skrb, socijalna skrb, zatvorska služba itd.)?

Stručnjaci će opisati postojeće javne politike koje se bave socijalnom uključenosti putem kulture te će utvrditi dobre prakse.

Smjernice za kreatore politika i kulturne ustanove.


Prioritetno područje B: Kulturna baština

Europska agenda za kulturu: Kulturna raznolikost i međukulturni dijalog (3.1.)

Strategija Europa 2020.: Pametni i održivi rast (prioriteti 1. i 2.)

Djelovanja poduzima(ju)

Teme

Instrumenti i radne metode (obuhvaćajući i međusektorske)

Očekivani rezultati i okvirni vremenski raspored

Države članice

B.1. Participativno upravljanje kulturnom baštinom

OMK

2015.–2016.

Utvrđivanje inovativnih pristupa višerazinskom upravljanju materijalnom, nematerijalnom i digitalnom baštinom koji uključuju javni sektor, privatne dionike i civilno društvo.

Pristupit će se rješavanju pitanja suradnje između različitih razina vlasti i područja politika.

Stručnjaci će opisati i usporediti javne politike na nacionalnoj i regionalnoj razini kako bi utvrdili dobre prakse također u suradnji s postojećim mrežama za baštinu.

Priručnik dobre prakse za kreatore politika i ustanove kulturne baštine.

Države članice

B.2. Vještine, osposobljavanje i prijenos znanja: tradicionalna i nova zanimanja u vezi s baštinom (eng. heritage professions)

OMK, međusektorski

2017.–2018.

Izgradnja kapaciteta za stručnjake za baštinu (eng. heritage professionals). Usmjeravanje na prijenos tradicionalnih vještina i stručnih znanja te na nova zanimanja, uključujući u okviru prijelaza na digitalnu tehnologiju.

Poticat će se sudjelovanje stručnjaka u području obrazovanja.

Stručnjaci će opisati postojeće programe osposobljavanja i utvrdili nove vještine i potrebe za osposobljavanjem u području materijalne, nematerijalne i digitalne baštine.

Priručnik dobre prakse za kulturne i obrazovne ustanove.

Komisija

B.3. Procjena i prevencija rizika u pogledu očuvanja kulturne baštine od posljedica prirodnih katastrofa i opasnosti uzrokovanih ljudskim djelovanjem

Opisivanje postojećih strategija i praksi na nacionalnoj razini. Prekomjerno iskorištavanje, onečišćenje, neodrživ razvoj, područja sukoba i prirodne katastrofe (požar, poplave, potres) neki su od čimbenika koje je potrebno uzeti u obzir.

Studija

2016.


Prioritetno područje C: Kulturni i kreativni sektori: Kreativno gospodarstvo i inovativnost

Europska agenda za kulturu: Kultura kao pokretač kreativnosti (3.2.)

Strategija Europa 2020.: Pametni i održivi rast (prioriteti 1. i 2.)

Djelovanja poduzima(ju)

Teme

Instrumenti i radne metode (obuhvaćajući i međusektorske)

Očekivani rezultati i okvirni vremenski raspored

Države članice

C.1. Pristup financiranju

OMK (4), međusektorski

2015.

Usmjeravanje na financijski ekosustav kulturnih i kreativnih sektora. Razmatranje financijskih instrumenata poput kredita i vlasničkih udjela. Pregled i analiza alternativnog financiranja, poput javno-privatnih fondova, poslovnih anđela, rizičnog kapitala, kolektivnog financiranja (eng. crowdfunding), sponzorstva, donacija i filantropije.

Poticat će se sudjelovanje financijskih i ekonomskih stručnjaka.

Stručnjaci će utvrditi inovativne sheme financiranja i investicijske prakse u kulturnim i kreativnim sektorima.

Preporuke za tijela javne vlasti.

 

C.2. Uloga javnih politika u razvoju poduzetničkog i inovacijskog potencijala kulturnih i kreativnih sektora

 

 

Države članice

(a)

Kulturna i kreativna preplitanja za poticanje inovacija, ekonomske održivosti i socijalne uključenosti.

Proučiti i promicati sinergije između kulturnih i kreativnih sektora, s jedne strane, i drugih relevantnih sektora, s druge strane.

Mogući zaključci Vijeća

2015.

Države članice

(b)

Utvrditi inovativne mjere za promicanje poduzetništva i novih poslovnih modela u kulturnim i kreativnim sektorima.

OMK, međusektorski

2016.–2017.

