OBRAZLOŽENJE

1.           KONTEKST PRIJEDLOGA

Razvojna suradnja proteklih se godina mijenjala u uvjetima sve većih globalnih izazova i međusobne ovisnosti, razlika između zemalja u razvoju i novih subjekata u području razvoja.

Godina 2015. bit će ključna godina za razvoj: zadnja je to godina za postizanje zajednički dogovorenih Milenijskih ciljeva razvoja (MCR-ovi) i godina u kojoj će trebati donijeti važne odluke o okviru koji će ih zamijeniti.

Četiri godine nakon donošenja Komunikacije o Planu za promjenu[1], 2015. godina bit će također dobar trenutak za predstavljanje konkretnih rezultata reforme razvojne politike koja je u njemu predstavljena.

EU je najveći donator službene razvojne pomoći (ODA) u svijetu, koji osigurava više od polovine svih pruženih pomoći diljem svijeta. Njegovo snažno opredjeljenje za pružanje potpore zemljama partnerima počelo je još 1957. godine, kada je Rimskim ugovorima prvi puta uspostavljena europska razvojna politika.

Lisabonski ugovor čvrsto je ugradio razvojne politike, uz njihov opći cilj iskorjenjivanja siromaštva, u vanjsko djelovanje EU-a kao potporu njegovom interesu za stabilan i prosperitetan svijet. Razvojna suradnja dio je i strategije Europa 2020.

I na kraju, važne inicijative politike EU-a, poput Usklađenosti politika za razvoj i učinkovitost pomoći, dosljedno pridonose unaprjeđenju programiranja i provedbe razvojne suradnje EU-a.

2.           EUROPSKA GODINA RAZVOJA

· Izazovi

Usprkos ovom snažnom opredjeljenju za pružanje potpore zemljama partnerima, građani EU-a često nisu dovoljno informirani o razvojnoj suradnji, o tome zašto je ona potrebna i o dodanoj vrijednosti razvojnih politika na razini EU-a. U istraživanju Eurobarometra iz listopada 2012. godine naglašena su značajna područja neupućenosti, s 53 % ispitanika koji su izjavili da ne znaju ništa o tome kamo pomoć EU-a odlazi (44 % ih nije svjesno kamo odlazi međudržavna pomoć njihove zemlje)[2].

U istraživanju je također pokazano da se osobno opredjeljenje neznatno smanjuje i da se percepcije o razvojnoj suradnji i značaju koji joj se pripisuje razlikuju u cijelom EU-u.

U svijetu koji se ubrzano mijenja ljudima su potrebne informacije o tome kako jedna Europa koja je otvorena prema van može pomoći osigurati globalnu održivost. Važno je podići svijest europskih građana o našoj globalnoj međuovisnosti. Građani EU-a uistinu žele znati kako mogu učiniti razliku, a informiranost je prvi korak prema djelovanju.

Razvojne politike napravile su paradigmatski pomak proteklih godina. Za razliku od tradicionalnog odnosa donatora i korisnika, danas je sve više naglasak na pristupu globalnim izazovima od zajedničkog interesa koji je zasnovan na ravnopravnosti sa zemljama partnerima.

Bez obzira na to, za velike ciljeve razvojne politike EU-a potrebna je opredijeljenost javnosti. S obzirom na ograničenja globalne krize, snažno javno mnijenje može primjerice pomoći u ostvarivanju cilja usmjeravanja 0,7 % BNP-a za financiranje razvoja[3].

Nadalje, značaj koji se pripisuje razvojnoj suradnji razlikuje se od jedne do druge države članice. Europska godina razvoja 2015. prilika je za poboljšanje razine informiranosti u svim državama članicama. Pristup će biti usmjeren na različite nacionalne ciljne skupine. Imajući to na umu, uključivanje država članica i Predstavništava EU-a bit će od posebnog značaja.

Činjenica da je EU globalni sudionik i nositelj promjene važna je za trajnu potporu njegovoj razvojnoj politici. EU treba biti prepoznat po svojoj koordinaciji i suradnji s državama članicama i drugim donatorima. Građani u velikoj mjeri nisu svjesni učinkovitosti i pozitivnih učinaka pomoći i to treba predstaviti na pristupačniji način.

· Prilike

Organiziranje Europske godine razvoja, posebno u 2015. godini, zahtijevat će značajan dodatni napor, ali će predstavljati i priliku za davanje novog zamaha u cijeloj Europi kako među onima koji donose politike tako i među građanima EU-a općenito. Europska godina razvoja 2015. može stvoriti veću svijest javnosti i istaknuti ulogu EU-a u međunarodnom razvoju. Među široj javnosti može također podići razinu znanja o načinu na koji su razvoj, održivi razvoj, klimatske promjene, zdravstvena ispravnost hrane, biološka raznolikost i ostala mjerodavna pitanja međusobno povezana, te na koji način utječu na najsiromašnije stanovnike planeta i promicati ideju usklađenosti politika. Može se povezati sa svim komunikacijskim inicijativama koje države članice i drugi subjekti u razvojnoj suradnji nesumnjivo planiraju za tu posebnu godinu.

Kao što pokazano u Eurobarometru, očigledna potreba za poboljšanjem komunikacija o razvojnoj suradnji EU-a odgovara općenitoj osjetljivosti građana EU-a za pomoć siromašnima u zemljama partnerima. Potpora za pomoć zemljama partnerima trajno je na visokoj razini (85 %). Više od šest od deset Europljana misli da bi pomoć zemljama partnerima trebalo povećati. No komunikacijske strategije o razvojnoj strategiji EU-a uvijek treba prilagoditi nacionalnim prilikama.

EU ima široku i aktivnu mrežu nevladinih organizacija za razvojnu suradnju koje su usko povezane s institucijama EU-a. NVO-ovi imaju ključnu ulogu u obraćanju građanima EU-a i njihovom uključivanju.

Privatni sektor i međunarodne zaklade sve su aktivniji u razvojnoj suradnji, a stvaratelji međunarodnog javnog mnijenja postaju važni subjekti u pogledu razvojne pomoći. Utjecajni su u stvaranju sinergija, uključujući u smislu komuniciranja o razvojnoj suradnji široj publici.

Gusta mreža Delegacija Europske unije u cijelom svijetu omogućuje prikupljanje informacija o rezultatima razvojne suradnje EU-a i širenje tih informacija u partnerskim zemljama.

Europska godina razvoja 2015. potaknut će postojeća komunikacijska nastojanja o razvojnoj suradnji EU-a, pojačat će vidljivost i naglasiti usmjerenost te suradnje na rezultate.

· Ciljevi i predložene aktivnosti

Cilj je Europske godine razvoja 2015. informirati građane EU-a o razvojnoj suradnji EU-a, uz isticanje onoga što Europska unija već može ostvariti kao najveći donator pomoći u svijetu, te kako bi mogla učiniti još i više uz udruženu snagu svojih država članica i institucija.

U okviru Europske godine razvoja 2015. želi se potaknuti aktivno zanimanje europskih građana za razvojnu suradnju i poticati osjećaj odgovornosti i prilike u pogledu njihovog sudjelovanja u određivanju i provedbi politika.

Podići će svijest o ulozi razvojne suradnje EU-a, koja donosi širok raspon koristi ne samo za primatelje pomoći već i za građane EU-a u promjenjivom i sve više međuovisnom svijetu.

Glavne poruke koje treba prenijeti tijekom godine trebaju proizlaziti iz najnovijih Komunikacija Povećanje učinka razvojne politike EU-a: Plan za promjenu i Pristojan život za sve, okončanje siromaštva i pružanje održive budućnosti svijetu[4].

Široki pristup koji obuhvaća i razvojnu suradnju EU-a i humanitarnu pomoć koristit će se u komuniciranju o pomoći EU-a tijekom Europske godine razvoja 2015. Tamo gdje to bude moguće, djelovanje za Europsku godinu razvoja 2015. bit će planirano i provedeno zajedno sa strateškim partnerima. Već postojeći forumi bit će stoga korišteni u promidžbi Europske godine razvoja 2015., ali treba potražiti i inovativna partnerstva.

