11/Sv. 28

HR

Službeni list Europske unije

228

---

42010X0710(03)

---

L 177/71

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

---

Samo izvorni tekstovi UN-ECE-a imaju pravni učinak prema međunarodnom javnom pravu. Status i dan stupanja na snagu ovog Pravilnika treba provjeriti u zadnjem izdanju UN-ECE dokumenta TRANS/WP.29/343, koji je dostupan na: http://www.unece.org/trans/main/wp29/wp29wgs/wp29gen/wp29fdocstts.html

Pravilnik br. 8 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE): Jedinstvene odredbe o homologaciji glavnih svjetala na motornim vozilima koja emitiraju asimetrično kratko svjetlo ili dugo svjetlo te su opremljena halogenim žaruljama sa žarnom niti (H1, H2, H3, HB3, HB4, H7, H8, H9, HIR1, HIR2 i/ili H11)

Revizija 4

Uključuje sav važeći tekst do:

serije izmjena 05 – dan stupanja na snagu: 8. rujna 2001.

Ispravak 1 revizije 4. Pravilnika – dan stupanja na snagu: 12. ožujka 2003.

SADRŽAJ

PRAVILNIK

A.   ADMINISTRATIVNE ODREDBE

0.	Područje primjene

1.	Definicije

2.	Zahtjev za homologaciju glavnog svjetla

3.	Označivanje

4.	Homologacija

B.   TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA GLAVNA SVJETLA

5.	Opći zahtjevi

6.	Osvjetljenje

7.	Zahtjevi koji se odnose na leće u boji i filtre

8.	Ocjena smetnje

9.	Standardna glavna svjetla

10.	Primjedba u pogledu boje

C.   OSTALE ADMINISTRATIVNE ODREDBE

11.	Preinaka tipa glavnog svjetla i proširenje homologacije

12.	Sukladnost proizvodnje

13.	Kazne za nesukladnost proizvodnje

14.	Konačna obustava proizvodnje

15.	Nazivi i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja i administrativnih tijela

16.	Prijelazne odredbe

PRILOZI

Prilog 1. —

Izjava

Prilog 2. —

Provjera sukladnosti proizvodnje glavnih svjetala opremljenih žaruljama sa žarnom niti kategorije H1, H2, H3, HB3, HB4, H7, H8, H9, HIR1, HIR2 i/ili H11

Prilog 3. —

Primjeri rješenja homologacijskih oznaka

Prilog 4. —

Mjerni zasloni

Prilog 5. —

Ispitivanja postojanosti fotometrijske značajke glavnih svjetala u radu

Prilog 6. —

Zahtjevi za svjetla s lećama od plastičnog materijala – ispitivanje uzoraka leće ili materijala i potpunih svjetala

Prilog 7. —

Najmanji zahtjevi za uzorkovanje od strane inspektora

A.   ADMINISTRATIVNE ODREDBE

0.   PODRUČJE PRIMJENE (1)

Ovaj se Pravilnik odnosi na glavna svjetla na motornom vozilu koja se mogu sastojati od stakla ili plastičnog materijala.

1.   DEFINICIJE

Za potrebe ovog Pravilnika:

1.1.   „leća” znači krajnji vanjski dio glavnog svjetla (jedinice), koji propušta svjetlost kroz osvjetljavajuću površinu;

1.2.   „zaštitni sloj” znači proizvod ili proizvodi koji su u jednom ili više slojeva naneseni na vanjsku stranu leće;

1.3.   „glavna svjetla različitih tipova” znači glavna svjetla koja se razlikuju u sljedećim bitnim značajkama:

1.3.1.   trgovačkom nazivu ili oznaci;

1.3.2.   značajkama optičkog sustava;

1.3.3.   dodavanju dodatnih dijelova koji bi mogli mijenjati optičke učinke s refleksijom, lomom svjetlosti (refrakcijom), apsorpcijom i/ili iskrivljenjem tijekom djelovanja. Međutim, ugradnja ili uklanjanje filtara koji služe isključivo za promjenu boje svjetlosnog snopa, a ne raspodjele svjetlosti ne predstavlja promjenu tipa;

1.3.4.   prikladnosti za vožnju desnom ili lijevom stranom, ili za oba prometna sustava;

1.3.5.   tipovima proizvedenog svjetla (kratko ili dugo svjetlo, ili oba);

1.3.6.   držaču (grlu) predviđenom za ugradnju žarulje (žarulja) sa žarnom niti kategorija H1, H2, H3, HB3, HB4, H7, H8, H9, HIR1, HIR2 i/ili H11 (2)  (3);

1.3.7.   materijalima od kojih je izrađena leća i zaštitni sloj, ako postoje.

2.   ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU GLAVNOG SVJETLA (4)

2.1.   Zahtjev za homologaciju podnose nositelj trgovačkog naziva ili oznake, ili njegov propisno ovlašteni zastupnik. U zahtjevu se točno navodi:

2.1.1.   je li glavno svjetlo istodobno namijenjeno emitiranju kratkog i dugog svjetla ili samo jednog od njih;

2.1.2.   ako je glavno svjetlo namijenjeno emitiranju kratkog svjetla, je li konstruirano za vožnju i lijevom i desnom stranom ili samo za vožnju lijevom ili desnom stranom;

2.1.2.1.   ako je glavno svjetlo opremljeno podesivim reflektorom, pozicije ugradnje glavnog svjetla u odnosu na tlo i longitudinalna središnja kosina vozila;

2.1.3.   boja svjetlosnog snopa koju svjetlo emitira.

2.2.   Zahtjevu je potrebno priložiti:

2.2.1.   skice u tri primjerka, s dovoljno pojedinosti da se omogući identificiranje tipa s pogledom sprijeda na glavno svjetlo s pojedinostima o rebrastosti leće, ako postoji, i poprečnim presjekom; skice ukazuju na prostor rezerviran za homologacijsku oznaku;

2.2.1.1.   ako je glavno svjetlo opremljeno podesivim reflektorom, ukazivanje na poziciju (pozicije) ugradnje glavnog svjetla u odnosu na tlo i longitudinalna središnja kosina vozila, ako je glavno svjetlo namijenjeno upotrebi samo u toj poziciji (tim pozicijama);

2.2.2.   kratke tehničke podatke;

2.2.3.   dva primjerka glavnog svjetla;

2.2.4.   za ispitivanje plastičnog materijala od kojeg su leće napravljene:

2.2.4.1.   trinaest leća;

2.2.4.1.1.   šest leća može se zamijeniti sa šest uzoraka materijala veličine najmanje 60 × 80 mm koji imaju ravnu ili konveksnu vanjsku površinu i pouzdanu ravnu plohu (polumjera luka od najmanje 300 mm) u sredini koja iznosi najmanje 15 × 15 mm;

2.2.4.1.2.   svaka takva leća ili uzorak materijala proizvodi se metodom koja se koristi u serijskoj proizvodnji;

2.2.4.2.   reflektor na koji se leće mogu montirati u skladu s uputama proizvođača.

2.3.   Uz materijale od kojih su izrađene leće i zaštitni slojevi, ako postoje, prilaže se izvještaj o ispitivanju svojstava ovih materijala i premaza, ako su već ispitani.

2.4.   Nadležno tijelo provjerava postojanje zadovoljavajućih rješenja za osiguranje učinkovite kontrole sukladnosti proizvoda prije nego što se tip homologira.

3.   OZNAČIVANJE (5)

3.1.   Glavna svjetla dostavljena za homologaciju moraju nositi trgovački naziv ili oznaku podnositelja zahtjeva.

3.2.   Ona na lećama i na tijelu (6) sadrže dovoljno velik prostor za homologacijsku oznaku i dodatne simbole navedene u stavku 4.; ovi se prostori prikazuju na skicama navedenim gore u stavku 2.2.1.

3.3.   U slučaju kad su glavna svjetla konstruirana da zadovoljavaju zahtjeve za promet lijevom ili desnom stranom, imaju oznake koje označavaju oba namještanja optičkog bloka na vozilu ili izvora svjetlosti na reflektoru; te se oznake sastoje od slova „R/D” za položaj za promet desnom i slova „L/G” za promet lijevom stranom.

4.   HOMOLOGACIJA

4.1.   Općenito

4.1.1.   Ako svi uzorci tipa glavnih svjetala koji su dostavljeni u skladu sa stavkom 2. ispunjavaju odredbe ovog Pravilnika, dodjeljuje se homologacija.

4.1.2.   Tamo gdje grupirana, kombinirana ili uzajamno povezana svjetla ispunjavaju uvjete više od jednog pravilnika, može se pričvrstiti jedna međunarodna homologacijska oznaka pod uvjetom da svako od grupiranih, kombiniranih ili uzajamno povezanih svjetala ispunjava odredbe koje se na njega odnose.

Ovaj se uvjet ne odnosi na glavna svjetla koja se podudaraju sa žaruljom s dvije žarne niti kada je homologirano jedno svjetlo.

4.1.3.   Svakom homologiranom tipu dodjeljuje se homologacijski broj. Njegove prve dvije brojke (trenutačno 04) ukazuju na serije izmjena koje uključuju novije tehničke izmjene napravljene na Pravilniku u vrijeme izdavanja homologacije. Ista ugovorna strana ne može dodijeliti isti broj drugom tipu glavnog svjetla obuhvaćenom ovim Pravilnikom, osim u slučaju proširenja homologacije na uređaj koji se razlikuje samo po boji emitiranog svjetla.

4.1.4.   Obavijest o homologaciji, njezinom proširenju ili odbijanju ili povlačenju ili konačnoj obustavi proizvodnje tipa glavnog svjetla u skladu s ovim Pravilnikom dostavlja se stranama Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik putem obrasca u skladu s predloškom prikazanim u Prilogu 1. ovom Pravilniku koji sadrži upute određene stavkom 2.2.1.1.

4.1.5.   Uz oznaku propisanu u stavku 3.1., homologacijska oznaka opisana u stavcima 4.2. i 4.3. pričvršćuje se u prostore iz stavka 3.2. na svako glavno svjetlo u skladu s tipom homologiranim na temelju ovog Pravilnika.

4.2.   Sastav homologacijske oznake

Homologacijska oznaka sastoji se od:

4.2.1.   međunarodne homologacijske oznake koja obuhvaća:

4.2.1.1.   krug koji okružuje slovo „E”, a slijedi razlikovni broj države koja je dodijelila homologaciju (7);

4.2.1.2.   homologacijski broj propisan stavkom 4.1.3.;

4.2.2.   sljedećeg dodatnog simbola ili više simbola:

4.2.2.1.   na glavnim svjetlima koja ispunjavaju samo uvjete vožnje na lijevoj strani, vodoravne strelice koja pokazuje na desno od promatrača koji gleda u glavno svjetlo, tj. na stranu ceste na kojoj se promet odvija;

4.2.2.2.   na glavnim svjetlima konstruiranim da ispunjavaju uvjete obaju prometnih sustava pomoću odgovarajućeg namještanja optičke jedinice ili žarulje sa žarnom niti, vodoravne strelice s vrhom na oba kraja, s tim da su vrhovi usmjereni ulijevo i udesno;

4.2.2.3.   na glavnim svjetlima koja ispunjavaju uvjete ovog Pravilnika s obzirom na samo kratka svjetla, slova „HC”;

4.2.2.4.   na glavnim svjetlima koja ispunjavaju uvjete ovog Pravilnika s obzirom na samo dugo svjetlo, slova „HR”;

4.2.2.5.   na glavnim svjetlima koja ispunjavaju uvjete ovog Pravilnika s obzirom i na kratko i na dugo svjetlo, slova „HCR”;

4.2.2.6.   na glavnim svjetlima s ugrađenom lećom od plastičnog materijala, skupina slova „PL” dodaje se uz simbole propisane u prethodno navedenim stavcima od 4.2.2.3. do 4.2.2.5.;

4.2.2.7.   na glavnim svjetlima koja zadovoljavaju zahtjeve ovog Pravilnika s obzirom na dugo svjetlo, oznake najveće svjetlosne jakosti izražene odgovarajućom oznakom, kako je određeno u stavku 6.3.2.1.2. dolje, postavljene u blizini pravokutnika oko slova „E”; u slučaju uzajamno povezanih glavnih svjetala, oznaka najveće ukupne svjetlosne jakosti dugih svjetala izražava se kako je prethodno navedeno;

4.2.3.   u svakom slučaju, relevantni način rada korišten za vrijeme ispitivanja u skladu sa stavkom 1.1.1.1. Priloga 5. i dopuštenim naponom u skladu s točkom 1.1.1.2. Priloga 5. treba biti naveden na potvrdi o homologaciji i na izjavi, koje se upućuju državama ugovornih stranaka Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik. U odgovarajućim slučajevima uređaj se obilježava na sljedeći način:

4.2.3.1.   na glavnim svjetlima koja ispunjavaju zahtjeve ovog Pravilnika i koja su tako konstruirana da žarulja sa žarnom niti kratkog svjetla ne svijetli istodobno s bilo kojom drugom svjetlosnom funkcijom s kojom može biti uzajamno povezana: kosa crta (/) postavlja se iza simbola za kratko svjetlo na homologacijskoj oznaci;

4.2.3.2.   na glavnim svjetlima koja ispunjavaju zahtjeve Priloga 5. ovom Pravilniku samo kad su namijenjena za napon od 6 V ili 12 V, simbol koji se sastoji od prekriženog (znakom X) broja 24 postavlja se uz držač žarulje sa žarnom niti;

4.2.4.   dvije brojke homologacijskog broja koje označavaju seriju izmjena (trenutačno 04) koje uključuju najnovije tehničke izmjene Pravilnika u vrijeme dodjeljivanja homologacije i, ako je potrebno, strelica može stajati bliže gore navedenim dodatnim simbolima;

4.2.5.   znakovi i simboli iz stavaka 4.2.1. i 4.2.2. moraju biti jasno čitljivi i neizbrisivi čak i kad je uređaj ugrađen u vozilu.

