This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 42007X0530(01)
Regulation No 48 of the Economic Commission for Europe of the United Nations (UN/ECE) — Uniform provisions concerning the approval of vehicles with regard to the installation of lighting and light-signalling devices
Pravilnik br. 48 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE): Jedinstvene odredbe o homologaciji vozila s obzirom na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju Dodatak 47.: Pravilnik br. 48 Revizija 4. (uključujući Izmjenu 1.)
Pravilnik br. 48 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE): Jedinstvene odredbe o homologaciji vozila s obzirom na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju Dodatak 47.: Pravilnik br. 48 Revizija 4. (uključujući Izmjenu 1.)
SL L 137, 30.5.2007, p. 1–67
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV) Ovaj dokument objavljen je u određenim posebnim izdanjima
(HR)
Relation | Act | Comment | Subdivision concerned | From | To |
---|---|---|---|---|---|
Corrected by | 42007X0530(01)R(01) | (BG, CS, DA, DE, EL, EN, ES, ET, FI, FR, HU, IT, LT, LV, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, SV) |
11/Sv. 29 |
HR |
Službeni list Europske unije |
36 |
42007X0530(01)
L 137/1 |
SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE |
Pravilnik br. 48 Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (UNECE): Jedinstvene odredbe o homologaciji vozila s obzirom na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju
Dodatak 47.: Pravilnik br. 48
Revizija 4. (uključujući Izmjenu 1.)
Uključuje sav važeći tekst do:
serije 03 izmjena — dan stupanja na snagu: 10. listopada 2006.
SADRŽAJ
PRAVILNIK
1. |
Područje primjene |
2. |
Definicije |
3. |
Zahtjev za homologaciju |
4. |
Homologacija |
5. |
Opći zahtjevi |
6. |
Pojedinačni zahtjevi |
7. |
Izmjene i proširenja homologacije tipa vozila ili ugradnje njegovih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju |
8. |
Sukladnost proizvodnje |
9. |
Kazne za nesukladnost proizvodnje |
10. |
Konačna obustava proizvodnje |
11. |
Nazivi i adrese tehničkih službi odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja, te administrativnih tijela |
12. |
Prijelazne odredbe |
PRILOZI
Prilog 1. |
Obavijest o izdanoj ili odbijenoj ili proširenoj ili povučenoj homologaciji ili konačnoj obustavi proizvodnji tipa vozila s obzirom na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, sukladno Pravilniku br. 48. |
Prilog 2. |
Postavljanje homologacijskih oznaka |
Prilog 3. |
Površina svjetala, referentna os, referentno središte i kutovi geometrijske vidljivosti |
Prilog 4. |
Vidljivost crvenog svjetla sprijeda i vidljivost bijelog svjetla odostraga |
Prilog 5. |
Stanja opterećenja koje je potrebno uzeti u obzir kod utvrđivanja promjena u okomitoj usmjerenosti kratkih glavnih svjetala |
Prilog 6. |
Mjerenje promjene nagiba snopa kratkog svjetla kao funkcije opterećenja |
Prilog 7. |
Označavanje zadanoga početnog namještanja iz stavka 6.2.6.1.1 ovog Pravilnika |
Prilog 8. |
Sklopke ili ručice za upravljanje uređajima za poravnanje glavnih svjetala iz stavka 6.2.6.1.2 ovog Pravilnika |
Prilog 9. |
Nadzor nad sukladnošću proizvodnje |
Prilog 10. |
Primjeri mogućih izvora svjetlosti |
Prilog 11. |
Vidljivost označivanja visoke uočljivosti odostraga i na bočnoj strani vozila |
1. PODRUČJE PRIMJENE
Ovaj se Pravilnik primjenjuje na homologaciju motornih vozila namijenjenih za cestovnu uporabu, s ili bez nadogradnje, s najmanje četiri kotača i najvećom predviđenom brzinom koja prelazi 25 km/h, te njihovih prikolica s iznimkom pružnih vozila, poljoprivrednih i šumskih traktora i strojeva, te vozila za javne radove.
2. DEFINICIJE
U smislu ovog Pravilnika:
2.1. „homologacija vozila” znači homologacija tipa vozila s obzirom na broj i način ugradnje uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju:
2.2. „tip vozila s obzirom na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju” znači vozila koja se ne razlikuju u bitnim značajkama navedenim u stavcima 2.2.1. do 2.2.4.
„Vozilima različita tipa” također se ne smatraju: vozila koja se razlikuju u smislu stavaka 2.2.1. do 2.2.4. ali ne na način koji bi uključivao promjenu u vrsti, broju, položaju i geometrijskoj vidljivosti svjetala kao ni po nagibu kratkog svjetla, propisanima za tip vozila o kojem se radi i vozila na kojima su postavljena ili nisu postavljena svjetla čije je postavljanje izborno:
2.2.1. |
dimenzije i vanjski oblik vozila; |
2.2.2. |
broj i položaj uređaja; |
2.2.3. |
sustav za poravnanje glavnih svjetala; |
2.2.4. |
sustav ovjesa; |
2.3. „poprečna ravnina” znači vertikalna ravnina okomita na srednju poprečnu ravninu vozila;
2.4. „neopterećeno vozilo” znači vozilo bez vozača, posade, putnika i tereta, no s punim spremnikom goriva, rezervnim kotačem i uobičajenim alatom;
2.5. „opterećeno vozilo” znači vozilo opterećeno do najveće tehnički dopuštene mase, po navodu proizvođača, koji raspoređuje navedenu masu između osovina u skladu s načinom opisanim u Prilogu 5.;
2.6. „uređaj” znači element ili sklop koji se koristi za jednu ili više zadaća;
2.7. „svjetlo” znači uređaj namijenjen za osvjetljavanje ceste ili za odašiljanje svjetlosnog signala drugim korisnicima ceste. Svjetlima se također smatraju svjetla za osvjetljavanje stražnje registarske pločice i katadiopteri. U smislu ovog Pravilnika, svjetlima se ne smatraju stražnje registarske pločice koje odašilju svjetlost te sustav osvjetljenja stražnjih vrata sukladno odredbama Pravilnika br. 107. o vozilima kategorija M2 i M3.
2.7.1. Izvor svjetlosti (1)
2.7.1.1. „izvor svjetlosti” znači jedan ili više elemenata za vidljivo zračenje koji mogu biti sastavljeni od jedne ili više prozirnih ovojnica te s podnožjem za mehaničko i električno spajanje.
Izvor svjetlosti može se sastojati od krajnjeg otvora svjetlosne vodilice, sustava za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju s optičkim vlaknima koji nema ugrađenu vanjsku leću;
2.7.1.1.1. „izmjenjiv izvor svjetlosti” znači izvor svjetlosti koji je izrađen tako da se bez alata može ugraditi i odstraniti iz nosača;
2.7.1.1.2. „neizmjenjiv izvor svjetlosti” znači izvor svjetlosti kojeg je moguće zamijeniti samo zamjenom uređaja u koji je izvor svjetlosti ugrađen;
u slučaju modula izvora svjetlosti: izvor svjetlosti kojeg je moguće zamijeniti samo zamjenom modula izvora svjetlosti u koji je izvor svjetlosti ugrađen;
2.7.1.1.3. „modul izvora svjetlosti” znači optički dio uređaja koji je namijenjen za taj uređaj, sadrži jedan ili više nezamjenjivih izvora svjetlosti te ga je moguće odstraniti iz uređaja samo uz korištenje alata. Modul izvora svjetlosti je izrađen tako da, bez obzira na upotrebu alata, nije mehanički međusobno zamjenjiv s bilo kojim homologiranim izvorom svjetlosti;
2.7.1.1.4. „izvor svjetlosti sa žarnom niti” (svjetlo sa žarnom niti) znači izvor svjetlosti kod kojega je element za vidljivo zračenje jedna ili više žarnih niti koje proizvode toplinsko zračenje;
2.7.1.1.5. „izvor svjetlosti s izbojem u plinu” znači izvor svjetlosti kod kojega je element za vidljivo zračenje električni luk koji proizvodi učinak elektroluminescencije ili elektrofluorescencije;
2.7.1.1.6. „osvjetljavajuća dioda” (LED) znači izvor svjetlosti kod kojega je element za vidljivo zračenje jedna ili više poluvodičkih spojeva koji proizvode injekcijsku luminiscenciju/fluorescenciju;
2.7.1.2. „naprava za elektroničko upravljanje izvorom svjetlosti” znači jedan ili više sastavnih dijelova između napajanja i izvora svjetlosti kojim se upravlja naponom i/ili električnim tokom izvora svjetlosti;
2.7.1.2.1. „balast” znači elektronička oprema za upravljanje izvorom svjetlosti između napajanja i izvora svjetlosti kojim se stabilizira električni tok izvora svjetlosti s izbojem u plinu;
2.7.1.2.2. „upaljač” znači elektronička oprema za upravljanje izvorom svjetlosti kojom se pokreće luk izvora svjetlosti s izbojem u plinu;
2.7.2. „istovrijedna svjetla” znači svjetla koja imaju istu namjenu te su odobrena u državi registracije vozila; navedena svjetla mogu imati različita svojstva od onih ugrađenih u vozilo prilikom homologacije pod uvjetom da zadovoljavaju zahtjeve ovog Pravilnika;
2.7.3. „neovisna svjetla” znači uređaji koji imaju odvojene osvjetljavajuće površine (2), odvojene izvore svjetlosti i odvojena kućišta za svjetlo;
2.7.4. „grupirana svjetla” znači uređaji koji imaju odvojene osvjetljavajuće površine (2) i odvojene izvore svjetlosti, ali zajedničko svjetleće tijelo;
2.7.5. „spojena svjetla” znači uređaji koji imaju odvojene osvjetljavajuće površine (2), ali zajednički izvor svjetlosti i zajedničko svjetleće tijelo;
2.7.6. „uzajamno povezana svjetla” znači uređaji koji imaju odvojene izvore svjetlosti ili jedan izvor svjetlosti koji radi pod drugačijim uvjetima (primjerice, optičke, mehaničke, električne razlike), te u potpunosti ili djelomično zajedničke osvjetljavajuće površine (3) i zajedničko svjetleće tijelo;
2.7.7. „jednofunkcijsko svjetlo” znači dio uređaja koji ima namjenu funkciju pojedinačnog osvjetljavanja i svjetlosne signalizacije;
2.7.8. „skriveno svjetlo” znači svjetlo koje je djelomično ili u potpunosti skriveno kada nije u upotrebi. To je moguće postići pomičnim poklopcem, pomicanjem svjetla ili na druge prikladne načine. Izraz „uvlačno” upotrebljava se posebno za skriveno svjetlo koje je moguće povući unutar nadogradnje;
2.7.9. „dugo glavno svjetlo” znači svjetlo koje se koristi za osvjetljavanje ceste na velikoj udaljenosti ispred vozila;
2.7.10. „kratko (oboreno) glavno svjetlo” znači svjetlo koje se koristi za osvjetljavanje ceste ispred vozila bez uzrokovanja nepotrebnog zasljepljenja i neugode vozačima i ostalim korisnicima ceste koji dolaze iz suprotnog smjera;
2.7.11. „pokazivač smjera” znači svjetlo koje se koristi za označivanje drugim korisnicima ceste da vozač namjerava promijeniti smjer nadesno ili nalijevo;
Svjetlo ili svjetla pokazivači smjera mogu se također koristiti u skladu s odredbama Pravilnika br. 97.;
2.7.12. „kočno svjetlo” znači svjetlo koje se koristi za označivanje drugim korisnicima ceste sa stražnje strane da se uzdužno kretanje vozila namjerno usporava;
2.7.13. „osvjetljavajući uređaj stražnje registarske pločice” znači uređaj koji se koristi za osvjetljavanje prostora namijenjenog za stražnju registarsku pločicu; taj se uređaj može sastojati od više optičkih elemenata;
2.7.14. „prednje pozicijsko svjetlo” znači svjetlo koje se koristi za označivanje prisutnosti i širine vozila gledano s prednje strane;
2.7.15. „stražnje pozicijsko svjetlo” znači svjetlo koje se koristi za označivanje prisutnosti i širine vozila gledano sa stražnje strane;
2.7.16. „katadiopter” znači uređaj koji se koristi za označivanje prisutnosti vozila refleksijom svjetla iz izvora svjetlosti koji nije povezan s vozilom dok se promatrač nalazi blizu toga izvora.