Sve aktivnosti trebaju biti što je više moguće približene građanima kako unutar tako i izvan EU-a i njima lako razumljive. Aktivnosti će biti usmjerene na pojedinačne ciljne skupine, uključujući mlade, radi postizanja što većeg učinka.

Postojeće komunikacijske inicijative koristit će se što je više moguće, npr. Dani europskog razvoja, inicijativa za obrazovanje i podizanje svijesti o razvoju (DEAR), priznanja poput nagrade Lorenzo Natali ili publikacije o razvojnoj suradnji EU-a poput Godišnjeg izvješća EuropeAida.

Aktivnosti u drugim poljima politike, npr. vanjskim odnosima, trgovini, proširenju, zapošljavanju i socijalnoj politici, obrazovanju i kulturi, zdravstvu, poljoprivredi i istraživanju i inovacijama, već neposredno ili posredno pridonose promicanju razvoja. Komisija će koristiti ove aktivnosti kako bi i one pridonijele učinku Europske godine razvoja 2015.

Kao i prethodnih Europskih godina, dodatne mjere uključit će komunikacijske kampanje, konferencije, događaje, inicijative, studije i istraživanja na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, radi prenošenja glavnih poruka, informiranja o razvojnoj suradnji EU-a i pozivanja građana EU-a na sudjelovanje i aktivni doprinos. Komisija može odrediti i druge aktivnosti kao doprinos ciljevima Europske godine razvoja 2015.

Aktivnosti u sklopu Europske godine razvoja 2015. trebaju biti prilagođene potrebama i okolnostima pojedinačnih država članica. U obzir će se uzeti stečena iskustva iz prethodnih Europskih godina. Države članice se poziva na imenovanje nacionalnog koordinatora Europske godine razvoja 2015. Nacionalni koordinatori blisko će surađivati sa širokim rasponom dionika, te prema potrebi, djelovati kao nacionalne agencije odnosno kontakti za mjerodavne aktivnosti EU-a.

U okviru djelovanja Europske godine razvoja 2015. zajedno s državama članicama u obzir će se uzeti postojeće komunikacijske strategije svake zemlje. Države članice će tako biti pozvane komunicirati o razvojnoj suradnji EU-a u najširem smislu.

3.           REZULTATI SAVJETOVANJA SA ZAINTERESIRANIM STRANAMA

U svibnju 2011. godine, kao odgovor na početni prijedlog Konfederacije europskih nevladinih organizacija za pomoć i razvoj (CONCORD), Europski gospodarski i socijalni odbor predložio je da se 2015. godina odredi kao Europska godina razvoja.

U listopadu 2012. godine, Europski parlament pozvao je Komisiju da 2015. godinu proglasi Europskom godinom razvoja, izražavajući nadu da bi to povećalo prepoznatljivost razvojne suradnje.

O ideji o Europskoj godini razvoja 2015. neformalno se savjetovalo sa Službama Komisije i Službom za vanjsko djelovanje.

Uspostavljen je neformalni kontakt s Europskim parlamentom i državama članicama o organizaciji Europske godine razvoja 2015.

Europska godine razvoja 2015. tema je dnevnog reda redovnog sastanka s glavnim direktorima država članica nadležnih za razvoj održanog u lipnju 2013. godine.

Razgovori o organizaciji vođeni su s međuinstitucijskom radnom skupinom za organizaciju Europske godine razvoja 2015. koju čine predstavnici CONCORD-a, Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija, članovi Europskog parlamenta i predstavnici država članica.

S planovima za Europsku godinu razvoja 2015. upoznat je i forum za obrazovanje i podizanje svijesti o razvoju (DEAR), čiji je cilj jačanje sposobnosti nevladinih organizacija za podizanje svijesti i educiranje te uključivanje europske javnosti u iskorjenjivanje siromaštva u svijetu i socijalnu uključenost. Osnovna ideja te inicijative široko je prihvaćena pa sve veći broj zahtjeva za dodatne informacije i aktivnu podršku ukazuje na to da postoji snažno zanimanje.

S obzirom na dimenziju vanjskih odnosa Europske godine razvoja 2015., neformalni razgovori vođeni su i s međunarodnim organizacijama.

4.           PRAVNI ELEMENTI PRIJEDLOGA

· Pravna osnova

Članak 209. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) pravna je osnova za razvoj i provedbu razvojne politike EU-a, kako je utvrđeno u članku 208.

Člankom 210. UFEU-a utvrđeno je da radi promicanja komplementarnosti i učinkovitosti njihova djelovanja, Unija i države članice koordiniraju svoje politike razvojne suradnje i međusobno se savjetuju, uključujući i u okviru međunarodnih organizacija i međunarodnih konferencija, o svojim programima pomoći,. One mogu poduzeti zajedničke aktivnosti. Države članice doprinose, ako je to potrebno, provedbi programa pomoći Unije. Komisija može pokrenuti svaku korisnu inicijativu radi promicanja koordinacije.

Glavna svrha prijedloga za odluku o Europskoj godini razvoja 2015. je podizanje svijesti javnosti o dodanoj vrijednosti europske dimenzije suradnje u pogledu globalne međuovisnosti i promjena razvojne politike EU-a.

Ovaj cilj stoga pripada opsegu oba prethodno navedena članka.

· Načelo supsidijarnosti

Primarna je odgovornost za podizanje svijesti građana o razvojnim pitanjima na državama članicama. Djelovanje na razini Unije upotpunjuje i nadopunjuje nacionalna djelovanja u ovom pogledu, kako je naglašeno u političkoj deklaraciji Zajednička komunikacija o Europi koju su 22. listopada 2008. potpisali Europski parlament, Vijeće i Komisija[5]. S obzirom da zbog potrebe za multilateralnim partnerstvima, transnacionalnom razmjenom informacija, podizanjem svijesti i širenjem dobre prakse u cijeloj Uniji, države članice ne mogu dostatno ostvariti ciljeve Europske godine razvoja, i da se stoga, s obzirom na opseg Europske godine razvoja, na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji.

· Načelo proporcionalnosti

Djelovanje koje će se provoditi u predloženoj Europskoj godini ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva. Time je prijedlog u skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji (UEU).

5.           UTJECAJ NA PRORAČUN

Fleksibilnost za utvrđivanje godišnjih ili višegodišnjih prioriteta na osnovi proračunskih linija i programa Komisije osigurava dovoljno financijskog prostora za provedbu Europske godine razvoja 2015. prema postojećem preliminarnom planiranju (vidjeti Prilog).

2013/0238 (COD)

Prijedlog

ODLUKE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o Europskoj godini razvoja (2015.)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 209. i članak 210. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora[6],

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija[7],

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)       Razvojna suradnja sastoji se od promicanja ljudskog razvoja i ostvarenja ljudi u svim pogledima, uključujući kulturnu dimenziju[8].

(2)       Europska unija pruža pomoć za razvojnu suradnju od 1957. godine i najveći je donator službene razvojne pomoći u svijetu.

(3)       Lisabonskim ugovorom čvrsto je ugrađena razvojna politika u vanjsko djelovanje EU-a kao podrška interesu EU-a za stabilan i prosperitetan svijet. Razvojna politika također pomaže u rješavanju drugih globalnih izazova i pridonosi strategiji EU-2020.

(4)       EU je vodeći u oblikovanju i provedbi ideje o usklađenosti politika za razvoj, kojoj je cilj jačanje sinergija između politika koje se ne odnose na pomoć i razvojnih ciljeva.

(5)       Borba protiv siromaštva ostaje primarni cilj razvojne politike Europske unije, kako je određeno u članku 21. Ugovora o Europskoj uniji i članku 208. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.

(6)       Međunarodna zajednica obvezala se 2000. godine poduzeti konkretne korake do 2015. godine u borbi protiv siromaštva, donošenjem Milenijskih ciljeva razvoja, ciljeva koje su prihvatili Unija i njezine države članice.

