5.12.2013   

HR

Službeni list Europske unije

C 356/15

—

naglašava da je postupak izrade godišnjeg proračuna EU-a od političkog i strateškog značaja za regionalne i lokalne vlasti te predlaže službeno savjetovanje o proračunima za naredne godine;

—

pozdravlja nastojanja Europske komisije da pruži informacije o tome tko se financira iz fondova EU-a, no smatra da su javno dostupne informacije neodgovarajuće i nedovoljne za dobivanje ispravne sveukupne slike o potrošnji i upravljanju europskim fondovima od strane regionalnih i lokalnih vlasti;

—

naglašava da će pozorno pratiti hoće li spor početak provedbe programa i sporo iskorištavanje fondova imati negativan učinak na reviziju tijekom provedbe višegodišnjeg financijskog okvira planiranu za 2016.;

—

napominje da će otprilike trećina nepodmirenih obveza (70,7 milijardi eura) biti isplaćena u 2014. godini, no slaže se sa zabrinutošću Europske komisije u vezi s financijskim godinama 2015. i 2016.;

—

smatra da je kašnjenje isplata nedopustivo i traži da rok isplate od 60 dana za programe pod zajedničkim upravljanjem bude obvezujuć i da se uvede zakonska ili financijska kazna za nepoštivanje toga roka;

—

izražava žaljenje zbog toga što Europski semestar nije spomenut u političkom predstavljanju prioriteta proračuna EU-a za 2014.;

—

predlaže da se uz prethodno isplaćivanje punog iznosa za Inicijativu za zapošljavanje mladih u razdoblju 2014. – 2015., uvedu odgovarajuće mjere (npr. izgradnja kapaciteta) za brzu provedbu;

—

traži također prethodno isplaćivanje odobrenih sredstava u iznosu do 200 milijuna eura za Obzor 2020., 150 milijuna za Erasmus i 50 milijuna za COSME u razdoblju 2014. – 2015.;

—

pozdravlja činjenicu da je predviđen prijenos sredstava od 351,9 milijuna iz prvog u drugi stup zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i ponovno ističe svoje čvrsto protivljenje prijenosu sredstava u suprotnom smjeru;

—

preporučuje da se dodatna fleksibilnost „ukupne razlike za rast i zapošljavanje” upotrijebi u odjeljku 1b.

Izvjestitelj

Luc VAN DEN BRANDE (BE/EPP), predsjedatelj Agencije za održavanje veza između Flandrije i Europe

Referentni dokumenti

Europska komisija, Izjava o procjeni Europske komisije za financijsku godinu 2014. (priprema nacrta proračuna za 2014.)

SEC(2013)370, lipnja 2013.

Vijeće Europske unije, Nacrt Uredbe Vijeća kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020.

11655/13, 27. lipnja 2013.

1.

ističe da po prvi puta izrađuje mišljenje o godišnjem proračunskom postupku EU-a kako bi predstavio stajališta regionalnih i lokalnih vlasti o proračunskim stavkama čiji su one glavni korisnici i u koje su izravno uključene;

2.

naglašava da je postupak izrade godišnjeg proračuna EU-a od političke i strateške važnosti za regionalne i lokalne vlasti te predlaže službeno savjetovanje s Komisijom, Vijećem ili s Parlamentom o proračunima za naredne godine, što bi omogućilo izražavanje stava OR-a nakon što Komisija objavi nacrt proračuna i, po mogućnosti, prije nego što ga Vijeće proslijedi Parlamentu;

3.

naglašava da se u mišljenju ne obrađuju administrativni rashodi koji se odnose na stavku V;

4.

u svojem mišljenju pozornost usmjerava na stavke koje su od osobitog interesa za Odbor regija i lokalne i regionalne vlasti, uključujući strukturne fondove, Obzor 2020.,COSME, Kohezijski fond i druge programe pod zajedničkim upravljanjem, kao što su EFPR i EPFRR te LIFE+;

5.

napominje da je proračun EU-a od osobite važnosti za regionalne i lokalne vlasti s obzirom na to da one izravno upravljaju određenim programima EU-a i stoga na njih razina kako odobrenih, tako i uplaćenih sredstava na tim područjima neposredno utječe, osobito s obzirom na kašnjenja u isplatama zbog gomilanja izvanrednih zahtjeva posljednjih godina, što ima izravan utjecaj na javne financije brojnih lokalnih i regionalnih vlasti diljem EU-a;

6.