U smislu ovog Pravilnika katadiopterima se ne smatraju:
2.7.16.1. |
retroreflektirajuće (odsjevne) registarske pločice; |
2.7.16.2. |
odsjevni signali navedeni u ADR-u (Europski sporazum o međunarodnom prijevozu opasnih tvari u cestovnom prometu); |
2.7.16.3. |
druge retroreflektirajuće (odsjevne) pločice i signali koji se moraju upotrebljavati da bi se zadovoljili nacionalni zahtjevi za uporabu s obzirom na određene kategorije vozila ili određene metode rada; |
2.7.16.4. |
retoreflektirajući materijali homologirani kao razred D ili E sukladno Pravilniku br. 104. i koji se upotrebljavaju u druge svrhe sukladno nacionalnim propisima, npr. Oglašavanje; |
2.7.17. „oznaka uočljivosti” znači uređaj koji je namijenjen za povećanje uočljivosti vozila, gledano s bočne ili stražnje strane, refleksijom svjetlosti čiji izvor nije povezan s vozilom, pri čemu je promatrač smješten blizu izvora;
2.7.17.1. „oznaka obrisa” znači oznaka uočljivosti koja je namijenjena za označivanje vodoravnih i okomitih dimenzija (duljina, širina i visina) vozila;
2.7.17.1.1. „cjelovita oznaka obrisa” znači oznaka obrisa koja označava obris vozila u neprekinutoj liniji;
2.7.17.1.2. „djelomična oznaka obrisa” znači oznaka obrisa koja označava vodoravnu dimenziju vozila u neprekinutoj liniji, a okomitu dimenziju oznakama u gornjim kutovima;
2.7.17.2. „linijska oznaka” znači oznaka uočljivosti koja je namijenjena za označivanje vodoravnih dimenzija (duljine i širine) vozila u neprekinutoj liniji;
2.7.18. „upozoravajući signal opasnosti” znači istodobno treptanje svih pokazivača smjera koje se upotrebljava kako bi se upozorilo da vozilo trenutačno predstavlja posebnu opasnost za ostale korisnike ceste;
2.7.19. „prednje svjetlo za maglu” znači svjetlo koje se koristi za poboljšanje osvijetljenosti ceste u slučaju magle, snježnih oborina, kišnih oluja ili oblaka prašine;
2.7.20. „stražnje svjetlo za maglu” znači svjetlo koje se koristi kako bi vozilo bilo lakše vidljivo odostraga u gustoj magli;
2.7.21. „svjetlo za vožnju unatrag” znači svjetlo koje se koristi za osvjetljavanje ceste sa stražnje strane vozila te za upozoravanje ostalim korisnicima ceste da se vozilo kreće ili se namjerava kretati unatrag;
2.7.22. „parkirno svjetlo” znači svjetlo koje se koristi za privlačenje pažnje na prisutnost nepokretnog vozila u naseljenom području. U takvim okolnostima zamjenjuje prednja i stražnja pozicijska svjetla;
2.7.23. „gabaritno svjetlo” znači svjetlo ugrađeno blizu krajnjih vanjskih rubova te što je bliže moguće vrhu vozila, a koje se koristi za jasno označivanje sveukupne širine vozila. Ovo svjetlo je namijenjeno, za određena vozila i prikolice, kao dopuna prednjim i stražnjim pozicijskim svjetlima na vozilu tako da se posebno upozorava na gabarite vozila;
2.7.24. „bočno svjetlo za označivanje” znači svjetlo koje se koristi za označivanje prisutnosti vozila, gledano sa strane;
2.7.25. „svjetlo za dnevnu vožnju” znači svjetlo usmjereno prema naprijed koje se koristi kako bi se vozilo učinilo vidljivijim za vrijeme dnevne vožnje (4);
2.7.26. „svjetlo za skretanje” znači svjetlo koje se koristi za dodatno osvjetljavanje dijela ceste koji se nalazi blizu prednjeg ruba vozila na strani prema kojoj će vozilo skrenuti;
2.7.27. „propisani svjetlosni tok” znači konstrukcijska vrijednost svjetlosnog toka izmjenjivog izvora svjetlosti. On se mora postići, unutar dopuštenog odstupanja, kad se izmjenjivi izvor svjetlosti napaja iz izvora energije pri propisanom ispitnom naponu, kako je navedeno u listu s podatcima za izvor svjetlosti;
2.8. „površina emitiranja svjetla”„uređaja za osvjetljavanje”, „uređaja za svjetlosnu signalizaciju” ili katadiopter znači cjelokupna ili djelomična vanjska površina od prozirnog materijala kao što je navedeno na crtežu u zahtjevu za homologaciju proizvođača uređaja, vidjeti Prilog 3.;
2.9. „osvjetljavajuća površina” (vidjeti Prilog 3.);
2.9.1. „osvjetljavajuća površina uređaja za osvjetljavanje” (stavci 2.7.9., 2.7.10., 2.7.19., 2.7.21. i 2.7.26.) znači pravokutna projekcija promjera reflektora ili, u slučaju glavnih svjetala s elipsoidnim reflektorom „projekcijskih leća”, na poprečnoj ravnini. Ako uređaj za osvjetljavanje nema reflektor, primjenjuje se definicija iz stavka 2.9.2. Ako površina svjetla emitiranja svjetla pokriva samo dio punog promjera reflektora, tada se samo projekcija tog dijela uzima u obzir.
Kod prednjeg kratkog svjetla, osvjetljavajuća površina na strani zasjenjenja (granica svijetlo-tamno) ograničena je stvarnom projekcijom crte zasjenjenja na leću. Ako su reflektor i leće međusobno podesivi, potrebno je upotrijebiti srednji položaj namještanja;
2.9.2. „osvjetljavajuća površina uređaja za svjetlosnu signalizaciju koja nije katadiopter” (stavci 2.7.11. do 2.7.15., 2.7.18., 2.7.20. te 2.7.22. do 2.7.25.) znači pravokutna projekcija svjetla na ravnini okomitoj na njegovu referentnu os i u doticaju s vanjskom površinom emitiranja svjetla, ova je projekcija ograničena rubovima zaslona smještenih na toj ravnini, svaki propušta samo 98 % ukupne jakosti svjetla u smjeru referentne osi.
Za utvrđivanje donjih, gornjih i bočnih granica osvjetljavajuće površine upotrebljavaju se samo zasloni s vodoravnim ili okomitim rubovima za provjeru udaljenosti krajnjih rubova vozila te visine iznad tla.
Za druge primjene osvjetljavajuće površine, npr. udaljenost između dva svjetla ili funkcije, koristi se oblik ruba ove osvjetljavajuće površine. Zasloni ostaju usporedni, ali moguće je koristiti druga usmjeravanja.
Kod uređaja za svjetlosne signale čija osvjetljavajuća površina u potpunosti ili djelomično zatvara svjetlosnu površinu druge funkcije ili zatvara neosvijetljenu površinu, osvjetljavajuća se površina može smatrati površinom emitiranja svjetla;
2.9.3. „osvjetljavajuća površina katadioptera” (stavak 21.7.16.), prema izjavi podnositelja zahtjeva kod postupka homologacije dijelova za katadioptere, znači pravokutna projekcija katadioptera na ravnini okomitoj na njegovu referentnu os te koja je ograničena ravninama koje dotiču navedene najudaljenije dijelove katadiopterskog optičkog sustava te su paralelne s tom osi. Za utvrđivanje donjih, gornjih i bočnih granica uređaja koriste se samo vodoravne i okomite ravnine.
2.10. „prividna površina” za utvrđeni smjer promatranja, na zahtjev proizvođača ili njegova propisno ovlaštenog zastupnika, znači pravokutna projekcija:
|
granice osvjetljavajuće površine projicirane na vanjsku površinu leća (a-b); |
|
ili površine emitiranja svjetla (c-d); |
|
u ravnini koja je okomita na smjer promatranja i koja dotiče krajnju vanjsku točku leće (vidjeti Prilog 3. ovom Pravilniku); |
2.11. „referentna os” (ili „os referencije”) znači karakteristična os svjetla koju je utvrdio proizvođač (svjetla) za upotrebu kao smjer reference (H = 0°, V = 0°) za kutove polja fotometričkih mjerenja te za ugradnju svjetla na vozilo;
2.12. „referentno središte” znači sjecište referentne osi s vanjskom površinom emitiranja svjetla; utvrđuje ga proizvođač svjetla;
2.13. „kutovi geometrijske vidljivosti” znači kutovi koji određuju područje najmanjeg prostornog kuta u kojem mora biti moguće vidjeti vidljivu svjetlosnu površinu svjetla. To područje prostornog kuta određeno je kružnim isječcima čije se središte podudara s referentnim središtem svjetla, a ekvator je paralelan s tlom. Ovi isječci određeni su u odnosu na referentnu os. Vodoravni kutovi ß odgovaraju zemljopisnoj dužini, a okomiti kutovi α zemljopisnoj širini. Ne smije biti nikakvih zapreka unutar kutova geometrijske vidljivosti za prodor svjetlosti s bilo kojeg dijela prividne površine svjetla promatrano iz beskonačnosti.
Ako se mjerenja vrše bliže svjetlu, smjer promatranja mora biti pomaknut usporedno kako bi se postigla jednaka točnost.
Unutar kutova geometrijske vidljivosti zapreke se ne uzimaju u obzir ako su već bile prisutne prilikom homologacije tipa svjetla.
Ako je nakon ugradnje svjetla bilo koji dio prividne površine svjetla skriven dodatnim dijelovima vozila, dostavlja se dokaz da dio svjetla koji nije skriven zaprekama udovoljava fotometričkim vrijednostima propisanim za homologaciju uređaja kao optičke jedinice (vidjeti Prilog 3. ovom Pravilniku). Ipak, kada je moguće okomit kut geometrijske vidljivosti ispod vodoravne ravnine smanjiti na 5° (svjetlo je najmanje 750 mm iznad tla), fotometričko područje mjerenja ugrađene optičke jedinice moguće je smanjiti na 5° ispod vodoravne ravnine;
2.14. „krajnji vanjski rub” svake strane vozila znači ravnina paralelna središnjoj uzdužnoj ravnini te koja dodiruje bočni vanjski rub, bez obzira na projekciju:
2.14.1. |
guma blizu točke njihova dodira s tlom te priključaka za mjerače tlaka zraka u gumama; |
2.14.2. |
bilo kojih protukliznih uređaja koji su postavljeni na kotače; |
2.14.3. |
retrovizora; |
2.14.4. |
bočnih pokazivača smjera, gabaritnih svjetala, prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala, parkirnih svjetala, katadioptera i bočnih svjetala za označivanje; |
2.14.5. |
carinskih pečata pričvršćenih na vozilo te uređaja za osiguranje i zaštitu takvih pečata; |
2.15. „sveukupna širina” znači udaljenost između dvije okomite ravnine utvrđene stavkom 2.14. iznad.
2.16. „Pojedinačna i višestruka svjetla”
2.16.1. „pojedinačno svjetlo” znači:
(a) |
uređaj ili dio uređaja koji ima jednu funkciju osvjetljavanja ili svjetlosne signalizacije, s jednim ili više izvora svjetlosti te jednom prividnom površinom u smjeru referentne osi koja može biti neprekidna površina ili sastavljena od dva ili više odvojenih dijelova; ili |
(b) |
svaki skup dva samostalna svjetla, istovjetna ili ne, s istom funkcijom, oba homologirana kao svjetlo tipa „D” te ugrađenih tako da projekcija njihove prividne površine u smjeru referentne osi zauzima najmanje 60 % najmanjeg pravokutnika koji opisuje projekcije navedenih prividnih površina u smjeru referentne osi; |
2.16.2. „dva svjetla” ili „paran broj svjetala” znači jedna površina emitiranja svjetla u obliku vrpce ili traka ako je takva vrpca ili trak položen simetrično u odnosu na središnju uzdužnu ravninu vozila, proteže se na obje strane najmanje do udaljenosti 0,4 m od krajnjeg vanjskog ruba vozila te nije kraća od 0,8 m; osvjetljenje takve površine osiguravaju najmanje dva izvora svjetlosti smještena što je moguće bliže njezinim krajevima; površina emitiranja svjetla može se sastojati od većeg broja podređenih dijelova pod uvjetom da projekcije više pojedinačnih površina koje odašilju svjetlost na poprečnoj ravnini zauzimaju najmanje 60 % područja najmanjeg četverokuta koji je ocrtan projekcijama navedenih pojedinačnih površina koje odašilju svjetlost;
2.17. „udaljenost između dva svjetla” koja su okrenuta u istom smjeru znači najmanja udaljenost između dvije prividne površine u smjeru referentne osi. Ako udaljenost između svjetala očito ispunjava zahtjeve Pravilnika, nije potrebno utvrđivati točne rubove prividnih površina;
2.18. „radni signal” znači vidni ili slušni signal (ili bilo koji istovrijedan signal) koji ukazuje da je uređaj uključen te da djeluje ispravno ili ne;
2.19. „signal zatvorenog strujnog kruga” znači vidni (ili bilo koji istovrijedan signal) koji ukazuje da je uređaj uključen, ali ne pokazuje radi li taj uređaj ispravno ili ne;
2.20. „izborno svjetlo” znači svjetlo čije je ugradnja ostavljena na volju proizvođača;
2.21. „tlo” znači površina na kojoj stoji vozilo i koja je načelno vodoravna;
2.22. „pomični elementi” vozila znači oni dijelovi nadogradnje ili drugi dijelovi vozila čiji se položaj(i) može(-gu) mijenjati nagibom, okretanjem ili klizanjem bez upotrebe alata. Oni ne uključuju preklopne vozačke kabine kamiona;
2.23. „uobičajeni položaj upotrebe pomičnog elementa” znači položaj(i) pomičnog elementa koje je utvrdio proizvođač vozila za uobičajene uvjete upotrebe te za parkirni položaj vozila;
2.24. „uobičajeni uvjeti upotrebe vozila” znači:
2.24.1. |
za motorno vozilo, kada je vozilo spremno za pokretanje radom svog pogonskog motora, a njegovi pomični elementi su u uobičajenom(-im) položaju(-ima) kao što je utvrđeno u stavku 2.23.; |
2.24.2. |
te za prikolicu, kada je prikolica priključena na vučno motorno vozilo u uvjetima propisanim u stavku 2.24.1., a njegovi pomični elementi su u uobičajenom(-im) položaju(-ima) kao što je utvrđeno u stavku 2.23.; |
2.25. „parkirni položaj vozila” znači:
2.25.1. |
za motorno vozilo, kada vozilo miruje i pogonski motor ne radi, a njegovi pomični elementi su u uobičajenom(-im) položaju(-ima) kao što je utvrđeno u stavku 2.23; |
2.25.2. |
te za prikolicu, kada je prikolica priključena na vučno motorno vozilo u uvjetima propisanima u stavku 2.25.1., a njegovi pomični elementi su u uobičajenom položaju(ima) kao što je utvrđeno u stavku 2.23.; |
2.26. „osvjetljavanje u zavoju” znači funkcija osvjetljavanja koja omogućava bolje osvjetljavanje u zavojima.
