52013DC0681

SADRŽAJ

1........... Uvod. 3

2........... Pregled godišnjih izvješća država članica. 3

3........... Aktivnosti kontrole Komisije u državama članicama. 7

4........... Drugi izvori informacija o kontrolama u državama članicama. 15

5........... Rezultati službenog nadzora. 17

6........... Daljnje praćenje Komisije i provedba. 17

7........... Međunarodna trgovina. 18

8........... Zaključci 18

1.           Uvod

Člankom 44. stavcima 4. i 6. Uredbe (EZ) br. 882/2004[1] od Komisije se zahtijeva sastavljanje i podnošenje Europskom parlamentu i Vijeću godišnjeg izvješća o cjelokupnim aktivnostima kontrole u državama članicama na temelju:

(a) godišnjih izvješća koja nacionalna tijela podnose o svojim aktivnostima kontrole;

(b) kontrola koje Komisija provodi u državama članicama;

(c) bilo kojih drugih relevantnih informacija.

Ovo je treće takvo izvješće koje je podnijela Komisija. Njegovi glavni izvori su: (a) godišnja izvješća država članica za 2010.; (b) rezultati aktivnosti kontrole same Komisije; i (c) druge relevantne informacije u vezi s kontrolama, uključujući:

·   izvješća država članica Komisiji o kontrolama u pojedinim sektorima;

·   rezultate sustava brzog uzbunjivanja EU-a;

·   aktivnosti koje je Komisija provela (uključujući slučajeve kršenja) u vezi s utvrđenim nesukladnostima u državama članicama:

·   izvješća međunarodnih tijela za uspostavu standarda.

Izvješće sadržava pregled najnovijih informacija o kontrolama, naročito u pogledu rezultata kontrola same Komisije i drugih relevantnih informacija, kako bi se osigurala što veća aktualnost informacija o službenim kontrolama u Uniji.

2.           Pregled godišnjih izvješća država članica

Osnovna načela zakonodavstva EU-a o hrani i hrani za životinje utvrđeni su Uredbom (EZ) br. 178/2002[2]. Na temelju te Uredbe osnovnu odgovornost za osiguravanje sigurnosti hrane snose subjekti u poslovanju s hranom i hranom za životinje u hranidbenom lancu i lancu hrane za životinje, od primarne proizvodnje do mjesta konačne prodaje potrošaču. Uredba (EZ) br. 834/2007 sadržava zahtjeve za ekološku proizvodnju i označivanje ekoloških proizvoda[3]. Uredba (EU) br. 1151/2012 sadržava zahtjeve za sustave kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode[4].

Države članice dužne su pratiti i provjeravati ispunjavaju li poslovni subjekti zahtjeve prava EU-a u području sigurnosti hrane i hrane za životinje (uključujući zdravlje životinja, dobrobit životinja i zdravlje biljaka) o ekološkoj proizvodnji i o planovima kvalitete. U tu svrhu moraju imati uspostavljene sustave službenih kontrola.

Uredbom (EZ) br. 882/2004 utvrđuje se kako treba organizirati i provesti ove kontrole. Njome se zapravo utvrđuju opća pravila za obavljanje službenih kontrola provjere sukladnosti s pravilima EU-a o hrani i hrani za životinje. Naročito se zahtijeva od država članica da provjere poštuju li subjekti u poslovanju s hranom posebne zakonske uvjete i ispunjava li roba na tržištu Europske unije (bilo da je proizvedena u EU-u ili uvezena) te uvjete.

Uredbom (EZ) br. 882/2004 isto se tako utvrđuju pravila kontrole koju službe Komisije provode nad državama članicama kako bi provjerile da one ispunjavaju obveze utvrđene u zakonodavstvu u području hrane i hrane za životinje. Države članice moraju uspostaviti i provesti višegodišnje nacionalne planove kontrole (MANCP) kako bi ispunile zahtjeve Uredbe te podnijeti Komisiji godišnje izvješće o provedbi tih planova.

Prvo Godišnje izvješće Komisije (COM (2010) 441) ukazalo je na veliku raznolikost među izvješćima država članica u strukturi i sadržaju, što je otežalo usporedbu. Prošlogodišnje izvješće (COM(2012) 122) pokazalo je poboljšanje usporedivosti podataka, što je rezultat dijaloga između Komisije i država članica i iskustva koje su države članice stekle.

Kako bi olakšali usporedbu godišnjih izvješća država članica, u suradnji s njima razvijen je model za sastavljanje „Informativnog sažetka” temeljen na postojećim smjernicama za godišnje izvješće (Odluka Komisije 2008/654/EZ). Te sažetke trenutačno koristi većina država članica. Države članice redovito dobivaju globalne povratne informacije. Navedenome se dodaju i pojedinačne povratne informacije u pisanom obliku.

U kontekstu preispitivanja Uredbe (EZ) br. 882/2004 razmatrale su se odredbe članka 44. o izvješćima država članica i godišnjim izvješćima Komisije. Zakonodavni prijedlog uključuje odredbe po kojima bi Komisija donijela jednoobrazne predloške za informacije i podatke koje osiguravaju države članice u vezi s: izmjenama svojih kontrolnih planova, rezultatima službenih kontrola provedenih prethodne godine, vrstom i brojem slučajeva kršenja i mjerama kojima se osigurava učinkovita provedba višegodišnjih nacionalnih planova kontrole, uključujući i aktivnosti provedbe te njihove rezultate.

Kratak pregled Komisijine analize godišnjih izvješća država članica za 2010. navodi se u nastavku u mjeri u kojoj su izvješća dopuštala sintezu dobivenih informacija.

Sveukupna učinkovitost kontrola

Godišnja izvješća pokazuju da u većini država članica postoje strateški, operativni pokazatelji ili pokazatelji za procjenu uspješnosti, iako postoje značajne varijacije u obuhvaćenim sektorima i području primjene očitovanja o sveukupnoj učinkovitosti. Podaci se često pribavljaju u odnosu na postupak inspekcije, kao što je broj planiranih provedenih inspekcija, a ne u odnosu na ishod službenih kontrola.  

U nekim zemljama s više od jednog središnjeg nadležnog tijela, usklađenost njihovih izvješća mogla bi se poboljšati usporedbom unosa različitih službi sa strateškim i operativnim ciljevima višegodišnjeg nacionalnog plana kontrole.

Kretanja u području kontrola

Nastavlja se kretanje prema kontrolnim sustavima koji se više temelje na procjeni rizika. Neke su države članice istaknule poboljšanu razinu sveukupne učinkovitosti povezane s kontrolama koje se više temelje na procjeni rizika i proširivanjem kontrola koje se temelje na procjeni rizika u nove sektore. Međutim, prema drugim izvješćima države članice ne koriste model procjene rizika u svakom sektoru, kao što su potvrdile revizije Komisije te su dostavljene ograničene informacije o kretanjima kontrole, prioritetima i rezultatima.