4.3.   Rješenje homologacijske oznake

4.3.1.   Samostalna svjetla

Prilog 3., sa slikama od 1. do 9., sadrži primjere rješenja homologacijske oznake s gore spomenutim dodatnim simbolima.

4.3.2.   Grupirana, kombinirana ili uzajamno povezana svjetla

4.3.2.1.   Kada grupirana, kombinirana ili uzajamno povezana svjetla ispunjavaju zahtjeve nekoliko pravilnika, smije se pričvrstiti samo jedna međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od kruga koji okružuje slovo „E”, nakon čega slijede razlikovni broj države koja je izdala homologaciju i homologacijski broj. Ova homologacijska oznaka može se smjestiti bilo gdje na grupiranim, kombiniranim ili uzajamno povezanim svjetlima, pod uvjetom:

4.3.2.1.1.   da je vidljiva nakon njihove ugradnje;

4.3.2.1.2.   da se ni jedan dio grupiranih, kombiniranih ili uzajamno povezanih svjetala koja emitiraju svjetlo ne smije moći ukloniti bez istodobnog uklanjanja homologacijske oznake.

4.3.2.2.   Potrebno je naznačiti identifikacijski simbol za svako svjetlo koje odgovara Pravilniku na temelju kojeg je homologacija izdana, zajedno s odgovarajućom serijom izmjena u koje su uključene najnovije veće tehničke izmjene Pravilnika u vrijeme izdavanja homologacije, a prema potrebi potrebno je postaviti i strelicu:

ili

4.3.2.2.1.   na prikladnoj površini koja emitira svjetlo;

ili

4.3.2.2.2.   u grupi, na takav način da se svako od grupiranih, kombiniranih ili uzajamno povezanih svjetala može jasno identificirati (vidjeti četiri moguća primjera u Prilogu 3.).

4.3.2.3.   Veličina sastavnih znakova jedne homologacijske oznake ne smije biti manja od najmanje veličine koja je propisana za pojedinačne znakove u Pravilniku na temelju kojeg je homologacija dodijeljena.

4.3.2.4.   Svakom homologiranom tipu dodjeljuje se homologacijski broj. Ista ugovorna strana ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu grupiranih, kombiniranih ili uzajamno povezanih svjetala obuhvaćenih ovim Pravilnikom.

4.3.2.5.   Prilog 3. slika 10. ovog Pravilnika sadrži primjere postavljanja homologacijskih oznaka za grupirana, kombinirana ili uzajamno povezana svjetla sa svim gore spomenutim dodatnim simbolima.

4.3.3.   Svjetla čija se leća koristila za različite tipove glavnih svjetala i koja se mogu recipročno ugraditi ili grupirati s ostalim svjetlima

Primjenjuju se odredbe utvrđene u prethodnom stavku 4.3.2.

4.3.3.1.   Osim toga, tamo gdje se koristi ista leća, ona može nositi različite homologacijske oznake koje se odnose na različite tipove glavnih svjetala ili jedinica svjetla, pod uvjetom da glavno tijelo glavnog svjetla, čak ako se i ne može odvojiti od leće, također sadrži prostor opisan u stavku 3.2. i nosi homologacijske oznake važećih funkcija.

Ako različiti tipovi glavnih svjetala imaju isto kućište, ono može nositi različite homologacijske oznake.

4.3.3.2.   Prilog 3. slika 11. ovog Pravilnika sadrži primjere sastavljanja homologacijskih oznaka koje se odnose na gore navedeni slučaj.

B.   TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA GLAVNA SVJETLA (8)

5.   OPĆI ZAHTJEVI

5.1.   Svaki uzorak mora ispunjavati zahtjeve navedene u narednim stavcima 6. do 8. dolje.

5.2.   Glavna svjetla moraju biti izrađena tako da zadrže propisane fotometrijske značajke i ostanu u dobrom radnom stanju pri uobičajenoj uporabi, unatoč vibracijama kojima mogu biti izložena.

5.2.1.   Glavna svjetla moraju biti opremljena napravom koja omogućava njihovo namještanje na vozilu sukladno odgovarajućim propisima. Ugradnja takve naprave nije potrebna na glavnim svjetlima u kojima su reflektor i leća nerastavljivo povezani, pod uvjetom da je uporaba takvih glavnih svjetala ograničena na vozila kod kojih je namještanje glavnih svjetala moguće drugim sredstvima. Kad su glavno svjetlo koje daje dugo svjetlo i glavno svjetlo koje daje kratko svjetlo, koja su opremljena svako svojom žaruljom sa žarnom niti, udružena da čine jednu cjelinu, naprava za namještanje mora omogućavati propisano namještanje svakog optičkog sustava posebno. Međutim, te se odredbe ne primjenjuju na sklopove glavnih svjetala čiji su reflektori nerazdvojivi. Za takav tip sklopa primjenjuju se zahtjevi donjeg stavka 6.

5.3.   Dijelovi kojima se žarulja sa žarnom niti pričvršćuje u reflektor moraju biti izrađeni tako da se, čak i u mraku, žarulja sa žarnom niti može pričvrstiti samo u ispravni položaj (9).

Držač žarulje sa žarnom niti treba biti u skladu s dimenzijama koje su navedene u sljedećim obrascima s podacima u Publikaciji IEC 61-2:

Žarulje sa žarnom niti	Držač	Obrazac s podacima
H1	P 14,5s	7005-46-3
H2	X 5111	7005-99-2
H3	PK 22s	7005-47-1
HB3	P 20d	7005-31-1
HB4	P 22d	7005-32-1
H7	PX 26d	7005-5-1
H8	PG 17	7005-110-1
HIR1	PX 20d	7005-…-1
HIR2	PX 22d	7005-…-.
H9	PGJ 19-5	7005-110-1
H11	PGJ 19-2	7005-110-1

5.4.   Glavna svjetla koja su konstruirana za promet desnom stranom i lijevom stranom mogu se prilagoditi za promet po određenoj strani ceste odgovarajućim početnim namještanjem pri ugradnji na vozilo ili da ih naknadno namješta korisnik. Takvo je početno ili naknadno namještanje moguće, na primjer, pričvršćivanjem optičke jedinice pod određenim kutom na vozilu ili žarulja sa žarnom niti pod određenim kutom u odnosu na optičku jedinicu. U oba slučaja moraju biti moguća samo dva različita i jasno određena namještanja, jedno za promet desnom i drugo za promet lijevom stranom, pri čemu konstrukcijski mora biti onemogućeno nenamjerno prebacivanje iz jednog namještanja u drugo, kao i namještanje u međupoložaj. Kad su predviđena dva različita položaja namještanja za žarulje sa žarnom niti, dijelovi za pričvršćenje žarulja sa žarnom niti na reflektor moraju biti izrađeni tako da se u svakom od dva položaja namještanja žarulja sa žarnom niti drži u položaju s preciznošću koja je potrebna za glavna svjetla konstruirana za promet samo jednom stranom ceste. Sukladnost sa zahtjevima iz ovog stavka treba provjeriti vizualno ili, prema potrebi, pokusnom ugradnjom.

5.5.   Na glavnim svjetlima konstruiranim za dugo i kratko svjetlo, mehanička, elektromehanička ili neka druga naprava za prekopčavanje s jedno na drugo svjetlo (10) mora biti proizvedena tako:

5.5.1.   da je dovoljno čvrsta, da izdrži 50 000 uključivanja bez oštećenja, usprkos trešnji kojoj može biti izložena pri uobičajenoj uporabi;

5.5.2.   da se u slučaju kvara automatski preklopi na kratko svjetlo;

5.5.3.   da je uvijek moguće dobiti kratko ili dugo svjetlo bez ikakve mogućnosti da se mehanizam zaustavi između ta dva položaja;

5.5.4.   da korisnik ne može, bez uporabe običnog alata, promijeniti oblik ili položaj pomičnih dijelova.

5.6.   Treba provesti dodatna ispitivanja u skladu sa zahtjevima Priloga 5. da bi se osiguralo da u uporabi ne dođe do prevelike promjene fotometrijskih značajki.

5.7.   Ako je leća glavnog svjetla od plastičnog materijala, ispitivanja se obavljaju u skladu sa zahtjevima Priloga 6.

6.   OSVJETLJENJE

6.1.   Opće odredbe

6.1.1.   Glavna se svjetla izrađuju tako da s odgovarajućom žaruljom sa žarnom niti tipa H1, H2, H3, HB3, HB4, H7, H8, H9, HIR1, HIR2 i/ili H11 daju s kratkim svjetlom daju dovoljno osvjetljenje, bez bliještanja, i dobro osvjetljenje kad emitiraju dugo svjetlo.

6.1.2.   Osvjetljenje koje proizvede glavno svjetlo provjerava se na uspravnom zaslonu postavljenom 25 m ispred glavnog svjetla pod pravim kutovima u odnosu na njegovu os (vidjeti Prilog 4.).

6.1.3.   Provjera glavnih svjetala obavlja se s etalon žaruljom (žaruljama) sa žarnom niti konstruiranom (konstruiranim) za nazivni napon od 12 V, pri čemu treba postojeće selektivno žute filtre (11) zamijeniti bezbojnim geometrijski istim filtrima sa stupnjem propuštanja svjetlosti od najmanje 80 %. Pri provjeri glavnog svjetla, napon na priključcima žarulje sa žarnom niti treba namjestiti tako da se postignu sljedeće vrijednosti:

Žarulje sa žarnom niti	Približni napon žarulje za mjerenje (V)	Svjetlosni tijek (lx)
H1	12	1 150
H2	12	1 300
H3	12	1 100
HB3	12	1 300
HB4	12	825
H7	12	1 100
H8	12	600
HIR1	12	1 840
HIR2	12	1 355
H9	12	1 500
H11	12	1 000

Glavno svjetlo smatra se zadovoljavajućim ako su fotometrijski zahtjevi ispunjeni barem jednom etalon žaruljom sa žarnom niti za 12 V, koja se može dostaviti s glavnim svjetlom.

6.1.4.   Dimenzije kojima je određen položaj žarne niti unutar etalon žarulje sa žarnom niti navedene su u odgovarajućem listu s podacima u Pravilniku br. 37.

6.1.5.   Balon etalon žarulje sa žarnom niti po obliku i optičkoj kvaliteti mora biti takav da ne prouzroči refleksiju ili refrakciju koje bi štetno djelovale na razdiobu svjetlosti. Sukladnost s tim zahtjevom provjerava se mjerenjem razdiobe svjetlosti dobivene pomoću etalon glavnog svjetla opremljenog etalon žaruljom sa žarnom niti.

6.2.   Odredbe koje se odnose na kratka svjetla

6.2.1.   Kratko svjetlo mora proizvesti dovoljno oštri „rez” da se može odgovarajuće namjestiti sa svojom napravom. „Rez” je vodoravna ravna crta na strani suprotnoj od smjera prometa, za koju je glavno svjetlo predviđeno; na suprotnoj strani ona mora ležati ispod izlomljene crte HV H1 H4, koju tvori ravna crta HV H1 s kutom nagiba 45° u odnosu na vodoravnu ravninu i ravna crta H1 H4, koja leži 25 cm iznad vodoravne crte hh, ili ispod ravne crte HV H3 s kutom nagiba 15° iznad vodoravne ravnine (vidjeti Prilog 4.). „Rez” koji se proteže iznad crta HV H2 i H2 H4 i predstavlja kombinaciju tih dviju mogućnosti, ni u kojem slučaju nije dopuštena.

6.2.2.   Glavno svjetlo usmjerava se tako da:

6.2.2.1.   u slučaju glavnih svjetala konstruiranih da ispunjavaju zahtjeve za promet desnom stranom, „rez” je vodoravan na lijevoj polovini zaslona (12), a u slučaju glavnih svjetala konstruiranih da ispunjavaju zahtjeve za promet lijevom stranom, „rez” je vodoravan na desnoj polovini zaslona;

6.2.2.2.   da se vodoravni dio „reza” nalazi na zaslonu 25 cm ispod crte hh (vidjeti Prilog 4.);

6.2.2.3.   se „pregib”„reza” nalazi na crti vv (13).

6.2.3.   Pri takvom namještanju, glavno svjetlo za koje se zahtijeva homologacija samo za kratko svjetlo (14) mora zadovoljavati samo zahtjeve navedene u stavcima 6.2.5. do 6.2.7. dolje; ako je predviđeno da daje kratko i dugo svjetlo, ono mora zadovoljavati zahtjeve navedene u stavcima 6.2.5. do 6.2.7. i stavku 6.3.

6.2.4.   Kad je glavno svjetlo namješteno tako da ne ispunjava zahtjeve navedene u stavcima 6.2.5. do 6.2.7. i stavku 6.3., njegova usmjerenost može se promijeniti, pod uvjetom da se os svjetla bočno ne pomakne za više od 1° (= 44 cm) udesno ili ulijevo (15). Radi lakšeg namještanja pomoću „reza”, glavno svjetlo može se djelomično prekriti da bi „rez” bio oštriji.