3. ZAHTJEV ZA HOMOLOGACIJU
3.1. Zahtjev za homologaciju tipa vozila s obzirom na ugrađene uređaje za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju podnosi proizvođač ili njegov valjano ovlašten zastupnik.
3.2. Uz zahtjev se prilažu sljedeći dokumenti i podaci u tri primjerka:
3.2.1. |
opis tipa vozila s obzirom na točke navedene u stavcima 2.2.1. do 2.2.4. zajedno s ograničenjima opterećenja, naročito najvećeg dopuštenog opterećenja prtljažnika; |
3.2.2. |
popis uređaja koje je propisao proizvođač za sklapanje uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju. Popis može obuhvaćati više tipova uređaja za svaku funkciju. Svaki tip mora biti prikladno označen (sastavni dio, homologacijska oznaka, naziv proizvođača itd.), popis može također za svaku funkciju sadržavati dodatnu oznaku „ili jednakovrijedne uređaje”; |
3.2.3. |
pregledna slika uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju u cjelini, prikazujući položaj različitih uređaja na vozilu; |
3.2.4. |
ako je potrebno, kako bi se provjerila usklađenost s odredbama predmetnog Pravilnika, pregledna(-e) slika(-e) za svako pojedinačno svjetlo uz prikaz osvjetljavajuće površine kao što je propisano stavkom 2.9., površine emitiranja svjetla kao što je propisano stavkom 2.8., referentna os kao što je propisano stavkom 2.11. te referentno središte kao što je propisano stavkom 2.12. Navedeni podaci nisu potrebni za svjetlo stražnje registarske pločice (stavak 2.7.13.); |
3.2.5. |
zahtjevu se prilaže izjava korištene metode za određivanje prividne površine (vidjeti stavak 2.10.). |
3.3. Neopterećeno vozilo opremljeno sa sveukupnom opremom za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, kao što je propisano stavkom 3.2.2. te koje predstavlja tip vozila koje se homologira predaje se Tehničkoj službi odgovornoj za vršenje homologacijskih ispitivanja.
3.4. Homologacijskoj dokumentaciji prilaže se dokument utvrđen Prilogom 1. ovom Pravilniku.
4. HOMOLOGACIJA
4.1. Ako tip vozila predan za homologaciju sukladno predmetnom Pravilniku udovoljava zahtjevima Pravilnika s obzirom na sve uređaje navedene u popisu, izdaje se homologacija tog tipa vozila.
4.2. Svakom homologiranom tipu dodjeljuje se homologacijski broj. Prva dva broja (trenutačno 03, što odgovara seriji 03 izmjena) označuju seriju izmjena koje obuhvaćaju posljednje veće tehničke izmjene Pravilnika u vrijeme izdavanja homologacije. Ista ugovorna strana ne smije dodijeliti isti broj drugom tipu vozila ili istom tipu vozila predanom s opremom koja nije navedena u popisu iz stavka 3.2.2. u skladu s odredbama stavka 7. ovog Pravilnika.
4.3. Obavijest o izdavanju, proširenju ili odbijanju homologacije ili o konačnoj obustavi proizvodnje tipa vozila/dijelu sukladno predmetnom Pravilniku dostavlja se strankama Sporazuma iz 1958. godine koje primjenjuju ovaj Pravilnik, na obrascu čiji je predložak sadržan u Prilogu 1. ovom Pravilniku.
4.4. Na svakom vozilu, koje je usklađeno s tipom vozila homologiranom prema ovom Pravilniku, mora na uočljivom i lagano dostupnom mjestu utvrđenom homologacijskim certifikatom bit pričvršćena međunarodna homologacijska oznaka koja se sastoji od:
4.4.1. |
kružnice koja okružuje slovo „E” iza kojeg slijedi različit broj zemlje koja je izdala homologaciju (5); |
4.4.2. |
broja ovog Pravilnika iza kojeg slijedi slovo „R”, povlaka i broj homologacije desno od kružnice propisane stavkom 4.4.1. |
4.5. Ako je vozilo usklađeno homologiranom tipu vozila, prema jednom ili više drugih pravilnika priloženih Sporazumu, u državi koja je izdala homologaciju prema ovom Pravilniku, znak propisan u stavku 4.4.1. ne ponavlja se, već se u tom slučaju brojevi Pravilnika i homologacije te dodatni znakovi svih pravilnika prema kojima je izdana homologacija u državi koja je izdala homologaciju prema ovom Pravilniku smještaju u okomitim stupcima desno od znaka propisanog u stavku 4.4.1.
4.6. Homologacijska oznaka mora biti jasno čitljiva i neizbrisiva.
4.7. Homologacijska oznaka se smješta u blizini ili na podatkovnu tablicu vozila koju je pričvrstio proizvođač.
4.8. Prilog 2. ovom Pravilniku sadrži primjere rasporeda homologacijskih oznaka.
5. OPĆI ZAHTJEVI
5.1. Uređaji za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju ugrađuju se tako da u uobičajenim uvjetima upotrebe propisane stavcima 2.24., 2.24.1. i 2.24.2. te, bez obzira na vibracije kojima mogu biti izloženi, zadrže značajke propisane ovim Pravilnikom te omogućuju usklađenost vozila s uvjetima ovog Pravilnika. Konkretno, nije moguće da se položaj svjetala slučajno promjeni.
5.2. Svjetla za osvjetljavanje utvrđena stavcima 2.7.9., 2.7.10 i 2.7.19 ugrađuju se tako da se može lako provesti njihovo ispravno usmjeravanje.
5.3. Za sve uređaje za svjetlosnu signalizaciju, uključujući one postavljene na bočne površine, referentna os ugrađenog svjetla na vozilo mora biti usporedna s ravninom doticaja vozila i ceste; također mora biti okomita na srednju uzdužnu ravninu vozila u slučaju bočnih katadioptera i bočnih svjetala za označivanje i usporedna s tom ravninom u slučaju svih drugih signalnih uređaja. Dopušteno je odstupanje od ± 3° u svakom smjeru. Također moraju biti zadovoljene sve posebne upute proizvođača vezano uz ugradnju.
5.4. U nedostatku posebnih uputa, visina i smjer svjetala provjerava se na neopterećenom vozilu smještenom na ravnoj, vodoravnoj površini pod uvjetima utvrđenim u stavcima 2.24., 2.24.1. i 2.24.2.
5.5. U nedostatku posebnih uputa, svjetla koja čine par:
5.5.1. |
ugrađuju se simetrično na vozilo u odnosu na srednju uzdužnu ravninu (procjena se temelji na vanjskom geometrijskom obliku svjetla, a ne na rubovima njegove osvjetljavajuće površine iz stavka 2.9.); |
5.5.2. |
međusobno su simetrična u odnosu na srednju uzdužnu ravninu, ovaj uvjet ne vrijedi vezano uz unutarnju strukturu svjetla; |
5.5.3. |
udovoljavaju istim kolorometrijskim uvjetima; te |
5.5.4. |
imaju bitno istovjetna fotometrijska obilježja. |
5.6. Na vozilima čiji je vanjski oblik asimetričan, gornji uvjeti se poštuju koliko je to najviše moguće.
5.7. Grupirana, spojena i uzajamno povezana svjetla
5.7.1. Svjetla mogu biti grupirana, spojena i uzajamno povezana pod uvjetom da su ispunjeni svi zahtjevi vezano uz boju, položaj, usmjerenost, geometrijsku vidljivost, električne veze i druge zahtjeve, ako postoje.
5.7.1.1. Međutim, kada su kočna svjetla i pokazivači smjera grupirana, niti jedna vodoravna ili okomita ravna linija koja prolazi kroz projekcije prividnih površina tih funkcija na ravnini okomitoj na referentnu os, ne siječe više od dvije granične crte koje odvajaju susjedna područja različite boje.
5.7.2. Ako je prividna površina pojedinačnog svjetla sastavljena od dva ili više odvojena dijela, poštuju se sljedeći zahtjevi:
5.7.2.1. Sveukupna površina projekcije odvojenih dijelova na ravnini koja dodiruje vanjsku površinu prozirnog materijala i okomitoj na referentnu os zauzima najmanje 60 % najmanjeg pravokutnika koji je ocrtan navedenom projekcijom ili udaljenost između dva susjedna dijela ne prelazi 15 mm mjereno okomito na referentnu os.
5.8. Najveća visina iznad tla mjeri se od najviše točke, a najmanja visina od najniže točke prividne površine u smjeru referentne osi.
U slučaju prednjeg kratkog svjetla, najmanja visina iznad tla mjeri se od najniže točke stvarnog izlaza optičkog sustava (npr. reflektor, leće, projekcijske leće) neovisno o njegovoj upotrebi.
Ako (najveća i najmanja) visina iznad tla očito udovoljava zahtjevima Pravilnika, nije potrebno utvrđivati točne rubove niti jedne površine.
5.8.1. Položaj se, s obzirom na širinu, utvrđuje od ruba prividne površine u smjeru referentne osi koji je najudaljeniji od srednje uzdužne ravnine vozila kada je riječ o sveukupnoj širini, te od unutarnjih rubova prividne površine u smjeru referentne osi kada je riječ o međusobnoj udaljenosti svjetala.
Ako položaj, s obzirom na širinu, očito udovoljava zahtjevima Pravilnika, nije potrebno utvrđivati točne rubove niti jedne površine.
5.9. U nedostatku posebnih uputa, niti jedno svjetlo nije bljeskajuće osim pokazivača smjera, upozornog signala opasnosti te jantarnih bočnih svjetala za označivanje u skladu sa stavkom 6.18.7. niže.
5.10. Iz svjetla utvrđenog u stavku 2.7. nije dopušteno odašiljanje crvenog svjetla prema naprijed koje bi moglo uzrokovati zabunu te nije dopušteno odašiljanje bijelog svjetla prema natrag, osim svjetla za vožnju unatrag, iz svjetla utvrđenog u stavku 2.7. Ne uzimaju se u obzir svjetlosni uređaji ugrađeni za unutarnje osvjetljenje vozila. U slučaju sumnje taj se zahtjev provjerava na sljedeći način:
5.10.1. |
Za vidljivost crvenog svjetla na vozilu prema naprijed, s iznimkom stražnjeg crvenog bočnog svjetla za označivanje, prividna površina crvenog svjetla ne smije biti izravno vidljiva promatraču koji se kreće unutar područja 1 utvrđenog Prilogom 4. |
5.10.2. |
Za vidljivost bijelog svjetla prema nazad, prividna površina bijelog svjetla ne smije biti izravno vidljiva promatraču koji se kreće unutar područja 2 u poprečnoj ravnini smještenoj 25 m iza vozila (vidjeti Prilog 4.). |
5.10.3. |
Područja 1 i 2 koja su vidljiva promatraču ograničena su u svojim ravninama:
|
5.11. Električne veze moraju biti takve da prednja i stražnja pozicijska svjetla, gabaritna svjetla, ako postoje, bočna svjetla za označivanje, ako postoje, te svjetlo stražnje registarske pločice mogu biti upaljena i ugašena istodobno. Ovaj uvjet se ne primjenjuje kod korištenja prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala, kao i kod bočnih svjetala za označivanje kada su kombinirane ili recipročno ugrađene s navedenim svjetlima kao svjetla za parkiranje te kada bočna svjetla za označivanje mogu bljeskati.
5.12. Električne veze moraju biti takve da duga i kratka glavna svjetla te prednja svjetla za maglu ne mogu biti uključena ako svjetla navedena u stavku 5.11. nisu također uključena. Ovaj zahtjev se ipak ne primjenjuje na duga i kratka glavna svjetla kada se njihova osvjetljavajuća upozorenja sastoje od isprekidanog svjetla u kratkim razmacima dugoga glavnog svjetla, ili od isprekidanog svjetla u kratkim razmacima kratkoga glavnog svjetla, ili od izmjeničnog paljenja u kratkim intervalima kratkih i dugih prednjih svjetala.