Jedan od rezultata kontrola više temeljenih na riziku jest da nije moguće izravno usporediti razine nesukladnosti iz godine u godinu. Na primjer, analiza kretanja provedena u Češkoj pokazuje da je u pogledu zdravlja i dobrobiti životinja između 2009. i 2010. godine porastao omjer broja identificiranih nesukladnosti i ukupnog broja kontrola. Ovo bi moglo upućivati na višu stopu nesukladnosti te stoga i na pojavu problema. Međutim, umjesto toga, ovo je početno povećanje umjesto toga pripisano činjenici da su kontrole nedavno postale više temeljene na procjeni rizika i na taj način pridonijele sveukupnoj učinkovitosti. U danskom se izvješću utvrđuje sličnu povezanost u području kontrole dobrobiti životinja. U njemačkom godišnjem izvješću naglašava se činjenica da otkad su kontrole više temeljene na procjeni rizika, i stoga se intenzivnije provode na subjektima kod kojih su ranije zabilježene nesukladnosti, iz godišnjih izvješća nije moguće izvući zaključke o sveukupnoj situaciji na tržištu. Sredstva oslobođena kontrolama više temeljenima na procjeni rizika koriste se za provjeru poslovnih subjekata koji nisu u stanju ili nisu voljni poštovati pravila. Dokazi da su umjesto toga usmjerene na poslovne subjekte s lošim ili sumnjivim ranijim nesukladnostima opovrgavaju tvrdnje da bi „kontrole temeljene na procjeni rizika” mogle biti paravan za smanjenje sredstava.

Analiza kretanja nesukladnosti

Glavna područja nesukladnosti utvrđena u različitim sektorima uključuju: operativne higijenske zahtjeve; HACCP; higijenske zahtjeve u vezi sa strukturom ili opremom; označavanje hrane i hrane za životinje; dodatke hrani za životinje; vođenje evidencije; i mikrobiološko zagađenje.

Identifikacija osnovnih uzroka nesukladnosti općenito je ograničena. Kao što je to bio slučaj prošle godine, nedostaci u sustavu HACCP/higijeni često su pripisivani velikom broju kadrovskih promjena, nedostatku osposobljavanja kod subjekata u poslovanju s hranom (FBO) i minimalnim ili nikakvim posljedicama nesukladnosti.

Kretanja provedbe: radnje koje se poduzimaju u slučaju nesukladnosti

Od država članica zahtijeva se da u svojem godišnjem izvješću navedu koje vrste provedbenih aktivnosti poduzimaju.

Iako se podaci o provedbi dostavljaju u godišnjim izvješćima većine država članica, ti podaci ne obuhvaćaju sve sektore i, općenito govoreći, nedostajale su analize cjelokupnih kretanja i zaključci.

Neke države članice imale su dobro iskustvo u upotrebi upravnih sankcija koje su izravno primijenila nadležna tijela.

Uz to, neke države članice utvrdile su potrebu za osposobljavanjem osoblja u području provedbe. U Ujedinjenoj Kraljevini, osposobljavanjem je stavljen naglasak na sudski proces i na osposobljavanje osoblja za vještake, s rezultatom povećanja broja formalnih postupaka provedbe od 2008. – 2009. U Finskoj su osposobljavanje i nove smjernice o provedbi isto tako rezultirale povećanjem korištenja postupaka provedbe. Nizozemske vlasti povećanu razinu provedbenih aktivnosti pripisuju kontrolama koje su više temeljene na procjeni rizika i stoga je utvrđivanje nesukladnosti vjerojatnije.

Nacionalni sustav revizija

Sve države članice provode revizije u skladu sa zahtjevima iz Uredbe 882/2004. Revizije su važan dio kontrola jer pružaju upravi ključne informacije o učinkovitosti njihovih sustava kontrole. Međutim, ne dostavljaju se uvijek pregled rezultata njihovih revizija, posebno kad su one provedene u decentraliziranim regijama, niti informacije o praćenju revizijskih izvješća. Uz to, neke su države članice izvijestile da su ograničenja sredstava u njihovim revizijskim jedinicama ograničila provođenje revizija.

Neke su se revizije usredotočile na sustave upravljanja kvalitetom koje su uvele nadležne službe. U Austriji je ovaj proces doveo do usklađivanja postupaka i promjena u odgovornostima koje su u tijeku.

Komisija organizira redovite sastanke koji, između ostalog, čine forum za razmjenu najboljih postupaka među državama članicama o tome kako najbolje riješiti zahtjeve za revizijom.

Sredstva

Niz izvješća upućivao je na promjene u ovom području, kao što su značajne organizacijske promjene u Francuskoj, Nizozemskoj, Sloveniji i Ujedinjenoj Kraljevini, i pojednostavljivanje laboratorijskih službi (u Bugarskoj; u Španjolskoj, za sigurnost hrane; i u Poljskoj, za pesticide). Revizija sredstava dodijeljenih laboratorijima isto je tako bila u tijeku u Estoniji i Portugalu. Neke države članice premještaju osoblje s rutinskih kontrola na „kontrolne kampanje” više temeljene na procjeni rizika i postoji opća svijest da se sredstva moraju učinkovitije rasporediti, naročito u trenutačnoj ekonomskoj klimi gdje je javna potrošnja pod pritiskom.

Aktivnosti poduzete u svrhu unaprjeđenja djelovanja kontrolnih službi

Glavne aktivnosti uključuju ažuriranje zakonodavstva, pripremanje i/ili poboljšanje smjernica i postupaka, osposobljavanje i radionice (povezane posebice s provedbom novih postupaka) i izmjene višegodišnjeg nacionalnog plana službene kontrole (NPSK).

Nadalje, u nekim su državama članicama dodatno unaprijeđeni informacijski sustavi i poslovni postupci kontrole u namjeri da se unaprijedi nadzor koji vrše središnje nadležne službe.  Procjena i kritička analiza kontrolnih podataka unaprijeđena je u nekim državama članicama, dok u drugima postoje planovi za unapređenje kapaciteta središnjih nadležnih službi za provjere učinkovitosti kontrola. U nekim državama članicama u tijeku je priprema konkretnih pokazatelja radnog učinka.

Navedeni su i primjeri poboljšanja u koordinaciji između kontrolnih tijela i poboljšanja koordinacijskih okvira u državama članicama s prenesenim ovlastima, koja su trenutno u tijeku. Neke države članice opisale su aktivnosti poduzete u pogledu porasta internetske prodaje u prehrambenom sektoru. Uvođenje programa ocjenjivanja rada subjekata u poslovanju s hranom u mnogim je državama članicama pomoglo kod određivanja prioriteta kontrola.

Aktivnosti poduzete u svrhu poboljšanja poslovanja subjekata u poslovanju hranom (FBO)

Glavne aktivnosti utvrđene u izvješćima državama članicama uključuju smjernice, osposobljavanje, informativne kampanje i druge događaje te brošure. Druge prikazane aktivnosti uključuju: osnivanje centara za dobrobit životinja u Danskoj, stvaranje mehanizama za poticanje poslovnih subjekata na poštovanje propisa i pribavljanje povratnih informacija od subjekata u svrhu pojednostavljenja postupaka kontrole.

Zaključci

Godišnja izvješća država članica pokazuju da države članice aktivno traže načine za poboljšanje učinkovitosti postojećih sustava. Povećane kontrole temeljene na procjeni rizika sve se više primjenjuju u državama članicama. Države članice isto tako uvode instrumente za unapređenje nadzora koji provode središnje nadležne službe i za unapređenje djelovanja kontrolnih službi.