6.2.5.   Osvjetljenje, koje proizvodi kratko svjetlo na zaslonu, mora ispunjavati zahtjeve iz sljedeće tablice:

Točka na mjernom zaslonu				Potrebno osvjetljenje u luksima
Glavno svjetlo za promet desnom stranom		Glavno svjetlo za promet lijevom stranom
Točka B	50 L	Točka B	50 R	≤ 0,4
Točka 75	R	Točka 75	L	≥ 12
Točka 75	L	Točka 75	R	≤ 12
Točka 50	L	Točka 50	R	≤ 15
Točka 50	R	Točka 50	L	≥ 12
Točka 50	V	Točka 50	V	≥ 6
Točka 25	L	Točka 25	R	≥ 2
Točka 25	R	Točka 25	L	≥ 2
Sve točke u području III				≤ 0,7
Sve točke u području IV				≥ 3
Sve točke u području I ≤ 2 x (E50R ili E50L) (16)

6.2.6.   U područjima I, II, III i IV ne smije biti bočnih odstupanja osvijetljenosti koja bi štetno djelovala na dobru vidljivost.

6.2.7.   Vrijednosti osvijetljenosti u područjima „A” i „B”, kako su prikazane na slici C u Prilogu 4., provjeravaju se mjerenjem fotometrijskih vrijednosti u točkama 1. do 8. na toj slici. Te se vrijednosti moraju nalaziti unutar sljedećih granica:

1 + 2 + 3 ≥ 0,3 luksa, i

4 + 5 + 6 ≥ 0,6 luksa, i

0,7 luksa ≥ 7 ≥ 0,1 luksa, i

0,7 luksa ≥ 8 ≥ 0,2 luksa.

Te nove vrijednosti osvijetljenosti ne zahtijevaju se za glavna svjetla koja su bila homologirana prije početka primjene dopune 4 uz seriju izmjena 04 ovog Pravilnika (13. siječnja 1993.) ni za proširenje takvih homologacija (17).

6.2.8.   Glavna svjetla koja su konstruirana da ispunjavaju zahtjeve za promet desnom i lijevom stranom moraju za svaki od oba položaja namještanja optičke jedinice ili žarulje sa žarnom niti ispunjavati gore navedene zahtjeve koji se odnose na odgovarajuću stranu prometa.

6.3.   Odredbe koje se odnose na duga svjetla

6.3.1.   U slučaju glavnog svjetla koje je konstruirano da daje dugo i kratko svjetlo, mjerenja osvijetljenosti koju dugo svjetlo proizvodi na zaslonu obavljaju se istim namještanjem glavnog svjetla kao pri mjerenjima prema stavcima 6.2.5. do 6.2.7. gore; u slučaju glavnog svjetla koje daje samo dugo svjetlo, ono se namješta tako da se središte površine najveće osvijetljenosti nalazi u sjecištu crta hh i vv; takvo glavno svjetlo mora zadovoljavati samo zahtjeve navedene u stavku 6.3.

6.3.2.   Osvjetljenje koje na zaslonu proizvodi dugo svjetlo mora zadovoljavati sljedeće zahtjeve:

6.3.2.1.   točka sjecišta (HV) između crta hh i vv mora se nalaziti unutar „izoluksa” koji predstavlja 80 % najveće osvijetljenosti. Ta najveća vrijednost (EM) ne smije biti manja od 48 luksa. Najveća vrijednost ni u kojem slučaju ne smije biti veća od 240 luksa; dodatno, u slučaju kombiniranog glavnog svjetla za kratko i dugo svjetlo ta najveća vrijednost ne smije prekoračiti više od 16 puta vrijednosti osvijetljenosti izmjerene za kratko svjetlo u točki 75 R (ili 75 L).

6.3.2.1.1.   Najveća svjetlosna jakost (IM) za dugo svjetlo, izražena u tisućama kandela, izračunava se pomoću formule:

6.3.2.1.2   Referentna oznaka (I’M.) za tu najveću jakost, na koju se upućuje u stavku 4.2.2.7. gore, izračunava se prema formuli:

Ta se vrijednost zaokružuje na najbližu od sljedećih vrijednosti: 7,5; 10; 12,5; 17,5; 20; 25; 27,5; 30; 37,5; 40; 45; 50.

6.3.2.2.   Polazeći iz točke HV, vodoravno udesno i ulijevo, osvijetljenost ne smije biti manja od 24 luksa do udaljenosti 1,125 m, niti manja od 6 luksa do udaljenosti 2,25 m.

6.4.   U slučaju glavnih svjetala s namjestivim reflektorom, zahtjevi stavaka 6.2. i 6.3. primjenjuju se za svaki položaj ugradnje koji je naveden u skladu sa stavkom 2.1.3. Za provjeru se primjenjuje sljedeći postupak:

6.4.1.   svaki mogući položaj određuje se na mjernom goniometru s obzirom na crtu koja prolazi kroz središte izvora svjetlosti i točku HV na mjernom zaslonu. Nakon toga se namjestivi reflektor postavlja u položaj u kojem razdioba svjetlosti na zaslonu odgovara zahtjevima stavaka 6.2.1. do 6.2.2.3. i/ili 6.3.1.;

6.4.2.   s reflektorom, postavljenim u početni položaj u skladu sa stavkom 6.4.1., glavno svjetlo mora zadovoljavati fotometrijske zahtjeve iz stavaka 6.2. i 6.3.;

6.4.3.   dodatna ispitivanja obavljaju se nakon što se reflektor pomoću naprave za namještanje glavnih svjetala namjesti vertikalno za ± 2° iz njegovog početnog položaja ili, ako je to manje od 2°, najmanje u najviši položaj. Nakon što se glavno svjetlo ponovno usmjeri kao cjelina (npr. pomoću goniometra) u odgovarajući suprotni smjer, osvijetljenost u sljedećim smjerovima provjerava se i treba se nalaziti u propisanim granicama:

kratko svjetlo: točke HV i 75R (odnosno 75L);

dugo svjetlo: IM i točka HV (postotak od IM);

6.4.4.   ako je podnositelj zahtjeva predvidio više položaja za ugradnju, postupak u stavcima od 6.4.1. do 6.4.3. ponavlja se za sve ostale položaje;

6.4.5.   ako podnositelj zahtjeva nije u zahtjevu naveo posebne položaje za ugradnju, za mjerenja prema stavcima 6.2. i 6.3. glavno svjetlo treba namjestiti u središnji položaj pomoću naprave za namještanje glavnih svjetala. Dodatna ispitivanja prema stavku 6.4.3. treba obaviti s reflektorom koji se postavi u svoje krajnje položaje (umjesto ± 2°) pomoću naprave za namještanje glavnih svjetala.

6.5.   Vrijednosti osvijetljenosti na zaslonu, koje su navedene u stavcima 6.2.5. do 6.2.7. i u stavku 6.3. gore, mjere se pomoću foto-prijemnika, čija se djelujuća površina nalazi u kvadratu sa stranicom od 65 mm.

7.   ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA LEĆE U BOJI I FILTRE

7.1.   Homologacija se može ishoditi za glavna svjetla koja emitiraju bijelu ili selektivno žutu svjetlost sa žaruljom sa žarnom niti.

Odgovarajuće kolorimetrijske značajke izražene u kromatskim koordinatama po CIE-u trebaju se nalaziti unutar graničnih vrijednosti:

selektivno žuti filtar (zaslon ili leće)

prema crvenoj:	y ≥ 0,138 + 0,580 x
prema zelenoj:	y ≤ 1,29 x – 0,100
prema bijeloj:	y ≥ – x + 0,966
prema spektralnoj vrijednosti:	y ≤ – x + 0,992

što se može izraziti:

dominantnom valnom duljinom:	575-585 nm
faktorom čistoće:	0,90-0,98.

Faktor prijenosa mora biti ≥ 0,78 kad se određuje putem izvora svjetla s temperaturom boje od 2 856 K (18).

7.2.   Filtar mora biti dio glavnog svjetla i mora biti pričvršćen tako da ga korisnik ne može ukloniti slučajno niti namjerno pomoću uobičajenog alata.

8.   OCJENA SMETNJE

Treba se ocijeniti smetnja koju prouzročena kratkim svjetlom glavnog svjetla (19).

9.   STANDARDNA GLAVNA SVJETLA (20)

Glavnim svjetlom smatra se standardno (referentno) glavno svjetlo ako:

9.1.   ispunjava gore navedene zahtjeve za homologaciju;

9.2.   ima efektivni promjer od najmanje 160 mm;

9.3.   sa standardnom žaruljom sa žarnom niti proizvodi, u različitim točkama i na različitim područjima navedenim u stavku 6.2.5. gore, osvjetljenje koje iznosi:

9.3.1.   najviše 90 % od najvećih vrijednosti i

9.3.2.   najmanje 120 % od najmanjih vrijednosti propisanih u tablici u stavku 6.2.5.

10.   PRIMJEDBA U POGLEDU BOJE

Budući da je svaka homologacija prema ovom Pravilniku izdana, u skladu s gornjim stavkom 7.1., tipu glavnog svjetla koje emitira ili bijelo svjetlo ili selektivno žuto svjetlo, članak 3. Sporazuma kojem je priložen ovaj Prilog ne sprečava ugovorne strane da zabrane glavna svjetla koja emitiraju svjetlosni snop bijelog ili selektivno žutog svjetla na vozilima koja one registriraju.

C.   OSTALE ADMINISTRATIVNE ODREDBE

11.   PREINAKA I PROŠIRENJE HOMOLOGACIJE TIPA GLAVNOG SVJETLA

11.1.   Svaka preinaka tipa glavnog svjetla prijavljuje se administrativnom tijelu koje je izdalo homologaciju za taj tip glavnog svjetla. Tijelo tada može:

11.1.1.   smatrati da nije vjerojatno da su preinake bitno suprotnog učinka i da glavno svjetlo u svakom slučaju ispunjava uvjete; ili

11.1.2.   zahtijevati daljnji izvještaj o ispitivanju od tehničke službe odgovorne za provođenje ispitivanja.

11.2.   Potvrda ili odbijanje homologacije, s opisanim preinakama, dostavlja se stranama Sporazuma koje primjenjuju ovaj Pravilnik prema postupku određenom u stavku 4.1.4.

11.3.   Nadležno tijelo koje potvrđuje proširenje homologacije dodjeljuje serijski broj za takvo proširenje te o tome obavješćuje ostale strane Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik pomoću obrasca koji je u skladu s primjerkom u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

12.   SUKLADNOST PROIZVODNJE

12.1.   Glavna svjetla homologirana na temelju ovog Pravilnika proizvode se tako da su usklađena s homologiranim tipom i da ispunjavaju uvjete iz stavaka 6. i 7.

12.2.   Da bi se provjerilo da su zahtjevi iz stavka 12.1. ispunjeni, provodi se odgovarajuća kontrola proizvodnje.

12.3.   Nositelj homologacije posebno je dužan:

12.3.1.   osigurati postupke za učinkovitu kontrolu kvalitete proizvoda;

12.3.2.   imati pristup kontrolnoj opremi potrebnoj za provjeru sukladnosti sa svakim homologiranim tipom;

12.3.3.   osigurati da se rezultati ispitivanja zabilježe i da pripadajući dokumenti ostanu dostupni u razdoblju koje je potrebno utvrditi u skladu s administrativnom tijelom;

12.3.4.   analizirati rezultate svakog tipa ispitivanja da bi se provjerila i osigurala stabilnost svojstava proizvoda koji dopuštaju varijacije industrijske proizvodnje;

12.3.5.   osigurati da se za svaku vrstu proizvoda obave barem ispitivanja propisana u Prilogu 2. ovom Pravilniku;

12.3.6.   osigurati da bilo koje prikupljanje uzoraka koje pruža dokaz o nesukladnosti s tipom ispitivanja uzetim u obzir dovede do novog prikupljanja i novog ispitivanja. Poduzimaju se sve potrebne mjere da bi se ponovo uspostavila sukladnost odgovarajuće proizvodnje.

12.4.   Nadležno tijelo koje je izdalo homologaciju tipa može u bilo koje vrijeme provjeriti metode za kontrolu sukladnosti primjenljive na svaku proizvodnu jedinicu.

12.4.1.   Kod svake inspekcije, inspektoru je potrebno predočiti knjige ispitivanja i bilješke o pregledima proizvodnje.

12.4.2.   Inspektor može nasumce uzeti uzorke koji se moraju ispitivati u laboratoriju proizvođača. Najmanji broj uzoraka može se utvrditi u svjetlu rezultata provjera proizvođača.

12.4.3.   Pokaže li se razina kvalitete nezadovoljavajućom ili se učini potrebnim provjeriti valjanost ispitivanja obavljenih u zahtjevu iz prethodnog stavka 12.4.2., inspektor odabire uzorke koji se dostavljaju tehničkoj službi koja je pratila tip ispitivanja za homologaciju, primjenjujući kriterije iz Priloga 7.

12.4.4.   Nadležno tijelo može obaviti bilo koje ispitivanje propisano ovim Pravilnikom. Ova se ispitivanja moraju obaviti na uzorcima odabranim nasumce, s tim da ne dođe do narušavanja obaveza isporuke proizvođača te prema kriterijima iz Priloga 7.

12.4.5.   Nadležno tijelo nastoji obaviti inspekciju jednom svake dvije godine. Međutim, to ovisi o nahođenju nadležnog tijela i njegovom povjerenju u prihvaćene postupke za učinkovitu kontrolu sukladnosti proizvodnje. U slučaju da su zabilježeni negativni rezultati, nadležno je tijelo dužno u najkraćem roku osigurati poduzimanje svih potrebnih mjera za ponovo uspostavljanje sukladnosti proizvodnje.