(7)       Svijet je doživio velike promjene tijekom proteklih godina, uključujući velike pomake u globalnoj gospodarskoj i političkoj ravnoteži. Na globalnoj sceni pojavili su se novi subjekti, uključujući privatne i druge nevladine sudionike. Dok većina globalnog BDP-a dolazi od iz razvijenih gospodarstava i gospodarstava u nastajanju, ova potonja sada su postala glavni pokretači globalnog rasta i već imaju značajan utjecaj na svjetsko gospodarstvo.

(8)       Trajna potpora za razvojnu suradnju od ključnog je značaja u svijetu koji se brzo mijenja. Oko 1,3 milijarde ljudi i dalje živi u krajnjem dohodovnom siromaštvu, a potrebe za ljudski razvoj brojnih drugih još nisu zadovoljene. Nejednakosti unutar zemalja povećale su se u većini dijelova svijeta. Prirodni okoliš pod rastućim je pritiskom, a zemlje u razvoju posebno su teško pogođene učincima klimatskih promjena. Ti su izazovi univerzalni i međusobno povezani te ih trebaju rješavati sve zemlje zajedničkim djelovanjem.

(9)       (9)        Započete su rasprave o okviru nakon 2015. godine, a Europska komisija iznijela je svoje poglede u Komunikaciji Pristojan život za sve, okončanje siromaštva i pružanje održive budućnosti svijetu[9]. Ovaj prijedlog politike ima za cilj rješavanje nedostataka trenutačnog razvojnog okvira i utvrđivanje zajedničkog pristupa objedinjavanju pitanja iskorjenjivanja siromaštva i održivosti u jednom sveobuhvatnom međunarodnom okviru. Poziva se na Komunikaciju iz 2011. Povećanje utjecaja razvojne politike EU-a: Plan za promjenu[10], koje je već rezultiralo većim preusmjeravanjem razvojnih politika EU-a.

(10)     (10)      Europska godina razvoja 2015. pružit će pravovremenu priliku za podizanje svijesti opće javnosti o trenutačnom usmjerenju europske razvojne politike. Informacije su potrebne o načinu na koji Europa, koja je otvorena prema van, može pomoći osigurati globalnu održivost. To uključuje podizanje svijesti o globalnoj međuovisnosti i pokazuje da je razvoj više od same pomoći.

(11)     Godina 2015. trebala bi biti znakovita i ključna godina, kao zadnja godina za ostvarivanje zajednički dogovorenih Milenijskih ciljeva razvoja, te tako nudi jedinstvenu priliku da se razmotre preuzete međunarodne obveza od 2000. godine. Godina 2015. bit će i godina u kojoj treba donijeti važnu međunarodnu odluku o razvojnom okviru koji će zamijeniti okvir Milenijskih ciljeva razvoja u predstojećim desetljećima.

(12)     Ta bi ista godina mogla biti pravo vrijeme za predstavljanje rezultata razvojne politike EU-a nakon provedbe načela utvrđenih u Komunikaciji Plan za promjenu donesenoj 2011. godine.

(13)     Ključ za uspješan učinak djelovanja Unije u području razvoja stupanje je u kojem ono uživa široku popularnost i političku podršku. Europska bi godina stoga trebala djelovati kao katalizator za podizanje svijesti, davanje zamaha i razmjenu najbolje prakse između država članica, lokalnih i regionalnih tijela, civilnog društva, socijalnih partnera i međunarodnih institucija i organizacija koje se bave pitanjima razvoja. Njome bi se trebalo pomoći usmjeravanju političke pažnje i mobiliziranju svih uključenih radi pokretanja i poticanja daljnjeg djelovanja i inicijativa na razini Unije i država članica u suradnji s korisnicima razvojne pomoći i njihovim predstavnicima.

(14)     Istraživanje Eurobarometra[11] iz listopada 2012. godine pokazalo je snažnu podršku građana EU-a za pomoć ljudima u partnerskim zemljama (85 %). Usprkos trenutačnoj gospodarskoj klimi, više od šest od deset Europljana smatra da pomoć stanovnicima u partnerskim zemljama treba povećati. Eurobarometar je istovremeno jasno pokazao nedostatak znanja o razvojnoj suradnji EU-a, što zahtijeva bolju komunikaciju.

(15)     U svojoj rezoluciji od 23. listopada 2012.[12], Europski parlament pozvao je Komisiju da 2015. proglasi Europskom godinom razvoja, izražavajući nadu da bi to povećalo prepoznatljivost razvojne suradnje.

(16)     Učinkovita suradnja između svih partnera koji pridonose na razini Unije, nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini temeljni je preduvjet za učinkovitu Europsku godinu. Lokalni i regionalni partneri imaju posebnu ulogu u promicanju razvojne politike EU-a.

(17)     Različiti nacionalni socio-ekonomski i kulturni konteksti i osjetljiva pitanja pozivaju na decentralizaciju određenih aktivnosti Europske godine na nacionalnoj razini u skladu s člankom 58. Financijske uredbe[13]. Međutim, utvrđivanje prioriteta politike na nacionalnoj razini treba koordinirati Komisija u cilju jamčenja dosljednosti sa strateškim ciljevima Europske godine.

(18)     Sudjelovanje u financiranim aktivnostima Europske godine treba biti otvoreno za države članice i države kandidatkinje korisnice pretpristupne strategije u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih zemalja u programima Unije, kako je utvrđeno u Okvirnom sporazumu i odlukama Vijeća za pridruživanje.

(19)     Potrebno je osigurati dosljednost i komplementarnost s ostalim djelovanjima Unije, posebno s Instrumentom za razvojnu suradnju (IRS) uključujući program za obrazovanje i podizanje svijesti o razvoju (DEAR), Europskim razvojnim fondom (EFR), Instrumentom za europsko susjedstvo i partnerstvo (ESPI) i drugim financijskim instrumentima EU-a za vanjsko djelovanje ako se odnose na razvojnu politiku.

(20)     Financijske interese Unije treba štititi primjerenim mjerama tijekom cijelog ciklusa rashoda, uključujući sprječavanje, otkrivanje i ispitivanje nepravilnosti, povrat izgubljenih, pogrešno uplaćenih i nepravilno upotrijebljenih sredstava te, prema potrebi, administrativne i financijske sankcije u skladu s Uredbom (EU) br. 966/2012[14] Europskog parlamenta i Vijeća o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije.

(21)     Radi optimizacije učinkovitosti i djelotvornosti aktivnosti predviđenih za Europsku godinu razvoja važno je provesti niz pripremnih aktivnosti u 2013. i 2014. godini.

(22)     Komisija je već poduzela razne inicijative za promicanje razvojnih politika i informiranje građana o svojoj razvojnoj suradnji. Te postojeće inicijative treba koristiti što je više moguće za Europsku godinu 2015.

(23)     Primarna odgovornost za podizanje svijesti građana o razvojnim pitanjima i dalje je na državama članicama. Djelovanje na razini Unije upotpunjuje i nadopunjuje nacionalna djelovanja u tom pogledu, kako je naglašeno u političkoj deklaraciji Zajednička komunikacija o Europi koju su 22. listopada 2008. potpisali Europski parlament, Vijeće i Komisija[15].

(24)     S obzirom na to da zbog potrebe za multilateralnim partnerstvima, transnacionalnom razmjenom informacija, podizanjem svijesti i širenjem dobre prakse u cijeloj Uniji, države članice ne mogu dostatno ostvariti ciljeve Europske godine razvoja, i da se stoga, s obzirom na opseg Europske godine razvoja, ti ciljevi na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je utvrđeno u tom članku, ova Odluka ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELI SU OVU ODLUKU:

Članak 1. Predmet

Godina 2015. proglašava se „Europskom godinom razvoja“ (u daljnjem tekstu: „Europska godina“).