Brojna su područja u kojima su potrebna stalna poboljšanja. U pogledu dosljednosti i usporedivosti kontrolnih podataka unutar država članica, poboljšane veze između prezentacija podataka bolje bi pokazale u kojoj se mjeri kontrole pretvaraju u utvrđivanje nesukladnosti i zatim u učinkovito provođenje. Veći naglasak na samoprocjeni u izvješćima, kao što su rezultati nalaza nacionalne revizije i utjecaj postupka preispitivanja godišnjeg izvješća na buduća planiranja, unaprijedio bi postupak kontinuiranog poboljšanja.

3.           Aktivnosti kontrole Komisije u državama članicama

Uredbom (EZ) br. 882/2004 od Komisije se zahtijeva da provede kontrole u državama članicama kako bi provjerila da se, u cjelini, provode službene kontrole u skladu s odgovarajućim višegodišnjim nacionalnim planovima kou skladu s pravom EU-a.

Kako bi ispunila svoje obveze, Komisija provodi godišnji program revizija i inspekcija kojim provjerava poštovanje zakona o hrani i hrani za životinje i propisa o zdravlju i dobrobiti životinja i zdravlju biljaka te provjerava provode li se službene kontrole u tim područjima u skladu s pravom EU-a. Taj je program objavljen na internetskim stranicama Komisije.

Nalazi svake revizije navedeni su u izvješću upućenom nadležnoj nacionalnoj službi, zajedno sa zaključcima i preporukama za rješavanje utvrđenih nedostataka. Objavljivanjem revizijskih izvješća i planova djelovanja država članica, kao i redovnim ažuriranjem profila zemalja, Komisija zainteresiranim stranama i građanima pruža stvarni prikaz načina na koji kontrolne službe u svim državama članicama ispunjavaju svoje dužnosti kako bi osigurale pravilnu provedbu zakona EU-a.

Posljednjih godina Komisija je provela oko 250 revizija svake godine, pokrivajući čitav hranidbeni lanac uključujući zdravlje životinja, dobrobit životinja i zdravlje biljaka, a oko 70 % ih se odnosilo na sigurnost hrane. Oko 60 % svih revizija u pravilu se obavljalo u zemljama članicama, a preostali dio u trećim zemljama.  Pretpristupne revizije odvijale su se u Hrvatskoj, koja treba pristupiti EU-u 1. srpnja 2013.

Osim toga, u posljednje su vrijeme sastavljena pregledna izvješća[5] za brojne sektore. Ta izvješća pružaju mogućnost stvaranja sveobuhvatnog pregleda kontrola koje provode države članice, na temelju rezultata provedenih pojedinačnih revizija. One utvrđuju osnovne slabosti koje se vjerojatno odnose na sve države članice, uključujući i one koje nisu bile predmet pojedinačnih revizija. One isto tako pružaju službama Komisije i državama članicama vrijedne informacije za preispitivanje zakonodavstva.

Izvješća revizija Komisije, kao i odgovori nadležnih tijela na preporuke iz izvješća Komisije i profili zemalja, mogu se pronaći na:  http://ec.europa.eu/food/fvo/index_en.cfm

U sljedećem odjeljku navodi se niz pitanja od posebnog interesa koje obuhvaća program u državama članicama, a tiču se sigurnosti hrane, zdravlja životinja, dobrobiti životinja i zdravlja biljaka. U navedenom se poglavlju isto tako nalazi kratki sažetak glavnih saznanja i zaključaka na temelju različitih revizija.

Sigurnost hrane

Službene kontrole proizvodnje mlijeka i mesa

Komisija je provela niz revizija u pogledu kontrole higijene u vezi s proizvodnjom crvenog mesa i mlijeka u svim državama članicama između 2008. i 2011. Revizije su potvrdile da su države članice uvele sustave kontrole koji su većim dijelom u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 882/2004 i provode stroge kontrole u pogledu crvenog mesa i mlijeka i proizvoda koji se od njih dobivaju. Međutim, potvrđeno je već ranije primijećeno kretanje u pogledu provedbe: iako kontrolne službe uglavnom ispravno identificiraju nedostatke, kontinuirane aktivnosti provedbe ne poduzimaju se uvijek pravodobno, što može rezultirati daljnjim nesukladnostima.

Sljedivost goveđeg mesa i proizvoda od goveđeg mesa

Niz revizija sljedivosti goveđeg mesa i proizvoda od goveđeg mesa završen je 2011. i dostupno je pregledno izvješće. Posljednji pregled ukazuje da su se kontrole sljedivosti goveđeg mesa i proizvoda od goveđeg mesa i obveznog označivanja značajno popravile u posjećenim državama članicama. U pogledu sljedivosti živih životinja, na mjestima gdje se životinje čuvaju, kao što su objekti trgovaca, sajmovi i sabirni centri, primijećeni su nedostaci u primjeni važećih propisa i provođenju službenih kontrola. Primijećeni su i neki nedostaci u vezi s upravljanjem bazama podataka koje se koriste za registraciju životinja.

Divljač - divlja i uzgojena

Proveden je niz misija za utvrđivanje činjenica u četirima državama članicama kako bi se prikupile informacije o provedbi službenih kontrola u vezi s proizvodnjom mesa divlje i uzgojene divljači. Dostupno je pregledno izvješće u kojem su detaljno navedeni rezultati provedenih misija.

Iz ovih je posjeta proizašao niz zanimljivih pitanja i trenutačno se raspravlja o odgovarajućim zakonodavnim odredbama u vezi: nepotpunog testiranja na trihinelu spiralis u malom broju prijemčivih vrsta divljači kojom se izravno opskrbljuje potrošače; slobodne procjene „malih količina” koje se mogu isključiti iz službenih higijenskih kontrola; redovne uporabe sabirnih centara za divlju divljač koji nisu uvijek registrirani i stoga nisu predmet službenih kontrola; nejasnog razgraničavanja između uzgojene i divlje divljači uz opasnost pogrešnog informiranja potrošača o pravom podrijetlu mesa divljači; te trgovine lešinama neoderane divlje divljači protivno zakonodavstvu EU-a.

Službene kontrole proizvoda ribarstva i živih školjkaša

Revizije su provedene u devet država članica kako bi se ocijenilo ispunjavanje zahtjeva EU-a o ribi i živim školjkašima.

Ustanovljeno je da u svim posjećenim zemljama postoje sveobuhvatni, opsežni sustavi kontrole proizvoda ribarstva. U nekim su zemljama, ovisno o regiji, ustanovljene značajne razlike u provedbi službenih kontrola. Općenito, laboratoriji koji provode službene analize bili su dobro opremljeni i bili su u stanju provesti potrebne analize. Većina laboratorija bila je ovlaštena.

Premda su sveukupno sustavi bili dobro osmišljeni i upravljani, utvrđene su neke važne slabosti u vezi kontrole:

· mjesta primarne proizvodnje, kao što su ribarski brodovi i ribogojilišta;

· živi školjkaši, u vezi s: klasifikacijom proizvodnih jedinica, učestalošću testiranja u pogledu nadzora biotoksina i testiranjem krajnjeg proizvoda.

Slični su rezultati dobiveni u revizijama provedenim 2012. Pregledno izvješće je u pripremi.