 

Poticat će se sudjelovanje ekonomskih stručnjaka i stručnjaka za poduzetništvo.

Stručnjaci će utvrditi dobru praksu za mjere poslovne potpore kulturnim i kreativnim poduzetnicima.

Priručnik dobre prakse i preporuke za tijela javne vlasti.

Države članice

C.3. Održivi kulturni turizam

OMK, međusektorski

2017.–2018.

Utvrditi načine stvaranja europske turističke ponude koja se temelji na materijalnoj i nematerijalnoj kulturnoj baštini kao čimbeniku konkurentnosti s ciljem privlačenja novih oblika održivog turizma. Razmotriti kako digitalizacija kulturnih sadržaja i digitalne usluge mogu potaknuti širenje transeuropskih turističkih mreža i unaprijediti razvoj ruta, uključujući novih malih destinacija, također uzimajući u obzir aktivnosti, festivale i kulturna događanja povezana sa suvremenom umjetnosti.

Poticat će se sudjelovanje stručnjaka za turizam.

Stručnjaci će opisati metode i alate kojima se europska kulturna baština čini dostupnom i interoperabilnom sa sustavom turističke promidžbe i stavljanja na tržište.

Smjernice za kreatore politika


Prioritetno područje D: Promicanje kulturne raznolikosti, kulture u vanjskim odnosima EU-a i mobilnosti

Europska agenda za kulturu: Kulturna raznolikost i međukulturni dijalog (3.1.), Kultura kao vitalni element u međunarodnim odnosima (3.3.)

Strategija Europa 2020.: Održivi i uključivi rast (prioriteti 2., 3.), Upotreba instrumenata vanjske politike EU-a

Djelovanja poduzima(ju)

Teme

Instrumenti i radne metode (obuhvaćajući i međusektorske)

Očekivani rezultati i okvirni vremenski raspored

Države članice/Komisija

D.1. Konvencija Unesco-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja

Ocijeniti provedbu Konvencije Unesco-a o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja iz 2005. na temelju izvješća koje je u ime EU-a izrađeno u 2012. (5) Razmotriti njezin utjecaj na sporazume i protokole o kulturnoj suradnji u okviru ugovora o slobodnoj trgovini. Preispitati njezinu primjenu, posebice u digitalnom kontekstu.

Aktivnosti za provedbu ocjene stanja

2015.

 

D.2. Kultura u vanjskim odnosima EU-a

(a)

Kultura u politikama razvojne suradnje EU-a

 

 

Države članice

Podupirati uključivanje kulture u agendu razvojne suradnje EU-a, instrumente i programe s trećim zemljama te ocijeniti ulogu kulture u održivom razvoju.

Mogući zaključci Vijeća

2015.

Komisija/države članice

Postojeći programi koji se bave kulturom u zemljama europske politike susjedstva

Studija

Rasprava i daljnji postupci u pripremnom tijelu Vijeća u području kulture, uz sudjelovanje Europske službe za vanjsko djelovanje (ESVD)

2015.

Države članice

(b)

Jačanje strateškog pristupa kulturi u vanjskim odnosima EU-a

Zajednički neformalni sastanci visokih dužnosnika iz ministarstava kulture i visokih dužnosnika odgovornih za kulturu pri ministarstvima vanjskih poslova, uz moguće sudjelovanje ESVD-a (6)

2015.–2018.

Komisija/države članice

(c)

Pripremno djelovanje u vezi s kulturom u vanjskim odnosima EU-a (7): rasprava, analiza i daljnji postupci koji uključuju pripremno tijelo Vijeća u području kulture i ESVD.

Analiza i daljnje aktivnosti

2015.–2018.

Komisija

D.3. Međukulturni dijalog i mobilnost

 

2016., izvješća za svaku temu

(a)

Međukulturni dijalog

Sastanak s ciljem ocjene stanja

 

(b)

Mobilnost djelatnika u kulturi, uključujući porezne prepreke mobilnosti umjetnika u prekograničnim situacijama. Poticat će se sudjelovanje poreznih stručnjaka.

Sastanak s ciljem ocjene stanja

 

(c)

Mobilnost zbirki

Sastanak s ciljem ocjene stanja

 

(d)

Nezakonita trgovina kulturnim dobrima, pravila EU-a o uvozu kulturnih dobara koja su nezakonito izvezena iz trećih zemalja.

Studija

2016.

Države članice

D.4. Kinematografija: poboljšanje distribucije europskih filmova

OMK

2017.–2018.