5.13. Pokazna svjetiljka
Kada je ovim Pravilnikom propisana pokazna svjetiljka zatvorenog kruga, ona može biti zamijenjena „radnom” pokaznom svjetiljkom.
5.14. Skrivena (zaklonjena) svjetla
5.14.1. Skrivanje svjetala je zabranjeno uz iznimku dugih i kratkih glavnih svjetala te prednjih svjetala za maglu koja mogu biti skrivena kada nisu u upotrebi.
5.14.2. U slučaju kvara koji utječe na funkcionalnost uređaja za skrivanje, svjetla ostaju u položaju upotrebe ako su već u upotrebi, odnosno može ih se pomaknuti u položaj upotrebe bez alata.
5.14.3. Svjetla se pomiču u položaj upotrebe i uključuju se pomoću jednog prekidača, ne isključujući mogućnost pomicanja u položaj upotrebe bez njihova uključivanja. Ipak, u slučaju grupiranih dugih i kratkih glavnih svjetala, navedena kontrola je nužna samo za uključivanje kratkih glavnih svjetala.
5.14.4. S mjesta vozača nije dopuštena mogućnost namjernog sprečavanja kretanja uključenih svjetala prije nego što ona dosegnu položaj upotrebe. Ako postoji opasnost od zasljepljenja drugih korisnika ceste zbog pomicanja svjetala, ona se mogu uključiti tek kada dosegnu svoj položaj za upotrebu.
5.14.5. Kada je uređaj za skrivanje na temperaturi od - 30 °C do + 50 °C, glavna svjetla moraju dosegnuti položaj upotrebe unutar tri sekunde od pokretanja ručice (prekidača).
5.15. Boje svjetlosti koju odašilju svjetla su sljedeće:
dugo glavno svjetlo |
: |
bijela |
kratko glavno svjetlo |
: |
bijela |
glavno svjetlo za maglu |
: |
bijela ili selektivno žuta |
svjetlo za vožnju unatrag |
: |
bijela |
pokazivači smjera |
: |
jantarna (amber) |
upozoravajući signal opasnosti |
: |
jantarna (amber) |
kočno svjetlo |
: |
crvena |
uređaj za osvjetljavanje stražnje registarske pločice |
: |
bijela |
prednje pozicijsko svjetlo |
: |
bijela |
stražnje pozicijsko svjetlo |
: |
crvena |
stražnje svjetlo za maglu |
: |
crvena |
parkirno svjetlo |
: |
bijela sprijeda, crvena odostraga, jantarna (amber) ako je uzajamno povezano s bočnim pokazivačima smjera ili s bočnim svjetlima za označivanje. |
bočno svjetlo za označivanje |
: |
jantarna (amber); ipak krajnje stražnje bočno svjetlo za označivanje može biti crveno ako je grupirano ili spojeno ili uzajamno povezano sa stražnjim pozicijskim svjetlom, stražnjim gabaritnim svjetlom, stražnjim svjetlom za maglu, kočnim svjetlom ili je grupirano ili ima dio zajedničke površine emitiranja svjetla sa stražnjim katadiopterom. |
gabaritno svjetlo |
: |
bijela sprijeda, crvena odostraga |
svjetlo za dnevnu vožnju |
: |
bijela |
stražnji netrokutasti katadiopter |
: |
crvena |
stražnji trokutasti katadiopter |
: |
crvena |
prednji netrokutasti katadiopter |
: |
istovjetan s upadnim svjetlom (6) |
bočni netrokutasti katadiopter |
: |
jantarna (amber); ipak krajnji stražnji katadiopter može biti crven ako je grupiran ili ima dio zajedničke površine emitiranja svjetla sa stražnjim pozicijskim svjetlom, stražnjim gabaritnim svjetlom, stražnjim svjetlom za maglu, kočnim svjetlom ili krajnjim crvenim stražnjim bočnim svjetlom. |
svjetlo za skretanje |
: |
bijela |
oznaka uočljivosti |
: |
bijela ili žuta bočno; crvena ili žuta straga (7) |
5.16. Broj svjetala
5.16.1. Broj svjetala ugrađenih u vozilo mora biti jednak broju (brojevima) utvrđenim u svakom stavku od 6.1 do 6.20.
5.17. Svako svjetlo može biti ugrađeno na pomične elemente ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavcima 5.18., 5.19. i 5.20.
5.18. Stražnja pozicijska svjetla, stražnji pokazivači smjera i stražnji katadiopteri, trokutasti ili netrokutasti, mogu se ugraditi samo na pomične elemente:
5.18.1. |
ako u svim nepomičnim položajima pomičnih elemenata, svjetla na pokretnim dijelovima udovoljavaju svim zahtjevima vezano uz položaj, geometrijsku vidljivost i fotometrička svojstava tih svjetala. Ako se navedene funkcije postižu sklapanjem dva svjetla oznake „D” (vidjeti stavak 2.16.1), samo jedno od tih svjetala treba ispunjavati gore navedene zahtjeve; ili |
5.18.2. |
ako su dodatna svjetla za navedene funkcije ugrađena i uključena, a pomični element se nalazi u bilo kojem otvorenom nepomičnom položaju, pod uvjetom da ta dodatna svjetla udovoljavaju svim zahtjevima vezano uz položaj, geometrijsku vidljivost i fotometrijska svojstava koji su primjenjivi na svjetla ugrađena na pomični element. |
5.19. Kada pomični elementi nisu u položaju „uobičajenog položaja upotrebe”, uređaji ugrađeni na njima ne smiju uzrokovati smetnju drugim korisnicima ceste.
5.20. Kada je svjetlo ugrađeno na pomični element, a pomični element je u „uobičajenom(-nim) položaju(-ima) upotrebe”, svjetlo se uvijek mora vratiti u položaj(e) koji(-e) je utvrdio proizvođač u skladu s ovim Pravilnikom. U slučaju kratkih prednjih svjetala i prednjih svjetala za maglu, ovaj zahtjev je ispunjen ako, kada se pomični elementi pomaknu i vrate u uobičajen položaj 10 puta, vrijednost kutnog nagiba tih svjetala u odnosu na svoju potporu, mjereno nakon svakog pomicanja pokretnog dijela, ne prelazi 0,15 % od prosjeka 10 izmjerenih vrijednosti. Ako je ta vrijednost prekoračena, svaka mjerena vrijednost iz stavka 6.2.6.1.1. mijenja se za taj višak kako bi se smanjio dopušteni raspon nagiba prilikom provjera vozila u skladu s Prilogom 6.
5.21. Prividna površina u smjeru referentne osi prednjih i stražnjih pozicijskih svjetala, prednjih i stražnjih pokazivača smjera i katadioptera ne smije biti skrivena više od 50 % bilo kojom pokretnim dijelom, s ili bez ugrađenih uređaja za svjetlosne signale, u bilo kojem nepomičnom položaju različitom od „uobičajenog položaja upotrebe”.
Ako navedeni zahtjev nije izvediv:
5.21.1. |
uključuju se dodatna svjetla koja ispunjavaju sve zahtjeve vezano uz položaj, geometrijsku vidljivost i fotometrijska svojstva za navedena svjetla kada vidljivu površina u smjeru referentne osi navedenih svjetala više od 50 % skriva pokretan dio; ili |
5.21.2. |
napomenom u izvještajnom obrascu (točka 10.1. Priloga 1.) obavješćuju se druga upravna tijela da više od 50 % prividne površine u smjeru referentne osi mogu skrivati pomični elementi; te obavijest u vozilu obavješćuje korisnika da se u određenom(-im) položaju(-ima) pomičnih dijelova drugi korisnici ceste upozoravaju o prisutnosti vozila na cesti; na primjer uz pomoć trokuta upozorenja ili drugih uređaja za upotrebu na cesti sukladno nacionalnim zahtjevima. |
5.21.3. |
Stavak 5.21.2. ne primjenjuje se na katadioptere. |
5.22. Uz iznimku katadioptera, smatra se da svjetlo ne postoji, čak i ako ima homologacijsku oznaku, ako se ne može dovesti u radno stanje samom ugradnjom izvora svjetlosti.
5.23. Svjetla se ugrađuju u vozilo tako da se izvor svjetlosti može pravilno zamijeniti sukladno uputama proizvođača vozila bez upotrebe posebnih alata, osim onih koje je vozilu priložio proizvođač. Ovaj se zahtjev ne odnosi na:
(a) |
uređaje koji su homologirani s neizmjenjivim izvorom svjetlosti; |
(b) |
uređaje koji su homologirani s izvorima svjetlosti sukladno Pravilniku br. 99. |
5.24. Svaka privremena sigurnosna zamjena funkcije svjetlosne signalizacije stražnjeg pozicijskog svjetla dopuštena je pod uvjetom da je u slučaju kvara zamjenska funkcija slična bojom, glavnom intenzitetu i položaju funkcije koja je prestala djelovati te pod uvjetom da zamjenski uređaj zadrži zadanu sposobnost izvorne sigurnosne funkcije. Tijekom trajanja zamjene, pokazna svjetiljka na ploči s instrumentima (vidjeti stavak 2.18. ovog Pravilnika) signalizira postojanje privremene zamjene te potrebe za popravkom.
6. POJEDINAČNI ZAHTJEVI
6.1. Dugo glavno svjetlo
6.1.1. Ugradnja
Obvezno na motornim vozilima. Zabranjeno na prikolicama.
6.1.2. Broj
Dva ili četiri.
Za vozila kategorije N3:
Mogu biti ugrađena dva dodatna prednja duga svjetla.
Kada je vozilo opremljeno s četiri skrivena glavna svjetla, ugradnja dva dodatna glavna svjetla je dopuštena samo u svrhu svjetlosnih signala isprekidanim osvjetljavanjem u kratkim intervalima (vidjeti stavak 5.12.) tijekom danjeg svjetla.
6.1.3. Raspored
Nema posebnih zahtjeva.
6.1.4. Položaj
6.1.4.1. Po širini: nema posebnih zahtjeva.
6.1.4.2. Po visini: nema posebnih zahtjeva.
6.1.4.3. Po duljini: na prednjem dijelu vozila i ugrađena tako da odašiljano svjetlo ne ometa vozača na izravan ili neizravan način kroz vozačka zrcala i/ili druge reflektirajuće površine na vozilu.
6.1.5. Geometrijska vidljivost
Vidljivost osvjetljavajuće površine, uključujući vidljivost u područjima koja se ne čine osvijetljenima u smjeru promatranja, mora biti osigurana unutar divergentnog prostora određenog crtama temeljenim na vanjskom rubu osvjetljavajuće površine te koje čine s referentnom osi glavnog svjetla kut od najmanje 5°. Izvor kutova geometrijske vidljivosti vanjski je rub projekcije osvjetljavajuće površine na poprečnu ravninu tangencijalnu krajnjem prednjem dijelu leća prednjih svjetala.
6.1.6. Usmjerenost
Prema naprijed.
Na svakoj strani vozila najviše se jedno dugo glavno svjetlo može okretati oko osi kako bi se osvijetlio zavoj.
6.1.7. Električne veze
6.1.7.1. Duga glavna svjetla mogu se uključiti istodobno ili u parovima. U slučaju da su ugrađena dodatna dva prednja duga svjetla, kao što je dopušteno stavkom 6.1.2. samo za vozila kategorije N3, najviše dva para mogu biti uključena istodobno. Za promjenu kratkog u dugo svjetlo najmanje jedan par dugih prednjih svjetala mora biti uključen. Za promjenu dugog u kratko svjetlo sva duga glavna svjetla gase se istodobno.
6.1.7.2. Kratka svjetla mogu biti uključena istodobno kad i duga svjetla.
6.1.7.3. Kada su ugrađena četiri skrivena glavna svjetla, njihov otvoren položaj mora spriječiti istodobno djelovanje svih drugih ugrađenih dodatnih prednjih svjetala, ako su namijenjena davanju svjetlosnih signala isprekidanim osvjetljavanjem u kratkim intervalima (vidjeti stavak 5.12.) tijekom danjeg svjetla.
6.1.8. Pokazna svjetiljka
Obavezna pokazna svjetiljka zatvorenog kruga.
6.1.9. Drugi zahtjevi
6.1.9.1. Ukupna najveća jakost prednjih dugih glavnih svjetala koja se mogu istodobno uključiti ne smije prelaziti 225 000 cd, što odgovara referentnoj vrijednosti 75.
6.1.9.2. Ta najveća jakost utvrđuje se međusobnim zbrajanjem pojedinačnih referentnih oznaka koje su označene na glavnim svjetlima. Referentna oznaka „10” daje se svakom prednjem svjetlu označenom s „R” ili „CR”.
6.2. Kratko glavno svjetlo
6.2.1. Ugradnja
Obavezno na motornim vozilima. Zabranjeno na prikolicama.
6.2.2. Broj
Dva.
6.2.3. Raspored
Nema posebnih zahtjeva.
6.2.4. Položaj
6.2.4.1. Po širini: rub prividne površine u smjeru referentne osi koji je najdalji od srednje uzdužne ravnine vozila udaljen je najviše 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
Unutarnji rubovi prividnih površina u smjeru referentne osi međusobno su udaljeni najmanje 600 mm. Ovo se, međutim, ne primjenjuje na vozila kategorija M1 i N1; za sve druge kategorije motornih vozila navedena se udaljenost može smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.