nadalje napominje da su brojne lokalne i regionalne vlasti koje koriste fondove EU-a kao što su Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Kohezijski fond, Europski socijalni fond (ESF), Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR) i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), uvelike ovisne o ovim fondovima u postizanju ciljeva svojih politika;

7.

također želi podsjetiti da proračun EU-a predstavlja samo mali dio (otprilike 2 %) sveukupne javne potrošnje unutar EU-a i sam po sebi je nedovoljan za osiguranje iznosa od 1,8 trilijuna izravnog ulaganja u budućnost predviđenog strategijom Europa 2020. Odbor regija stoga smatra da je daljnje uključivanje regionalnih i lokalnih vlasti u Europski okvir gospodarskog upravljanja od ključne važnosti i naglašava važnost njihovog sudjelovanja u kontekstu partnerskih sporazuma;

8.

naglašava da ulaganje iz europskog proračuna ima učinke multiplikatora i poluge u vidu javnog i privatnog sufinanciranja na regionalnoj, lokalnoj i nacionalnoj razini. Javna ulaganja u brojnim državama članicama uvelike ovisi o strukturnim fondovima, koji predstavljaju više od 30 % javnih ulaganja u 13 država, a u 6 država članica i više od 60 %;

9.

napominje da ne postoji jasna slika o udjelu regija i lokalnih vlasti, iako se pretpostavlja da velik dio proračuna EU-a crpe nacionalne, regionalne i lokalne vlasti, tijela javne vlasti, nevladine organizacije, neprofitne organizacije, privatne organizacije, poduzeća, sveučilišta i obrazovne institucije, individualne osobe, itd., a sveukupno trećina javnih izdataka i dvije trećine javnih ulaganja ostvaruju se na regionalnoj i lokalnoj razini;

10.

uvjeren je da lokalne i regionalne vlasti imaju ključnu i nezamjenjivu ulogu u provedbi ciljeva politike EU-a; lokalne i regionalne vlasti izravno ili neizravno sudjeluju, na primjer, u:

11.

zaključuje da su regije i lokalne vlasti izravno i/ili neizravno uključene u upravljanje ili korištenje više od 75 % proračuna EU-a (1);

12.

pozdravlja nastojanja Europske komisije da pruži informacije o tome tko se financira iz fondova EU-a, bilo izravno od Europske komisije, ili putem nacionalnih i regionalnih vlasti, s ciljem povećanja odgovornosti putem veće transparentnosti, no smatra da su javno dostupne informacije neodgovarajuće i nedovoljne za dobivanje ispravne sveukupne slike o potrošnji i upravljanju europskim fondovima od strane regionalnih i lokalnih vlasti;

13.

izražava žaljenje zbog manjka statističkih podataka zahvaljujući kojima bi Odbor regija mogao obavljati svoju savjetodavnu ulogu te od Europske komisije traži da od 2014. godine nadalje dostavlja

14.

poziva Europsku komisiju, Europski parlament i Europsko vijeće da usuglase i objedine načine predlaganja promjena nacrta proračuna, kako bi olakšale postupak demokratskog nadzora;

15.

u tome smislu naglašava da učinkovitost europske politike ovisi o ispravnoj primjeni načela višerazinskog upravljanja, koje se smatra općim načelom kojim se uređuju strukturni fondovi (3), što znači da sve razine vlasti, svaka prema svojim ovlastima, surađuju na učinkovit način kako bi postigle ciljeve politike. Regionalne i lokalne vlasti ne mogu se smatrati korisnicima sredstava na isti način kao nevladine organizacije, privatne organizacije, poduzeća, obrazovne institucije itd.;

16.

podržava inicijativu Europske komisije o Europskom kodeksu ponašanja za partnerstvo kao dopuni Uredbe o zajedničkim odredbama; u Kodeksu se pojašnjava i proširuje partnerstvo u pripremi, provedbi i ocjeni programa i fondova ZSO-a; mišljenja je da je takvo partnerstvo najbolja garancija za učinkovito korištenje sredstava i za prilagođavanje potrebama regije ili lokalne zajednice te izražava žaljenje zbog toga što Vijeće nije uključilo Kodeks u pregovarački okvir, iako se radi o važnom upravljačkom instrumentu za programsko razdoblje 2014. – 2020.;

17.

poziva Komisiju da na jasan način izvijesti o tome kako su regionalne i lokalne vlasti na pravovremen i strukturiran način uključene u stvaranje partnerskih i operativnih programa za razdoblje 2014. – 2020.;