Članak 2. Ciljevi

Opća svrha Europske godine je:

– informirati građane EU-a o razvojnoj suradnji EU-a, naglašavajući ono što Europska unija može već sad ostvariti kao najveći donator pomoći u svijetu i kako može učiniti još više udruživanjem zajedničke snage svojih država članica i institucija,

– potaknuti aktivno zanimanje europskih građana za razvojnu suradnju i promicati osjećaj odgovornosti i prilike u pogledu njihova sudjelovanja u oblikovanju i provedbi politike, i

– podići svijest o ulozi razvojne suradnje EU-a, kojom se donosi širok raspon koristi ne samo za primatelje pomoći već i za građane EU-a, u svijetu koji se mijenja i koji je sve više međuovisan.

Članak 3. Uključene inicijative

1.           Mjere poduzete radi ostvarenja ciljeva iz članka 2. mogu uključiti sljedeće inicijative organizirane na razini Unije ili na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, kako je navedeno u Prilogu ovoj Odluci:

– komunikacijske kampanje kojima se šire ključne poruke namijenjene općoj javnosti i pojedinačnim publikama, uključujući putem društvenih medija,

– organizacija konferencija, događaja i inicijativa sa svim mjerodavnim dionicima radi promicanja aktivnog sudjelovanja i rasprave i podizanja svijesti na europskoj razini,

– konkretne inicijative u državama članicama namijenjene promicanju ciljeva Europske godine, posebno razmjenom informacija i iskustava te dobre prakse među nacionalnim, regionalnim, lokalnim upravama i drugim organizacijama, i

– provođenje studija i istraživanja i širenje njihovih rezultata.

2.           Komisija može odrediti i druge aktivnosti koje pridonose ciljevima Europske godine i može dopustiti upućivanja na Europsku godinu u promidžbi tih aktivnosti, ako se time pridonosi ostvarenju ciljeva iz članka 2.

Članak 4. Koordinacija s državama članicama

1.           Svaka država članica pozvana je imenovati nacionalnog koordinatora koji će biti odgovoran za organizaciju njezinog uključivanja u Europsku godinu te je obvezna informirati Komisiju o tom imenovanju.

2.           Nacionalni koordinatori, u uskoj suradnji s Komisijom, savjetuju se i surađuju sa širokim rasponom mjerodavnih dionika, uključujući civilno društvo, nacionalne parlamente, socijalne partnere i, prema potrebi, nacionalne agencije ili kontakte za odgovarajuće programe Unije.

3.           Države članice pozvane su Komisiji do 1. lipnja 2014. proslijediti svoje predložene programe rada, koji sadržavaju podatke o nacionalnim aktivnostima planiranima za Europsku godinu razvoja, u skladu s ciljevima navedenima u članku 2. i podacima o mjerama utvrđenima u Prilogu.

4.           Prije odobravanja programa rada, Komisija provjerava jesu li aktivnosti, u skladu s Financijskom uredbom i njezinim Pravilima primjene, usklađene s ciljevima utvrđenima u ovoj Odluci.

Članak 5. Zemlje sudionice

Sudjelovanje u financiranim aktivnostima Europske godine otvoreno je za:

– države članice,

– države kandidatkinje korisnice pretpristupne strategije u skladu s općim načelima i općim uvjetima sudjelovanja tih država u programima Unije utvrđenima u Okvirnom sporazumu i odlukama Vijeća za pridruživanje.

Članak 6. Koordinacija na razini Unije i provedba

1.           Komisija provodi ovu Odluku na razini Unije, posebno donošenjem potrebnih odluka o financiranju u skladu s Uredbama o uspostavljanju Financijskih instrumenata mjerodavnih za predmetna djelovanja.

2.           Komisija usko surađuje s državama članicama, Europskim parlamentom, Europskim gospodarskim i socijalnim odborom, Odborom regija i tijelima i udrugama koje se bave pitanjima razvoja.

3.           Komisija saziva sastanke nacionalnih koordinatora radi koordinacije provedbe Europske godine i razmjene informacija o provedbi na razini EU-a i na nacionalnoj razini.

4.           Komisija saziva sastanke dionika i predstavnika europskih organizacija ili tijela koja djeluju u području razvoja kako bi joj pomogla u provedbi Europske godine na razini Unije.

5.           Komisija proglašava temu Europske godine prioritetom u komunikacijskim aktivnostima svojih predstavništava u državama članicama i delegacijama Europske unije u partnerskim zemljama. Slično tome, odgovarajuće ključne mreže na razini Unije koje primaju potporu iz općeg proračuna Unije za svoje tekuće troškove proglašavaju temu Europske godine prioritetom u svojim programima rada.

Članak 7. Dosljednost i komplementarnost

U skladu s Uredbama o uspostavi financijskih instrumenata mjerodavnih za predmetna djelovanja, Komisija osigurava da su mjere određene u ovoj Odluci usklađene s drugim programima i inicijativama Unije, kao i nacionalnim i regionalnim programima i inicijativama kojima se pomaže postizanju ciljeva Europske godine i koji u potpunosti dopunjuju postojeće inicijative i resurse Unije te nacionalne i regionalne inicijative i resurse.

Članak 8. Pojedinačne odredbe o financijskoj i nefinancijskoj potpori

1.           Za mjere koje se po prirodi odnose na cijelu Uniju i navedene su u dijelu A Priloga potrebna je nabava ili dodjela bespovratnih sredstava financiranih iz općeg proračuna Unije u skladu s Glavom V. i Glavom IV. Financijske uredbe.

2.           Mjere koje se po prirodi odnose na cijelu Uniju i navedene su u dijelu B Priloga mogu se sufinancirati iz općeg proračuna Unije.

3.           Komisija može dodijeliti sufinanciranje svakom nacionalnom koordinacijskom tijelu u skladu s postupkom iz dijela C Priloga.

4.           Prema potrebi, i ne dovodeći u pitanje njihove ciljeve i proračun, postojećim programima koji pridonose promidžbi razvoja može se pružiti potpora Europskoj godini.

5.           Komisija može odobriti nefinancijsku potporu za aktivnosti koje su poduzele javne i privatne organizacije, a koje su u skladu s člankom 3. stavkom 2.

Članak 9. Zaštita financijskih interesa Unije

1.           Komisija poduzima sve što je potrebno kako bi osigurala zaštitu financijskih interesa Unije pri provođenju djelovanja koja se financiraju na temelju ove Odluke, uključujući primjenu preventivnih mjera protiv prijevara, korupcije i drugih nezakonitih radnji, učinkovite provjere i, ako se utvrde nepravilnosti, povrat pogrešno plaćenih iznosa te, prema potrebi, učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće administrativne i financijske sankcije.

2.           Komisija ili njezini predstavnici i Revizorski sud ovlašteni su provoditi reviziju, na temelju dokumenata i na licu mjesta, svih korisnika bespovratnih sredstava, izvođača i podizvođača koji su primali sredstva Unije u okviru ove Odluke.

3.           Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima Uredbom (EZ) br. 1073/1999 Europskog Parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje vodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF)[16] i Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti[17] u cilju utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili druge nezakonite aktivnosti koja šteti financijskim interesima Unije u vezi sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom koji se financira u okviru Odluke.”

Članak 10. Praćenje i evaluacija

Do 31. prosinca 2016. Komisija Europskom parlamentu, Vijeću i Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija je dostavlja izvješće o provedbi, rezultatima i sveobuhvatnoj ocjeni inicijativa predviđenih ovom Odlukom.

Članak 11. Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu dvadesetprvog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Sastavljeno u Bruxellesu

Za Europski parlament                                  Za Vijeće

Predsjednik                                                    Predsjednik

PRILOG

Podaci o mjerama iz članka 3.

Provedba Europske godine bit će usmjerena na široku informacijsku i komunikacijsku kampanju u cijeloj Uniji koju će dopunjavati djelovanja koja poduzimaju države članice. Kako djelovanje Unije tako i nacionalno djelovanje može uključiti civilno društvo, socijalne partnere i ostale dionike u cilju stvaranja osjećaja vlasništva među glavnim subjektima.