6.2.4.2. Po visini: najmanje 500 mm i najviše 1 200 mm iznad tla. Za vozila kategorije N3G (terenskih) (8) najveća visina može se povećati do 1 500 mm.
6.2.4.3. Po duljini: na prednjem dijelu vozila. Ovaj se zahtjev smatra ispunjenim ako odašiljano svjetlo ne ometa vozača na izravan ili neizravan način kroz vozačka zrcala i/ili druge reflektirajuće površine na vozilu.
6.2.5. Geometrijska vidljivost
Utvrđena kutovima α i β kao što je navedeno u stavku 2.13:
α |
= |
15° u smjeru prema gore i 10° u smjeru prema dolje; |
β |
= |
45° u smjeru prema van i 10° u smjeru prema unutra. |
Budući da fotometrijske vrijednosti potrebne za kratka glavna svjetla ne pokrivaju cijelo geometrijsko polje vidljivosti, najmanja vrijednost od 1 cd u preostalom prostoru potrebna je u svrhu homologacije tipa. Ugradnja pregrada ili drugih dijelova opreme u blizini glavnog svjetla ne smije uzrokovati sekundarne efekte koji bi ometali druge sudionike u prometu.
6.2.6. Usmjerenost
Prema naprijed.
6.2.6.1.
6.2.6.1.1. Početni nagib prema dolje zasjenjenja snopa kratkog svjetla utvrđen za neopterećeno vozilo s jednom osobom na mjestu vozača utvrđuje proizvođač s preciznošću od 0,1 % te se naznačuje na jasno čitljiv i neizbrisiv način na svakom vozilu u blizini glavnog svjetla ili pločice proizvođača znakom prikazanim u Prilogu 7.
Vrijednost navedenog nagiba prema dolje utvrđuje se u skladu sa stavkom 6.2.6.1.2.
6.2.6.1.2. Ovisno o visini ugradnje u metrima (h) donjeg ruba prividne površine u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla, mjereno na neopterećenim vozilima, okomit nagib granice kratkog svjetla, pod svim statičkim uvjetima iz Priloga 5., ostaje unutar sljedećih granica, a osnovne postavke imaju sljedeće vrijednosti:
|
h < 0,8
|
|
0,8 < h < 1,0
ili, po slobodnoj odluci proizvođača,
Zahtjev za homologaciju tipa vozila u tom slučaju sadrži podatke koju od dvije mogućnosti treba primijeniti. |
|
h > 1,0
|
Gornje granice i vrijednosti početne usmjerenosti sažete su u donjem grafičkom prikazu.
Za vozila kategorije N3G (terenska vozila) gdje glavna svjetla prelaze visinu od 1 200 mm, granice za vertikalni nagib zasjenjenja moraju biti između: – 1,5 % i – 3,5 %.
Osnovne postavke su između: – 2 % i – 2,5 %.
6.2.6.2.
6.2.6.2.1. U slučaju kada je potreban uređaj za poravnanje glavnog svjetla kako bi se ispunili zahtjevi iz stavaka 6.2.6.1.1. i 6.2.6.1.2., uređaj mora biti automatski.
6.2.6.2.2. Ipak, uređaji koji se namještaju ručno, neprekidno ili ne, dopušteni su pod uvjetom da imaju takav granični položaj u kojem svjetla mogu biti vraćena na početnu vrijednost nagiba utvrđenu u stavku 6.2.6.1.1. korištenjem uobičajenih vijaka za namještanje ili sličnim sredstvima.
Tim uređajima za ručno namještanje mora se moći upravljati iz vozačeva sjedala.
Povezani uređaji za namještanje moraju imati referentne oznake koje navode uvjete opterećenosti koji zahtijevaju namještanje snopa kratkih svjetala.
Broj položaja na uređajima koji nisu neprekidno podesivi mora osiguravati usklađenost s rasponom vrijednosti utvrđenih u stavku 6.2.6.1.2. u svim uvjetima opterećenja utvrđenim u Prilogu 5.
Također su za ove uređaje uvjeti opterećenja u Prilogu 5., koji zahtijevaju prilagodbu kratkog svjetla, jasno označeni pored sklopke uređaja (vidjeti Prilog 8.).
6.2.6.2.3. U slučaju kvara uređaja iz točaka 6.2.6.2.1. i 6.2.6.2.2., kratko svjetlo ne zauzima položaj u kojem je nagib manji nego što je bio u vrijeme kada je nastao kvar uređaja.
6.2.6.3.
6.2.6.3.1. Nakon namještanja početnog nagiba, okomit nagib snopa kratkog svjetla, izražen u postocima, mjeri se u statičnim uvjetima pod svim uvjetima opterećenja utvrđenih u Prilogu 5.
6.2.6.3.2. Mjerenje razlika u nagibu snopa kratkog svjetla kao rezultata opterećenja mora biti provedeno u skladu s postupkom ispitivanja utvrđenog u Prilogu 6.
6.2.6.4.
Vodoravna usmjerenost jednog ili oba kratka glavna svjetla može biti različita kako bi se osvijetlio zavoj, pod uvjetom da, ako se pomakne cijeli svjetlosni snop ili prijelom zasjenjenja, prijelom zasjenjenja ne smije presijecati crtu putanje težišta vozila na udaljenostima s prednje strane vozila koje su veće od 100 puta od visine ugradnje predmetnih kratkih prednjih svjetala.
6.2.7. Električne veze
Sklopka za promjenu na kratko svjetlo mora istodobno isključiti sva duga glavna svjetla.
Kratko svjetlo može biti uključeno u isto vrijeme kada i duga svjetla.
U slučaju kratkih prednjih svjetala sukladno Pravilniku br. 98., izvor svjetlosti s izbojem u plinu ostaje uključen tijekom rada dugih svjetala.
Jedan dodatan izvor svjetlosti, smješten unutar kratkih prednjih svjetala ili u svjetlu (osim dugoga glavnog svjetla) grupiran ili uzajamno povezan s predmetnim kratkim prednjim svjetlima, može se uključiti radi osvjetljenja zavoja, pod uvjetom da je vodoravan polumjer zakrivljenosti putanje težišta vozila 500 m ili manji. Ovo proizvođač može prikazati izračunom ili drugim načinima koje prihvaća tijelo odgovorno za homologaciju.
Kratka glavna svjetla mogu se uključiti ili isključiti automatski. Ipak, uvijek je moguće ručno uključiti ili isključiti navedena kratka glavna svjetla.
6.2.8. Pokazna svjetiljka
Pokazna svjetiljka nije obavezna.
Ipak, u slučaju kada se cijeli svjetlosni snop ili prijelom zasjenjenja pomakne kako bi se osvijetlio zavoj, radna pokazna svjetiljka je obavezna; to može biti treptavo upozorno svjetlo koje se pojavljuje u slučaju neispravnog pomicanja prijeloma zasjenjenja.
6.2.9. Drugi zahtjevi
Zahtjevi iz stavka 5.5.2. ne primjenjuju se na kratka glavna svjetla.
Kratka glavna svjetla s izvorom svjetlosti koji ima ciljni svjetlosni tok koji prelazi 2 000 lumena ugrađuje se samo zajedno s uređajem(-ima) za čišćenje prednjih svjetala sukladno Pravilniku br. 45. (9) Pored toga, s obzirom na okomit nagib ne primjenjuju se odredbe stavka 6.2.6.2.2.
Za osvjetljenje zavoja mogu se koristiti samo kratka glavna svjetla sukladno Pravilnicima br. 98. i br. 112.
Ako se zavoj osvjetljava vodoravnim pomakom cijelog svjetlosnog snopa ili prijeloma zasjenjenja, uključuje se samo ako je vozilo u kretanju prema naprijed; ovo se ne primjenjuje ako je osvjetljenje zavoja za desno skretanje u prometu desnom stranom (lijevo skretanje u prometu lijevom stranom).
6.3. Prednje svjetlo za maglu
6.3.1. Ugradnja
Nije obavezno na motornim vozilima. Zabranjeno na prikolicama.
6.3.2. Broj
Dva.
6.3.3. Raspored
Nema posebnih zahtjeva.
6.3.4. Položaj
6.3.4.1. Po širini: točka prividne površine u smjeru referentne osi koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila udaljena je najviše 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
6.3.4.2. Po visini:
najmanje |
: |
250 mm iznad tla. |
najviše |
: |
Za vozila kategorije M1 i N1 800 mm iznad tla. Za sve druge kategorije vozila nema ograničenja visine. |
Ipak, nijedna točka prividne površine u smjeru referentne osi ne smije biti viša od najviše točke prividne površine u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla.
6.3.4.3. Po duljini: na prednjem dijelu vozila. Ovaj zahtjev je ispunjen ako svjetlost koja se odašilje ne ometa vozača na izravan ili neizravan način kroz vozačka zrcala i/ili druge reflektirajuće površine na vozilu.
6.3.5. Geometrijska vidljivost
Utvrđena kutovima α i β kao što je navedeno u stavku 2.13:
α |
= |
5° u smjeru prema gore i prema dolje; |
β |
= |
45° u smjeru prema van i 10° u smjeru prema unutra. |
6.3.6. Usmjerenost
Prema naprijed.
Usmjerenje prednjih svjetala za maglu ne smije se mijenjati prema kutu zakretanja upravljača.
Moraju biti usmjerena prema naprijed bez uzrokovanja zasljepljenosti ili ometanja vozača iz suprotnog smjera i drugih korisnika ceste.
6.3.7. Električne veze
Mora biti moguće uključiti i isključiti prednja svjetla za maglu neovisno o dugim prednjim svjetlima, o kratkim prednjim svjetlima i o bilo kojoj kombinaciji dugih i kratkih prednjih svjetala.
6.3.8. Pokazna svjetiljka
Obavezna je pokazna svjetiljka zatvorenog kruga. Samostalno nebljeskajuće svjetlo upozorenja.
6.3.9. Drugi zahtjevi
Ne postoje.
6.4. Svjetlo za vožnju unatrag
6.4.1. Ugradnja
Obavezno na motornim vozilima i prikolicama kategorije O2, O3 i O4. Nije obavezno na prikolicama kategorije O1.
6.4.2. Broj
6.4.2.1. Jedan uređaj je obavezan, a drugi nije obavezan na motornim vozilima kategorije M1 i na drugim vozilima duljine do 6 000 mm.
6.4.2.2. Dva su uređaja obavezna i dva nisu obavezna na svim vozilima duljine preko 6 000 mm, izuzev vozila kategorije M1.
6.4.3. Raspored
Nema posebnih zahtjeva.
6.4.4. Položaj
6.4.4.1. |
: |
Po širini |
: |
nema posebnih zahtjeva. |
6.4.4.2. |
: |
Po visini |
: |
između 250 mm i 1 200 mm iznad tla. |
6.4.4.3. |
: |
Po duljini |
: |
na stražnjem dijelu vozila. |
Ipak, ako ugrađena, dva neobavezna uređaja navedena u stavku 6.4.4.2. ugrađuju se na bočnu ili stražnju stranu vozila, sukladno zahtjevima u stavcima 6.4.5. i 6.4.6.
6.4.5. Geometrijska vidljivost
Utvrđena kutovima α i β kao što je navedeno u stavku 2.13:
α |
= |
15° prema gore i 5° prema dolje; |
β |
= |
45° na desno i na lijevo ako postoji samo jedan uređaj, 45° prema van i 30° prema unutra ako su dva. |
Referentna os dvaju izbornih uređaja navedenih u stavku 6.4.2.2., ako su ugrađena na bočnu stranu vozila, usmjerena je bočno vodoravno s nagibom 10° ± 5° u odnosu na srednju uzdužnu ravninu vozila.
6.4.6. Usmjerenost
Prema natrag
U slučaju dvaju izbornih uređaja navedenih u stavku 6.4.2.2., ako su ugrađena na bočnu stranu vozila, gore navedeni zahtjevi iz stavka 6.4.5. se ne primjenjuju. Ipak, referentna os tih uređaja usmjerena je prema van najviše 15° vodoravno prema stražnjoj strani u odnosu na srednju uzdužnu ravninu vozila.
6.4.7. Električne veze
6.4.7.1. Moraju biti takve da se svjetlo uključi samo ako je mjenjač u položaju za vožnju unatrag te ako je uređaj koji upravlja za pokretanjem i zaustavljanjem motora u položaju koji omogućuje rad motora. Svjetlo se ne uključuje niti ostaje uključeno ako bilo koji od navedenih uvjeta nije ispunjen.
6.4.7.2. Pored navedenog, električne veze dvaju izbornih uređaja navedenih u stavku 6.4.2.2. su takve da se ti uređaji ne mogu osvijetliti ako nisu uključena svjetla navedena u stavku 5.11.
Moguće je uključiti uređaje ugrađene na bočnu stranu vozila za lagana upravljanja pri vožnji prema naprijed. Za takve namjene, uređaji se ručno uključuju i isključuju posebnom sklopkom te mogu ostati upaljeni i kada je isključen prijenos za vožnju unatrag. Ipak, ako brzina kretanja vozila prema naprijed prijeđe 10 km/h, uređaji se automatski isključuju te ostaju isključeni sve dok ih se ponovno namjerno ne uključi.