18.

ponovno naglašava nužnost smanjenja administrativnog tereta za regionalne i lokalne vlasti te od Komisije; Vijeća i Parlamenta traži da to uzmu u obzir pri izradi novih pravila za regionalne i lokalne vlasti;

19.

podsjeća na svoj zahtjev da prijedlozi Europske komisije uzmu u obzir način javne potrošnje u makroekonomskom računovodstvu Europske unije i država članica. Ti bi se prijedlozi trebali osobito odnositi na pitanje razdvajanja tekućih izdataka od ulaganja u izračunima proračunskog deficita, kako bi se izbjeglo da se javna ulaganja s dugoročnim neto koristima računaju kao negativna;

20.

pozdravlja nastojanja Europske komisije pri praćenju javnih izdataka u vezi s mjerama protiv klimatskih promjena;

21.

pozdravlja činjenicu da je 27. lipnja 2013. postignut politički sporazum između Parlamenta, predsjedništva Vijeća i Komisije o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2014. – 2020.;

22.

zabrinut je što Komisija nema odgovarajuću strategiju upravljanja rizikom za slučaj da, u nedostatku višegodišnjeg financijskog okvira, kohezijska politika mora funkcionirati na temelju godišnjih proračuna;

23.

osobito je zabrinut što bi opća razina sljedećeg VFO-a, o kojem je Vijeće donijelo odluku, mogla biti nedostatna za ispunjavanje ambicija EU-a izraženih u strategiji Europa 2020. i u Paktu za rast i zapošljavanje;

24.

izražava žaljenje što je gornja granica Višegodišnjeg financijskog okvira za odobrena sredstva (960 milijardi) za 34 milijardi niža u odnosu na razdoblje 2007. – 2013., i to u vremenu kada su Europi nužno potrebna sredstva za usklađeni oporavak od trenutne krize, te što je ta gornja granica (od 960 milijardi eura) za 80 milijardi eura niža od one koju je Komisija prvotno predložila;

25.

podržava stajalište EP-a da se uredba o Višegodišnjem financijskom okviru ne može zakonski usvojiti osim ako postoji zakonski utemeljen politički sporazum;

26.

izražava žaljenje zbog toga što nije postignut značajniji napredak u vezi s reformom sustava vlastitih resursa kao načina smanjenja izravnih doprinosa država članica proračunu EU-a; stoga od Vijeća, Komisije i Europskog parlamenta traži da bez odgode donesu odluku o mandatu i sastavu radne skupine za vlastite resurse na temelju sporazuma od 27. lipnja, kako bi se ispoštovao rok za prvu ocjenu predviđen za 2014. godinu. Sastanak radne skupine treba sazvati u trenutku formalnog usvajanja uredbe o Višegodišnjem financijskom okviru;

27.

pozdravlja postignuti sporazum o poboljšanoj fleksibilnosti kako bi se u potpunosti iskoristile odgovarajuće gornje granice VFO-a, dozvoljavajući automatsko prenošenje neiskorištenih sredstava iz jedne financijske godine u sljedeću, i o obveznom pregledu i naknadnoj reviziji Višegodišnjeg financijskog okvira do kraja 2016.;

28.

ponovno naglašava svoje čvrsto neodobravanje bilo kojeg oblika makroekonomske uvjetovanosti te smatra da mogućnost njezinog proširenja na sve stavke proračuna, kao što su to predložile neke države članice, nije ni od kakve pomoći, budući da bi se time moglo teško sankcionirati regionalne i lokalne vlasti koje nisu odgovorne za to što države članice ne poštuju te zahtjeve. Izražava žaljenje što se makroekonomska uvjetovanost i dalje spominje u članku 6. nacrta Uredbe Vijeća kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje od 2014. do 2020.

29.

ponovno naglašava svoje odbijanje pričuva za postignute rezultate, budući da bi one mogle poticati razvoj neambicioznih projekata i odvratiti od inovacija; Izražava žaljenje što se one spominju u političkom predstavljanju nacrta proračuna za 2014.;

30.

podržava stajalište EP-a da se glasovanje o suglasnosti za Uredbu o Višegodišnjem financijskom okviru ne može odobriti ako ne postoji apsolutno jamstvo da će se u potpunosti platiti neplaćena potraživanja za 2013. i da Vijeće stoga ne bi trebalo samo donijeti formalnu odluku o nacrtu izmjene proračuna 2/2013 (7,3 milijarde eura), nego bi se također trebalo držati svoje političke obveze usvajanja daljnje izmjene proračuna (3,9 milijardi eura, s ciljem dostizanja predviđenih 11,2 milijarde (4)) bez odgode te u tome smislu pozdravlja činjenicu da je Komisija odlučila svoj nacrt proračuna za 2014. godinu temeljiti na pretpostavci da će te dvije izmjene proračuna za 2013. biti usvojene;