Unija će odobriti financijsku potporu, uključujući pisana ovlaštenja za korištenje logotipa kada bude izrađen i drugih materijala povezanih s Europskom godinom, inicijativama koje provode javne ili privatne organizacije, u slučaju kada Komisiji pružaju osiguranja da se predmetne inicijative provode ili će biti provedene 2015. godine i da mogu znatno pridonijeti ostvarenju ciljeva Europske godine.

A.        IZRAVNE INCIJATIVE UNIJE

Financiranje će općenito biti u obliku neposredne nabave roba i usluga u sklopu postojećih okvirnih ugovora. Ono može biti i u obliku bespovratnih sredstava. Inicijative mogu uključiti:

– Informacijske i promidžbene kampanje koje uključuju:

– proizvodnju i podjelu audio-vizualnih i tiskanih materijala koji odražavaju poruke iznijete u članku 2.,

– događaje visoke vidljivosti i forume za razmjenu iskustava i dobre prakse,

– mjere za objavu rezultata i povećanje prepoznatljivosti programa Europske unije, programa, shema i inicijativa koji pridonose ciljevima Europske godine,

– uspostavu informativnih web-mjesta o Europi (http://europa.eu/index_en.htm) posvećenih djelovanju poduzetom u kontekstu Europske godine.

– Ostale inicijative:

– pružanje jezičnih usluga (prevođenje, tumačenje, višejezično informiranje),

– nadzorna istraživanja i revizije na razini Unije radi ocjene i izvještavanja o pripremama, učinkovitosti i utjecaju Europske godine.

B.        SUFINANCIRANJE INICIJATIVA UNIJE

Događaji visoke vidljivosti na europskoj razini koji imaju za cilj podići svijest o ciljevima Europske godine, po mogućnosti organizirani u suradnji s državama članicama koje predsjedaju Vijećem u 2015. godini, mogu primiti bespovratna sredstva Unije do 80 % konačnih troškova aktivnosti.

C.        SUFINANCIRANJE INICIJATIVA DRŽAVA ČLANICA

Svako nacionalno koordinacijsko tijelo može dostaviti program rada za sufinanciranje Unije radi promicanja Europske godine. U programu rada opisuju se pojedinačna djelovanja nacionalnog koordinacijskog tijela koja će se financirati. Uz zahtjev je potrebno dostaviti i detaljan planirani proračun u kojem se navode ukupni troškovi inicijativa ili predloženog programa rada te iznos i izvori mogućeg sufinanciranja. Konačno sufinanciranje EU-a može pokriti do 80 % konačnih troškova aktivnosti. Komisija određuje indikativne iznose koji će biti dostupni za sufinanciranje svakom nacionalnom koordinacijskom tijelu i rok za podnošenje zahtjeva.

U kriterije treba se uzeti u obzir broj stanovnika, troškovi života i fiksni iznos za svaku državu članicu kako bi se jamčila najmanja razina aktivnosti.

ZAKNODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.           OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

              1.1.    Naslov prijedloga/inicijative

              1.2.    Odgovarajuće područje/područja politike u strukturi ABM/ABB

              1.3.    Vrsta prijedloga/inicijative

              1.4.    Cilj/ciljevi

              1.5.    Osnova prijedloga/inicijative

              1.6.    Trajanje i financijski utjecaj

              1.7.    Predivđena metoda/metode upravljanja

2.           MJERE UPRAVLJANJA

              2.1.    Pravila nadzora i izvješćivanja

              2.2.    Sustav upravljanja i kontrole

              2.3.    Mjere za sprječavanje prijevare i nepravilnosti

3.           PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

              3.1.    Naslov/naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunska linija/linije u okviru rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

              3.2.    Procijenjeni utjecaj na rashode

              3.2.1. Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

              3.2.2. Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

              3.2.3. Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva administrativne prirode

              3.2.4. Usklađenost s tekućim višegodišnjim financijskim okvirom

              3.2.5. Sudjelovanje trećih strana u financiranju

              3.3.    Procijenjeni utjecaj na prihode

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.           OKVIR PROJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.        Naslov prijedloga/inicijative

Europska godina razvoja 2015.

1.2.        Odgovarajuće područje/područja politike u strukturi ABM/ABB[18]

1.3.        Vrsta prijedloga/inicijative

R Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje

¨ Prijedlog/inicijativa odnosi se na novo djelovanje nakon pilot-projekta/pripremnog djelovanja[19]

¨ Prijedlog/inicijativa odnosi se na produženje postojećeg djelovanja

¨ Prijedlog/inicijativa odnosi se na djelovanje koje je preusmjereno na novo djelovanje

1.4.        Ciljevi

1.4.1.     Višegodišnji strateški cilj/ciljevi Komisije koje se odnosi prijedlog/inicijativa

Nema višegodišnjeg strateškog cilja s obzirom na specifičnost inicijative kakva je Europska godina

1.4.2.     Posebni cilj/ciljevi i odgovarajuća aktivnost/aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Posebni cilj br.

1. Informirati građane EU-a o razvojnoj suradnji EU-a i predstaviti rezultate koje Europska unija već može ostvariti kao najveći donator pomoći u svijetu i što je sposobna ostvariti ulažući zajedničku snagu njenih država članica i institucija.

2. Potaknuti aktivno zanimanje europskih građana za razvojnu suradnju, čineći ih svjesnima njihovih odgovornosti i prilika u pogledu oblikovanja i provedbe politike.

3. U promjenjivom i sve više međuovisnom svijetu podići svijest o ulozi razvojne suradnje EU-a do mjere do koje ona donosi širok raspon koristi ne samo primateljima već i građanima EU-a.

Odgovarajuća aktivnost/aktivnosti u okviru strukture ABM/ABB

Poglavlje 21 08 — Strategija politike i koordinacija za područje politike „Razvoj i odnosi s državama skupine ACP (Afrika, Karibi i Pacifik)“; i

Poglavlje 19 11 — Strategija politike i koordinacija za područje politike „Vanjski odnosi“

1.4.3.     Očekivani rezultat/rezultati i utjecaj

Navesti učinke koje bi prijedlog/inicijativa trebali imati na ciljane korisnike/skupine.

1. Informacijska i komunikacijska kampanja povećava vidljivost razvojne suradnje Europske unije i učinka razvojnih politika Europske unije u svakodnevnom životu građana.

2. Građani pozitivno odgovaraju i imaju aktivnu ulogu u organizaciji Europske godine razvoja 2015.

1.4.4.     Pokazatelji rezultata i utjecaja

Navesti pokazatelje koji omogućuju praćenje provedbe prijedloga/inicijative.

1. Razina opće svijesti i znanja građana EU-a o razvojnim politikama i instrumentima nakon Milenijskih ciljeva razvoja, (pomoću Eurobarometra i transparentne pomoći – TR-AID).

2. Broj rezultata u okviru medijske kampanje, organiziranih konferencija odnosno događaja i aktivnosti organiziranih u suradnji s organizacijama civilnoga društva i nevladinim subjektima.

3. Razina uključenosti građana EU-a postignuta aktivnostima u okviru Europske godine razvoja 2015.

1.5.        Osnova prijedloga/inicijative

1.5.1.     Zahtjev/zahtjevi koje je potrebno kratkoročno ili dugoročno ispuniti

Kratkoročno: informirati građane EU-a o razvojnoj suradnji EU-a i predstaviti rezultate koje EU već sad može ostvariti kao najveći donator pomoći u svijetu.

Dugoročno: u promjenjivom i sve više međuovisnom svijetu, podići svijest o ulozi razvojne suradnje EU-a, do mjere u kojoj se donosi širok raspon koristi ne samo primateljima pomoći već i građanima EU-a.

1.5.2.     Dodana vrijednost sudjelovanja EU-a

U skladu s kratkoročnim i dugoročnim zahtjevima, dati priliku državama članicama i dionicima na svim razinama da provode i oblikuju politiku i vanjske instrumente razvojne suradnje EU-a.

1.5.3.     Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

Prethodne Europske godine dokazale su svoju vrijednost kao učinkoviti instrumenti podizanja svijesti koji su imali učinak i na opću javnost i na prenositelje informacija, a stvorile su sinergije između različitih područja intervencije na razini EU-a i država članica.