12.5.   Glavna svjetla s očitim greškama ne uzimaju se u obzir.

12.6.   Referentna se oznaka ne uzima u obzir.

13.   KAZNE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE

13.1.   Homologacija izdana s obzirom na glavno svjetlo u skladu s ovim Pravilnikom može se povući ako gore navedeni uvjeti nisu ispunjeni ili ako glavno svjetlo koje nosi homologacijsku oznaku nije usklađeno s homologiranim tipom.

13.2.   Ako ugovorna strana Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče homologaciju koju je prethodno dodijelila, ona o tome odmah obavješćuje ostale ugovorne strane koje primjenjuju ovaj Pravilnik pomoću obrasca koji je u skladu s primjerkom u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

14.   KONAČNA OBUSTAVA PROIZVODNJE

Ako nositelj homologacije potpuno prestane proizvoditi tip glavnog svjetla homologiran u skladu s ovim Pravilnikom, o tome je dužan obavijestiti tijelo koje je dodijelilo homologaciju. Nakon što primi odgovarajuće priopćenje, to je tijelo dužno o predmetu obavijestiti ostale strane Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik pomoću obrasca koji je sukladan primjerku u Prilogu 1. ovom Pravilniku.

15.   NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVOĐENJE HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA I ADMINISTRATIVNIH TIJELA

Strane Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik dostavljaju Tajništvu Ujedinjenih naroda nazive i adrese tehničkih službi odgovornih za provođenje homologacijskih ispitivanja, kao i administrativnih tijela koja izdaju homologacije te kojima treba slati obrasce kojima se potvrđuje homologacija ili proširenje ili odbijanje ili povlačenje homologacije ili konačno obustavljena proizvodnja, a izdani su u drugim državama.

16.   PRIJELAZNE ODREDBE

16.1.   Šest mjeseci nakon službenog stupanja na snagu Pravilnika br. 112, ugovorne strane koje primjenjuju ovaj Pravilnik prestaju dodjeljivati ECE homologacije u skladu s ovim Pravilnikom.

16.2.   Ugovorne strane koje primjenjuju ovaj Pravilnik ne smiju odbiti proširenja homologacije prema ovoj i svakoj prethodnoj seriji izmjena ovog Pravilnika.

16.3.   Homologacije izdane prema ovom Pravilniku prije dana stupanja na snagu Pravilnika br. 112 kao i sva proširenja homologacije, uključujući one koje su dodijeljene naknadno prema prethodnoj seriji izmjena ovog Pravilnika, ostaju važeće neograničeno.

16.4.   Ugovorne strane koje primjenjuju ovaj Pravilnik nastavljaju izdavati homologacije za glavna svjetla na temelju ove i svake prethodne serije izmjena ovog Pravilnika, uz uvjet da su glavna svjetla namijenjena kao zamjene za ugradnju na vozila u uporabi.

16.5.   Od službenog stupanja na snagu Pravilnika br. 112 ni jedna ugovorna strana koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne može zabraniti ugradnju na novo vozilo tipa glavnog svjetla koji je homologiran u skladu s Pravilnikom br. 112.

16.6.   Ugovorne strane koje primjenjuju ovaj Pravilnik i dalje dozvoljavaju ugradnju glavnog svjetla homologiranog prema ovom Pravilniku na tip vozila ili na vozilo.

16.7.   Ugovorne strane koje primjenjuju ovaj Pravilnik i dalje dozvoljavaju ugradnju ili uporabu na vozilu u uporabi glavnog svjetla homologiranog prema ovom Pravilniku kako je izmijenjen prema prethodnim serijama izmjena, uz uvjet da je glavno svjetlo namijenjeno za zamjenu.

---

(1)  Odredbe ovog Pravilnika ne sprečavaju stranku Sporazuma koja primjenjuje ovaj Pravilnik da zabrani kombiniranje glavnog svjetla s ugrađenom lećom od plastičnog materijala homologiranog na temelju ovog Pravilnika s mehaničkim uređajem za čišćenje glavnog svjetla (s brisačima).

(2)  „Tip žarulje sa žarnom niti” ne treba miješati s kategorijom „žarulje sa žarnom niti”. Ovaj se Pravilnik odnosi na glavna svjetla koja imaju halogene žarulje sa žarnom niti kategorija H1, H2, H3, HB3, HB4, H7, H8, H9, HIR1, HIR2 i/ili H11. Ove se kategorije žarulja sa žarnom niti bitno razlikuju po svojoj konstrukciji i posebno po kapici. One nisu zamjenljive, ali unutar jedne kategorije žarulje sa žarnom niti obično se nalazi nekoliko vrsta.

(3)  Žarulje HIR1 i/ili H9 dopuštene su samo za kratko svjetlo povezano s ugradnjom naprave (naprava) za čišćenje glavnih svjetala koja su u skladu s Pravilnikom br. 45. Dodatno, zahtjevi točke 6.2.6.2.2. Pravilnika br. 48, serije izmjena 01, za vertikalni nagib, ne primjenjuju se kad nisu ugrađena takva glavna svjetla. To će se ograničenje primjenjivati tako dugo dok se ne postigne opći dogovor o uporabi naprava za namještanje nagiba i naprava za čišćenje glavnih svjetala s obzirom na stupanj učinkovitosti glavnih svjetala.

(4)  Zahtjev za homologaciju žarulje sa žarnom niti: vidjeti Pravilnik br. 37.

(5)  U slučaju kad su glavna svjetla konstruirana prema uvjetima kretanja u prometu samo na jednoj strani (desnoj ili lijevoj), preporučuje se da ploha, koja može biti skrivena da se korisnici ne bi nelagodno osjećali u državi gdje se promet odvija suprotnom stranom ceste, bude neizbrisivo ocrtana na prednjoj leći. Međutim, ovo označivanje nije potrebno ondje gdje je ploha, zahvaljujući konstrukciji, jasno vidljiva.

(6)  Ako se leća ne može odvojiti od tijela glavnog svjetla, dovoljan je prostor na leći.

(7)  1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Mađarsku, 8 za Češku, 9 za Španjolsku, 10 za Srbiju i Crnu Goru, 11 za Ujedinjenu Kraljevinu, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 14 za Švicarsku, 15 (prazno), 16 za Norvešku, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21 za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24 za Irsku, 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 28 za Bjelarus, 29 za Estoniju, 30 (prazno), 31 za Bosnu i Hercegovinu, 32 za Latviju, 33 (prazno), 34 za Bugarsku, 35 (prazno), 36 za Litvu, 37 za Tursku, 38 (prazno), 39 za Azerbajđan, 40 za bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju, 41 (prazno), 42 za Europsku zajednicu (homologacije dodjeljuju njezine države članice koje koriste svaka svoj ECE simbol), 43 za Japan, 44 (prazno), 45 za Australiju, 46 za Ukrajinu, 47 za Južnu Afriku i 48 za Novi Zeland. Naredni brojevi dodjeljuju se ostalim državama vremenskim redoslijedom kojim ratificiraju ili pristupe Sporazumu o donošenju jedinstvenih tehničkih propisa za vozila s kotačima, opremu i dijelove koji se mogu ugraditi i/ili uporabiti na vozilima s kotačima i uvjeta za uzajamno priznavanje homologacija dodijeljenih na temelju tih propisa, a tako dodijeljene brojeve glavni tajnik Ujedinjenih naroda dostavlja ugovornim strankama Sporazuma.

(8)  Tehnički zahtjevi za homologaciju žarulja sa žarnom niti: vidjeti Pravilnik br. 37.

(9)  Smatra se da glavno svjetlo ispunjava zahtjeve ovog stavka ako se žarulja sa žarnom niti može lako pričvrstiti u to glavno svjetlo i ako se krilca mogu ispravno namjestiti u odgovarajuće otvore, čak i u mraku.

(10)  Ove se odredbe ne odnose na glavnu sklopku.

(11)  Ti se filtri sastoje od sastavnih dijelova, uključujući leću, koji su predviđeni da oboje svjetlo.

(12)  Mjerni zaslon mora biti dovoljno širok da omogući provjeru „reza” u području koje se proteže najmanje 5° na obje strane crte vv.

(13)  Ako u slučaju glavnog svjetla koje je konstruirano u skladu sa zahtjevima ovog Pravilnika samo za kratko svjetlo os fokusa bitno odstupa od općeg smjera svjetla, ili ako, bez obzira na tip glavnog svjetla (samo za kratko ili kombinirano kratko i dugo svjetlo), „rez” svjetla nema jasan prijelom, obavlja se bočno namještanje tako da su u čim većoj mjeri ispunjeni zahtjevi za osvijetljenost u točkama 75 R i 50 R za promet desnom stranom, odnosno u točkama 75 L i 50 L za promet lijevom stranom.

(14)  Takvo glavno svjetlo koje daje kratko svjetlo može davati dugo svjetlo, koji ne podliježe tom zahtjevu.

(15)  Granica ponovnog usmjeravanja od 1° nadesno ili nalijevo nije nesukladna s vertikalnim ponovnim usmjeravanjem prema gore i prema dolje. Ova druga je ograničena samo uvjetima propisanim u stavku 6.3.; međutim, vodoravni dio „reza” ne smije prelaziti crtu hh (odredbe stavka 6.3. ne primjenjuju se na glavna svjetla koja su predviđena da ispunjavaju zahtjeve ovog Pravilnika samo za kratko svjetlo).

(16)  E50R i E50L su stvarno izmjerene vrijednosti osvijetljenosti.

(17)  Vrijednost osvijetljenosti ne smije ni u jednoj točki područja A i B, koja se također nalaze u području III, prelaziti 0,7 lx.

(18)  Odgovara izvoru vidljive svjetlosti A Međunarodne komisije za osvjetljenje (CIE).

(19)  Ovaj zahtjev bit će predmet preporuke tijelu za homologaciju.

(20)  Drukčije vrijednosti mogu se prihvatiti privremeno. Budući da ne postoje konačne odredbe, preporučuje se uporaba homologiranih glavnih svjetala.

---

PRILOG 1.

IZJAVA

(najveći format: A4 (210 × 297 mm))

(1)

izdaje:

naziv tijela … … …

o (2):

IZDAVANJU HOMOLOGACIJE PROŠIRENJU HOMOLOGACIJE ODBIJANJU HOMOLOGACIJE POVLAČENJU HOMOLOGACIJE KONAČNOJ OBUSTAVI PROIZVODNJE

za tip glavnog svjetla na temelju Pravilnika br. 8

Homologacijski br. … Proširenje br. …

1.	Trgovački naziv ili oznaka glavnog svjetla: …

2.	Naziv proizvođača za tip glavnog svjetla: …

3.	Naziv i adresa proizvođača: …

4.	Naziv i adresa zastupnika proizvođača, ako je potrebno: …

5.	Podneseno za homologaciju dana: …

6.	Tehnička služba odgovorna za provođenje homologacijskih ispitivanja: …

7.	Datum izvješća o ispitivanju koje je izdala ta služba: …

8.	Broj izvješća o ispitivanju koje je izdala ta služba: …

9.	Kratak opis: … Odgovarajuće obilježena kategorija (3): … Broj i kategorija žarulje ili žarulja sa žarnom niti: … Boja emitiranog svjetla: bijela/selektivno žuta (2): …

10.	Položaj homologacijske oznake: …

11.	Razlog (razlozi) za proširenje (prema potrebi): …

12.	Homologacija dodijeljena/proširena/odbijena/povučena (2): …

13.

Mjesto: …

14.

Datum: …

15.

Potpis: …

16.	Ovoj se izjavi prilaže popis dokumenata pohranjenih pri tijelu koje je izdalo homologaciju te se isti može dobiti na zahtjev.

---

(1)  Razlikovni broj države koja je izdala/proširila/odbila/povukla homologaciju (vidjeti odredbe o homologaciji u Pravilniku).

(2)  Prekrižiti nepotrebno.

(3)  Navesti odgovarajuću oznaku s donjeg prikaza:

---

PRILOG 2.

PROVJERA SUKLADNOSTI PROIZVODNJE GLAVNIH SVJETALA OPREMLJENIH ŽARULJAMA SA ŽARNOM NITI KATEGORIJE H1, H2, H3, HB3, HB4, H7, H8, H9, HIR1, HIR2 I/ILI H11

1.   OPĆENITO

1.1.   Zahtjevi za sukladnost smatraju se zadovoljenima s mehaničkog i geometrijskog stajališta ako razlike ne prelaze neizbježna proizvodna odstupanja unutar zahtjeva ovog Pravilnika.

1.2.   U odnosu na fotometrijske značajke, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako pri ispitivanju fotometrijskih značajki bilo kojeg glavnog svjetla izabranog slučajnim odabirom:

1.2.1.   izmjerena vrijednost u najnepovoljnijem slučaju ne odstupa za više od 20 % od vrijednosti koje su propisane u ovom Pravilniku. Za vrijednosti B 50 L (ili R) i za područje III, najviše odstupanje u najnepovoljnijem slučaju smije biti sljedeće:

B 50 L (ili R)	0,2 luksa ekvivalent 20 %
	0,3 luksa ekvivalent 30 %
Područje III	0,3 luksa ekvivalent 20 %
	0,45 luksa ekvivalent 30 %

1.2.2.   ili ako:

1.2.2.1.   su za kratko svjetlo u točki HV postignute vrijednosti koje su propisane u ovom Pravilniku (s dopuštenim odstupanjem + 0,2 luksa) i povezano s tim namještanjem najmanje u jednoj točki svakog područja koje je na mjernom zaslonu (na udaljenosti od 25 m) ograničeno krugom polumjera 15 cm oko točaka B 50 L (ili R) (1) (s dopuštenim odstupanjem + 0,1 luksa), 75 R (ili L), 50 v, 25 R, 25 L, i u cijelom području IV koje nije više od 22,5 cm iznad crte kroz točke 25 R i 25 L;

1.2.2.2.   i, ako se za dugo svjetlo točka HV nalazi unutar izoluks crte 0,75 Emax', dopušteno odstupanje + 20 % pri najvećim vrijednostima i – 20 % pri najmanjim vrijednostima smatra se fotometrijskim vrijednostima u svakoj mjernoj točki, navedenoj u stavku 6.3.2. ovog Pravilnika.