31.

naglašava da će pozorno pratiti hoće li spor početak provedbe programa i sporo iskorištavanje fondova imati negativan učinak na reviziju tijekom provedbe VFO-a planiranu za 2016.,

32.

zabrinut je zbog činjenice da Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. – 2020. u europski proračun uvodi dodatni strukturni deficit od 52 milijarde. regionalne i lokalne vlasti, budući da za svoja ulaganja ovise o europskim fondovima, smatraju da je ovaj trend veoma opasan, zato što Komisija zbog manjka odobrenih sredstava za plaćanje neće moći pravovremeno isplatiti preuzete obveze te napominje da je stvaranje takvog strukturnog deficita u europskom proračunu protivno odredbama Ugovora (članci 310. i 323. Ugovora o funkcioniranju EU-a);

33.

izražava svoje veliko iznenađenje da se, čak i s pretpostavkom da će dvije izmjene proračuna u 2013. koje donose 11,2 milijarde dodatnih isplaćivanja biti usvojene, na kraju 2013. godine očekuje prijenos od oko 225 milijardi (5) eura nepodmirenih obveza iz programa iz razdoblja 2007. – 2013. u novo financijsko razdoblje, što predstavlja otprilike 25 % ukupne gornje granice za isplaćivanja u razdoblju 2014. – 2020. (908,4 milijarde eura) te 1,6 puta godišnji proračun EU-a;

34.

napominje da ovaj iznos nepodmirenih obveza odudara od političkog cilja koji je EP naveo u pregovorima, odnosno da će novo programsko razdoblje započeti s čistim računima; upozorava da će na kraju 2020. nepodmirene obveze iznositi otprilike 277 milijardi (6) eura te da će taj raskorak, tj. strukturni deficit, rasti sa svakim novim VFO-om;

35.

ističe da su dva područja koja najviše doprinose sveukupnoj razini nepodmirenih obveza kohezijska politika (dvije trećine ukupnog iznosa) i ruralni razvoj, te predlaže pronalaženje rješenja za izbjegavanje gomilanja nepodmirenih obveza tijekom godina;

36.

podržava poziv Europskog parlamenta Europskoj komisiji da „pruži mjesečna izvješća (…) o razvoju zahtjeva za isplaćivanje država članica za strukturne fondove, kohezijski fond, fondove za ruralni razvoj i ribarstvo (podjela po državi članici i fondu)”;

37.

napominje da će otprilike trećina sveukupnih nepodmirenih obveza (70,7 milijardi) biti isplaćena u 2014. godini, no jednako kao i Europska komisija izražava zabrinutost u vezi s financijskim godinama 2015. i 2016. i da, dok u 2014. godini, kao prvoj godini novog VFO-a, postoji prostor za manevar s odobrenim sredstvima za plaćanje budući da novim programima treba vremena za početak provedbe (osobito onima pod zajedničkim upravljanjem), ta će se fleksibilnost s godinama smanjivati;

38.

u tome pogledu naglašava pozitivan aspekt dogovora iz Višegodišnjeg financijskog okvira (7) o mogućnostima veće fleksibilnosti unutar VFO-a i o takozvanoj ukupnoj razlici do gornje granice za plaćanje (8);

39.

izražava zabrinutost činjenicom da Komisija ne predviđa razliku za 2014. godinu, s obzirom na to da razina isplaćivanja iznosi 136,1 milijardu, što znači da Komisija neće imati dodatne razlike za 2015. godinu i da postoji rizik od ponovnog gomilanja strukturnog deficita s početkom novih programa u razdoblju 2014. – 2020. i preostalih zaostataka iz razdoblja 2007. – 2013. (+/– 155 milijardi eura);

40.

skreće pozornost na posljedice novog pravila „n+3” za opozive na području kohezijske politike u odnosu na gomilanje nepodmirenih obveza u narednim godinama. U tom pogledu Odbor regija preporučuje da isplaćivanje neplaćenih potraživanja iz razdoblja 2007. – 2013. ima pravo prvenstva u razdoblju 2014. – 2020. (70 milijardi eura tijekom tri godine), budući da će se potraživanja za isplaćivanje za novo programsko razdoblje početi gomilati u razdoblju 2017. – 2018. (2014 + 3 godine, uzimajući u obzir kašnjenja u pokretanju provedbe programa u 2014. godini zbog kasnog dogovora o VFO-u);