1.5.4.     Usklađenost i moguća sinergija s ostalim odgovarajućim instrumentima

Europska komisija kao i ostale institucije EU-a raspolažu širokim rasponom instrumenata u području informiranja o promicanju razvojne suradnje EU-a poput programa DEAR kojim upravlja Komisija.

1.6.        Trajanje i financijski utjecaj

R Prijedlog/inicijativa ograničenog trajanja

– R  prijedlog/inicijativa na snazi od 1. 1. 2015. do 31. 12. 2015.

– R  financijski utjecaj od 2013. do 2015.

¨ Prijedlog/inicijativa neograničenog trajanja

– provedba s početnim razdobljem osnivanja od GGGG do GGGG,

– nakon čega slijedi sveobuhvatno djelovanje.

1.7.        Predviđena metoda/metode upravljanja[20]

Za proračun za 2013.

R Centralizirano izravno upravljanje od strane Komisije

¨ Centralizirano neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe na:

– ¨  izvršne agencije

– ¨  tijela koja su osnovale Zajednice[21]

– ¨  nacionalna tijela javnog sektora/tijela koja pružaju javne usluge

– ¨  osobe kojima je povjerena provedba određenih djelovanja na temelju glave V. Ugovora o Europskoj uniji i koje su određene u odgovarajućem temeljnom aktu u smislu članka 49. Financijske uredbe

¨ Podijeljeno upravljanje s državama članicama

¨ Decentralizirano upravljanje s trećim zemljama

¨ Zajedničko upravljanje s međunarodnim organizacijama (navesti)

Iz proračuna za 2014.

R Izravno upravljanje koje provodi Komisija pomoću:

– ¨ njenih odjela, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

– ¨  izvršnih agencija;

¨ Zajedničko upravljanje s državama članicama

R Neizravno upravljanje delegiranjem zadaća provedbe na:

– ¨ treće zemlje ili tijela koja one imenuju

– ¨ međunarodne organizacije i njihove agencije

– ¨ EIB i Europski investicijski fond

– ¨ tijela iz članka 208. i 209. Financijske uredbe

– R javno-pravna tijela

– R tijela uređena privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva

– ¨ tijela kojima se upravlja na osnovu privatnog prava države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja pružaju dovoljna financijska jamstva;

– ¨ osobe kojima je povjerena provedba pojedinačnih djelovanja u Zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici prema Glavi V. UEU-a, i utvrđena u mjerodavnom osnovnom aktu.

– Ako je naznačeno više od jednog načina upravljanja, unesite podatke u odjeljak „Napomene“

Napomene

- Na razini Europske unije sredstvima će upravljati Komisija neposrednim upravljanjem

- Na nacionalnoj razini država članica sredstvima će posrednim upravljanjem upravljati Nacionalno koordinacijsko tijelo koje određuju države članice Europske unije.

2.           MJERE UPRAVLJANJA

2.1.        Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

- Ex-post evaluacija

- Program rada Europske godine razvoja

- Uspostava Upravljačkog odbora

2.2.        Sustav upravljanja i kontrole

2.2.1.     Utvrđeni rizik/rizici

- Smanjuje se prihvaćanje razvojne suradnje EU-a

- Pretjerana očekivanja u pogledu učinka Europske godine razvoja 2015.

- Nedostatak opredjeljenja dionika

- Neprimjerenost aktivnosti usmjerenih prema građanima

- Nema promjene ponašanja

- Ograničena suradnja medija ili čak negativna medijska popraćenost

2.2.2.     Informacije o uspostavljenom sustavu unutarnje kontrole

2.2.3.     Procjena troškova i koristi kontrola i ocjena očekivane razine rizika od pogreške

- Dijalog s organizacijama civilnoga društva, državama članicama i institucijama EU-a u pripremi i provedbi Godine

- Redovna procjena rizika tijekom Upravljačkog odbora

2.3.        Mjere za sprječavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu od prijevare.

1. Komisija poduzima odgovarajuće mjere kojima se osigurava da su, kada se provode djelovanja financirana na temelju ove Odluke, zaštićeni financijski interesi Unije primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i drugih nezakonitih aktivnosti, učinkovitim provjerama i, ako su nepravilnosti otkrivene, povratom pogrešno uplaćenih sredstava te, prema potrebi, učinkovitim, razmjernim i odvraćajućim administrativnim i financijskim sankcijama.

2. Komisija ili njeni predstavnici i Revizorski sud imaju ovlast revizije, na osnovi dokumenata i na licu mjesta, nad svim korisnicima bespovratne pomoći, izvođačima i podizvođačima koji su primili sredstva Unije na temelju ove Odluke.

3. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na licu mjesta u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima Uredbom (EZ) br. 1073/1999 Europskog Parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje vodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF)[22] i Uredbom Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti[23] u cilju utvrđivanja je li došlo do prijevare, korupcije ili druge nezakonite aktivnosti koja šteti financijskim interesima Unije u vezi sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom koji se financira u okviru Odluke.”

3.           PROCIJENJENI FINANCIJSKI UTJECAJ PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.        Naslov/naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunska linija/linije u okviru rashoda na koje se prijedlog/inicijativa odnosi

· Postojeće proračunske linije u okviru rashoda

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodiš-njeg financij-skog okvira || Proračunska linija || Vrsta rashoda || Doprinos

|| Dif./nedif. ([24]) || zemalja EFTA-e[25] || zemalja kandidat-kinja[26] || trećih zemalja || u smislu članka 21. stavka 2. točke (b) Financijske uredbe

IV. – Vanjski odnosi || 21 08 02 – Koordinacija i promidžba svijesti o razvojnim pitanjima; i || Dif. || NE || DA || NE || NE

IV. – Vanjski odnosi || 19 11 03 – Europska unija u svijetu || Dif. || NE || DA || NE || NE

· Zatražene nove proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

Naslov višegodiš-njeg financij-skog okvira || Proračunska linija || Vrsta rashoda || Doprinos

Broj […][Naslov………………………………………...……….] || Dif./nedif. || zemalja EFTA-e || zemalja kandidat-kinja || trećih zemalja || u smislu članka 21. stavka 2 točke (b) Financijske uredbe

|| […][XX.YY.YY.YY] || || DA/NE || DA/NE || DA/NE || DA/NE

3.2.        Procijenjeni utjecaj na rashode

Dodatno financiranje nije zatraženo za Europsku godinu razvoja. Fleksibilnost za određivanje godišnjih prioriteta na osnovi proračunskih linija i programa jedinice 04 Glavne uprave za EuropeAid, transparentnost i komunikaciju ostavlja dovoljno slobodnog prostora za provedbu Godine na razini 15 milijuna EUR. Ukupni iznos za provedbu Godine uključuje potrošnju za pripremne i provedbene aktivnosti za Godinu[27]. Stoga unijeti iznosi služe samo za informaciju.

