20.11.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 415/1

Izvjestitelj

Witold Krochmal (PL/EA), član Gradskog i općinskog vijeća Wołówa

Referentni dokument

Komunikacija o dugoročnom financiranju europskog gospodarstva

COM(2014) 168 final

1.

pozdravlja Komunikaciju Europske komisije Vijeću i Europskom parlamentu o dugoročnom financiranju europskog gospodarstva koja potvrđuje dugoročno financiranje kao ključni čimbenik za prevladavanje gospodarske krize i vraćanje europskog gospodarstva na put stabilnog i konkurentnog rasta;

2.

vjeruje da će aktivnosti predložene u Komunikaciji pridonijeti uspostavi osnovnih načela za financiranje europskog gospodarstva, što može potaknuti otvaranje radnih mjesta;

3.

dugoročno financiranje europskog gospodarstva pridonijet će povećanju mogućnosti financiranja velikih infrastrukturnih investicija, što će lokalnim i regionalnim vlastima olakšati provedbu tih projekata;

4.

u tu svrhu potrebno je izvore dugoročnog financiranja usmjeriti na gospodarske projekte koji slijede ciljeve politika EU-a i strategije Europa 2020. te istovremeno odražavaju ciljeve klimatskog i energetskog paketa za 2030. g.;

5.

izražava sigurnost u to da će odgovarajući zakonski propisi za dugoročno financiranje europskog gospodarstva ukloniti nesklonost riziku među potencijalnim ulagačima.

6.

stoga poziva na donošenje političkog okvira EU-a kojim bi se promicala kvaliteta javnih ulaganja na područjima na kojima je predviđeno djelovanje EU-a, kao što stoji u zaključcima Europskog vijeća iz prosinca 2012. u kojima se države članice i institucije EU-a poziva da „(iskoriste) mogućnosti koje nudi postojeći fiskalni okvir EU-a za uravnoteženje potreba produktivnih javnih ulaganja s ciljevima fiskalne discipline (...) u preventivnom dijelu SGP-a  (1)”;

7.

naglašava da se uvjeti financiranja realnog gospodarstva iz temelja mijenjaju zbog tekuće financijske, gospodarske i socijalne krize. U tom kontekstu, javna i privatna dugoročna ulaganja sve se više međusobno nadopunjuju. Uistinu, javna ulaganja ne samo da daju poticaj privatnim ulaganjima, nego najčešće predstavljaju preduvjet za uspostavu odgovarajućih strukturnih uvjeta u regionalnim ekonomijama te u vremenima negativnih gospodarskih okolnosti imaju ulogu automatskog stabilizatora, odnosno protucikličkog amortizera. Bit javnih ulaganja je i ispunjavanje ciljeva od općeg interesa u područjima (poput obrazovanja, obuke, istraživanja, infrastrukture, zdravlja, okoliša…) u kojima je potrebna javna intervencija jer se ono što je od šire koristi za društvo ne poklapa s obrascima privatnih ulaganja pa je stoga izgledno da bi manjkavosti tržišta dovele do premale potrošnje;

8.

tvrdi da bi mehanizme financiranja trebalo ocjenjivati kao dio potpune reforme radnog života. Postojanje odgovarajućih pravila može omogućiti stvaranje uvjeta za značajnu reformu radnog života i otvaranje novih radnih mjesta uz pomoć digitalizacije. Time se također može povećati kapacitet za usmjeravanje štednje kroz otvoreni, sigurni i konkurentni financijski sektor. Kombinacija navedenih elemenata može dovesti do jačanja konkurentnosti europskog gospodarstva i industrije;

9.

naglašava da bi propisi o kapitalnim zahtjevima u vezi s upravljanjem likvidnošću trebali u obzir uzeti učinak takvih propisa na kapacitet banaka za dodjeljivanje dugoročnih kredita;

10.

smatra da bi regionalne gradske banke trebale igrati posebnu ulogu u pogledu dugoročnog financiranja s obzirom na to da one najbolje poznaju gospodarstvo neke regije i često su u mogućnosti provoditi djelotvorne i učinkovite politike dugoročnog financiranja gospodarstva u toj regiji;

11.

također naglašava da – posebice za MSP-ove – sustavi financijskog izvještavanja trebaju biti dovoljno transparentni i vjerodostojni kako bi banke koje sjedište imaju izvan regije u kojoj poduzeće posluje mogle donositi odluke o financijskoj podršci;

12.

ponovno izražava podršku (2) prijedlogu za strukturnu reformu europskog bankarskog sustava (3), kojom bi se odvojile financijske aktivnosti, kao što je kreditiranje poduzeća, od špekulativnih aktivnosti. Takav propis doprinio bi ograničavanju korištenja depozita za financiranje špekulativnih aktivnosti te usmjeravanju sredstava u realno gospodarstvo.

