Choose the experimental features you want to try

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 52014IP0064(01)

Rezolucija Europskog parlamenta od 4. veljače 2014. o analizi stanja u pravosuđu EU-a – na području građanskog i upravnog prava u državama članicama (2013/2117(INI))

SL C 93, 24.3.2017, p. 32–33 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

24.3.2017   

HR

Službeni list Europske unije

C 93/32


P7_TA(2014)0064

Analiza stanja u pravosuđu EU-a

Rezolucija Europskog parlamenta od 4. veljače 2014. o analizi stanja u pravosuđu EU-a – na području građanskog i upravnog prava u državama članicama (2013/2117(INI))

(2017/C 093/06)

Europski parlament,

uzimajući u obzir Komunikaciju Komisije od 27. ožujka 2013. Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom ekonomskom i socijalnom odboru i Odboru regija pod naslovom „Analiza stanja u pravosuđu EU-a – sredstvo za promicanje učinkovitog pravosuđa i rasta” (COM(2013)0160),

uzimajući u obzir dvogodišnja izvješća o europskim pravosudnim sustavima koja je sastavila Europska komisija za učinkovitost pravosuđa Vijeća Europe (CEPEJ),

uzimajući u obzir članak 48. i članak 119. stavak 2. Poslovnika,

uzimajući u obzir izvješće Odbora za pravna pitanja (A7-0442/2013),

A.

budući da je Komisija objavila analizu stanja u pravosuđu EU-a, koja je sredstvo za usporedbu i procjenu djelotvornosti pravosudnih sustava država članica u cilju boljeg definiranja politike pravosuđa i budući da se njezino područje primjene usredotočuje na parametre pravosudnih sustava koji pridonose poboljšanju poslovne i ulagačke klime u Uniji;

B.

budući da se u analizi stanja u pravosuđu EU-a uspoređuju nacionalni pravosudni sustavi uz pomoć posebnih pokazatelja, ali ona ne uključuje sveobuhvatno rangiranje nacionalnih pravosudnih sustava;

C.

budući da se analiza stanja u pravosuđu 2013. isključivo usredotočuje na građansko, trgovačko i upravno pravo;

D.

budući da je prednost neobvezujuće usporedbe ta što se njome mogu uočiti poboljšanja i nazadni aspekti te tendencija prema razmjeni najboljih praksi u Uniji, istovremeno ne narušavajući autonomiju nacionalnih pravnih i pravosudnih sustava;

1.

s velikim zanimanjem prima na znanje analizu stanja u pravosuđu EU-a; poziva Komisiju da u skladu s Ugovorima i uz savjetovanje s državama članicama dalje razvija tu praksu imajući na umu da je potrebno izbjeći nepotrebno udvostručavanje posla u odnosu na druga tijela;

2.

podržava cilj razmjene najboljih praksi kako bi se osigurao djelotvoran i neovisan pravosudni sustav koji može doprinijeti gospodarskom rastu Europe i povećati njezinu konkurentnost; naglašava da djelotvoran i vjerodostojan pravosudni sustav daje poduzećima poticaj da se razvijaju i ulažu na nacionalnoj i prekograničnoj razini;

3.

upozorava na važnost komparativnih analiza pravosudnih sustava za izgradnju prekograničnog međusobnog povjerenja, za djelotvornu suradnju među pravosudnim tijelima te stvaranje zajedničkog pravosudnog prostora i europske pravosudne kulture;

4.

smatra da se usporedba nacionalnih pravosudnih sustava, osobito u odnosu na njihovu prijašnju situaciju, mora temeljiti na objektivnim mjerilima i na dokazima koji su prikupljeni, uspoređeni i analizirani na objektivan način; ističe važnost procjene rada pravosudnog sustava u cijelosti, tako da ga se pritom ne odvaja od socijalne, povijesne i gospodarske situacije država članica ili od ustavne tradicije iz koje taj pravosudni sustav potječe; naglašava važnost nepristranog pristupa državama članicama kojim se osigurava jednako postupanje sa svim državama članicama pri ocjenjivanju njihovih pravosudnih sustava;

5.