 

Utvrditi komplementarnosti između filmskih politika i instrumenata potpore na regionalnoj, nacionalnoj i razini EU-a s ciljem poboljšanja distribucije europskih filmova, posebice u digitalnom okruženju.

Poticat će se sudjelovanje stručnjaka iz ministarstava zaduženih za filmsku politiku i stručnjaka iz nacionalnih filmskih fondova i zavoda.

Stručnjaci će utvrditi dobre prakse, uzimajući u obzir rezultate Europskog filmskog foruma (8).

Priručnik dobre prakse.


(1)  Radna skupina osnovana 2014. prema planu rada za kulturu 2011.–2014., čiji je mandat produljen. Sastoji se od stručnjaka iz ministarstava kulture i ministarstava obrazovanja.

(2)  SL L 394, 30.12.2006., str. 10.

(3)  Radi se o podskupini radne skupine OMK-a za poticanje pristupa kulturi digitalnim sredstvima.

(4)  Radna skupina uspostavljena 2014. prema planu rada za kulturu 2011.–2014.

(5)  Četverogodišnje periodično izvješće u ime Europske unije o mjerama zaštite i promicanja raznolikosti kulturnih izričaja u okviru Konvencije Unesco-a iz 2008. – Radni dokument službi Komisije (SWD(2012) 129 završna verzija).

(6)  Sastanci koje organiziraju rotirajuća predsjedništva Vijeća na dobrovoljnoj osnovi.

(7)  http://cultureinexternalrelations.eu/wp-content/uploads/2013/05/Executive-Summary-ENG_13.06.2014.pdf

(8)  Europski filmski forum je platforma strukturiranog dijaloga koju je Komisija uspostavila Komunikacijom o europskom filmu u digitalnom dobu (dokument 10024/14). Prvi rezultat ovog strukturiranog dijaloga očekuje se za 2016.


PRILOG II.

Načela povezana s članstvom i djelovanjem radnih skupina koje osnivaju države članice u okviru plana rada za kulturu za 2015.–2018.

Članstvo

Sudjelovanje država članica u radu skupina je dobrovoljno te im se države članice mogu pridružiti u svakom trenutku.

Svaka država članica zainteresirana za sudjelovanje u radu skupina imenovat će stručnjake kao članove radne skupine. Država članica pobrinut će se da imenovani stručnjaci imaju praktično iskustvo u relevantnom području na nacionalnoj razini te će osigurati učinkovitu komunikaciju s nadležnim nacionalnim vlastima. Komisija koordinira postupkom imenovanja. Kako bi se utvrdio najprimjereniji stručni profil za svaku temu, države članice mogu imenovati, prema potrebi, drugog stručnjaka za svako tematsko područje.

Svaka radna skupina može odlučiti pozvati neovisne stručnjake kako bi doprinijeli radu skupine, predstavnike civilnog društva, kao i predstavnike europskih trećih zemalja.

Radni postupci

Skupine se bave temama utvrđenima planom rada u skladu s vremenskim rasporedom utvrđenim u Prilogu I.

Utvrđivanje ciljeva i vremenski okvir za njihovo postizanje mogu se revidirati tijekom revizije sredinom provedbenog razdoblja, i to u svjetlu postignutih rezultata i razvoja politika na razini EU-a.

Skupina u prosjeku postoji 18 mjeseci tijekom kojih se može održati u prosjeku šest sastanaka.

Svaka radna skupina biti će odgovorna za imenovanje svog predsjedatelja ili supredsjedatelja za svako tematsko područje u okviru svojih prioriteta.

Izvješćivanje i informacije

Predsjedatelji radnih skupina podnosit će Odboru za poslove u kulturi izvješća o napretku rada u svojim skupinama. Odboru za poslove u kulturi bit će omogućeno davanje smjernica radnim skupinama kako bi se zajamčili željeni ishod i koordiniranje radom skupina.

Za svaki cilj naveden u Prilogu I. skupine će podnijeti rezultat obavljenog posla koji će sadržavati konkretne i upotrebljive rezultate.

Dnevni red i zapisnici sa sastanaka svih skupina bit će na raspolaganju svim državama članicama bez obzira na opseg njihovog sudjelovanja u pojedinom području. Rezultati skupina će se objaviti.

Komisija će pružiti logističku i tajničku potporu radu skupina. Komisija će u najvećoj mogućoj mjeri podupirati skupine na druge primjerene načine (uključujući putem studija koje su relevantne za njihovo područje rada).

Navedeni izvještaji će biti obuhvaćeni završnim izvješćem Komisije o provedbi plana rada.


Top