Službene kontrole peradi

Revizije sustava kontrole mesa peradi i proizvoda od mesa peradi nastavljene su u državama članicama tijekom 2012. Kao što je bio slučaj i prošle godine, sveukupna razina ispunjavanja zahtjeva je općenito bila dobra i stanje je bilo mnogo bolje nego prije donošenja „Higijenskog paketa”. Lanac proizvodnje peradi u potpunosti je obuhvaćen, iako je u nekim slučajevima broj kontrola na razini farme bio ograničen i nekim nedavnim revizijama utvrđene su nedovoljne mjere post-mortem inspekcije. Utvrđeno je da su glavna područja gdje je potrebno poboljšanje povezana s: primjenom posebnih higijenskih zahtjeva, kao što je učestalost uzorkovanja lešina i provedba planova sustava HACCP u objektima; i neobavješćivanje Komisije o nacionalnim zakonodavstvu kojim se dopušta fleksibilnost u klaonicama malog kapaciteta.

Kao što je bio slučaj s kontrolom objekata proizvodnje mlijeka i mesa, utvrđeno je kretanje u vezi s provedbom, gdje prinudne mjere nisu uvijek pravovremeno poduzete iako su kontrolne službe uglavnom ispravno utvrdile nedostatke.

Plan kontrole salmonele

Revizije nacionalnih planova nadzora salmonele u peradarskom sektoru nastavljene su u 2011. U svim državama članicama koje su posjećene uvedeni su planovi kontrole, ali u nekim slučajevima je za određene kategorije odgođena provedba. Usprkos tome ovi se planovi poklapaju sa značajnom opaženom tendencijom smanjenja pojave salmonele kod peradi.  U većini država članica planovi za nadzor salmonele i službeno uzorkovanje na salmonelu u različitim kategorijama peradi nisu bili u potpunosti u skladu sa zakonodavstvom EU-a; nedostaci se najviše odnose na nedostatke kod uzorkovanja, aktivnosti poduzete nakon pozitivnih rezultata testiranja i na laboratorije. U najnovijoj reviziji provedenoj 2012. utvrđene su i slabosti u smislu propusta središnjih nadležnih službi regionalnih tijela pri provedbi planova. U pripremi je pregledno izvješće.

Kontrole uvoza hrane koja nije životinjskog podrijetla

Dostupno je pregledno izvješće o nizu od 12 revizija obavljenih 2010. i 2011. u svrhu ocjene provedbe službenih sustava kontrole za kontrole uvoza hrane koja nije životinjskog podrijetla.

Od stupanja na snagu Uredbe (EZ) br. 669/2009 o povećanoj razini službenih kontrola hrane za životinje i hrane neživotinjskog podrijetla države članice poduzimaju zadovoljavajuće korake kako bi je provele. U državama članicama postoji jasna suradnja i komunikacija među nadležnim službama i dostupan je dovoljan broj osoblja za kontrole. Dokumentirani postupci su dobro razvijeni, iako nisu uvijek sistematski ažurirani.

Međutim, daljnji prijevoz, kako je određeno Uredbom (EZ) br. 669/2009 i premještaj robe, prema Uredbi (EZ) br. 1152/2009 (koja dopušta provođenje određenih provjera na krajnjem odredištu pošiljke, nakon daljnjeg prijevoza iz mjesta ulaska u EU) nisu uvijek jamčili punu sljedivost, naročito kada je uključeno više država članica, a zahtjev za prethodnom najavom često nije poštovan. U polovini država članica puštanje robe nije uvijek ispravno pratilo postupke utvrđene propisima EU-a. Ovi nedostaci mogu dovesti do puštanja robe u promet bez konačnih provjera. Premda je cjelokupni sustav laboratorijskih analiza poboljšan, u mnogim su slučajevima pri provedbi posebnih analitičkih zahtijeva u skladu sa zakonodavstvom EU-a pronađeni nedostaci.

Ostaci pesticida

Niz revizija kontrola ostataka pesticida završen je 2011. O navedenim revizijama dostupno je pregledno izvješće. Rezultat ovog niza revizija sveukupno je bio pozitivan. Postignut je značajan napredak u planiranju, provođenju i izvještavanju o službenim kontrolama ostataka pesticida od zadnjeg niza revizija. Povećan je broj uzetih uzoraka. Postupci uzorkovanja slijedili su propise EU-a te su u velikoj većini država članica provođene odgovarajuće provedbene mjere, čime je osigurana visoka razina zaštite potrošača. Primjenjivani su učinkoviti postupci uvozne kontrole ostataka pesticida. Državama članicama preporučeno je da kontrole organiziraju učinkovitije i djelotvornije. Kontrole trebaju biti više usmjerene na utvrđene rizike, uzimajući u obzir prijašnja ispunjavanja zahtjeva subjekata u poslovanju s hranom, kao i samokontrole koje oni provode. Potrebno je smanjiti broj ovlaštenih laboratorija kako bi se osiguralo provođenje analiza samo u laboratorijima s odgovarajućom analitičkom opremom. Započet je novi niz usredotočen na kontrole prodaje i korištenja sredstava za zaštitu bilja koji obuhvaća devet država članica tijekom 2012.

Genetski modificirani organizmi (GMO)

2011. započeo je novi niz revizija koji obuhvaća službene kontrole genetski modificiranih organizama (GMO). Osim genetski modificirane hrane i hrane za životinje, po prvi put je bila uključena ocjena kontrole namjernog ispuštanja genetski modificiranih organizama u okoliš u svrhu pokusa i uzgoja. Revizija je provedena u četiri države članice. Postojao je sustav odobravanja genetski modificiranih organizama za pokuse te su provedene službene provjere u skladu sa zahtjevima EU-a. U vezi s kontrolom uzgoja genetski modificiranog kukuruza MON 810 među državama članicama bilo je nekih razlika. Od prethodnog niza revizija nije bilo značajnih promjena u vezi s genetski modificiranom hranom i hranom za životinje. Nulta tolerancija na prisutnost genetski modificiranih organizama u genetski nemodificiranom sjemenu nije poštovana u dvije države članice. Laboratoriji za GMO u većini su slučajeva adekvatno obavili posao.

Zdravlje životinja

Sustav elektroničke identifikacije malih preživača

Komisija je okončala niz misija za utvrđivanje činjenica u četiri države članice sa značajnom populacijom ovaca i koza. Ciljevi su ovih misija bili: ocjena napretka provedbe elektroničke identifikacije (EID) ovaca i koza, ocjena učinkovitosti mjera elektroničke identifikacije pri osiguravanju odgovarajuće sljedivosti kretanja ovaca i koza, utvrđivanje čimbenika koji uzrokuju nezadovoljstvo zainteresiranih strana i utvrđivanje čimbenika koji promiču prihvaćanje uporabe elektroničke identifikacije. Pregledno je izvješće o misijama napisano i dostupno.

Pregledno izvješće ukazuje na značajne razlike u provedbi među državama članicama, posebno u pogledu uporabe elektroničke identifikacije u svrhu kontrole i upravljanja bolestima, što je djelomično uzrokovano činjenicom da su neke države članice prihvatile elektroničku identifikaciju prije drugih. Kada se radi o osiguranju trajne identifikacije, uporaba bolus elektroničkih transpondera pokazala se pouzdanija u uvjetima na polju od uporabe ušnih markica, ali zahtijeva posebnu stručnost i tehničku podršku koja postoji u nekim dotičnim državama članicama. Financijska potpora poljoprivrednicima koja je pomogla podmiriti dodatne troškove vezane za elektroničku identifikaciju u tim se državama članicama isto tako pokazala kao poticajan čimbenik u smislu prihvaćanja.