poziva Komisiju da u ranoj fazi raspravi o predloženoj metodi u okviru transparentnog postupka u kojem sudjeluju države članice;

6.

upozorava da se prije prikupljanja podataka o nacionalnim pravosudnim sustavima moraju odrediti mjerila kako bi se razvilo jedinstveno shvaćanje metodologije i pokazatelja;

7.

pozdravlja napore Komisije da osigura mjerljive podatke; no upozorava da se neki ciljevi poput nepristranosti i kvalitete pravosuđa teško mogu objektivno izmjeriti;

8.

ukazuje na to da se djelotvornost pravosudnog sustava ne može izmjeriti samo statistički izbrojivim parametrima, nego bi se pritom također trebale uzeti u obzir strukturne posebnosti i različite društvene tradicije u državama članicama; s time u vezi poziva Komisiju da ubuduće pri prikupljanju podataka i postavljanju mjerila više uzme u obzir razlike između nacionalnih pravosudnih sustava;

9.

poziva Komisiju da na području prava trgovačkih društava jednako razmotri i monističke i dualističke sustave;

10.

poziva države članice da pomno prouče rezultate analize stanja u pravosuđu 2013. i da utvrde treba li na temelju njih promijeniti organizaciju i razvoj njihovih pravosudnih sustava na području građanskog, trgovačkog i upravnog prava;

11.

potiče države članice da prikupe relevantne podatke o pitanjima kao što su troškovi sudskih postupaka, postupaka mirenja i ovršnih postupaka; izražava žaljenje što neke države članice nisu dostavile podatke za određene kategorije navedene u analizi stanja u pravosuđu; međutim vjeruje da je Komisija trebala činiti razliku između slučajeva kada podaci nisu bili dostupni i slučajeva kada pokazatelji nisu bili relevantni ili primjenjivi na pojedine države članice;

12.

poziva Komisiju i države članice da potiču uzajamno razumijevanje i suradnju među nacionalnim pravosudnim sustavima, između ostalog umrežavanjem sudaca za kontakt;

13.

poziva na pridavanje veće važnosti programima za stručno usavršavanje sudaca, sudskog osoblja i drugih pravnih stručnjaka, osobito na području europskog i komparativnog prava; naglašava da učenje jezika mora biti sastavni dio studija prava;

14.

izražava svoj interes da mu se dostave podaci o prekograničnim predmetima, koji su često mnogo složeniji od isključivo nacionalnih predmeta i koji svjedoče o preprekama na koje građani EU-a nailaze pri ostvarivanju svojih prava koja proizlaze iz jedinstvenog tržišta EU-a, posebice u primjeni prava EU-a;

15.

ukazuje na važnost alternativnog rješavanja sporova za smanjenje opterećenja sudova i novčane uštede svih dionika;

16.

traži od Komisije da se u svojoj sljedećoj analizi pozabavi prekograničnim postupcima mirenja; potiče države članice da aktivno promiču postupke mirenja s posebnim težištem na trgovačke i obiteljske predmete koji su uređeni na razini EU-a (kao na primjer uredbama Rim III. i Bruxelles II.);

17.

naglašava da postoje velike razlike među državama članicama u razvoju sustava informacijske i komunikacijske tehnologije; ukazuje da upotreba novih tehnologija može znatno doprinijeti smanjenju troškova i ubrzanju sudskih postupaka, posebno primjenom računalskih aplikacija i alata za upravljanje predmetima i komunikaciju;

18.

ukazuje da se potraživanja male vrijednosti i nesporna potraživanja mogu brže riješiti upotrebom alata informacijske i komunikacijske tehnologije;

19.

naglašava ulogu CEPEJ-a u prikupljanju i predstavljanju relevantnih podataka i na nacionalnoj i regionalnoj razini; smatra da bi institucije EU-a trebale težiti suradnji s CEPEJ-om jer on pruža izvrstan temelj za razmjenu najboljih praksi i izbjegavanje udvostručavanja;

20.

podsjeća na vodeću ulogu Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim predmetima te portala e-pravosuđa u olakšavanju pristupa građana EU-a znanju o europskom i nacionalnom građanskom i trgovačkom pravu;

21.

nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji te državama članicama.


Top