1.2.3.   Ako rezultati prethodno opisanih ispitivanja ne ispunjavaju zahtjeve, može se promijeniti usmjerenost glavnog svjetla, pod uvjetom da se os svjetla ne pomakne bočno za više od 1° udesno ili ulijevo (2).

1.2.4.   Ako rezultati prethodno opisanih ispitivanja ne ispunjavaju zahtjeve, ispitivanja glavnih svjetala ponavljaju se s drugom etalon žaruljom sa žarnom niti.

1.3.   U odnosu na provjeru promjene vertikalnog položaja crte „reza” pod utjecajem topline, primjenjuje se sljedeći postupak:

Jedno od glavnih svjetala određeno za uzorak treba ispitati u skladu s postupkom opisanim u stavku 2.1. Priloga 5. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo ciklusu opisanom u stavku 2.2.2. Priloga 5.

Glavno svjetlo smatra se prihvatljivim ako Δr ne prekoračuje 1,5 mrad.

Ako je ova vrijednost veća od 1,5 mrad, ali ne veća od 2,0 mrad, podvrgava se ispitivanju drugo glavno svjetlo, nakon kojeg srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti utvrđenih na oba uzorka ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

1.4.   Kromatske koordinate moraju biti zadovoljene kada je glavno svjetlo opremljeno žaruljom sa žarnom niti postavljenom na standard A temperaturu boje.

Fotometrijske vrijednosti za glavno svjetlo koje emitira selektivno žutu svjetlost jesu vrijednosti navedene u ovom Pravilniku pomnožene s 0,84.

2.   NAJMANJI ZAHTJEVI ZA PROVJERU SUKLADNOSTI OD STRANE PROIZVOĐAČA

Za svaki tip glavnog svjetla nositelj homologacijske oznake treba, u primjerenim vremenskim razmacima, obaviti najmanje sljedeća ispitivanja. Ispitivanja se provode u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

Ako bilo koji uzorak pokaže nesukladnost u odnosu na vrstu dotičnog tipa ispitivanja, treba odabrati i ispitati dodatne uzorke. Proizvođač treba poduzeti korake za osiguranje sukladnosti dotične proizvodnje.

2.1.   Vrsta ispitivanja

Ispitivanja sukladnosti u ovom Pravilniku primjenjuju se na fotometrijske značajke i provjeru promjene vertikalnog položaja crte „svijetlo-tamno” pod utjecajem topline.

2.2.   Metode primijenjene u ispitivanjima

2.2.1.   Ispitivanja se općenito trebaju obavljati u skladu s metodama navedenim u ovom Pravilniku.

2.2.2.   Pri svakom ispitivanju sukladnosti proizvodnje koje obavlja proizvođač smiju se, uz odobrenje nadležne službe odgovorne za homologacijska ispitivanja, upotrebljavati istovrijedne metode. Proizvođač je odgovoran za dokazivanje da su primijenjene metode istovrijedne onima utvrđenim u ovom Pravilniku.

2.2.3.   Primjena stavaka 2.2.1. i 2.2.2. zahtijeva redovito umjeravanje ispitne naprave i njezinu korelaciju s mjerenjima koja obavlja nadležno tijelo.

2.2.4.   U svim slučajevima referentne metode trebaju biti one iz ovog Pravilnika, posebno za potrebe upravnog nadzora i uzorkovanja.

2.3.   Vrsta uzorkovanja

Uzorke glavnih svjetala treba odabrati slučajnim odabirom iz proizvodnje ujednačene partije. Ujednačena partija znači niz glavnih svjetala istog tipa, određen u skladu s proizvodnim postupcima proizvođača.

Ocjena općenito obuhvaća serijsku proizvodnju iz pojedinih tvornica. Međutim, proizvođač smije objediniti zapisnike o ispitivanju iz nekoliko tvornica koji se odnose na isti tip, pod uvjetom da se u njima primjenjuje isti sustav kvalitete i isto upravljanje kvalitetom.

2.4.   Izmjerene i zapisane fotometrijske značajke

Odabrano glavno svjetlo treba podvrgnuti fotometrijskim mjerenjima u točkama predviđenim u ovom Pravilniku pri čemu su očitavanja ograničena na točke Emax, HV (3), HL i HR (4) u slučaju dugog svjetla i na točke B 50 L (ili R), HV, 50 V, 75 R (ili L) i 25 L (ili R) u slučaju kratkog svjetla (vidjeti sliku u Prilogu 4.).

2.5.   Kriteriji koji određuju prihvatljivost

Proizvođač je odgovoran za provedbu statističke analize rezultata ispitivanja te za određivanje, u dogovoru s nadležnom ustanovom, kriterija koji određuju prihvatljivost njegovih proizvoda radi ispunjavanja zahtjeva utvrđenih za provjeru sukladnosti proizvodnje u stavku 12.1. ovog Pravilnika.

Kriteriji koji određuju prihvatljivost trebaju biti takvi da, s vjerojatnošću prihvaćanja od 95 %, najmanja vjerojatnost prolaza provjere uzorkovanjem u skladu s Prilogom 7. (prvo uzorkovanje) bude 0,95.

---

(1)  Slova u zagradama odnose se na glavna svjetla za promet lijevom stranom.

(2)  Vidjeti odgovarajuću bilješku u tekstu Pravilnika.

(3)  Kad je dugi svjetlosni snop uzajamno povezan s kratkim svjetlom, mjerna točka HV za dugi svjetlosni snop mora biti ista kao i za kratki svjetlosni snop.

(4)  HL i HR: točke na crti „hh”, koje su postavljene 1,125 m lijevo odnosno desno od točke HV.

---

PRILOG 3.

PRIMJERI RJEŠENJA HOMOLOGACIJSKIH OZNAKA

Slika 1.

Gore prikazano glavno svjetlo koje nosi homologacijsku oznaku je glavno svjetlo koje je homologirano u Nizozemskoj (E4), pod homologacijskim brojem 2439, i koje ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika, kako je izmijenjen serijom izmjena 04 (04), u odnosu na dugo i kratko svjetlo (HCR) te je namijenjeno samo vožnji desnom stranom.

Broj 30 ukazuje na to da je najveća jakost dugog svjetla između 86 250 i 111 250 kandela.

Napomena: Homologacijski broj i dodatni simboli smještaju se blizu kruga iznad ili ispod slova „E”, ili udesno ili ulijevo od tog slova. Znamenke homologacijskog broja nalaze se na istoj strani slova „E” i okrenute su u istom smjeru. Upotrebu rimskih brojki kao homologacijskih brojeva potrebno je izbjegavati da ih se ne bi zamijenilo s ostalim simbolima.

Slika 2.

Slika 3.a

Slika 3.b

Gore prikazano glavno svjetlo koje nosi homologacijsku oznaku jest glavno svjetlo koje ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika u odnosu na dugo i kratko svjetlo te je namijenjeno:

samo za vožnju lijevom stranom,

za oba prometna sustava pomoću podešavanja optičke jedinice ili svjetla.

Slika 4.

Slika 5.

Gore prikazano glavno svjetlo koje nosi homologacijsku oznaku je glavno svjetlo koje ima ugrađenu leću od plastičnog materijala koja ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika samo u odnosu na kratki svjetlo, te je namijenjeno:

za oba prometna sustava,

samo za vožnju desnom stranom.

Slika 6.

Slika 7.

Gore prikazano glavno svjetlo koje nosi homologacijsku oznaku je glavno svjetlo koje ispunjava zahtjeve ovog Pravilnika:

samo u odnosu na kratko svjetlo te je konstruirano samo za vožnju lijevom stranom,

samo u odnosu na dugo svjetlo.

Slika 8.

Slika 9.

Identifikacija glavnog svjetla koje ima ugrađenu leću od plastičnog materijala i ispunjava zahtjeve Pravilnika br. 8.

za kratko i dugo svjetlo te je namijenjeno samo za vožnju desnom stranom,

samo za kratko svjetlo te je namijenjeno samo za vožnju lijevom stranom.

Žarna nit kratkog svjetla ne pali se istodobno sa žarnom niti dugog svjetla i/ili bilo kojim drugim glavnim svjetlom s kojim je uzajamno povezana.

Slika 10.

Pojednostavnjeno obilježavanje grupiranih, kombiniranih ili uzajamno povezanih svjetala

(Okomite i vodoravne linije prikazuju shemu oblika uređaja za svjetlosne signale. One nisu dio homologacijske oznake.)

MODEL A

MODEL B

MODEL C

MODEL D

Napomena: Četiri gore prikazana primjera odgovaraju svjetlosnom uređaju koji nosi homologacijsku oznaku koja se odnosi na:

prednje pozicijsko svjetlo homologirano u skladu sa serijom 01 izmjena Pravilnika br. 7,

glavno svjetlo s kratkim svjetlom konstruirano za vožnju desnom i lijevom stranom i s dugim svjetlom najveće jakosti između 86 250 i 111 250 kandela (na što ukazuje brojka 30), homologirano u skladu sa serijom 04 izmjena Pravilnika br. 8 i s ugrađenom lećom od plastičnog materijala,

prednje svjetlo za maglu homologirano je u skladu sa serijom 02 izmjena Pravilnika br. 19. i s ugrađenom lećom od plastičnog materijala,

prednji pokazivač smjera kategorije 1.a homologiran u skladu sa serijom izmjena 02 Pravilnika br. 6.

Slika 11.

Svjetlo uzajamno povezano s glavnim svjetlom

Primjer 1.

Gornji primjer odgovara označivanju leće od plastičnog materijala koja je namijenjena upotrebi kod različitih vrsta glavnih svjetala, naime:

ili: kod glavnog svjetla s kratkim svjetlom konstruiranim za vožnju i desnom i lijevom stranom i s dugim svjetlom najvećeg intenziteta koji obuhvaća između 86 250 i 111 250 kandela (na što se ukazuje brojkom 30), homologiranog u Njemačkoj (E1) u skladu sa zahtjevima Pravilnika br. 8 kako je izmijenjen serijom 04 izmjena, koje se uzajamno ugrađuje s prednjim pozicijskim svjetlom homologiranim u skladu sa serijom 01 izmjena Pravilnika br. 7;

ili: kod glavnog svjetla s kratkim svjetlom konstruiranim za vožnju i desnom i lijevom stranom i s dugim svjetlom, homologiranog u Njemačkoj (E1) u skladu sa zahtjevima Pravilnika br. 1 kako je izmijenjen serijom 01izmjena, koje se uzajamno ugrađuje s istim prednjim pozicijskim svjetlom kao gore;

ili čak: kod prethodno navedenih glavnih svjetala homologiranih kao da se radi o jednom svjetlu.

Kućište glavnog svjetla nosi jedini važeći homologacijski broj, na primjer:

Primjer 2.

Gornji primjer odgovara označivanju leće od plastičnog materijala koja se koristi u sklopu od dvaju glavnih svjetala, homologiranom u Francuskoj (E2), koji se sastoji od:

glavnog svjetla, koje emitira kratko svjetlo, konstruirano za oba prometna sustava, i dugo svjetlo najvećeg intenziteta koji obuhvaća između x i y kandela te ispunjava zahtjeve Pravilnika br. 8 i

glavnog svjetla koje emitira dugo svjetlo najvećeg intenziteta koji obuhvaća između w i z kandela, te ispunjava zahtjeve Pravilnika br. 20, a najveći intenzitet svih dugih svjetala obuhvaća između 86 250 i 111 250 kandela.

---

PRILOG 4.

MJERNI ZASLONI

A.   Glavno svjetlo za promet desnom stranom

(dimenzije u milimetrima)

h-h: vodoravna ravnina	koje prolaze kroz žarište glavnog svjetla
v-v: vertikalna ravnina

B.   Glavno svjetlo za promet lijevom stranom

(dimenzije u milimetrima)

h-h: vodoravna ravnina	koje prolaze kroz žarište glavnog svjetla
v-v: vertikalna ravnina

C.   Mjerne točke za vrijednosti osvijetljenosti

Napomena: Slika C prikazuje mjerne točke za promet desnom stranom.

Točke 7. i 8. nalaze se u odgovarajućem položaju na desnoj strani slike za promet lijevom stranom.

---

PRILOG 5.

ISPITIVANJA POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE GLAVNIH SVJETALA U RADU

ISPITIVANJA POTPUNIH GLAVNIH SVJETALA

Nakon što se fotometrijske vrijednosti izmjere u skladu s propisima ovog Pravilnika, u točki za Emax za dugo svjetlo i u točkama HV, 50 R i B 50 L za kratko svjetlo (ili HV, 50 L i B 50 R za glavna svjetla konstruirana za promet lijevom stranom), uzorak potpunog glavnog svjetla treba ispitati na postojanost fotometrijskih značajki u radu. „Potpuno glavno svjetlo” treba shvatiti kao potpuno svjetlo samo za sebe, uključujući one okolne dijelove karoserije i okolna svjetla koji bi mogli utjecati na njegovo odvođenje topline.