Bjesnoća

EU sufinancira važan program iskorjenjivanja bjesnoće u državama članicama srednje i istočne Europe. Komisija je provela velik broj revizija programa u tim zemljama. One su potvrdile da je kampanjama cijepljenja divljači postignut značajan napredak i da je to rezultiralo značajnim smanjenjem slučajeva zaraze ljudi i domaćih životinja. U nekim državama članicama, međutim, provođenje programa cijepljenja pokazalo je nedostatke, naročito u vezi s pravovremenim završetkom kampanja te raspršivanjem i vremenskim intervalima pri upotrebi mamaca s cjepivom.

Klasična svinjska kuga (KSK)

EU je trenutačno blizu potvrde potpune eliminacije KSK-a na svojem području. To je postignuto povećanom primjenom biosigurnosnih mjera i poboljšanim kampanjama cijepljenja divljih svinja u kontekstu programa iskorjenjivanja koji je financirao EU. Revizije Komisije potvrdile su da su ove mjere učinkovito primijenjene u Rumunjskoj i Bugarskoj gdje je posljednjih godina došlo do sporadičnih izbijanja KSK-a kod domaćih svinja. Ovi se programi nastavljaju i sve su više usredotočeni na potvrđivanje nestanka bolesti, a zatim i iskorjenjivanja.

Stalan rizik od ponovnog unošenja bolesti iz susjednih zemalja, naročito kao posljedica kretanja divljih svinja, iziskuje održavanje visoke razine opreza i pojačane suradnje s tim zemljama.

Službene kontrole laboratorija za slinavku (FMD)

Obavljen je niz inspekcija laboratorija u EU-u koji drže žive viruse slinavke. Iako je utvrđeno da su biosigurnosni standardi koji se primjenjuju u većini laboratorija općenito zadovoljavajući, pronađeni su manji nedostaci u gotovo svim laboratorijima, a ozbiljni nedostaci u nekolicini njih. Poduzete su aktivnosti za ispravljanje nepravilnosti kako bi se ublažili mogući rizici za zdravlje životinja koji bi mogli proizaći iz ispuštanja živog virusa slinavke.

Nakon ovog niza inspekcija donesen je zaključak da laboratorije za slinavku treba odobriti samo u onim državama članicama koje mogu jamčiti kontinuirano poštovanje posebnih zahtijeva EU-a i, posebice, koje mogu osigurati za to potrebna sredstva. Komisija i države članice razmatraju kako bi ubuduće trebalo organizirati kontrole laboratorija za slinavku.

Dobrobit životinja

Osim revizija posebno usmjerenih na kontrole dobrobiti životinja, Komisijinim revizijama higijenske kontrole crvenog mesa i peradi sada se isto tako rutinski ocjenjuju kontrole dobrobiti životinja pri klanju koje provode države članice. Time se osigurava važan dodatni izvor promicanja boljeg poštovanja kontrola dobrobiti životinja. Ovim se revizijama posebno provjeravalo objekte klaonica, kao što su obori i prostori za omamljivanje, te prijevoz životinja na klanje, uz prikladne preporuke za poboljšanja. Jedna je revizija sadržavala nalaz da, iako značajan broj klaonica u dotičnoj državi članici provodi klanje bez omamljivanja temeljem odstupanja vezanog za klanje prema religijskim običajima, samo se dio proizvedenog mesa prodavao kao takav.

Tijekom revizija Komisije posebno usmjerenih na kontrolu dobrobiti životinja provjeravala se dobrobit na farmama i za vrijeme prijevoza. Te su revizije bile dio nadzora država članica koje su provele službe Komisije u pogledu zabrane uporabe neobogaćenih kaveza za kokoši nesilice, koji je trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2012., i rezultirale su prekršajnim postupcima koji su 27. siječnja 2012. pokrenuti protiv 13 država članica. Isto tako, Komisijinim revizijama država članica dobiveni su novi podaci o razini njihove spremnosti za rok koji nastupa 1. siječnja 2013. za obvezni grupni smještaj suprasnih krmača i nazimica. Jedna je revizija provedena posebno u svrhu prikupljanja dokaza povezanih s pokretanjem prekršajnog postupka protiv jedne države članice o dobrobiti životinja pri klanju.

U nedavne revizije bila je uključena i dobrobit brojlera. Vrste životinja koje nisu predmet odredbi EU-a, ali za koje su preporuke Vijeća Europe u potpunosti primjenjive na temelju zakonodavstva EU-a, isto su tako obuhvaćene revizijama dobrobiti životinja.

Kada se radi o prijevozu, trenutačno je isto tako naglasak na pomoći državama članicama da uče iz najbolje prakse. U prethodnim se revizijama navodi da dio država članica nije na odgovarajući način riješio postupak odobravanja vozila, a revizije iz 2012. bile su usredotočene na postupak odobravanja, utvrđujući područja najbolje prakse. O njima su obaviještene ostale države članice na stalnim sastancima nacionalnih kontaktnih točaka koji se održavaju dva puta godišnje u Komisiji. Dodatni sastanak održan je u luci Sète u Francuskoj sa svim državama članicama odgovornima za odobravanje plovila, jer je nekoliko nadležnih službi ukazalo na teškoće pri provedbi zahtjeva za prijevoz životinja morem.

Revizijama Komisije obuhvaćen je i izvoz životinja u Tursku, koji je u porastu. Provedena je revizija na izlaznoj točki iz EU-a u Bugarskoj i dane su preporuke za ubrzavanje postupaka kako bi se mogla ukinuti nepotrebna čekanja. Tijekom ove revizije, tim je isto tako posjetio i tursku stranu granice kako bi provjerio njihove kontrole.

Zdravlje biljaka

Revizije zdravlja biljaka u državama članicama, kojima su se ocjenjivale mjere kontrole uvoza i provedbe hitnih mjera EU-a u slučajevima pojave štetnih organizama, pokazale su značajne razlike među državama članicama u kojima je provedena revizija, i to u organizaciji kontrole uvoza i u njihovoj učinkovitosti pri otkrivanju štetnih organizama u pošiljkama dostavljenima za uvoz. Uspjeh napora za iskorjenjivanje značajno varira za različite štetne organizme jer je neke lakše, a neke teže kontrolirati. Revizije su isto tako pokazale važnost odlučnih napora za iskorjenjivanje čim se organizam pojavi jer ga je neizmjerno teže ili čak nemoguće ukloniti kada se proširi.

Unatoč redovnim revizijama u Portugalu od 1999. u vezi s iskorjenjivanjem nematoda crnogorične šume, stanje je i dalje nezadovoljavajuće, posebno kad se radi o testiranju i odstranjivanju stabala lošeg zdravlja iz tampon zona.

Hrana za životinje

U području sigurnosti hrane za životinje, opća slika pokazuje da je razina ispunjavanja zahtjeva od strane subjekata uzduž lanca poslovanja promjenjiva. Dok je stanje zadovoljavajuće za primarnu proizvodnju, u neprimarnoj proizvodnji postoji jasan prostor za poboljšanja u pogledu: oblikovanja i provedbe postupaka HACCP-a, postojećih mjera svođenja unakrsne kontaminacije od prethodnih proizvodnih serija na najmanju moguću mjeru i nadzora nepoželjnih tvari. Službenim kontrolama hrane za životinje obično su obuhvaćeni glavni subjekti u lancu poslovanja s hranom za životinje, no neke vrste subjekata (posebno subjekti u poslovanju s hranom koji samo dijelom svoje proizvodnje opskrbljuju lanac hrane za životinje) često su još uvijek izvan dosega ovih kontrola. Osim toga, nedostaci njihovog izdvajanja utječu na provedbu aktivnosti inspekcije i uzorkovanja.

U području prodaje hrane za životinje, pri revizijama je ustanovljena zadovoljavajuća razina ispunjavanja odgovarajućih zahtjeva.

Transmisivna spongiformna encefalopatija (TSE) i nusproizvodi životinjskog podrijetla

Revizije u području ovih tema trenutačno se obično kombiniraju jer, osim nekih iznimaka, GSE (Goveđa spongiformna encefalopatija) više nije prioritet visokog rizika. Revizijama je utvrđeno da je postupanje s nusproizvodima životinjskog podrijetla i dobivenim proizvodima prema njihovoj kategoriji većim dijelom u skladu s pravilima EU-a. Ipak, u nekoliko država članica, nusproizvodi životinjskog podrijetla (uključujući određene opasne materijale) nastali tijekom klanja na malim seoskim gospodarstvima i dalje se bacaju na licu mjesta; ovo, zajedno s nedostacima pri uklanjaju uginule stoke koja dolazi s tih malih seoskih gospodarstava isto tako utječe na učinkovitost nadzora GSE-a u ovim državama članicama. Razina ispunjavanja zahtjeva uglavnom je bila zadovoljavajuća kod pogona za preradu životinjskog otpada, premda je bilo slučajeva nedostataka u nadzoru pridržavanja zahtjeva postupka u pogledu vremena, temperature i pritiska.

Kontrole uvoza hrane životinjskog podrijetla i životinja

Revizije u ovom području i dalje predstavljaju osnovne temelje u skupu obrana usmjerenih na osiguranje sigurnosti uvoza. Kontrole uvoza poboljšavaju se zahvaljujući, između ostalog, boljoj suradnji s carinskim službama i značajnoj obuci. Komisija je u nekim državama članicama utvrdila nedostatke u komunikaciji između središnjih i decentraliziranih tijela, što je u nekim slučajevima narušilo sveukupnu učinkovitost kontrola. Dok se prethodna obavijest o pretovarenim pošiljkama u nekim državama članicama popravlja, nadležna tijela još uvijek slabo izvršavaju ove zahtjeve u nekim velikim lukama.

Razina provedbe TRACES-a, zajedničkog računalnog sustava za uvoz, poboljšana je od prošlogodišnjeg izvješća. Neke države članice koje ranije nisu koristile TRACES sada su se uključile u sustav. Nove verzije TRACES-a zahtijevaju prilagodbu BIP-ova, a to je postupak koji traje.

Ostaci veterinarskih lijekova i zagađivača

Države članice i dalje se suočavaju sa sličnim izazovima koji su utvrđeni u prošlogodišnjem izvješću pri provedbi svojih nacionalnih planova nadzora ostataka uključujući: razlike među državama članicama u broju metoda uključenih u djelokrug laboratorijskih akreditacija za analizu ostataka i razlike u interpretaciji zahtjeva vezanih za informacije o hranidbenom lancu pri klanju.

Kad se radi o trenutačnoj seriji revizija dioksina kojima ocjenjuje sposobnost država članica da osiguraju da riba koja je ulovljena u Baltičkom moru i koju se stavlja na tržište za prehranu ljudi i životinja udovoljava ograničenjima EU-a za dioksin, dosadašnji prikupljeni podaci ukazuju na nedovoljnu dosljednost u pristupu država članica da svedu izloženost potrošača ribi koja ne udovoljava ograničenjima na najmanju moguću mjeru.

Daljnje mjere poduzete prema preporukama Komisije

Sve preporuke proizašle iz izvješća Komisije sustavno se prate kroz širok raspon aktivnosti.

Od nadležnih tijela u državama članicama traži se da predoče „akcijski plan” u kojem je opisano kako su riješile ili namjeravaju riješiti preporuke Komisije. Nakon toga, Komisija ocjenjuje akcijski plan i sustavno nadgleda provedbu ovih aktivnosti kroz niz daljnjih aktivnosti uključujući: (a) opće nastavne revizije; (b) daljnje revizije na licu mjesta o posebnim pitanjima ili zahtjevima za pisana izvješća o posebnim pitanjima i (c) bilateralne sastanke na visokoj razini u slučaju dominantnih ili trajnih problema.

Općim nastavnim revizijama (GFA) prate se neriješena pitanja i provjerava se napredak u odnosu na preporuke koje su ostale otvorene od prethodnih sektorskih revizija Ureda za hranu i veterinarstvo u državama članicama. Profili zemalja koji pokazuju rezultate ovih revizija dostupni su na sljedećoj mrežnoj stranici: http://ec.europa.eu/food/fvo/country_profiles_en.cfm

Kada se radi o nadzoru napretka država članica u ispunjavanju preporuka Ureda za hranu i veterinarstvo, rezultat postupka GFA u razdoblju od 2005. do 2010. ukazuje na to da su države članice poduzele mjere za ispunjavanje 97 % preporuka ili su se na zadovoljavajući način obvezale da će ispuniti preporuke u određenom roku. Preporuke za koje još nije dobiveno zadovoljavajuće jamstvo (3 %) aktivno se prate kroz niz mehanizama, kao što je opisano u odjeljku 2.5. Iako ih je malo, radi se o preporukama koje je u pravilu najteže ispuniti i koje često odražavaju duboka temeljna pitanja, uključujući interpretaciju propisa.

4.           Drugi izvori informacija o kontrolama u državama članicama

Izvještavanje po sektorima

Odredbama zakonodavstva EU-a o različitim aspektima sigurnosti hrane, zdravlja i dobrobiti životinja i zdravlja biljaka od država članica zahtijeva se redovito podnošenje izvješća o određenim specifičnim zahtjevima. Na osnovi tih izvješća Komisija zatim sastavlja niz sektorskih izvješća koja daju prikaz stanja provedbe određenih aspekata propisa EU-a koji se primjenjuju na hranidbeni lanac, uključujući u nekim slučajevima specifične podatke o službenim kontrolama i njihovim rezultatima u dotičnim područjima.

Među najvažnijim od tih izvješća su izvješća o: nadzoru i testiranju preživača na prisutnost transmisivne spongiformne encefalopatije (TSE), trendovima i izvorima zoonoze, uzročnika zoonoza i izbijanju bolesti koje se prenose hranom u Europskoj uniji (ovlaštenje je dano Europskoj agenciji za sigurnost hrane), bolestima goveda i svinja koje je obavezno prijaviti (u kontekstu trgovine unutar EU-a), godišnjem izvješću nadzora ostataka pesticida širom EU-a i izvješćima o sastancima operativne skupine za iskorjenjivanje bolesti životinja. Informacije u tim izvješćima predstavljaju važne podatke za postupak donošenja odluka o prioritetima dodjeljivanja sredstava za revizije.