6.4.8. Pokazna svjetiljka
Pokazna svjetiljka nije obvezna.
6.4.9. Drugi zahtjevi
Ne postoje.
6.5. Svjetlo pokazivač smjera
6.5.1. Ugradnja (vidjeti sliku ispod)
Obavezna. Tipovi pokazivača smjera razvrstani su u kategorije (1, 1a, 1b, 2a, 2b, 5 i 6), a na vozilo su ugrađeni sukladno rasporedu („A” i „B”).
Raspored „A” primjenjuje se na sva motorna vozila.
Raspored „B” primjenjuje se samo na prikolice.
6.5.2. Broj
U skladu s rasporedom.
6.5.3. Raspored (vidjeti sliku u nastavku)
A: Dva prednja pokazivača smjera sljedećih kategorija:
|
1 ili 1a ili 1b, ako je udaljenost između ruba prividne površine u smjeru referentnih osi tog svjetla i prividnih površina u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla i/ili prednjeg svjetla za maglu, ako ono postoji, najmanje 40 mm; |
|
1a ili 1b, ako je udaljenost između ruba prividne površine u smjeru referentnih osi tog svjetla i prividnih površina u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla i/ili prednjeg svjetla za maglu, ako ono postoji, više od 20 mm i manje od 40 mm; |
|
1b ako je udaljenost između ruba prividne površine u smjeru referentnih osi tog svjetla i prividnih površina u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla i/ili prednjeg svjetla za maglu, ako ono postoji, manje ili jednaka 20 mm; |
|
dva stražnja pokazivača smjera (kategorija 2a ili 2b); |
|
dva neobavezna pokazivača smjera (kategorija 2a ili 2b) na svim vozilima kategorija M2, M3, N2, N3. |
|
dva bočna pokazivača smjera kategorija 5 ili 6 (minimalni zahtjevi):
|
U svim slučajevima moguće je zamijeniti kategoriju 5 bočnih pokazivača smjera kategorijom 6 bočnih pokazivača smjera.
Kada su ugrađena svjetla koja spajaju funkcije prednjih pokazivača smjera (kategorije 1, 1a, 1b) i bočnih pokazivača smjera (kategorije 5 ili 6), moguće je ugraditi dva dodatna bočna pokazivača smjera (kategorije 5 ili 6) kako bi se ispunili zahtjevi vidljivosti iz stavka 6.5.5.
B: Dva stražnja pokazivača smjera (kategorije 2a ili 2b).
dva izborna svjetla (kategorije 2a ili 2b) na svim vozilima kategorija O2, O3 i O4.
6.5.4. Položaj
6.5.4.1. Po širini: rub prividne površine u smjeru referentne osi koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila udaljena je najviše 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila. Ovaj se uvjet ne primjenjuje na izborna stražnja svjetla.
Udaljenost između unutarnjih rubova dvije prividne površine u smjeru referentne osi najmanje je 600 mm.
Ova udaljenost može se smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.
6.5.4.2. Po visini: iznad tla.
6.5.4.2.1. Visina površine emitiranja svjetla bočnih pokazivača smjera kategorije 5 ili 6 ne smije biti:
manja od |
: |
350 mm za M1 i N1 kategoriju vozila i 500 mm za sve druge kategorije vozila, oboje mjereno iz najniže točke; te |
više od |
: |
1 500 mm, mjereno iz najviše točke. |
6.5.4.2.2. Visina pokazivača smjera kategorija 1, 1a, 1b, 2a i 2b mjereno u skladu sa stavkom 5.8., nije manja od 350 mm i veća od 1 500 mm.
6.5.4.2.3. Ako struktura vozila ne dopušta navedene gornje granice, mjerene kao što je utvrđeno gore, te ako izborna svjetla nisu ugrađena, one se mogu povećati na 2 300 mm za bočna svjetla za označivanje pokazivače smjera kategorija 5 i 6 te na 2 100 mm za svjetla pokazivače smjera kategorija 1, 1a, 1b, 2a i 2b.
6.5.4.2.4. Ako su izborna svjetla ugrađena, smještaju se na visinu u skladu s primjenjivim zahtjevima iz stavka 6.5.4.1. i sa simetrijom svjetala te na okomitoj udaljenosti koliko to omogućuje oblik nadogradnje, ali najmanje 600 mm iznad obaveznih svjetala.
6.5.4.3. Po duljini (vidjeti sliku ispod)
Udaljenost između površine emitiranja svjetla bočnog pokazivača smjera (kategorije 5 i 6) i poprečne ravnine koja označava prednju granicu sveukupne duljine vozila ne prelazi 1 800 mm. Ipak, za vozila kategorije M1 i N1 te za sve duge kategorije vozila gdje struktura vozila ne omogućuje usklađenost s minimalnim kutovima vidljivosti, ta udaljenost se može povećati na 2 500 mm.
6.5.5. Geometrijska vidljivost
6.5.5.1. Vodoravni kutovi: (vidjeti sliku ispod)
Okomiti kutovi: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine za svjetla pokazivače smjera kategorija 1, 1a, 1b, 2a, 2b i 5. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° ako su svjetla najviše 750 mm iznad tla; 30° iznad i 5° ispod vodoravne ravnine za svjetla pokazivače smjera kategorije 6. Okomit kut iznad vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° ako su izborna svjetla više od 2 100 mm iznad tla.
Slika (vidjeti stavak 6.5.)
6.5.5.2. Ili, prema prosudbi proizvođača, za vozila kategorije M1 i N1 (10):
Prednja i stražnja svjetla pokazivači smjera, kao i bočna svjetla za označivanje:
Vodoravni kutovi vidjeti sliku ispod:
Okomiti kutovi: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomiti kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° ako su svjetla najviše 750 mm iznad tla.
Svjetlo se smatra vidljivim kada je osiguran neometan pogled na vidljivu površinu od najmanje 12,5 kvadratnih centimetara, izuzev za bočne pokazivače smjera kategorija 5 i 6. Veličina osvjetljavajuće površine svakog katadioptera koji ne prenosi svjetlost je isključena.
6.5.6. Usmjerenost
Sukladno proizvođačevim uputama za ugradnju ako one postoje.
6.5.7. Električne veze
Pokazivači smjera uključuju se neovisno o drugim svjetlima. Svi pokazivači smjera na jednoj strani vozila uključuju se i isključuju jednom sklopkom te moraju treptati u fazi.
Na vozilima kategorije M1 i N1 kraćim od 6 m duljine, sa shemom namještanja u skladu sa stavkom 6.5.5.2. iznad, jantarna (amber) bočna svjetla za označivanje, kada su ugrađena, također trepću istom frekvencijom (istodobno) kao i pokazivači smjera.
6.5.8. Pokazna svjetiljka
Obavezan je radni signal za prednje i stražnje pokazivače smjera. Može emitirati vidne ili slušne signale ili i jedne i druge. Ako daje vidne signale, to mora biti treptavo svjetlo koje se u slučaju neispravnog rada bilo kojeg od prednjih ili stražnjih pokazivača smjera ugasi, ostaje upaljeno bez treptanja ili pokazuje znatnu promjenu frekvencije. Ako emitira samo slušne signale, oni se moraju jasno čuti i moraju pokazati znatnu promjenu frekvencije u slučaju neispravnog rada bilo kojeg od prednjih ili stražnjih pokazivača smjera.
Ako je motorno vozilo opremljeno za vuču prikolice, na prikolici mora biti ugrađena posebna radna pokazna svjetiljka koja emitira vidne signale za pokazivače smjera na prikolici osim ako pokazna svjetiljka vučnog vozila omogućuje otkrivanje kvara bilo kojeg od pokazivača smjera na tako sastavljenoj kombinaciji vozila.
Za izborni par pokazivača smjera na prikolicama nije obavezna radna pokazna svjetiljka.
6.5.9. Drugi zahtjevi
Svjetlo je bljeskajuće svjetlo koje bljeska 90 ± 30 puta u minuti.
Uključenjem kontrole svjetlosnog signala odašilje se svjetlo nakon najviše jedne sekunde, a nakon najviše jedne i pol sekunde ono se gasi. Ako je motor vozila opremljen za vuču prikolice, sklopka pokazivača smjera na vučnom vozilu također upravlja svjetlima pokazivačima smjera na prikolici. U slučaju kvara jednog pokazivača smjera, osim kratkog spoja, druga svjetla moraju nastaviti s treptanjem, ali frekvencija u tom slučaju može biti različita od propisane.
6.6. Upozoravajući signal opasnosti
6.6.1. Ugradnja
Obavezna.
Signal se daje istovremenim radom pokazivača smjera u skladu sa zahtjevima iz stavka 6.5.
6.6.2. Broj
Kao što je utvrđeno u stavku 6.5.2.
6.6.3. Raspored
Kao što je utvrđeno u stavku 6.5.3.
6.6.4. Položaj
6.6.4.1.
Kao što je utvrđeno u stavku 6.5.4.1.
6.6.4.2.
Kao što je utvrđeno u stavku 6.5.4.2.
6.6.4.3.
Kao što je utvrđeno u stavku 6.5.4.3.
6.6.5. Geometrijska vidljivost
Kao što je utvrđeno u stavku 6.5.5.
6.6.6. Usmjerenost
Kao što je utvrđeno u stavku 6.5.6.
6.6.7. Električne veze
Signal radi pomoću odvojenog kontrolnog uređaja koji uključuje istodobno bljeskanje svih pokazivača smjera.
Na vozilima kategorije M1 i N1 kraćim od 6 m duljine, sa shemom namještanja u skladu sa stavkom 6.5.5.2., jantarna bočna svjetla za označivanje, ako ugrađena, također trepću u istoj frekvenciji (istodobno) s pokazivačima smjera.
6.6.8. Pokazna svjetiljka
Obavezna je pokazna svjetiljka zatvorenog kruga. Treptavo upozoravajuće svjetlo koje može raditi zajedno s pokaznom svjetiljkom (pokaznim svjetiljkama) utvrđenom u stavku 6.5.8.
6.6.9. Drugi zahtjevi
Kao što je utvrđeno u stavku 6.5.9. Ako je motorno vozilo opremljeno za vuču prikolice, sklopka za uređaj za istodobno uključivanje svih pokazivača smjera mora također moći pokretati pokazivače smjera na prikolici. Istodobno uključivanje svih pokazivača smjera mora se moći pokrenuti čak i kad je uređaj koji upravlja pokretanjem i zaustavljanjem motora u takvu položaju da je rad motora nemoguć.
6.7. Kočno svjetlo
6.7.1. Ugradnja
Uređaji S1 i S2 kategorija |
: |
obavezno na svim kategorijama vozila. |
Uređaji S3 kategorije |
: |
obavezno na vozilima kategorija M1 i N1, izuzev za šasiju s vozačkom kabinom i za vozila kategorije N1 s otvorenim prtljažnim prostorom; nije obavezno na drugim kategorijama vozila. |
6.7.2. Broj
Dva uređaja kategorije S1 ili S2 ili jedan kategorije S3 na svim kategorijama vozila.
6.7.2.1. Osim slučaja gdje je ugrađen uređaj kategorije S3, dva neobavezna uređaja kategorije S1 i S2 mogu biti ugrađena na vozila kategorija M2, M3, N2, N3, O2, O3 i O4.
6.7.2.2. Međutim, ako srednja uzdužna ravnina vozila nije smještena na učvršćenom dijelu nadogradnje, već razdvaja jedan ili dva pomična dijela vozila (npr. vrata), te ako nedostaje dovoljno prostora za ugradnju uređaja kategorije S3 na srednjoj uzdužnoj ravnini iznad takvih pomičnih dijelova:
(a) |
mogu se ugraditi dva uređaja kategorije S3 tipa „D”, ili |
(b) |
može se ugraditi jedan uređaj kategorije S3 s lijeve ili desne strane srednje uzdužne ravnine. |
6.7.3. Raspored
Nema posebnih zahtjeva.
6.7.4. Položaj
6.7.4.1. Po širini:
Za vozila kategorije M1 i N1: kod uređaja kategorije S1 ili S2, točka na prividnoj površini u smjeru referentne osi koja je krajnje udaljena od srednje uzdužne ravnine vozila udaljena je najviše 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
Nema posebnih zahtjeva za udaljenost između unutarnjih rubova prividnih površina u smjeru referentne osi.
Za sve druge kategorije vozila: kod uređaja kategorije S1 ili S2, udaljenost između unutarnjih rubova prividnih površina u smjeru referentne osi iznosi najviše 600 mm. Ta udaljenost može biti smanjena na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.
Za S3 kategoriju uređaja: referentno središte nalazi se na srednjoj uzdužnoj ravnini vozila. Ipak, u slučaju kada su ugrađena dva uređaja kategorije S3, sukladno stavku 6.7.2., bit će smješteni što je bliže moguće srednjoj uzdužnoj ravnini, po jedno sa svake strane ravnine.