1.   ISPITIVANJE POSTOJANOSTI FOTOMETRIJSKE ZNAČAJKE

Ispitivanja se provode u suhoj i mirnoj atmosferi pri okolnoj temperaturi od 23 °C ± 5 °C, pri čemu je potpuno glavno svjetlo ugrađeno na napravu koja odgovara ispravnoj ugradnji na vozilo.

1.1.   Čisto glavno svjetlo

Glavno svjetlo treba raditi 12 sati kako je opisano u podstavku 1.1.1., a potom ga provjeriti kako je propisano u podstavku 1.1.2.

1.1.1.   Postupak ispitivanja

Glavno svjetlo treba raditi određeno vrijeme tako da:

(a)	u slučaju kad se homologira samo svjetlosna funkcija (dugo ili kratko svjetlo), odgovarajuća žarna nit svijetli propisano vrijeme (1);

(b)

u slučaju uzajamno povezanog kratkog svjetla i dugog svjetla (žarulja s dvije žarne niti ili dvije žarulje sa žarnom niti): ako podnositelj zahtjeva izjavljuje da će glavno svjetlo biti upotrebljavano samo s istodobno uključenom jednom žarnom niti (2), ispitivanje se provodi u skladu s tim uvjetom, uzastopnim uključivanjem (1) svake određene funkcije u trajanju polovine vremena određenog u stavku 1.1.; u svim ostalim slučajevima (1)  (2) glavno svjetlo treba podvrgnuti sljedećem ciklusu dok se ne postigne propisano vrijeme: 15 minuta, svijetli žarna nit za kratko svjetlo, 5 minuta, svijetle obje žarne niti;

(c)	u slučaju udruženih funkcija osvjetljavanja sve pojedinačne funkcije trebaju biti uključene istodobno u trajanju vremena određenog za pojedinu funkciju osvjetljavanja (a) pri čemu treba uzeti u obzir uporabu uzajamno povezanih funkcija osvjetljavanja, (b) u skladu sa specifikacijama proizvođača.

1.1.1.2.   Napon za ispitivanje

Napon treba namjestiti tako da opskrbljuje 90 % najveće nazivne snage navedene u Pravilniku za žarulje sa žarnom niti (Pravilnik br. 37). Primijenjena snaga treba u svim slučajevima biti u skladu s odgovarajućom vrijednošću žarulje sa žarnom niti s nazivnim naponom od 12 V, osim ako podnositelj zahtjeva za homologaciju ne navede da se glavno svjetlo može upotrebljavati pri drugom naponu. U potonjem slučaju, ispitivanje se obavlja žaruljom sa žarnom niti čija je snaga najveća koja se može upotrijebiti.

1.1.2.   Rezultati ispitivanja

1.1.2.1.   Vizualni pregled

Nakon što se glavno svjetlo ustali na temperaturi okoline, leću glavnog svjetla i vanjsku leću, ako postoji, treba očistiti čistom, vlažnom pamučnom tkaninom. Potom je treba vizualno pregledati; ne smije se zamijetiti nikakvo izobličenje, deformacija, pukotina ni promjena boje leće glavnog svjetla ni vanjske leće, ako postoji.

1.1.2.2.   Fotometrijsko ispitivanje

Za ispunjavanje zahtjeva ovog Pravilnika, sljedeće fotometrijske vrijednosti treba provjeriti u sljedećim točkama:

Kratko svjetlo:

50 R – B 50 L – HV za glavna svjetla konstruirana za promet desnom stranom,

50 L – B 50 R – HV za glavna svjetla konstruirana za promet lijevom stranom.

Dugo svjetlo:

Točka Emax

Može se obaviti novo namještanje da bi se uzela u obzir bilo koja deformacija nosača glavnog svjetla zbog topline (promjena položaja crte „svijetlo-tamno” obuhvaćena je u stavku 2. ovog Priloga).

Dopušteno je neslaganje od 10 % između fotometrijskih značajki i vrijednosti izmjerenih prije ispitivanja uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskog postupka.

1.2.   Prljavo glavno svjetlo

Nakon što je ispitano kako je određeno u podstavku 1.1. gore, glavno svjetlo, nakon što je pripremljeno kako je propisano u podstavku 1.2.1., treba raditi jedan sat kako je opisano u podstavku 1.1.1. i potom ga provjeriti kako je propisano u podstavku 1.1.2.

1.2.1.   Priprema glavnog svjetla

1.2.1.1.   Ispitna mješavina

1.2.1.1.1.   Glavna svjetla s vanjskim staklenim lećama:

Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se stavlja na glavno svjetlo treba se sastojati od:

9 težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrnca od 0 do 100 μm,

jednog težinskog dijela biljne ugljene prašine (od bukovine) veličine zrnca od 0 do 100 μm,

0,2 težinska dijela NaCMC (3) i

primjerene količine destilirane vode koja ima vodljivost 1 ≤ mS/m.

Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.1.2.   Glavna svjetla s vanjskim lećama od plastičnog materijala:

Mješavina vode i sredstva onečišćenja koja se stavlja na glavno svjetlo treba se sastojati od:

9 težinskih dijelova kremenog pijeska veličine zrnca od 0 do 100 μm,

1 težinskog dijela biljne ugljene prašine (od bukovine) veličine zrnca od 0 do 100 μm,

0,2 težinska dijela NaCMC (4),

13 težinskih dijelova destilirane vode koja ima vodljivost ≤ 1 mS/m i

2 ± 1 težinskog dijela sredstva za odstranjivanje površinske napetosti (5).

Mješavina ne smije biti starija od 14 dana.

1.2.1.2.   Stavljanje ispitne mješavine na glavno svjetlo

Ispitnu mješavinu treba jednoliko nanijeti na cijelu površinu emitiranja svjetla glavnog svjetla i potom je ostaviti da se osuši. Ovaj se postupak ponavlja dok vrijednost osvjetljenja ne padne na 15 do 20 % vrijednosti izmjerenih za svaku sljedeću točku prema zahtjevima opisanim u stavku 1. gore:

Točka Emax pri dugom svjetlu, za fotometrijsku razdiobu za dugo/kratko svjetlo,

Točka Emax pri dugom svjetlu, za fotometrijsku razdiobu samo za dugo svjetlo,

50 R i 50 V (6) samo za kratko svjetlo, konstruirano za promet desnom stranom,

50 L i 50 V (6) samo za kratko svjetlo, konstruirano za promet lijevom stranom.

1.2.1.3.   Mjerna oprema

Mjerna oprema mora biti istovrijedna onoj upotrijebljenoj tijekom homologacijskih ispitivanja glavnog svjetla. Etalon žarulja sa žarnom niti upotrebljava se za fotometrijsku provjeru.

2.   ISPITIVANJE PROMJENE VERTIKALNOG POLOŽAJA „REZA” POD UTJECAJEM TOPLINE

Ovo se ispitivanje sastoji od provjere da vertikalni pomak „reza” pod utjecajem topline nije prekoračio određenu vrijednost za kratko svjetlo kad je uključeno.

Glavno svjetlo ispitano u skladu sa stavkom 1. treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u stavku 2.1., bez skidanja s ispitne naprave ili ponovnog namještanja u odnosu na nju.

2.1.   Ispitivanje

Ispitivanje se obavlja u suhoj i mirnoj atmosferi pri temperaturi okoline od 23 °C ± 5 °C.

Na serijski proizvedenom glavnom svjetlu sa žarnom niti, koje je već bilo ispitivano starenjem najmanje jedan sat, treba uključiti kratko svjetlo glavnog svjetla bez vađenja iz ispitne naprave ili ponovnog namještanja na njoj. (Za potrebe ovog ispitivanja, napon treba namjestiti kako je određeno u stavku 1.1.1.2.). Položaj „reza” u njezinu vodoravnom dijelu (između crte vv i vertikalne crte koja prolazi kroz točku B 50 R za promet desnom stranom ili B 50 L za promet lijevom stranom) treba provjeriti redom 3 minute (r3) odnosno 60 minuta (r60) nakon uključivanja.

Mjerenje promjene položaja „reza”, kako je opisano, obavlja se bilo kojom metodom koja daje prihvatljivu točnost i ponovljive rezultate.

2.2.   Rezultati ispitivanja

2.2.1.   Rezultat izražen u miliradijanima (mrad) smatra se prihvatljivim kad apsolutna vrijednost ΔrI = | r3 – r60 | utvrđena na ovom glavnom svjetlu nije veća od 1,0 mrad (ΔrI ≤ 1,0 mrad).

2.2.2.   Međutim, ako je ova vrijednost veća od 1,0 mrad, ali ne veća od 1,5 mrad (1,0 mrad < ΔrI ≤ 1,5 mrad), treba ispitati drugo glavno svjetlo kako je opisano u stavku 2.1. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo niže opisanom ciklusu, da bi se ustalio položaj mehaničkih dijelova glavnog svjetla na podnožju koje predstavlja ispravnu ugradnju na vozilu:

uključeno dugo svjetlo u trajanju od jednog sata (napon treba namjestiti u skladu sa stavkom 1.1.1.2.),

isključeno u trajanju od jednog sata.

Tip glavnog svjetla smatra se prihvatljivim ako srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti ΔrI izmjerenih na prvom uzorku i ΔrII izmjerenih na drugom uzorku nije veća od 1,0 mrad:

---

(1)  Ako je ispitivano glavno svjetlo udruženo i/ili uzajamno povezana sa signalnim svjetlima, potonja trebaju svijetliti tijekom cijelog trajanja ispitivanja. U slučaju pokazivača smjera, on mora svijetliti žmigajući s omjerom vremena uključeno/isključeno približno jedan prema jedan.

(2)  Trebaju li dvije ili više žarnih niti svijetliti istodobno s glavnim svjetlom kad se ono upotrebljava za žmiganje, to se neće smatrati kao uobičajena istodobna uporaba obiju žarnih niti.

(3)  NaCMC predstavlja natrijevu sol karboksilmetilceluloze, koja se običajno označava kao CMC. NaCMC koji se upotrebljava u mješavinama za prljanje mora imati stupanj supstitucije (DS) 0,6 - 0,7 i viskozitet 200 - 300 cP u otopini od 2 % pri 20 °C.

(4)  NaCMC predstavlja natrijevu sol karboksilmetilceluloze, koja se običajno označava kao CMC. NaCMC koji se upotrebljava u mješavinama za prljanje mora imati stupanj supstitucije (DS) 0,6 - 0,7 i viskozitet 200 - 300 cP u otopini od 2 % pri 20 °C.

(5)  Dopušteno odstupanje za količinu potrebno je da bi se postiglo onečišćenje koje je pravilno razdijeljeno po cijeloj leći od plastike.

(6)  Točka 50 V leži 375 mm ispod HV na vertikalnoj crti v-v na zaslonu koji je udaljen 25 m.

---

PRILOG 6.

ZAHTJEVI ZA SVJETLA S LEĆAMA OD PLASTIČNOG MATERIJALA – ISPITIVANJE UZORAKA LEĆE ILI MATERIJALA I POTPUNIH SVJETALA

1.   OPĆI ZAHTJEVI

1.1.   Uzorci dostavljeni u skladu sa stavkom 2.2.4. ovog Pravilnika trebaju ispunjavati zahtjeve navedene u stavcima od 2.1. do 2.5. dolje.

1.2.   Dva uzorka potpunih svjetala dostavljena u skladu s točkom 2.2.3. ovog Pravilnika i koja sadržavaju leće od plastičnog materijala trebaju, s obzirom na materijal leće, ispunjavati zahtjeve navedene u stavku 2.6. dolje.

1.3.   Uzorke leća od plastičnog materijala ili uzorke materijala treba podvrgnuti, zajedno s reflektorom na koji je predviđeno njihovo postavljanje (kad je primjenjivo), homologacijskim ispitivanjima u vremenskom redoslijedu navedenom u tablici A u Dodatku 1. ovom Prilogu.

1.4.   Međutim, ako proizvođač svjetla može dokazati da je proizvod već prošao ispitivanja propisana u stavcima 2.1. do 2.5. dolje, ili istovrijedna ispitivanja u skladu s nekim drugim pravilnikom, takva ispitivanja ne treba ponavljati; obvezna su samo ispitivanja propisana u tablici B dodatka 1.

2.   ISPITIVANJA

2.1.   Otpornost na promjene temperature

2.1.1.   Ispitivanja

Tri nova uzorka (leća) treba podvrgnuti djelovanju pet ciklusa promjene temperature i vlažnosti (RH = relativna vlažnost) u skladu sa sljedećim programom:

3 sata pri 40 °C ± 2 °C i 85 – 95 % RH;

1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75 % RH;

15 sati pri – 30 °C ± 2 °C;

1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75 % RH;

3 sata pri 80 °C ± 2 °C;

1 sat pri 23 °C ± 5 °C i 60 – 75 % RH.

Prije ovog ispitivanja uzorke treba najmanje četiri sata držati na temperaturi 23 °C ± 5 °C i 60 – 75 % RH.

Napomena: Vremenska razdoblja od 1 sata pri 23 °C ± 5 °C trebaju uključivati razdoblja prijelaza s jedne temperature na drugu koja su potrebna radi izbjegavanja učinaka toplinskog udara.

2.1.2.   Fotometrijska mjerenja

2.1.2.1.   Metoda

Fotometrijska se mjerenja obavljaju na uzorcima prije i poslije ispitivanja.

Ova se mjerenja obavljaju uporabom etalon žarulje na sljedećim točkama:

B 50 L i 50 R za kratko svjetlo žarulje za kratko svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo (B 50 R i 50 L u slučaju glavnih svjetala za promet lijevom stranom);

Emax za dugo svjetlo žarulje za dugo svjetlo ili žarulje za kratko/dugo svjetlo.