13.

poziva na stvaranje uvjeta koji bi osiguravajućim društvima omogućili dugoročno financiranje gospodarstva. Ono bi moglo obuhvatiti ulaganja u infrastrukturu, MSP-ove i socijalna poduzeća;

14.

smatra da su mirovinski fondovi zbog svojih dugoročnih obveza najprikladniji za dugoročno ulaganje sredstava; potiče EU, nacionalne i regionalne institucije da uspostave sustave jamstava kako bi se smanjili rizici i potaknuli ulagači da za dugoročno financiranje koriste sredstva iz mirovinskih fondova i fondova osiguranja.

15.

s obzirom na niske godišnje prinose mirovinskih fondova i dugoročnih sustava osiguranja uzrokovane osobito nacionalnom fragmentacijom tržišta, zahtijeva od Komisije da razmotri mogućnost stvaranja novog europskog prenosivog štednog proizvoda s potvrdom europske putovnice za mirovinsko-štedne proizvode po uzoru na onaj koji već postoji za investicijske fondove. Takav bi sustav morao osobnim mirovinskim proizvodima ponuditi jamstvo sigurnog i učinkovitog financiranja dugoročnih ulaganja;

16.

smatra da se javne financije premalo iskorištavaju i to se odražava u iznimno niskom povratu javnih ulaganja i ograničenom učinku privatnih ulaganja, što smanjuje njihov doprinos gospodarskom rastu;

17.

smatra da u okviru napora za diverzifikaciju financijskih izvora europskog gospodarstva treba uspostaviti najbolje moguće uvjete za razvoj europskih tržišta kapitala, pri čemu financijski instrumenti trebaju biti strukturirani tako da omogućuju ulaganja u mala i srednja poduzeća koja kotiraju na burzi;

18.

vjeruje da se znanje o funkcioniranju tržišta kapitala treba proširiti među poduzetnicima i potencijalnim ulagačima. S tim u vezi, institucije i agencije EU-a morat će surađivati s nacionalnim i regionalnim institucijama na trenutnim mjerama za povećanje opsega kapitalne podrške gospodarstvu, uključujući MSP-ove;

19.

skreće pažnju na razvoj tržišta privatnog vlasničkog kapitala u nekim zemljama EU-a i na sve veći broj europskih izdavatelja na tržištu privatnog vlasničkog kapitala u SAD-u. Poziva europske institucije da usvoje pravila za uklanjanje prepreka razvoju takvih tržišta, posebice u pogledu informacija o izdavateljima;

20.

poziva Komisiju da ubrza posao definiranja pravila EU-a o kreditnom rejtingu i ocjeni ostvarivosti usklađivanja/povećanja usporedivosti podataka o malim i srednjim poduzećima diljem EU-a;

21.

s obzirom da uobičajeni izvori financiranja ulaganja u infrastrukturu polagano iscrpljuju, smatra da je potreban nov pristup financiranju koji uzima u obzir sve politike koje EU trenutno provodi. Taj pristup trebao bi u obzir uzeti različite izvore financiranja, uključujući privatne izvore, kao i stanje razvijenosti infrastrukture u različitim državama članicama;

22.

izražava žaljenje zbog nedovoljnih ambicija Europske komisije u pogledu uvođenja europskog štednog računa, koje se vide iz najave da „će službe Komisije do kraja 2014. provesti studiju o mogućim manjkavostima na tržištu i drugim nedostacima koji se tiču prekograničnih tokova štednje, uključujući i pregled nacionalnih modela štednih računa i procjenu mogućnosti uvođenja europskog štednog računa”  (4);

23.

potiče lokalne i regionalne vlasti na strukturna ulaganja koja donose dovoljno visoku dobit da učine sudjelovanje u provedbi infrastrukturnog projekta privlačnim za infrastrukturne investicijske fondove;

24.

smatra da je potrebno upoznati javne institucije i potencijalne ulagače s najboljim praksama ulaganja privatnog kapitala u infrastrukturu. Najbolje prakse mogu se koristiti za razvoj postupovnih modela za poboljšanje postupka financiranja infrastrukture;

25.

smatra da je važno podržati sve lokalne i regionalne inicijative za ulaganja u financiranje infrastrukture iz privatnog kapitala koje su povezane s područjem na kojem se ta infrastruktura koristi i na taj način značajno pomoći ulagačima i stanovnicima da se identificiraju s projektima i preuzmu za njih odgovornost;

26.

u potpunosti se slaže s tvrdnjom da privlačenje kapitala za dugoročno financiranje europskog gospodarstva uvelike ovisi o regulatornom i poslovnom okruženju europskog gospodarstva kao i o nacionalnim gospodarstvima država članica EU-a;

27.

smatra da je izuzetno važno da se poštuju mjere europskih institucija navedene u Komunikaciji: