14.6.2014   

HR

Službeni list Europske unije

C 183/1

1.

„Rezolucija” Vijeća o obnovljenom okviru za europsku suradnju u području mladih (2010. – 2018.) (1) priznala je sve mlade kao društveni resurs i naglasila važnost podržavanja prava mladih na sudjelovanje u razvoju politika koje na njih imaju utjecaj pomoću kontinuiranog strukturiranog dijaloga s mladima i udrugama mladih i za mlade.

2.

U Rezoluciji od 27. studenoga 2012. (2) Vijeća i predstavnika vlada država članica, koji su se sastali unutar Vijeća, o pregledu strukturiranog dijaloga s mladima o sudjelovanju mladih u demokratskom životu Europe, navedeno je da je opći tematski prioritet europske suradnje u području mladih za treći 18-mjesečni radni ciklus (razdoblje od 1. siječnja 2013. do 30. lipnja 2014.) socijalna uključenost.

3.

Strukturirani dijalog je proces utemeljen na sudjelovanju, a ishod trećeg 18-mjesečnog radnog ciklusa temelji se na rezultatima koje su postigla nacionalna savjetovanja za vrijeme irskog, litavskog i grčkog predsjedništva, kao i konferencije EU-a o mladima u Dublinu u ožujku 2013., Vilniusu u rujnu 2013. i Solunu u ožujku 2014.

4.

U zajedničkim zaključcima Konferencije o mladima održane u Dublinu naglasak je stavljen na sljedeće prioritete: zapošljavanje, sudjelovanje, socijalnu pomoć, alate podrške (socijalne službe i službe za mlade), udruge mladih i za mlade te kvalitetan rad s mladima, koji su bili predstavljeni ministrima za mlade na Vijeću za obrazovanje, mlade, kulturu i sport u svibnju 2013 (3).

5.

U zajedničkim zaključcima Konferencije o mladima u Vilniusu naglasak je stavljen na sljedeće prioritete: obrazovanje, usmjeravanje, prijelaz iz obrazovanja u radni odnos, uvjete na tržištu rada, samostalnost, ulogu udruga mladih i za mlade te međusektorsku suradnju, koji su bili predstavljeni ministrima za mlade na Vijeću za obrazovanje, mlade, kulturu i sport u studenom 2013 (4).

6.

U zajedničkim zaključcima Konferencije o mladima održane u Solunu naglasak je stavljen na sljedeće prioritete: kvalitetno obrazovanje, kvalitetan prijelaz, kvalitetne poslove, dijalog i učenje među naraštajima, aktivnu uključenost, poduzetništvo mladih i socijalno poduzetništvo (5).

7.

U sklopu programa Erasmus+ osigurane su poboljšane mogućnosti financiranja za potporu strukturiranom dijalogu, uključujući izravna godišnja bespovratna sredstva nacionalnim radnim skupinama.

8.

Zajedničko izvješće EU-a o mladima od 27. studenoga 2012. (6) sadržavalo je evaluaciju strukturiranog dijaloga i predložilo daljnji razvoj procesa daljnjom evaluacijom procesa i ishoda strukturiranog dijaloga, širenjem članstva u nacionalnim radnim skupinama na mlade iz različitih sredina i poticanjem donositelja odluka da više uzimaju u obzir preporuke mladih.

9.

Evaluacija strukturiranog dijaloga trebala bi biti dijelom nadolazećeg drugog Izvješća EU-a o mladima i uključivati pregled promišljanja o ishodima strukturiranog dijaloga na nacionalnoj razini i razini EU-a.

10.

Strukturiranim dijalogom i s tim povezanim savjetovanjima naglasak bi se trebao staviti na opći tematski prioritet o kojem su zajedno raspravljali mladi i tvorci politika te koji je odredilo Vijeće, kako bi se osigurao dosljedan i trajan proces tijekom svakog njegova ciklusa.

11.

Za ciklus strukturiranog dijaloga trebalo bi utvrditi pojednostavljenu i jasnu arhitekturu kako bi se osigurao kontinuitet opće teme i omogućilo bolje upravljanje vremenom u savjetovanjima s mladima.

U prvoj fazi svakog ciklusa među svim dionicima trebalo bi razviti zajednički dogovor i pristup odozdo prema gore općem tematskom prioritetu koji je odredilo Vijeće, koji bi trebali biti vodeći okvir za dijalog koji će se provoditi u kasnijim fazama.

U drugoj fazi trebalo bi provesti savjetovanja i dovesti do mogućih rješenja, na koja bi trebalo skrenuti pozornost Vijeću, te zaključiti preporukama o općem tematskom prioritetu.

U trećoj fazi glavni naglasak trebalo bi staviti na oblikovanje konkretnih mjera koje će biti dostavljene Vijeću na daljnje razmatranje.

12.

Kako bi se povećao doseg strukturiranog dijaloga, nacionalne radne skupine, kojima pomažu istraživači u području mladih i osobe koje rade s mladima, te prema potrebi savjetujući se s lokalnim i regionalnim vlastima, trebaju nastojati osigurati aktivan angažman mladih, uključujući one koji nisu prije sudjelovali u strukturiranom dijalogu. Moguće je pozvati informativne mreže za mlade i mreže osoba koje rade s mladima da, gdje je to prikladno, podupiru nacionalne radne skupine u njihovu nastojanju da obuhvate što više mladih.

13.

Kako bi se poboljšala kvaliteta ishoda konferencija predsjedništva EU-a o mladima, trebalo bi ocijeniti i revidirati radne metode i proces odlučivanja na konferencijama o mladima. Europska komisija i države članice, uvažavajući nacionalne nadležnosti, mogle bi razmotriti mehanizam povratnih informacija za mlade o izvedivosti preporuka proizašlih iz procesa strukturiranog dijaloga. Preporuke bi se mogle uzeti u obzir, kad je to primjereno, u svrhu informiranja za razvoj politika i postizanja boljih ishoda za mlade.

14.

Treba pokrenuti kreativni proces utemeljen na sudjelovanju s ciljem razvoja zajedničke i poboljšane europske vidljivosti strukturiranog dijaloga, koja će omogućiti nacionalno i europsko „brendiranje” procesa. Komisija treba nastaviti razvoj dijela Europskog portala koji je posvećen strukturiranom dijalogu.

15.

Opći tematski prioritet strukturiranog dijaloga s mladima i udrugama mladih i za mlade u sljedećem radnom ciklusu (razdoblje od 1. srpnja 2014. do 31. prosinca 2015.) jest osnaživanje mladih kako je utvrđeno u Prilogu II.

16.

Svako predsjedništvo može nadopuniti odabrana prioritetna područja u svjetlu mogućih novih razvoja.

17.

Prioritetna područja sljedećeg ciklusa trojnog predsjedništva (od 1. siječnja 2016. do 30. lipnja 2017.) trebaju biti definirana prije početka njegova mandata.