41.

smatra da je kašnjenje isplata nedopustivo i traži da rok isplate od 60 dana za programe pod zajedničkim upravljanjem bude obvezujuć i da se uvede zakonska ili financijska kazna za nepoštivanje toga roka te da se postojeće financijske kazne (zatezna kamata) za programe kojima se centralizirano upravlja (npr. Sedmi okvirni program/budući projekti vezani uz Obzor 2020.) predvide za druge fondove kada se isplaćivanja ne izvršavaju unutar roka. To je pitanje od osobite važnosti za regionalne i lokalne vlasti koje čekaju na povrat troškova. Odbor regija stoga očekuje rješenje ovog pitanja u sljedećoj reviziji Financijske uredbe EU-a;

42.

izražava žaljenje zbog nastanka velikog broja izmjena proračuna za vrijeme provedbe zbog nerealistično niskih procjena potreba za isplaćivanjima koje su nametnuli Vijeće, Komisija i Parlament. U 2013. godini već je bilo 5 nacrta izmjena proračuna, dok ih je 2010. godine bilo 10;

43.

od Komisije, Parlamenta i Vijeća traži da iznađu strukturna rješenja za rješavanje strukturnog proračunskog deficita, kako odobreni prihodi regionalnih i lokalnih vlasti ne bi bili ugroženi manjcima odobrenih sredstava iz proračuna EU-a;

44.

ponovo potvrđuje da su podnacionalna javna ulaganja uglavnom usmjerena na ključne sektore koji su od odlučujuće važnosti za uspjeh strategije Europa 2020.; ponovno poziva na davanje snažnijeg političkog prioriteta stvaranju sinergija između proračuna EU-a, država članica, regija i lokalnih vlasti orijentiranih na postizanje prioritetnih ciljeva EU-a;

45.

pozdravlja inicijativu Komisije za praćenje cjelokupne javne potrošnje namijenjene financiranju strategije Europa 2020., no izražava iznenađenje činjenicom da je kao temelj za to uzeto sedam vodećih inicijativa, umjesto pet glavnih ciljeva (zapošljavanje, inovacije, obrazovanje, socijalno uključivanje i klima/energija);

46.

izražava žaljenje što nije spomenuto 11 tematskih ciljeva Uredbe o zajedničkim odredbama na koje trebaju biti usmjereni Europski strukturni i investicijski fondovi (9), što bi trebalo biti u skladu sa Zajedničkim strateškim okvirom kojeg je Europska komisija predložila 14. ožujka 2012.;

47.

ponovno poziva na fleksibilnost s ciljem poštovanja teritorijalnih posebnosti regija i gradova;

48.

izražava žaljenje zbog toga što Europski semestar nije spomenut u političkom predstavljanju prioriteta proračuna EU-a za 2014., Nadalje, izražava žaljenje zbog toga što je Komisija zanemarila poziv EP-a da pruži činjenične i konkretne podatke o tome kako njezin predloženi nacrt proračuna EU-a može imati pokretačku, poticajnu, sinergijsku i upotpunjujuću ulogu u ulaganjima na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini u cilju provedbe prioriteta dogovorenih u okviru Europskog semestra  (10) i stoga, na temelju načela višerazinskog upravljanja, traži uključenost regija u Europski semestar, osobito regija sa zakonodavnim ovlastima.

49.

podržava Inicijativu za zapošljavanje mladih i zahtijeva da ona bude dijelom budućih sporazuma o partnerstvu, naglašavajući da regije i lokalne vlasti moraju biti u potpunosti uključene u provođenje svih inicijativa za zapošljavanje, s obzirom na to da one na najbolji način mogu ocijeniti lokalna tržišta rada i po mjeri izrađene programe za mlade te budući da brojne regije imaju potpune ovlasti u ovome području politike;

50.

izražava žaljenje zbog toga što je Inicijativa za zapošljavanje mladih uspostavljena usporedno s drugim fondovima, umjesto da se za rješavanje tog problema koristi okvir ESF-a, čime se povećava administrativni teret za korisnike;

51.