Tablica u kojoj se navode glavna izvješća Komisije objavljena prošle godine, kao i njihove mrežne stranice, nalazi se u prilogu ovom izvješću.

Sustavi brzog uzbunjivanja i ostala sredstva izvještavanja

Postojeći sustavi brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF), izbijanja bolesti životinja (ADNS) i za izbijanja bolesti biljaka (Europhyt) predstavljaju važne alate za upravljanje brzim odzivom na hitne situacije i rizike kao i izvor informacija o uzroku pojave štetočina ili bolesti. Podaci dobiveni na taj način mogu biti važan pokazatelj nedostataka u vezi s poštovanjem utvrđenih sigurnosnih standarda i ti se podaci kasnije pozorno pregledavaju u evaluaciji kontrola. Detaljni rezultati ovih sustava uzbune za sigurnost hrane i bolesti životinja sažimaju se svake godine u godišnjem izvješću o Sustavu brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) i izbijanje bolesti životinja (ADNS) koje se objavljuje na mrežnim stranicama Komisije:

http://ec.europa.eu/food/food/rapidalert/index_en.htm http://ec.europa.eu/food/animal/diseases/adns/index_en.htm .

Za Europhyt, sredstvo obavješćivanja za presretanje pošiljki zbog zdravlja biljaka, Komisija je pokrenula mrežnu stranicu s mjesečnim izvješćima o presretanju.[6] Tijekom 2013. planira se objava godišnjeg izvješća Europhyt-a.

TRACES, sustav koji omogućava razmjenu informacija između Komisije i država članica o provedenim kontrolama životinja i proizvoda od životinja (o domaćim proizvodima i uvozu iz trećih zemalja) još je jedan važan izvor podataka, ne samo o opsegu kretanja roba koje obuhvaća, već i o provedenim službenim veterinarskim kontrolama:

http://ec.europa.eu/food/animal/diseases/traces/index_en.htm.

5.           Rezultati službenog nadzora

Salmonela i campylobacter dva su najveća uzročnika bolesti uzrokovanih hranom u EU-u. Analiza izvješća o zoonozama koju su proveli EFSA i ECDC[7] za svaku državu članicu potvrđuje trend smanjivanja slučajeva salmoneloze kod ljudi u Europskoj uniji. Tijekom 2010. prijavljeno je ukupno 99 020 slučajeva kod ljudi (podaci objavljeni 2012.), što predstavlja smanjenje od 8,8 % u usporedbi s 2009. i dio je trenda koji se nastavlja već šestu godinu zaredom. Izvješće EFSA-e ukazuje na primjenu kontrolnih programa salmonele u populaciji peradi zemalja članica kao razlog stalnog smanjenja. Revizijama sektora mesa peradi u državama članicama potkrepljuje se ovo stajalište.

6.           Daljnje praćenje Komisije i provedba

Kontinuirana pažnja i koordinacija provedbenih mjera i dalje su prioritet u svim područjima obuhvaćenima ovim izvješćem.

U suradnji s dotičnim državama članicama ulažu se značajni napori za uklanjanje prepreka pravilnoj primjeni zakonodavstva EU-a. Pristupom koji se koristi u svakom pojedinom slučaju uzima se u obzir ozbiljnost nedostataka, prisutne rizike, aktivnosti koje su države članice već poduzele i jesu li ili ne uključene druge države članice. Ispituju se osnovni uzroci nedostataka tako da se traže rješenja koje će spriječiti daljnje pojave istih.

Tako je, na primjer, Komisija sudjelovala u intenzivnom dijalogu s nekim državama članicama s ciljem rješavanja dugotrajnih nepoštivanja i dugotrajnih problema provedbe, čak i kroz redovne bilateralne sastanke na visokoj razini.

Jedna je takva država članica Grčka. Grčke vlasti pripremile su detaljan akcijski plan, uključujući i jasne ključne točke, koji se trenutačno koristi za praćenje napretka prema poboljšanom ispunjavanju zahtjeva.

Komisija je izradila i posebno prilagođene aktivnosti osposobljavanja unutar programa Bolja izobrazba za sigurniju hranu (BTSF) u slučajevima u kojima bi osposobljavanje moglo pomoći ispunjavanju zahtjeva. U slučaju Bugarske i Rumunjske, organizirane su posebne aktivnosti osposobljavanja za usmjeravanje službi kod rješavanja nedostataka kod rukovanja i odlaganja nusproizvoda životinjskog podrijetla.

Kad je to nužno i prikladno, pokreću se prekršajni postupci.

Pritužbe javnosti ili nevladinih organizacija važan su izvor informacija u pogledu neispunjavanja zahtjeva ili problema s provedbom i Komisija posvećuje pažnju njihovom praćenju zajedno s dotičnim zemljama članicama, s ciljem ostvarivanja pozitivnog ishoda.  Ako se zakoni ne primjenjuju pravilno, postoji opasnost neostvarenja ciljeva europske politike u području sigurnosti hrane. Primjena i provedba prava EU-a uključuje europske institucije i države članice, uključujući i lokalna i regionalna tijela te sudove. Države članice imaju primarnu odgovornost za ispravnu i pravovremenu primjenu Ugovora i zakonodavstva EU-a. Komisija pokreće prekršajne postupke kao zadnje sredstvo za postizanje sukladnosti kada ima dokaze da postoji sustavan i stalan uzorak neadekvatne primjene prava EU-a.

Komisija može pokrenuti prekršajne postupke tražeći od država članica ispravak nepostojećeg ili krivog prenošenja ili nepravilne primjene prava. Komisija može iznijeti slučaj pred Sud pravde, tražeći od države članice izjavu o povredi prava Zajednice. Ona se i drugi put može obratiti Sudu tražeći primjenu krajnjih sankcija do poštovanja prve odluke Suda.

Prekršajni postupak igra ključnu ulogu u jamčenju ispravne primjene zakonodavstva EU-a i u donošenju koristi građanima. Komisija je pokazala da ozbiljno shvaća svoju ulogu kroz paket prekršajnih prijava podnesenih tijekom 2012. u pogledu provedbe zakonodavstva o zaštiti kokoši nesilica i jasnim signalima o sličnom pristupu zaštiti svinja.

Kada se radi o drugim alatima, pilot projekt Komisije usmjeren je na dobivanje bržih i potpunijih odgovora na pitanja koja proizlaze iz primjene zakona EU-a. Koristi se za unaprjeđivanje komunikacije između Komisije i država članica i za doprinos razrješavanju problema provedbe bez potrebe pribjegavanja formalnim prekršajnim postupcima.

Više informacija o prekršajima dostupno je u godišnjim izvješćima o nadzoru primjene prava EU-a na mrežnoj stranici Komisije:    http://ec.europa.eu/eu_law/infringements/infringements_annual_report_en.htm

7.           Međunarodna trgovina

Komisija aktivno sudjeluje u tijelima koja utvrđuju međunarodne norme i koja djeluje u područjima sigurnosti hrane, zdravlja životinja i biljaka. Isto tako postoje opsežni kontakti sa zemljama koje nisu članice EU-a gdje se traže i dobivaju jamstva u pogledu sigurnosti trgovine hranom. To zatim uključuje opširne razgovore o učinkovitosti postojećih kontrola kojima je cilj osigurati da se trgovina odvija na sigurnoj osnovi. Lekcije naučene u ovom postupku prosljeđuju se upravi postojećih kontrolnih sustava u državama članicama.