2.1.2.2.   Rezultati

Razlike između fotometrijskih vrijednosti izmjerenih na svakom uzorku prije i poslije ispitivanja ne smiju prekoračiti 10 % uključujući dopuštena odstupanja fotometrijskog postupka.

2.2.   Otpornost na atmosferske utjecaje i kemijska sredstva

2.2.1.   Otpornost na atmosferske utjecaje

Tri nova uzorka (leća ili uzoraka materijala) treba izložiti zračenju iz izvora koji ima spektralnu raspodjelu energije sličnu onoj crnog tijela pri temperaturi između 5 500 K i 6 000 K. Između izvora i uzoraka treba postaviti prikladne filtre tako da se što je više moguće smanje zračenja valnih duljina manjih od 295 nm i većih od 2 500 nm. Uzorke treba izložiti energetskom osvjetljenju od 1 200 W/m2 ± 200 W/m2 u tolikom trajanju da je svjetlosna energija koju oni prime jednaka 4 500 MJ/m2 ± 200 MJ/m2. Unutar obloge ispitne naprave temperatura izmjerena na crnom zaslonu postavljenom na razini s uzorcima treba biti 50 °C ± 5 °C. Da bi se osigurala jednolika izloženost, uzorci se trebaju okretati oko izvora zračenja brzinom između 1 i 5 1/min.

Uzorke treba prskati destiliranom vodom koja ima vodljivost manju od 1 mS/m pri temperaturi od 23 °C ± 5 °C u skladu sa sljedećim ciklusom:

prskanje:	5 minuta;
sušenje:	25 minuta.

2.2.2.   Otpornost na kemijska sredstva

Nakon što je obavljeno ispitivanje opisano u stavku 2.2.1. i mjerenje opisano u stavku 2.2.3.1., vanjsku površinu navedena tri uzorka treba premazati kako je opisano u stavku 2.2.2.2. mješavinom određenom u stavku 2.2.2.1.

2.2.2.1.   Ispitna mješavina

Ispitna se mješavina treba sastojati od 61,5 % n-heptana, 12,5 % toluena, 7,5 % etil-tetraklorida, 12,5 % trikloretilena i 6 % ksilena (obujamski postotak).

2.2.2.2.   Nanošenje ispitne mješavine

Komad pamučne tkanine (prema ISO 105) treba do zasićenja namočiti mješavinom određenom u stavku 2.2.2.1. i, unutar 10 sekundi, staviti na vanjsku površinu uzorka i držati 10 minuta s pritiskom od 50 N/cm2 koji odgovara sili od 100 N primijenjenoj na ispitnu površinu veličine 14 × 14 mm.

Tijekom ovog 10-minutnog razdoblja, oblogu od pamučne tkanine treba ponovo namočiti mješavinom tako da je sastav tekućine koji se stavlja neprekidno istovjetan onom propisane ispitne mješavine.

Tijekom razdoblja stavljanja mješavine dopušteno je izjednačavati pritisak na uzorak radi sprečavanja stvaranja pukotina na njemu.

2.2.2.3.   Čišćenje

Na kraju stavljanja ispitne mješavine, uzorke treba osušiti na otvorenom zraku i potom oprati otopinom opisanom u stavku 2.3. (otpornost na deterdžente) pri 23 °C ± 5 °C.

Nakon toga uzorke treba pažljivo isprati destiliranom vodom koja ne sadrži više od 0,2 % nečistoća pri 23 °C ± 5 °C, a zatim obrisati mekanom tkaninom.

2.2.3.   Rezultati

2.2.3.1.   Nakon ispitivanja otpornosti na atmosferske utjecaje, vanjske površine uzoraka ne smiju imati pukotine, ogrebotine, krhotine i deformacije, a srednja vrijednost promjene propuštanja

, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dodatku 2. ovom Prilogu, ne smije prekoračiti 0,020 (Δtm ≤ 0,020).

2.2.3.2.   Nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva, uzorci ne smiju imati nikakve tragove kemijskog obojenja koje bi moglo uzrokovati promjene raspršivanja svjetlosnog toka, čija srednja vrijednost promjene

, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dodatku 2. ovom Prilogu, ne smije prekoračiti 0,020

(Δdm ≤ 0,020).

2.3.   Otpornost na deterdžente i ugljikovodike

2.3.1.   Otpornost na deterdžente

Vanjske površine triju uzoraka (leća ili uzoraka materijala) treba zagrijati na 50 °C ± 5 °C i potom pet minuta uroniti u mješavinu čija se temperatura održava na 23 °C ± 5 °C, a koja se sastoji od 99 dijelova destilirane vode koja ne sadrži više od 0,02 % nečistoća, i jednog dijela alkilaril sulfonata.

Na kraju ispitivanja uzorke treba osušiti pri 50 °C ± 5 °C. Površine uzoraka treba očistiti vlažnom tkaninom.

2.3.2.   Otpornost na ugljikovodike

Vanjske površine ova tri uzorka treba potom jednu minutu lagano trljati pamučnom tkaninom namočenom u mješavinu sastavljenu od 70 % n-heptana i 30 % toluena (obujamski postotak) i nakon toga ih treba osušiti na otvorenom zraku.

2.3.3.   Rezultati

Nakon što su gornja dva ispitivanja obavljena jedno za drugim, srednja vrijednost promjene propuštanja

, izmjerena na tri uzorka u skladu s postupkom opisanim u dodatku 2. ovom Prilogu, ne smije prekoračiti 0,010 (Δtm ≤ 0,010).

2.4.   Otpornost na mehaničko oštećivanje

2.4.1.   Metoda mehaničkog oštećivanja

Vanjsku površinu triju novih uzoraka (leća) treba podvrgnuti ispitivanju jednolikog mehaničkog oštećivanja metodom opisanom u dodatku 3. ovom Prilogu.

2.4.2.   Rezultati

Nakon ovog ispitivanja, promjene:

propuštanja:

i raspršivanja

trebaju se izmjeriti u skladu s postupkom opisanim u dodatku 2. u području određenom u stavku 2.2.4. gore. Srednja vrijednost triju uzoraka treba biti takva da: Δtm ≤ 0,100; Δdm ≤ 0,050.

2.5.   Ispitivanje prianjanja prevlaka, ako postoje

2.5.1.   Priprema uzorka

Površinu veličine 20 × 20 mm, u području premaza leće, treba nožićem za brijanje ili iglom za šivanje narezati u obliku mreže s veličinom oka približno 2 × 2 mm. Pritisak na nožić ili iglu treba biti dovoljan da se prereže najmanje prevlaka.

2.5.2.   Opis ispitivanja

Treba upotrijebiti ljepljivu vrpcu sa silom prianjanja od 2 N/(cm širine) ± 20 %, koja je izmjerena pod normiranim uvjetima određenim u dodatku 4. ovom Prilogu. Ovu ljepljivu vrpcu, koja treba biti široka najmanje 25 mm, treba najmanje 5 minuta držati pritisnutom na površinu pripremljenu kako je propisano u stavku 2.5.1.

Zatim kraj ljepljive vrpce treba opteretiti tako da je sila prianjanja za dotičnu površinu izjednačena sa silom koja djeluje okomito na tu površinu. U ovoj fazi, vrpcu treba strgnuti konstantnom brzinom od 1,5 m/s ± 0,2 m/s.

2.5.3.   Rezultati

Na području s iscrtanom mrežom ne smije biti znatnijih oštećenja. Oštećenja na sjecištima između kvadrata ili na rubovima ogrebotina dopuštena su, pod uvjetom da oštećeno područje ne prekoračuje 15 % površine područja s mrežom.

2.6.   Ispitivanja potpunoga glavnog svjetla koje sadržava leću od plastičnog materijala

2.6.1.   Otpornost na mehaničko oštećivanje površine leće

2.6.1.1.   Ispitivanja

Leću uzorka svjetla br. 1 treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u stavku 2.4.1. gore.

2.6.1.2.   Rezultati

Nakon ispitivanja, rezultati fotometrijskih mjerenja obavljenih na glavnom svjetlu u skladu s ovim Pravilnikom ne smiju prekoračiti za više od 30 % najveće vrijednosti propisane za točke B 50 L i HV i ne smiju biti za više od 10 % manji od najmanjih vrijednosti propisanih za točku 75 R (u slučaju glavnih svjetala za promet po lijevoj strani, uzimaju se u obzir točke B 50 R, HV i 75 L).

2.6.2.   Ispitivanje prianjanja prevlaka, ako postoje

Leću uzorka svjetla br. 2 treba podvrgnuti ispitivanju opisanom u stavku 2.5. gore.

3.   PROVJERA SUKLADNOSTI PROIZVODNJE

3.1.   Smatra se da su glavna svjetla jedne proizvodne serije, s obzirom na upotrijebljene materijale za izradu leća, sukladna s ovim Pravilnikom ako se:

3.1.1.   nakon ispitivanja otpornosti na kemijska sredstva i ispitivanja otpornosti na deterdžente i ugljikovodike, na vanjskoj površini uzorka ne pojave pukotine, odvajanje dijelova ni deformacije vidljive golim okom (vidjeti stavke 2.2.2., 2.3.1. i 2.3.2.);

3.1.2.   nakon ispitivanja opisanih u stavku 2.6.1.1., fotometrijske vrijednosti na mjernim točkama, navedenim u stavku 2.6.1.2., nalaze se unutar graničnih vrijednosti koje su propisane za sukladnost proizvodnje u ovom Pravilniku.

3.2.   Ako rezultati ispitivanja ne zadovolje zahtjeve, ispitivanja se ponavljaju na drugom nasumce odabranom uzorku glavnih svjetala.

DODATAK 1.

VREMENSKI REDOSLIJED HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA

Ispitivanja na plastičnim materijalima (leće ili uzorci materijala dostavljeni u skladu sa stavkom 2.2.4. ovog Pravilnika).

Tablica A

Uzorci ispitivanja

Leće ili uzorci materijala

Leće

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

1.1.

Ograničena fotometrija (stavak 2.1.2.)

x

x

x

1.1.1.

Promjena temperature (stavak 2.1.1.)

x

x

x

1.1.2.

Ograničena fotometrija (stavak 2.1.2.)

x

x

x

1.2.1.

Mjerenje propuštanja

x

x

x

x

x

x

x

x

x

1.2.2.

Mjerenje raspršivanja

x

x

x

x

x

x

1.3.

Atmosferski utjecaji (stavak 2.2.1.)

x

x

x

1.3.1.

Mjerenje propuštanja

x

x

x

1.4.

Kemijska sredstva (stavak 2.2.2.)

x

x

x

1.4.1.

Mjerenje raspršivanja

x

x

x

1.5.

Deterdženti (stavak 2.2.1.)

x

x

x

1.6.

Ugljikovodici (stavak 2.3.2.)

x

x

x

1.6.1.

Mjerenje propuštanja

x

x

x

1.7.

Oštećenje (stavak 2.4.1.)

x

x

x

1.7.1.

Mjerenje propuštanja

x

x

x

1.7.2.

Mjerenje raspršivanja

x

x

x

1.8.

Prianjanje (stavak 2.5.)

x

Ispitivanja na potpunim glavnim svjetlima (dostavljenim u skladu sa stavkom 2.2.3. ovog Pravilnika).

Tablica B

	Potpuna glavna svjetla
	Uzorak broj
	1	2
2.1. Oštećivanje (stavak 2.6.1.1.)	x
2.2. Fotometrija (stavak 2.6.1.2.)	x
2.3. Prianjanje (stavak 2.6.2.)		x

DODATAK 2.

Metoda mjerenja raspršivanja i propuštanja svjetlosti

1.   OPREMA (vidjeti sliku)

Svjetlosni snop kolimatora K s polovicom divergencije

ograniči se blendom DT s otvorom od 6 mm do koje je smješten nosač uzorka.

Konvergentna akromatična leća L2, korigirana za sfernu aberaciju, spaja blendu DT s prijamnikom R; promjer leće L2 treba biti takav da on ne zaslanja svjetlo raspršeno od uzorka u stošcu s polovinom vršnoga kuta ß/2 = 14°.

Prstenasta blenda DD s kutovima α/2 = 1° i α max/2 = 12° smještena je u ravnini žarišne slike leće L2.

Neprozirni središnji dio blende potreban je da bi se isključilo svjetlo koje dolazi izravno iz izvora svjetlosti. Treba biti moguće ukloniti središnji dio blende iz svjetlosnog snopa na takav način da se on vraća točno u svoj prvobitni položaj.

Udaljenost L2 DT i žarišna duljina F2 (1) leće L2 trebaju se odabrati tako da slika DT potpuno pokriva prijamnik R.

Ako je početni upadni svjetlosni tok pretpostavljeno 1 000 jedinica, apsolutna točnost svakog očitavanja treba biti bolja od jedne jedinice.

2.   MJERENJA

Obavljaju se sljedeća očitavanja:

Očitavanje	S uzorkom	Sa središnjim dijelom od DD	Predstavljena veličina
T1	ne	ne	Upadni svjetlosni tok pri početnom očitavanju
T2	da (prije ispitivanja)	ne	Snop koji propušta novi materijal u području od 24 °C
T3	da (nakon ispitivanja)	ne	Snop koji propušta ispitivani materijal u području od 24 °C
T4	da (prije ispitivanja)	da	Snop raspršen novim materijalom
T5	da (nakon ispitivanja)	da	Snop raspršen ispitivanim materijalom

---

(1)  Za L2 preporučuje se upotrijebiti žarišnu duljinu od oko 80 mm.

DODATAK 3.