U slučaju kada je dopušteno jedno svjetlo kategorije S3 s pomakom od srednje uzdužne ravnine, sukladno stavku 6.7.2., taj pomak je najviše 150 mm od srednje uzdužne ravnine prema referentnom središtu svjetla.
6.7.4.2. Po visini:
6.7.4.2.1. Za uređaje kategorije S1 i S2: iznad tla, najmanje 350 mm i najviše 1 500 mm (2 100 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 1 500 mm te ako nisu ugrađena izborna svjetla).
Ako su ugrađena izborna svjetla, smještena su na visini usklađenoj sa zahtjevima za širinu i simetriju svjetala te na okomitoj udaljenosti koliko to omogućuje oblik nadogradnje, ali najmanje 600 mm iznad obaveznih svjetala.
6.7.4.2.2. Za uređaje kategorije S3, vodoravna ravnina koja dodiruje donji rub prividne površine:
(a) |
najviše je 150 mm ispod vodoravne ravnine tangencijalne donjem rubu izložene površine stakla ili ostakljenja stražnjeg prozora; ili |
(b) |
najmanje je 850 mm iznad tla. |
Ipak, vodoravna ravnina koja dodiruje donji rub prividne površine za uređaje kategorije S3 iznad je vodoravne ravnine tangencijalne gornjem rubu prividne površine za uređaje kategorije S1 ili S2.
6.7.4.3. Po duljini:
za uređaje kategorije S1 ili S2 |
: |
sa stražnje strane vozila; |
za uređaje kategorije S3 |
: |
nema posebnih zahtjeva. |
6.7.5. Geometrijska vidljivost
Vodoravan kut |
: |
Za uređaje kategorije S1 ili S2: 45° na lijevo i desno od uzdužne osi vozila; za uređaje kategorije S3: 10° na lijevo i desno od uzdužne osi vozila; |
Okomit kut |
: |
Za uređaje kategorije S1 ili S2: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine. Ipak, okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° ako je visina svjetla manje od 750 mm. Okomit kut iznad vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da su izborna svjetla više od 2 100 mm iznad tla; za uređaje kategorije S3: 10° iznad i 5° ispod vodoravne ravnine. |
6.7.6. Usmjerenost
Prema stražnjem dijelu vozila.
6.7.7. Električne veze
6.7.7.1. Sva se kočna svjetla uključuju istodobno kada sustav za kočenje daje odgovarajući signal utvrđen Pravilnicima br. 13 i 13-H.
6.7.7.2. Funkcioniranje kočnih svjetala nije potrebno ako je uređaj za pokretanje i gašenje motora u položaju koji onemogućuje rad motora.
6.7.8. Pokazna svjetiljka
Pokazna svjetiljka nije obvezna; ako je ugrađena, pokazna svjetiljka mora biti radna pokazna svjetiljka koji se sastoji od netreptavog upozoravajućeg svjetlećeg signala koji se pali u slučaju kvara kočnih svjetala.
6.7.9. Drugi zahtjevi
6.7.9.1. Uređaj kategorije S3 ne smije biti uzajamno povezan s bilo kojim drugim svjetlom.
6.7.9.2. Uređaj kategorije S3 može biti ugrađen unutar ili van vozila.
6.7.9.2.1. U slučaju kada je ugrađeno unutar vozila:
svjetlo koje se odašilje ne smije ometati vozača na izravan ili neizravan način kroz vozačka zrcala i/ili druge reflektirajuće površine na vozilu (npr. stražnji prozor).
6.8. Uređaj za osvjetljavanje stražnje registarske pločice
6.8.1. Ugradnja
Obavezno.
6.8.2. Broj
Toliki da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice.
6.8.3. Raspored
Takvo da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice.
6.8.4. Položaj
6.8.4.1. |
: |
Po širini |
: |
Takav da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice. |
6.8.4.2. |
: |
Po visini |
: |
Takav da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice. |
6.8.4.3. |
: |
Po duljini |
: |
Takav da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice. |
6.8.5. Geometrijska vidljivost
Takva da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice.
6.8.6. Usmjerenost
Takva da uređaj osvjetljava mjesto ugradnje registarske pločice.
6.8.7. Električne veze
U skladu sa stavkom 5.11.
6.8.8. Pokazna svjetiljka
Pokazna svjetiljka nije obvezna. Ako postoji, njegovu funkciju izvršava pokazna svjetiljka koji je potreban za prednja i stražnja pozicijska svjetla.
6.8.9. Drugi zahtjevi
Ako je uređaj za osvjetljavanje stražnje registarske pločice spojen sa stražnjim pozicijskim svjetlom, uzajamno povezano s kočnim svjetlom ili sa stražnjim svjetlom za maglu, fotometrijske značajke uređaja za osvjetljavanje stražnje registarske pločice mogu se izmijeniti tijekom svijetljenja kočnog svjetla ili stražnjeg svjetla za maglu.
6.9. Prednje pozicijsko svjetlo
6.9.1. Ugradnja
Obavezno na svim motornim vozilima.
Obavezno na prikolicama širim od 1 600 mm.
Nije obavezno na prikolicama užim od 1 600 mm.
6.9.2. Broj
Dva.
6.9.3. Raspored
Nema posebnih zahtjeva.
6.9.4. Položaj
6.9.4.1. Po širini: točka prividne površine u smjeru referentne osi koja je krajnje udaljena od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
U slučaju prikolice, točka prividne površine u smjeru referentne osi koja je krajnje udaljena od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 150 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
Udaljenost između vanjskih rubova dvije prividne površine u smjeru referentne osi:
Za vozila kategorije M1 i N1: nema posebnih zahtjeva;
Za sve druge kategorije vozila: ne manje od 600 mm. Ova se udaljenost može smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.
6.9.4.2. Po visini: iznad tla, ne manje od 350 mm i ne više od 1 500 mm (2 100 mm za O1 i O2 kategorije vozila ili za sve druge kategorije vozila ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 1 500 mm).
6.9.4.3. Po duljini: nema posebnih zahtjeva.
6.9.4.4. Ako su prednje pozicijsko svjetlo i drugo svjetlo recipročno ugrađeni, za provjeru usklađenosti sa zahtjevima položaja (stavci 6.9.4.1. do 6.9.4.3.) koristi se prividna površina u smjeru referentne osi drugog svjetla.
6.9.5. Geometrijska vidljivost
6.9.5.1. Vodoravan kut za dva pozicijska svjetla:
45° prema unutra i 80° prema van.
U slučaju prikolica, kut prema unutra može se smanjiti na 5°.
Okomit kut:
15° iznad i ispod horizontalne ravnine. Okomit kut ispod horizontalne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da su svjetla manje od 750 mm iznad tla.
6.9.5.2. Za vozila kategorije M1 i N1, kao alternativa stavku 6.9.5.1., prema izboru proizvođača ili njegova valjano ovlaštenog zastupnika te samo ako je na vozilu ugrađeno prednje bočno svjetlo za označivanje.
Vodoravan kut: 45° prema van i 45° prema unutra.
Okomit kut: 15° iznad i ispod horizontalne ravnine. Okomit kut ispod horizontalne ravnine može se smanjiti na 5° ako su svjetla manje od 750 mm iznad tla.
Svjetlo se smatra vidljivim ako postoji neometan pogled na vidljivu površinu najmanje 12,5 četvornih centimetara. Područje osvjetljavajuće površine bilo kojeg katadioptera koji ne odašilje svjetlost se isključuje.
6.9.6. Usmjerenost
Prema naprijed.
6.9.7. Električne veze
U skladu sa stavkom 5.11.
6.9.8. Pokazna svjetiljka
Obavezna pokazna svjetiljka zatvorenog kruga. Ta pokazna svjetiljka mora biti netreptava i ne smije se zahtijevati ako se osvjetljenje ploče s instrumentima (kontrolne ploče) može uključiti samo istodobno s prednjim pozicijskim svjetlima.
6.9.9. Drugi zahtjevi
Ako se u prednje pozicijsko svjetlo ugradi jedan ili više generatora infracrvenog zračenja, dopušteno ga (ih) je uključiti samo kada je uključeno glavno svjetlo na istoj strani vozila te je vozilo u kretanju prema naprijed. U slučaju da se prednje pozicijsko svjetlo ili glavno svjetlo na istoj strani ugasi, generator(i) infracrvenog zračenja automatski se isključuje(-u).
6.10. Stražnje pozicijsko svjetlo
6.10.1. Ugradnja
Obavezno.
6.10.2. Broj
Dva.
6.10.2.1. Moguće je ugraditi dva neobavezna pozicijska svjetla na sva vozila kategorija M2, M3, N2, N3, O2, O3 i O4, osim u slučaju kada su ugrađena gabaritna svjetla.
6.10.3. Raspored
Nema posebnih zahtjeva.
6.10.4. Položaj
6.10.4.1. Po širini: točka prividne površine u smjeru referentne osi koja je krajnje udaljena od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila. Ovaj uvjet se ne primjenjuje na izborna stražnja svjetla.
Udaljenost između unutarnjih rubova dvije prividne površine u smjeru referentne osi:
Za vozila kategorije M1 i N1: nema posebnih zahtjeva;
Za sve druge kategorije vozila: ne manja od 600 mm. Ova udaljenost može se smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.
6.10.4.2. Po visini: iznad tla, ne manje od 350 mm i ne više od 1 500 mm (2 100 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 1 500 mm te ako nisu ugrađena izborna svjetla). Ako su ugrađena izborna svjetla, smještaju se na visinu usklađenu sa zahtjevima iz stavka 6.10.4.1., simetrijom svjetala te na okomitoj udaljenosti koliko to omogućuje oblik nadogradnje, ali najmanje 600 mm iznad obaveznih svjetala.
6.10.4.3. Po duljini: sa stražnje strane vozila.
6.10.5. Geometrijska vidljivost
6.10.5.1. Vodoravan kut: 45° prema unutra i 80° prema van.
Okomit kut: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da su svjetla manje od 750 mm iznad tla. Okomit kut iznad vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da izborna svjetla nisu manje od 2 100 mm iznad tla.
6.10.5.2. Za vozila kategorije M1 i N1, kao alternativa stavku 6.10.5.1., po izboru proizvođača ili njegova valjano ovlaštenog zastupnika te samo ako je na vozilo ugrađeno stražnje bočno svjetlo za označivanje.
Vodoravan kut: 45° prema van i 80° prema unutra.
Okomit kut: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° ako su svjetla manje od 750 mm iznad tla.
Svjetlo se smatra vidljivim ako postoji neometan pogled na prividnu površinu najmanje 12,5 četvornih centimetara. Područje osvjetljavajuće površine bilo kojeg katadioptera koji ne odašilje svjetlost se isključuje.
6.10.6. Usmjerenost
Prema natrag.
6.10.7. Električne veze
U skladu sa stavkom 5.11.
6.10.8. Pokazna svjetiljka
Obavezna je pokazna svjetiljka zatvorenog kruga. Mora se kombinirati s pokaznom svjetiljkom prednjih pozicijskih svjetala.
6.10.9. Drugi zahtjevi
Nema posebnih zahtjeva.
6.11. Stražnje svjetlo za maglu
6.11.1. Ugradnja
Obavezno.
6.11.2. Broj
Jedno ili dva.
6.11.3. Raspored
Nema posebnih zahtjeva.
6.11.4. Položaj
6.11.4.1. Po širini: ako postoji samo jedno stražnje svjetlo za maglu, mora biti na suprotnoj strani središnje uzdužne ravnine vozila u smjeru prometa propisano u državi registracije, referentno središte može biti smješteno na srednjoj uzdužnoj ravnini vozila.
6.11.4.2. Po visini: ne manje od 250 mm i ne više od 1 000 mm iznad tla. Za vozila kategorije N3G (terenska), najviša visina može se povećati na 1 200 mm.
6.11.4.3. Po duljini: sa stražnje strane vozila.
6.11.5. Geometrijska vidljivost
Utvrđena kutovima α i β kao što je utvrđeno u stavku 2.13:
α |
= |
5° prema gore i 5° prema dolje; |
β |
= |
25° na lijevo i na desno. |
6.11.6. Usmjerenost
Prema natrag.
6.11.7. Električne veze
Moraju biti takve da:
6.11.7.1. stražnje(-a) svjetlo(-a) za maglu ne može (mogu) se uključiti ako nisu uključena duga glavna svjetla, kratka glavna svjetla ili prednja svjetla za maglu;
6.11.7.2. stražnje(-a) svjetlo(-a) za maglu može (mogu) se isključiti neovisno o bilo kojem drugom svjetlu;
6.11.7.3. primjenjuje se jedno od sljedećeg:
6.11.7.3.1. stražnje(-a) svjetlo(-a) za maglu nastavljaju s radom dok se ne isključe pozicijska svjetla, te stražnje(-a) svjetlo(-a) za maglu tada ostaje(-u) ugašeno(-a) dok se ponovno namjerno ne uključe;
6.11.7.3.2. uključuje se upozorenje, barem slušno, dodatno uz obaveznu pokaznu svjetiljku (stavak 6.11.8.) ako se motor isključi ili se kontaktni ključ izvuče te su vrata na strani vozača otvorena, a svjetla (stavak 6.11.7.1) su uključena ili isključena, pri čemu je stražnje svjetlo za maglu u položaju uključeno;
6.11.7.4. osim kao što je utvrđeno u stavcima 6.11.7.1. i 6.11.7.3., na rad stražnjeg svjetla (stražnjih svjetala) za maglu ne utječe uključivanje ili isključivanje bilo kojih drugih svjetala.