3.2.1.     Sažetak procijenjenog utjecaja na rashode

milijuna EUR (do tri decimalna mjesta)

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || Broj || IV. naslov – Vanjski odnosi

DG DEVCO || || || Godina 2013. || Godina 2014. || Godina N[28] || Godina N+1 || Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6) || UKUPNO

Ÿ Odobrena sredstva za poslovanje || || || || || || || ||

Broj proračunske linije 21 08 02 || Preuzete obveze || (1) || 4,980 || 7,500 || || || || || || 12,480

Plaćanja || (2) || 1,800 || 3,820 || 6,180 || 1,470 || || || || 13,270

Broj proračunske linije 19 11 03 || Preuzete obveze || (1a) || 1,490 || || || || || || || 1,490

Plaćanja || (2a) || 0,700 || || || || || || || 0,700

Odobrena sredstva administrativne prirode koja se financiraju iz omotnice za posebne programe [29] || || || || || || || ||

Broj proračunske linije || 19 01 04 02 11 or 21 01 04 01 11 or 21 01 04 04 || (3) || 0,150 || 0,150 || 0,150 || || || || || 0,450

UKUPNA odobrena sredstva za DG DEVCO || Preuzete obveze || =1+1a +3 || 6,620 || 7,650 || 0,150 || || || || || 14,420

Plaćanja || =2+2a +3 || 2,650 || 3,970 || 6,330 || 1,470 || || || || 14,420

Ÿ UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje || Preuzete obveze || (4) || 6,470 || 7,500 || || || || || || 13,970

Plaćanja || (5) || 2,500 || 3,820 || 6,180 || 1,470 || || || || 13,970

Ÿ UKUPNA odobrena sredstva administrativne prirode koja se financiraju iz omotnice za posebne programe || (6) || 0,150 || 0,150 || 0,150 || || || || || 0,450

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA IV. višegodišnjeg financijskog okvira || Preuzete obveze || =4+ 6 || 6,620 || 7,650 || 0,150 || || || || || 14,420

Plaćanja || =5+ 6 || 2,.650 || 3,970 || 6,330 || 1,470 || || || || 14,420

Aklo prijedlog/inicijativa utječe na više naslova:

Ÿ UKUPNA odobrena sredstva za poslovanje || Preuzete obveze || (4) || || || || || || || ||

Plaćanja || (5) || || || || || || || ||

Ÿ UKUPNE odobrena sredstva administrativne prirode koja se financiraju iz omotnice za posebne programe || (6) || || || || || || || ||

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 1. do 4. višegodišnjeg financijskog okvira (referentni iznos) || Preuzete obveze || =4+ 6 || || || || || || || ||

Plaćanja || =5+ 6 || || || || || || || ||

Naslov višegodišnjeg financijskog okvira || 5 || „Administrativni rashodi“

milijuna EUR (do tri decimalna mjesta)

|| || || Godina 2013.[30] || Godina 2014.[31] || Godina N[32] || Godina N+1 || Unijeti koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6) || UKUPNO

DG: DEVCO ||

Ÿ Ljudski potencijali || 0,635 || 0,635 || 0,381 || || || || || 1,651

Ÿ Ostali administrativni rashodi || || || || || || || ||

DG DEVCO UKUPNO || Odobrena sredstva || 0,635 || 0,635 || 0,381 || || || || || 1,651

UKUPNA odobrena sredstva iz NASLOVA 5. višegodišnjeg financijskog okvira || (ukupne preuzete obveze = ukupna plaćanja) || 0,635 || 0,635 || 0,381 || || || || ||

milijuna EUR (do tri decimalna mjesta)

|| || || Godina 2013. || Godina 2014. || Godina N || Godina N+1 || Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6) || UKUPNO

UKUPNE raspodjele za NASLOVE 1. do 5. višegodišnjeg financijskog okvira || Preuzete obveze || 7,255 || 8,285 || 0,531 || || || || || 16,071

Plaćanja || 3,285 || 4,605 || 6,711 || 1,470 || || || || 16,071

Troškovi za administraciju, uključujući ljudske potencijale, osigurat će se unutarnjom preraspodjelom unutar Glavne uprave DEVCO.

3.2.2.     Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

– ¨  Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje odobrenih sredstava za poslovanje

– R Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje odobrenih sredstava za poslovanje, kako je objašnjeno u nastavku:

Odobrena sredstva za preuzete obveze u milijunima EUR (do tri decimalna mjesta)

Navesti ciljeve i rezultate ò || || || Godina 2013. || Godina 2014. || Godina N || Godina N+1 || Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6) || UKUPNO

UČINCI

Vrsta[33] || Prosječan trošak || Br. || Trošak || Br. || Trošak || Br. || Trošak || Br. || Trošak || Br. || Trošak || Br. || Trošak || Br. || Trošak || Ukupni br. || Ukupni trošak

POSEBNI CILJ br. 1[34] Informirati građane EU-a o razvojnoj suradnji EU-a te posebno prikazati rezultate koje Europska unija već može ostvariti kao najveći donator pomoći u svijetu, te bi se dodatno mogla osloniti na zajedničku snagu svojih država članica i institucija. || || || || || || || || || || || || || || || ||

Medijske kampanje: videopriopćenja, video spotovi, web-mjesta, PR, seminari za novinare, društveni mediji i dr. || || || 3 || 0,470 || 3 || 0,450 || || || || || || || || || || || 6 || 0,920

Međuzbroj za posebni cilj br. 1 || 3 || 0,470 || 3 || 0,450 || || || || || || || || || || || 6 || 0,920

POSEBNI CILJ BR. 2. Potaknuti aktivno zanimanje europskih građana za razvojnu suradnju, učiniti ih svjesnima njihove odgovornosti i prilika za sudjelovanje u oblikovanju i provedbi politika. || || || || || || || || || || || || || || || ||

Konferencije i događaji: uvodne i završne konferencije, predavanja, događaji visoke razine, popratni događaji, itd. || || || 2 || 2,500 || 3 || 0,850 || || || || || || || || || || || 5 || 3,350

Međuzbroj za posebni cilj br. 2 || 2. || 2,500 || 3 || 0,850 || || || || || || || || || || || 5 || 3,350

POSEBNI CILJ BR. 3. Podići svijest o ulozi razvojne suradnje EU-a, koja donosi širok raspon koristi ne samo primateljima pomoći već i građanima EU-a u promjenjivom i sve više međuovisnom svijetu. ||

Radionice i drugo: radionice, događaji senzibiliziranja javnosti u vizualnom identitatu države članice, promidžbeni materijal, publikacije i tiskovine, studije, sredstva za NVO-e i države članice i dr. || || || 6 || 3,500 || 2 || 6,200 || || || || || || || || || || || 8 || 9,700

Međuzbroj za posebni cilj br.. 3 || 6 || 3,500 || 2 || 6,200 || || || || || || || || || || || 8 || 9,700

UKUPNI TROŠAK || 11 || 6,470 || 8 || 7,500 || || || || || || || || || || || 19 || 13,970

3.2.3.     Procijenjeni utjecaj na odobrena sredstva za poslovanje

3.2.3.1.  Sažetak

– ¨  Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje odobrenih sredstava za poslovanje

– R Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje odobrenih sredstava za poslovanje, kako je objašnjeno u nastavku

milijuna EUR (do tri decimalna mjesta)

|| Godina 2013. || Godina 2014. || Godina N[35] || Godina N+1 || Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6) || UKUPNO

NASLOV 5. višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || || ||

Ljudski potencijali || 0,635 || 0,635 || 0,381 || || || || || 1,651

Ostali administrtivni rashodi || || || || || || || ||

Međuzbroj za NASLOV 5. višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || || ||

Izvan NASLOVA 5.[36] višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || || ||

Ljudski potencijali || || || || || || || ||

Ostali rashodi administrativne naravi || || || || || || || ||

Međuzbroj izvan NASLOVA 5. višegodišnjeg financijskog okvira || || || || || || || ||

UKUPNO || 0,635 || 0,635 || 0,381 || || || || || 1,651

Odobrena sredstva za ljudske potencijale potrebne koordinacijskom timu za organizaciju Europske godine razvoja 2015. pokrit će se odobrenim sredstvima iz glavne uprave koje su već dodijeljene za upravljanje djelovanjem i/ili su prenamijnjene unutar glavne uprave, ako je potrebno, zajedno s dodatnom dodjelom koja može biti odobrena upravljačkoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

3.2.3.2.  Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih potencijala

– R Za prijedlog/inicijativu nije potrebno korištenje ljudskih potencijala.