METODA ISPITIVANJA PRSKANJEM

1.   ISPITNA OPREMA

1.1.   Prskalica

Upotrijebljena prskalica treba biti opremljena sapnicom promjera 1,3 mm koja dopušta količinu protoka tekućine od 0,24 ± 0,02 l/min pri radnom tlaku od 6,0 bara 0, + 0,5 bara.

Pod ovim radnim uvjetima dobiveni lepezasti mlaz treba biti promjera od 170 mm ± 50 mm na površini izloženoj oštećivanju, koja je na udaljenosti od 380 mm ± 10 mm od sapnice.

1.2.   Ispitna mješavina

Ispitna se mješavina treba sastojati od:

—	kremenog pijeska tvrdoće 7 na Mohrovoj ljestvici s veličinom zrnca između 0 i 0,2 mm i gotovo normalnom raspodjelom, s kutnim faktorom od 1,8 do 2,

—	vode tvrdoće koja ne prekoračuje 205 g/m3 za mješavinu koja sadržava 25 g pijeska po litri vode.

2.   ISPITIVANJE

Vanjsku površinu leća svjetla treba podvrgnuti jednom ili više puta djelovanju mlaza pijeska dobivenog kako je opisano gore. Mlaz treba prskati gotovo okomito na površinu koja se ispituje.

Oštećivanje se treba provjeriti pomoću jednog ili više uzoraka stakla smještenih kao referentni uzorci blizu leća koje se ispituju. Mješavinu treba prskati sve dok promjena u raspršivanju svjetla na uzorku ili uzorcima izmjerena metodom opisanom u dodatku 2. ne bude takva da je:

Nekoliko se referentnih uzoraka može upotrijebiti da bi se provjerilo je li cijela površina koja se ispituje oštećena jednoliko.

DODATAK 4.

ISPITIVANJE PRIANJANJA LJEPLJIVE VRPCE

1.   SVRHA

Ova metoda omogućuje određivanje linearne sile prianjanja ljepljive vrpce na staklenu ploču u standardnim uvjetima.

2.   NAČELO

Mjerenje sile potrebne za odljepljivanje ljepljive vrpce sa staklene ploče pod kutom od 90°.

3.   UTVRĐENI ATMOSFERSKI UVJETI

Uvjeti okoline trebaju biti 23 °C ± 5 °C i 65 ± 15 % relativna vlažnost (RH).

4.   UZORCI KOJI SE TESTIRAJU

Prije ispitivanja uzorak svitka ljepljive vrpce treba 24 sata držati u utvrđenoj atmosferi (vidjeti stavak 3. gore).

Iz svakog svitka treba ispitati pet ispitnih uzoraka duljine 400 mm svaki. Ove ispitne uzorke treba uzeti iz svitka nakon što su prva tri namotaja skinuta i odbačena.

5.   POSTUPAK

Ispitivanje se obavlja pod utvrđenim uvjetima okoline navedenim u stavku 3.

Pet ispitnih uzoraka treba uzeti iz role tijekom odmatanja vrpce radijalno brzinom od približno 300 mm/s, a potom ih, unutar 15 sekundi, treba upotrijebiti na sljedeći način:

Vrpcu treba staviti na staklenu ploču postupno laganim trljanjem po duljini pomicanjem prsta bez pretjerana pritiska, tako da između vrpce i staklene ploče ne ostane ni jedan zračni mjehurić.

Staklenu ploču s postavljenom vrpcom treba ostaviti 10 minuta u utvrđenim atmosferskim uvjetima.

Približno 25 mm ispitnog komada treba odlijepiti sa staklene ploče u ravnini okomitoj na os ispitnog komada.

Ploču treba učvrstiti, a slobodan kraj vrpce presaviti prema natrag pod kutom od 90°. Silu treba primijeniti tako da je crta odvajanja između vrpce i staklene ploče okomita na tu silu i okomita na ploču.

Vrpcu treba povući da se odlijepi brzinom od 300 mm/s ± 30 mm/s i pritom treba zapisati potrebnu silu.

6.   REZULTATI

Pet dobivenih vrijednosti treba poredati u niz i srednju vrijednost uzeti kao rezultat mjerenja. Ova se vrijednost izražava u njutnima po centimetru širine vrpce.

---

PRILOG 7.

NAJMANJI ZAHTJEVI ZA UZORKOVANJE OD STRANE INSPEKTORA

1.   OPĆENITO

1.1.   Zahtjeve za sukladnost treba smatrati ispunjenim s mehaničkog i geometrijskog stajališta, u skladu sa zahtjevima ovog Pravilnika, ako ih ima, ako razlike ne prelaze neizbježna proizvodna odstupanja.

1.2.   U odnosu na fotometrijske značajke, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne treba osporavati ako, pri ispitivanju fotometrijskih značajki bilo kojega glavnog svjetla izabranog slučajnim odabirom koje je opremljeno etalon žaruljom sa žarnom niti:

1.2.1.   izmjerena vrijednost u najnepovoljnijem slučaju ne odstupa za više od 20 % od vrijednosti koje su propisane u ovom Pravilniku. Za vrijednosti B 50 L (ili R) i područje III najviše najnepovoljnije odstupanje smije biti sljedeće:

B 50 L (ili R):	0,2 luksa ekvivalent 20 %,
	0,3 luksa ekvivalent 30 %;
područje III:	0,3 luksa ekvivalent 20 %,
	0,45 luksa ekvivalent 30 %;

1.2.2.   ili ako:

1.2.2.1.   su za kratko svjetlo u točki HV dostignute vrijednosti koje su propisane u ovom Pravilniku (s dopuštenim odstupanjem od 0,2 lx) i povezano s tim namještanjem najmanje u jednoj točki svakog područja koje je na mjernom zaslonu (na udaljenosti od 25 m) ograničeno krugom polumjera 15 cm oko točke B 50 L (ili R) (1) (s dopuštenim odstupanjem od 0,1 lx), 75 R (ili L), 50 V, 25 R i 25 L, i u cijeloj površini područja IV, ali koje je najviše 22,5 cm iznad crte kroz točke 25 R i 25 L;

1.2.2.2.   i ako se za dugo svjetlo točka HV nalazi unutar izoluks crte 0,75 Emax, za fotometrijske vrijednosti u svakoj mjernoj točki, navedenoj u stavku 6.3.2. ovog Pravilnika dopušteno je odstupanje + 20 % pri najvećim vrijednostima i – 20 % pri najmanjim vrijednostima. Referentna oznaka se ne uzima u obzir.

1.2.3.   Ako rezultati gore opisanih ispitivanja ne ispunjavaju zahtjeve, može se promijeniti usmjerenost glavnog svjetla, pod uvjetom da se os svjetla ne pomakne bočno za više od 1° udesno ili ulijevo.

1.2.4.   Ako rezultati gore opisanih ispitivanja ne ispunjavaju zahtjeve, ispitivanja glavnih svjetala ponavljaju se s drugom etalon žaruljom sa žarnom niti.

1.2.5.   Glavna svjetla s očitim greškama ne uzimaju se u obzir.

1.2.6.   Referentna oznaka ne uzima se u obzir.

1.3.   Kromatske koordinate trebaju biti zadovoljene kada je glavno svjetlo opremljeno žaruljom sa žarnom niti podešenoj na standard A temperaturu boje.

Fotometrijske vrijednosti za glavno svjetlo koje emitira selektivno žutu svjetlost kad je opremljeno bezbojnom žaruljom sa žarnom niti jesu vrijednosti iz ovog Pravilnika pomnožene s 0,84.

2.   PRVO UZORKOVANJE

U prvom uzorkovanju četiri se glavna svjetla odaberu slučajnim odabirom. Prvi uzorak od dva uređaja označen je s A, drugi uzorak od dva uređaja označen je s B.

2.1.   Sukladnost nije sporna

2.1.1.   Nastavno na postupak uzorkovanja prikazan na slici 1. u ovom Prilogu, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne osporava se ako odstupanja izmjerenih vrijednosti glavnih svjetala u najnepovoljnijim smjerovima iznose:

2.1.1.1.   uzorak A

A1	:	jedno glavno svjetlo 0 % jedno glavno svjetlo ne više od 20 %
A2	:	oba glavna svjetla više od 0 % ali ne više od 20 % prijelaz na uzorak B

2.1.1.2.   uzorak B

B1

:

oba glavna svjetla 0 %

2.1.2.   ili ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1.2.2. za uzorak A.

2.2.   Sukladnost je sporna

2.2.1.   Nastavno na postupak uzorkovanja prikazan na slici 1. u ovom Prilogu, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala osporava se i od proizvođača zahtijeva da svoju proizvodnju uskladi sa zahtjevima ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

2.2.1.1.   uzorak A

A3

:

jedno glavno svjetlo ne više od 20 % jedno glavno svjetlo više od 20 % ali ne više od 30 %

2.2.1.2.   uzorak B

B2	:	u slučaju A2 jedno glavno svjetlo više od 0 % ali ne više od 20 % jedno glavno svjetlo ne više od 20 %
B3	:	u slučaju A2 jedno glavno svjetlo 0 % jedno glavno svjetlo više od 20 % ali ne više od 30 %

2.2.2.   ili ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1.2.2. za uzorak A.

2.3.   Povlačenje homologacije

Sukladnost se osporava i primjenjuje stavak 13. ako nakon postupka uzorkovanja sa slike 1. u ovom Prilogu odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

2.3.1.   uzorak A

A4	:	jedno glavno svjetlo ne više od 20 % jedno glavno svjetlo više od 30 %
A5	:	oba glavna svjetla više od 20 %

2.3.2.   uzorak B

B4	:	u slučaju A2 jedno glavno svjetlo ne više od 0 % ali ne više od 20 % jedno glavno svjetlo više od 20 %
B5	:	u slučaju A2 oba glavna svjetla više od 20 %
B6	:	u slučaju A2 jedno glavno svjetlo 0 % jedno glavno svjetlo više od 30 %

2.3.3.   ili ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1.2.2. za uzorke A i B.

3.   PONOVLJENO UZORKOVANJE

U slučajevima A3, B2 i B3 potrebno je ponovljeno uzorkovanje unutar razdoblja od dva mjeseca nakon obavijesti, pri čemu se treći uzorak C od dva glavna svjetla i četvrti uzorak D od dva glavna svjetla odabiru iz zalihe proizvedene nakon uspostave sukladnosti.

3.1.   Sukladnost nije sporna

3.1.1.   Nastavno na postupak uzorkovanja prikazan na slici 1. u ovom Prilogu, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala ne osporava se ako odstupanja izmjerenih vrijednosti glavnih svjetala iznose:

3.1.1.1.   uzorak C

C1	:	jedno glavno svjetlo 0 % jedno glavno svjetlo ne više od 20 %
C2	:	oba glavna svjetla više od 0 % ali ne više od 20 % prijelaz na uzorak D

3.1.1.2.   uzorak D

D1

:

u slučaju C2 oba glavna svjetla 0 %

3.1.2.   ili ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 1.2.2. za uzorak C.

3.2.   Sukladnost je sporna

3.2.1.   Nastavno na postupak uzorkovanja prikazan na slici 1. u ovom Prilogu, sukladnost serijski proizvedenih glavnih svjetala osporava se i od proizvođača zahtijeva da svoju proizvodnju uskladi sa zahtjevima ako odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

3.2.1.1.   uzorak D

D2

:

u slučaju C2 jedno glavno svjetlo više od 0 % ali ne više od 20 % jedno glavno svjetlo ne više od 20 %

3.2.1.2.   ili ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1.2.2. za uzorak C.

3.3.   Povlačenje homologacije

Sukladnost se osporava i primjenjuje stavak 13. ako, nastavno na postupak uzorkovanja sa slike 1. u ovom Prilogu, odstupanja izmjerenih vrijednosti za glavna svjetla iznose:

3.3.1.   uzorak C

C3	:	jedno glavno svjetlo ne više od 20 % jedno glavno svjetlo više od 20 %
C4	:	oba glavna svjetla više od 20 %

3.3.2.   uzorak D

D3

:

u slučaju C2 jedno glavno svjetlo 0 % ili više od 0 % jedno glavno svjetlo više od 20 %

3.3.3.   ili ako nisu ispunjeni uvjeti iz stavka 1.2.2. za uzorke C i D.

4.   PROMJENA VERTIKALNOG POLOŽAJA „REZA”

U odnosu na provjeru promjene vertikalnih položaja „reza” pod utjecajem topline, treba primijeniti sljedeći postupak:

Jedno od glavnih svjetala iz uzorka A, poslije postupka uzorkovanja prema slici 1. u ovom Prilogu, treba ispitati u skladu s postupkom opisanim u Prilogu 5. stavku 2.1. nakon što je tri puta uzastopno bilo izloženo ciklusu opisanom u Prilogu 5. stavku 2.2.2.

Glavno svjetlo treba smatrati prihvatljivim ako Δr ne prekoračuje 1,5 mrad.

Ako je ova vrijednost veća od 1,5 mrad, ali ne veća od 2,0 mrad, drugo glavno svjetlo iz uzorka A treba podvrgnuti ispitivanju, poslije kojeg srednja vrijednost apsolutnih vrijednosti utvrđenih na oba uzorka ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

Međutim, ako ova vrijednost od 1,5 mrad na uzorku A nije ispunjena, dva glavna svjetla iz uzorka B treba podvrgnuti istom postupku i vrijednost Δ r ni za jednog od njih ne smije prekoračiti 1,5 mrad.

Slika 1.

---

(1)  Slova u zagradama odnose se na glavna svjetla za promet lijevom stranom.

---