napominje da je Komisija predložila prethodno isplaćivanje punog iznosa (6 milijardi eura) (11) za Inicijativu za zapošljavanje mladih u razdoblju 2014. – 2015. i predlaže da se pri tome uvedu odgovarajuće mjere (npr. izgradnja kapaciteta) za brzu provedbu, s obzirom na mogućnost usvajanja nacrta Uredbe o zajedničkim odredbama i Uredbe o Europskim strukturnim fondovima prije Uredbe o Višegodišnjem financijskom okviru, tj. krajem 2013., što bi prouzročilo zakašnjenje provedbe, te s obzirom na opću neizvjesnost u vezi s time kako će države članice i regije provesti ovu inicijativu i s time kako će brza biti apsorpcija namijenjenih joj sredstava; uz to poziva na izmjenu članka 9. točka f) kako bi se uklonilo ograničenje nove stavke proračuna za Inicijativu za zapošljavanje mladih na 3 milijarde eura; Ovaj je potez još nužniji u cilju izbjegavanja preraspodjele sredstava nužnih za koheziju nakon 2016., kao što su programi prekogranične suradnje ili dijelovi Instrumenta za povezivanje Europe

52.

osobito je zabrinut zbog smanjenja u brojnim stavkama proračuna koje su ključne za postizanje dugoročnog ulaganja nužnog za brz oporavak gospodarstva, posebice na području kohezijske politike, ruralnog razvoja te programa COSME ili Obzor 2020.;

53.

također, u skladu s člankom 9.točkom f) nacrta Uredbe Vijeća o VFO-u od 27. lipnja 2013. traži prethodno isplaćivanje odobrenih sredstava u iznosu do 200 milijuna eura za Obzor 2020., 150 milijuna za Erasmus i 50 milijuna za COSME u razdoblju 2014. – 2015.,

54.

nije iznenađen činjenicom da su odobrena sredstva za područje kohezijske politike za 2014. godinu svedena na najmanju moguću mjeru, s obzirom na očekivana kašnjenja (12) u provedbi sporazuma o partnerstvu i operativnih programa, no poziva države članice da se usredotoče na operativne programe kako bi sredstva aktivirale već u 2014. godini;

55.

izražava žaljenje zbog brisanja stavke proračuna u vezi s Erasmusom za izabrane lokalne i regionalne predstavnike iz stavke 1b (proračunska stavka 13 03 77 11) i na temelju iskustva OR-a s tom inicijativom traži njezino daljnje provođenje;

56.

pozdravlja povišenje odobrenih sredstava od 10,3 % za program LIFE+ u odnosu na 2013., no smatra da je smanjenje sredstava za plaćanje (– 1,1 %) neshvatljivo;

57.

pozdravlja značajan prijelaz s izravnog upravljanja na zajedničko upravljanje za EFPR, iako to podrazumijeva niža isplaćivanja na početku financijskog razdoblja;

58.

pozdravlja odredbu uključenu u članak 8. nacrta uredbe Vijeća o VFO-u, kojom se omogućuje revizija Višegodišnjeg financijskog okvira kako bi se, povrh određene gornje granice potrošnje, namijenjena sredstva koja ne budu iskorištena u 2014. godini mogla prenijeti na naredne godine, u slučaju usvajanja, nakon 1. siječnja 2014., novih planova ili programa pod zajedničkim upravljanjem;

59.

pozdravlja činjenicu da je predviđen prijenos sredstava od 351,9 milijuna iz prvog u drugi stup zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) i ponovno ističe svoje čvrsto protivljenje prijenosu sredstava u suprotnom smjeru,

60.

naglašava da ni zaključci Europskog vijeća od 7. i 8. veljače 2013., niti nacrt Uredbe Vijeća od 27. lipnja ne predviđaju zasebnu gornju granicu za kohezijsku politiku, te da je ona umjesto toga preoblikovana u podstavku. Na temelju toga Odbor pobija brojna pozivanja na ovu zasebnu gornju granicu u Nacrtu proračuna za 2014. (13) i stoga se zauzima za prijenose odobrenih sredstava/sredstava za plaćanje unutar stavke 1, gdje je to primjenjivo;

61.

pozdravlja „ukupnu razliku za rast i zapošljavanje”, koja će se sastojati od raspoloživih razlika do gornjih granica VFO-a za odobrena sredstva za razdoblje 2014. – 2017., izražava zadovoljstvo time što se povezana odobrena sredstva mogu koristiti „iznad” gornjih granica za godine od 2016. do 2020. (14) te predlaže da se ta dodatna fleksibilnost koristi za stavku 1. b).