8.           Zaključci

U cjelini, države članice osiguravaju dobru razinu provedbe službenih kontrola uzduž hranidbenog lanca i poštovanje pitanja sigurnosti hrane, zdravlja životinja i biljaka i dobrobiti životinja. Iako ima još prostora za poboljšanja, vidljiv je napredak u učinkovitoj uporabi instrumenata kontrole i sredstava, te u planiranju, provedbi i koordinaciji kontrola u svim sektorima.

Službene kontrole i zakonodavni instrumenti za optimizaciju njihove učinkovitosti ključni su elementi hranidbenog lanca EU-a. Oni omogućuju nadležnim tijelima provođenje kontrola utemeljenih na procjeni rizika te utvrđivanje nedostataka i njihovo pravovremeno rješavanje. Oni isto tako osiguravaju nadležnim tijelima koristan pregled sigurnosti hrane i stanja zdravlja.

Izvješćima država članica potvrđuje se da nadležne nacionalne službe ozbiljno shvaćaju svoju ulogu i da se kontrole sve više temelje na procjeni rizika kao što je potvrđeno izvješćima o revizijama koje su proveli stručnjaci Komisije. Uvode se novi instrumenti za unaprjeđivanje nadzora i djelovanja kontrolnih tijela.

Posebne revizije koje Komisija provodi na licu mjesta, kao i opće nastavne revizije koje obuhvaćaju sve sektore i usredotočene su na temeljne razloge neispunjavanja zahtjeva posebno su važne kod utvrđivanja slabosti koje treba ispraviti i kod osiguravanja provođenja korektivnih aktivnosti. Komisija ima sustav, koji se redovno prati s ciljevima i pokazateljima, kako bi kvantitativno ocijenila napredak država članica u provođenju korektivnih aktivnosti.

Ova izvješća o Komisijskim revizijama, nadopunjujući kontrolne aktivnosti i izvješća države članice, osiguravaju čvrst sustav ocjenjivanja učinkovitosti sustava kontrole države članice.

Ovaj sustav omogućuje Komisiji da, prema potrebi, poduzme odgovarajuće mjere kako bi poboljšala službene kontrole i sustave revizije u državama članicama.

_______________________

PRILOG

POPIS OBJAVLJENIH SEKTORSKIH IZVJEŠĆA KOMISIJE O PROVEDBI PROPISA EU-a O HRANI

SIGURNOST, ZDRAVLJE ŽIVOTINJA, DOBROBIT ŽIVOTINJA I ZDRAVLJE BILJAKA

Izvješće || Pravna osnova || Objava

Godišnje izvješće o nadzoru i testiranju preživača na prisutnost transmisivne spongiformne encefalopatije (TSE) u EU-u || Članak 6. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o utvrđivanju pravila za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija || http://ec.europa.eu/food/food/biosafety/tse_bse/monitoring_annual_reports_en.htm

Sažeto izvješće EU-a o trendovima i izvorima zoonoza, uzročnicima zoonoza i izbijanja bolesti koje se prenose hranom u Europskoj uniji || Članak 9. stavak 2. Direktive 2003/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenog 2003. o praćenju zoonoza i uzročnika zoonoza, o izmjeni Odluke Vijeća 90/424/EEZ i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 92/117/EEZ (Dodijeljeno EFSA-u, elaborirano od strane EFSA-a u suradnji s ECDC-om) || http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/doc/2090.pdf

Godišnje izvješće sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF) || Članak 50. Uredbe (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane || http://ec.europa.eu/food/food/rapidalert/rasff_publications_en.htm

Izvješće || Pravna osnova || Objava

Godišnje izvješće o nadzoru ostataka pesticida širom EU-a || Članak 32. Uredbe (EZ) br. 396/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. veljače 2005. o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla i o izmjeni Direktive Vijeća 91/414/EEZ (Dodijeljeno EFSA-u) || http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/doc/2430.pdf

Godišnje izvješće o izlaganju hrane djelovanju zračenja || Članak 7. stavak 3. Direktive 1999/2/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. veljače 1999. o usklađivanju zakonodavstava država članica o hrani i sastojcima hrane podvrgnutim ionizirajućem zračenju || http://ec.europa.eu/food/food/biosafety/irradiation/index_en.htm

Radni dokument osoblja Komisije o provedbi nacionalnih planova praćenja ostataka u državama članicama || Članak 8. Uredbe Vijeća 96/23/EZ od 29. travnja 1996. o mjerama nadzora o mjerama za praćenje određenih tvari i njihovih ostataka u živim životinjama i proizvodima životinjskog podrijetla i o stavljanju izvan snage Direktiva 85/358/EEZ i 86/469/EEZ i Odluka 89/187/EEZ i 91/664/EEZ || http://ec.europa.eu/food/food/chemicalsafety/residues/control_en.htm

Izvješća sa sastanaka stručnih podskupina (bruceloza goveda, bruceloza ovaca i koza, goveđa tuberkuloza i bjesnoća) operativnih skupina (TF) za praćenje iskorjenjivanja u državama članicama. || Operativna skupina osnovana je 2000. godine kao što je Komisija predvidjela Bijelom knjigom o sigurnosti hrane. || http://ec.europa.eu/food/animal/diseases/eradication/taskforce_en.htm

Dobrobit životinja Uredba o prijevozu || Članak 27. stavak 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1/2005. o zaštiti životinja tijekom prijevoza i s prijevozom povezanih postupaka i o izmjeni Direktiva 64/432/EEZ i 93/119/EZ i Uredbe (EZ) br. 1255/97 || http://ec.europa.eu/food/animal/welfare/transpor t/inspections_reports_reg_1_2005_en.htm

[1]               Uredba (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjeravanja poštovanja propisa o hrani i hrani za životinje te propisa o zdravlju i dobrobiti životinja - SL L 191, 30.4.2004.

[2]               Uredba (EZ) br. 178/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2002. o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanju postupaka u područjima sigurnosti hrane.

[3]               Uredba Vijeća (EZ) br. 834/2007 od 28. lipnja 2007. o ekološkoj proizvodnji i označivanju ekoloških proizvoda i stavljanju izvan snage Uredbe (EEZ) br. 2092/91 - SL L 189, 20.7.2007.

[4]               Uredba (EZ) br. 1151/2012 Europskog Parlamenta i Vijeća od 21. studenoga 2012. o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode - SL L 343, 14.12.2012.

[5]               http://ec.europa.eu/food/fvo/specialreports/index_en.htm

[6]               http://ec.europa.eu/food/plant/europhyt/interceptions_en.htm

[7]               Znanstveno izvješće EFSA i ECDC: Sažeto izvješće EU o trendovima i izvorima zoonoza, uzročnicima zoonoza i izbijanju bolesti koje se prenose hranom u Europskoj uniji               http://www.efsa.europa.eu/en/efsajournal/doc/2597.pdf