– ¨  Za prijedlog/inicijativu potrebno je korištenje ljudskih potencijala, kako je objašnjeno u nastavku:

Procjenu navesti u cijelom iznosu (ili najviše do jednog decimalnog mjesta)

|| || Godina 2013. || Godina 2014. || Godina N || da N+1 || Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6)

|| Ÿ Plan radnih mjesta (dužnosnici i privremeno osoblje) || ||

|| XX 01 01 01 (sjedišta i predstavništva Komisije) || 5 || 5 || 3 || || || ||

|| XX 01 01 02 (delegacije) || || || || || || ||

|| XX 01 05 01 (neizravna istraživanja) || || || || || || ||

|| 10 01 05 01 (izravna istraživanja) || || || || || || ||

Ÿ Vanjsko osoblje (u ekvivalentu punog radnog vremena: EPRV)[37] ||

|| XX 01 02 01 (UO, UNS, UsO iz „opće omotnice”) || || || || || || ||

|| XX 01 02 02 (UO, LO, UNS, UsO i MSD u delegacijama) || || || || || || ||

|| XX 01 04 yy[38] || - u sjedištima || || || || || || ||

|| - u delegacijama || || || || || || ||

|| XX 01 05 02 (UO, UNS, UsO – neizravna istraživanja) || || || || || || ||

|| 10 01 05 02 (UO, UsO, UNS – izravna istraživanja) || || || || || || ||

|| Ostale proračunske linije (navesti) || || || || || || ||

|| UKUPNO || 5 || 5 || 3 || || || ||

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim potencijalima koordinacijskog tima za organizaciju Europske godine razvoja 2015 ispunit će se angažiranjem osoblja glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, po potrebi, iz bilo kojih dodatnih sredstava koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis poslova koji će se izvršiti:

Dužnosnici i privremeno osoblje || Planiranje i izvršavanje komunikacijskih aktivnosti o Europskoj godini razvoja 2015. u pogledu učinkovitosti u smislu financijskih i vremenskih izdataka, osiguranje međuinstitucijske koordinacije kao i koordinacije s dionicima (državama članicama i civilnim društvima, itd.)

Vanjsko osoblje || nije primjenjivo

3.2.4.    

3.2.5.     Usklađenost s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom

– R Prijedlog/inicijativa u skladu je s postojećim višegodišnjim financijskim okvirom.

– ¨  Prijedlog/inicijativa uključuje reprogramiranje odgovarajućeg naslova višegodišnjeg financijskog okvira.

Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

– ¨  Za prijedlog/inicijativu potrebna je primjena instrumenta za financijsku fleksibilnost ili revizija višegodišnjeg financijskog okvira [39].

Objasniti o kakvom je reprogramiranju riječ te navesti odgovarajuće proračunske linije i iznose.

3.2.6.     Doprinos trećih strana

– Prijedlogom/inicijativom ne predviđa se sufinanciranje od trećih strana

– Prijedlogom/inicijativom predviđa se sufinanciranje prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u milijunima EUR (do 3 decimalna mjesta)

|| Godina N || Godina N+1 || Godina N+2 || Godina N+3 || Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja utjecaja (vidi točku 1.6) || Ukupno

Navesti tijelo koje sudjeluje u financiranju: || || || || || || || ||

UKUPNA sredstva sufinanciranja || || || || || || || ||

3.3.        Procijenjeni utjecaj na prihode

– R Prijedlog/inicijativa nema financijski utjecaj na prihode.

– ¨  Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski utjecaj:

¨         na vlastita sredstva

¨         na razne prihode

milijuna EUR (do tri decimalna mjesta)

Proračunska linija u okviru prihoda: || Odobrena sredstva dostupna za tekuću proračunsku godinu || Utjecaj prijedloga/inicijative[40]

Godina N || Godina N+1 || Godina N+2 || Godina N+3 || Unijeti onoliko godina koliko je potrebno za prikaz trajanja učinka (vidi točku 1.6)

Članak …………. || || || || || || || ||

Za razne namjenske prihode navesti odgovarajuću proračunsku liniju/linije u okviru rashoda.

Navesti metodu izračunavanja utjecaja na prihode.

[1]               Povećanje učinka razvojne politike EU-a: Plan za promjenu”, Komunikacija Komisije (2011.) 637 konačna verzija, i zaključci Vijeća od 14. svibnja 2012.

[2]               Globalna solidarnost: Europljani i pomoć za razvoj, Posebno istraživanje Eurobarometra 392, listopad 2012.

[3]               To se odnosi na ustrajno opredjeljenje svjetskih vlada da izdvoje 0,7 % bruto nacionalnog proizvoda (BNP-a) bogatih zemalja za službenu razvojnu pomoć.

[4]               Povećanje učinka razvojne politike EU-a: Plan za promjenu, Komunikacija Komisije (2011.) 637 konačna verzija, i zaključci Vijeća od 14. svibnja 2012.; Pristojan život za sve, okončanje siromaštva i pružanje održive budućnosti svijetu, Komunikacija Komisije (2013.) 92 konačna verzija. Odluka Europskog parlamenta od 23. listopada 2012. o Planu za promjenu: budućnost razvojne politike EU-a (2012/2002/INI).

[5]               SL C 13, 20.1.2009., str. 3.

[6]               SL C xxxx, str.

[7]               SL C xxxx, str.

[8]               Odluka Europskog parlamenta od 23. listopada 2012. o Planu za promjenu: budućnost razvojne politike EU-a (2012/2002/INI).

[9]               Pristojan život za sve, okončanje siromaštva i pružanje održive budućnosti svijetu, Komunikacija Komisije (2013.) 92 konačna verzija.

[10]             Povećanje učinka razvojne politike EU-a: Plan za promjenu, Komunikacija Komisije (2011.) 637 konačna verzija, i zaključci Vijeća od 14. svibnja 2012.

[11]             Globalna solidarnost: Europljani i pomoć za razvoj, Posebno istraživanje Eurobarometra 392, listopad 2012.

[12]             Rezolucija Europskog parlamenta od 23. listopada 2012. godine o Planu za promjenu: budućnost razvojne politike EU-a (2012/2002/INI).

[13]             Uredba (EU, EURATOM) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. godine o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002.

[14]             SL L 298, 26.10.2012., str. 1

[15]             SL C 13, 20.1.2009., str. 3.

[16]             SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

[17]             SL L 292, 15.11.1996., str. 2.

[18]             ABM: Activity-Based Management (upravljanje po djelatnostima) – ABB: Activity-Based Budgeting (priprema proračuna na temelju djelatnosti).

[19]             Kako je navedeno u članku 54. stavku 2. točki (a) ili (b) Financijske uredbe.

[20]             Pojedinosti o načinima upravljanja i upute na Financijsku uredbu mogu se naći na mrežnoj stranici BudgWeb: http://www.cc.cec/budg/man/budgmanag/budgmanag_en.html

[21]             Kako je navedeno u članku 185. Financijske uredbe.

[22]             SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

[23]             SL L 292, 15.11.1996., str. 2.

[24]             Dif. = diferencirana odobrena sredstva / nedif. = nediferencirana odobrena sredstva.

[25]             EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

[26]             Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalne zemlje kandidatkinje sa zapadnog Balkana.

[27]             U 2013. godini, unutar općeg proračuna za 2012. godinu, Komisija namjerava preraspodijeliti 1 030 000 EUR za pripremne aktivnosti Europske godine razvoja 2015. koristeći proračunske raspodjele za 2012. godinu Jedinice 04 Glavne uprave za EuropeAid, transparentnost i komunikaciju.

[28]             Godina N je godina u kojoj započinje provedba prijedloga/inicijative.

[29]             Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravnih istraživanja, izravnih istraživanja.

[30]             Brojke se zasnivaju na prosječnim troškovima – 127 000 EUR / godišnje po AD/AST

[31]             Idem.

[32]             Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative.

[33]             Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr. broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

[34]             Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni cilj/ciljevi…“

[35]             Godina N je godina početka provedbe prijedloga/inicijative.

[36]             Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi u potporu provedbe programa i/ili djelovanja EU-a (prethodno linije „BA“), posredno istraživanje, neposredno istraživanje.

[37]             UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama).

[38]             U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).

[39]             Vidi točke 19. i 24. Međuinstitucijskog sporazuma (za razdoblje 2007. – 2013.).

[40]             U pogledu tradicionalnih vlastitih sredstava (cestarine, pristojbe na šećer), naznačeni iznosi moraju biti u neto iznosima, odnosno bruto iznosi nakon umanjenja od 25% za troškove naplate.