6.11.8. Pokazna svjetiljka
Obavezna je pokazna svjetiljka zatvorenog kruga. Samostalno netreptavo upozoravajuće svjetlo.
6.11.9. Drugi zahtjevi
U svim slučajevima, udaljenost između stražnjeg svjetla za maglu i svakog kočnog svjetla mora biti veća od 100 mm.
6.12. Parkirno svjetlo
6.12.1. Ugradnja
Izborno na motornim vozilima koja nisu dulja od 6 m i šira od 2 m.
Zabranjeno je na svim drugim vozilima.
6.12.2. Broj
Prema rasporedu.
6.12.3. Raspored
Sva svjetla na prednjoj strani i dva svjetla na stražnjoj strani ili po jedno svjetlo na svakoj strani.
6.12.4. Položaj
6.12.4.1. Po širini: točka na prividnoj površini u smjeru referentne osi koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
Nadalje, ako su dva svjetla, postavljaju se na bočne strane vozila.
6.12.4.2. Po visini:
za vozila kategorije M1 i N1: nema posebnih zahtjeva;
za sve druge kategorije vozila: iznad tla, ne manje od 350 mm i ne više od 1 500 mm (2 100 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 1 500 mm).
6.12.4.3. Po duljini: nema posebnih zahtjeva.
6.12.5. Geometrijska vidljivost
Vodoravan kut: 45° prema van, prema naprijed i prema natrag.
Okomit kut: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5°, ali ako je visina svjetla manja od 750 mm.
6.12.6. Usmjerenost
Svjetla moraju ispunjavati zahtjeve vidljivosti prema naprijed i prema natrag.
6.12.7. Električne veze
Veza omogućuje uključivanje parkirnog svjetla (parkirnih svjetala) s iste strane vozila neovisno o bilo kojim drugim svjetlima.
Parkirno(-a) svjetlo(-a) i, ako su ugrađena, prednja i stražnja pozicijska svjetla sukladno stavku 6.12.9. moraju moći raditi čak i ako je uređaj koji pokreće motor u položaju u kojem motor ne može raditi. Zabranjen je uređaj koji automatski isključuje ta svjetla ovisno o protoku vremena.
6.12.8. Pokazna svjetiljka
Nije obavezna pokazna svjetiljka zatvorenog kruga. Ako postoji, ne smije ju se zamijeniti s pokazna svjetiljkom za prednja i stražnja pozicijska svjetla.
6.12.9. Drugi zahtjevi
Funkciju ovog svjetla mogu ispunjavati i istodobno uključena prednja i stražnja pozicijska svjetla na istoj strani vozila.
6.13. Gabaritno svjetlo
6.13.1. Ugradnja
Obavezno na vozilima širim od 2,10 m. Nije obavezno na vozilima između 1,80 i 2,10 m po širini. Stražnja gabaritna svjetla nisu obavezna na podvozju s kabinom.
6.13.2. Broj
Dva vidljiva s prednje strane i dva vidljiva sa stražnje strane.
6.13.3. Raspored
Nema posebnih zahtjeva.
6.13.4. Položaj
6.13.4.1. Po širini:
Prednje i stražnje: što je bliže moguće krajnjem vanjskom rubu vozila. Ovaj uvjet se smatra ispunjenim kada točka prividne površine u smjeru referentne osi koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
6.13.4.2. Po visini:
Prednje: motorna vozila – vodoravna ravnina tangencijalna gornjem rubu prividne površine u smjeru referentne osi uređaja ne smije biti niža od vodoravne ravnine tangencijalne gornjem rubu prozirnog područja vjetrobranskog stakla.
Prikolice i poluprikolice – na najvišoj visini usklađenoj sa zahtjevima vezano uz širinu, konstrukciju i radne zahtjeve vozila te uz simetriju svjetala.
Stražnja: Na najvišoj visini usklađenoj sa zahtjevima vezano uz širinu, konstrukciju i radne zahtjeve vozila te uz simetriju svjetala.
6.13.4.3. Po duljini nema posebnih zahtjeva.
6.13.5. Geometrijska vidljivost
Vodoravan kut: 80° prema van.
Okomit kut: 5° iznad i 20° ispod vodoravne ravnine.
6.13.6. Usmjerenost
Takva da svjetla udovoljavaju zahtjevima vidljivosti prema naprijed i prema natrag.
6.13.7. Električne veze
U skladu sa stavkom 5.11.
6.13.8. Pokazna svjetiljka
Pokazna svjetiljka nije obvezna. Ako postoji, njezinu funkciju izvršava pokazna svjetiljka za prednja i stražnja pozicijska svjetla.
6.13.9. Drugi zahtjevi
Pod uvjetom da su svi drugi zahtjevi ispunjeni, svjetlo vidljivo sprijeda i svjetlo vidljivo straga na istoj stani vozila mogu biti spojena u jedan uređaj.
Položaj gabaritnog svjetla u odnosu na odgovarajuće pozicijsko svjetlo takav je da udaljenost između projekcija na poprečnu okomitu ravninu međusobno najbližih točaka na prividnim površinama u smjeru predmetnih referentnih osi tih dvaju razmatranih svjetala nije manja od 200 mm.
6.14. Stražnji netrokutasti katadiopter
6.14.1. Ugradnja
Obavezna na motornim vozilima.
Nije obavezna na prikolicama pod uvjetom da su grupirane s drugim stražnjim uređajima za svjetlosnu signalizaciju.
6.14.2. Broj
Dva, čije su izvedbe usklađene sa zahtjevima koji se tiču katadioptera razreda IA ili IB u Pravilniku br. 3. Dodatni katadiopterski uređaji i materijali (uključujući dva katadioptera koja nisu usklađena sa stavkom 6.14.4. niže), dozvoljeni su pod uvjetom da ne ometaju učinkovitost obaveznih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju.
6.14.3. Raspored
Nema posebnih zahtjeva.
6.14.4. Položaj
6.14.4.1. Po širini: točka na osvjetljavajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
Udaljenost između unutarnjih rubova dviju prividnih površina u smjeru referentne osi:
Za vozila kategorije M1 i N1: Nema posebnih zahtjeva;
Za sve druge kategorije vozila: ne manja od 600 mm.
Ta udaljenost može se smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.
6.14.4.2. Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm i ne više od 900 mm (1 500 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 900 mm).
6.14.4.3. Po duljini: na stražnjoj strani vozila.
6.14.5. Geometrijska vidljivost
Vodoravan kut: 30° prema unutra i prema van.
Okomit kut: 10° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da je katadiopter manje od 750 mm iznad tla.
6.14.6. Usmjerenost
Prema natrag.
6.14.7. Drugi zahtjevi
Osvjetljavajuća površina katadioptera može imati zajedničke dijelove s prividnom površinom bilo kojeg drugog stražnjeg svjetla.
6.15. Stražnji trokutasti katadiopter
6.15.1. Ugradnja
Obavezan na prikolicama.
Zabranjen na motornim vozilima.
6.15.2. Broj
Dva, čije su izvedbe usklađene sa zahtjevima koji se tiču katadioptera razreda IIIA ili IIIB u Pravilniku br. 3. Dodatni katadiopterski uređaji i materijali (uključujući dva katadioptera koja nisu usklađena sa stavkom 6.15.4.), dozvoljeni su pod uvjetom da ne ometaju učinkovitost obaveznih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju.
6.15.3. Raspored
Vrh trokuta usmjeren je prema gore.
6.15.4. Položaj
6.15.4.1. Po širini: točka na osvjetljavajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
Unutarnji rubovi katadioptera udaljeni su najmanje 600 mm. Ta udaljenost može se smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.
6.15.4.2. Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm i ne više od 900 mm (1 500 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 900 mm).
6.15.4.3. Po duljini: na stražnjoj strani vozila.
6.15.5. Geometrijska vidljivost
Vodoravan kut: 30° prema unutra i prema van.
Okomit kut: 15° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da je katadiopter manje od 750 mm iznad tla.
6.15.6. Usmjerenost
Prema natrag.
6.15.7. Drugi zahtjevi
Osvjetljavajuća površina katadioptera može imati zajedničke dijelove s prividnom površinom bilo kojeg drugog stražnjeg svjetla.
6.16. Prednji netrokutasti katadiopter
6.16.1. Ugradnja
Obavezan na prikolicama.
Obavezan na motornim vozilima koja imaju naprijed okrenuta svjetla s reflektorima koji se mogu sakriti.
Nije obavezan na drugim motornim vozilima.
6.16.2. Broj
Dva, čije su izvedbe usklađene sa zahtjevima koji se tiču kadioptera razreda IA ili IB u Pravilniku br. 3. Dodatni katadiopterski uređaji i materijali (uključujući dva katadioptera koja nisu usklađena sa stavkom 6.16.4. niže), dozvoljeni su pod uvjetom da ne ometaju učinkovitost obaveznih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju.
6.16.3. Raspored
Nema posebnih zahtjeva.
6.16.4. Položaj
6.16.4.1. Po širini: točka na osvjetljavajućoj površini koja je najudaljenija od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
U slučaju prikolice, točka na svjetlosnoj površini koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 150 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
Udaljenost između unutarnjih rubova dviju prividnih površina u smjeru referentne osi:
Za kategorije vozila M1 i N1: nema posebnih zahtjeva;
Za sve druge kategorije vozila: ne manja od 600 mm. Ta udaljenost može se smanjiti na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.
6.16.4.2. Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm i ne više od 900 mm (1 500 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 900 mm).
6.16.4.3. Po duljini: na prednjoj strani vozila.
6.16.5. Geometrijska vidljivost
Vodoravan kut: 30° prema unutra i prema van. U slučaju prikolica, kut prema unutra može biti smanjen na 10°. Ako zbog oblika prikolica obavezni katadiopteri ne mogu zadovoljiti taj kut, tada se ugrađuju dodatni katadiopteri bez ograničenja širine (stavak 6.16.4.1.) koji, zajedno s obaveznim katadiopterima, čine potreban kut vidljivosti.
Okomit kut: 10° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da je katadiopter manje od 750 mm iznad tla.
6.16.6. Usmjerenost
Prema naprijed.
6.16.7. Drugi zahtjevi
Osvjetljavajuća površina katadioptera može imati zajedničke dijelove s prividnom površinom bilo kojega drugog svjetla smještenog na prednjoj strani vozila.
6.17. Bočni netrokutasti katadiopter
6.17.1. Ugradnja
Obavezna |
: |
Na svim motornim vozilima dužim od 6 m. Na svim prikolicama. |
Nije obavezan |
: |
Na motornim vozilima kraćim od 6 m. |
6.17.2. Broj
Takav da postoji usklađenost sa zahtjevima uzdužnog položaja. Izvedbe tih uređaja usklađene su sa zahtjevima za katadioptere razreda IA ili IB u Pravilniku br. 3. Dodatni katadiopterski uređaji i materijali (uključujući dva katadioptera koja nisu usklađena sa stavkom 6.17.4.), dozvoljeni su pod uvjetom da ne ometaju učinkovitost obaveznih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju.
6.17.3. Raspored
Nema posebnih zahtjeva.
6.17.4. Položaj
6.17.4.1. Po širini: Nema posebnih zahtjeva.
6.17.4.2. Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm i ne više od 900 mm (1 500 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 900 mm).
6.17.4.3. Po duljini: najmanje jedan bočni katadiopter mora biti ugrađen na sredini trećine vozila, s tim da krajnje prednji bočni katadiopter mora biti unutar 3 m od prednje dijela; u slučaju prikolica, kod mjerenja udaljenosti u obzir se uzima duljina vučne poluge.
Udaljenost između dva susjedna bočna katadioptera ne prelazi 3 m. Ipak, ovo se ne primjenjuje na vozila kategorije M1 i N1.
Ako zbog oblika vozila nije moguća usklađenost s tim zahtjevom, ta se udaljenost može povećati na 4 m. Udaljenost između krajnje stražnjeg bočnog katadioptera i kraja vozila ne prelazi 1 m. Ipak, za motorna vozila kraća od 6 m, dovoljno je da je jedan bočni katadiopter ugrađen u prvoj trećini i/ili posljednjoj trećini duljine vozila.
6.17.5. Geometrijska vidljivost
Vodoravan kut: 45° prema naprijed i prema natrag.
Okomit kut: 10° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da je katadiopter manje od 750 mm iznad tla.
6.17.6. Usmjerenost
Prema bočnoj strani.
6.17.7. Drugi zahtjevi
Osvjetljavajuća površina katadioptera može imati zajedničke dijelove s prividnom površinom bilo kojeg drugog bočnog svjetla za označivanje.
6.18. Bočna svjetla za označivanje
6.18.1. Ugradnja
Obavezna: Na svim vozilima duljine preko 6 m, izuzev za podvozja s kabinom; duljina prikolica računa se uključujući vučnu polugu. SM1 tip bočnog svjetla za označivanje koristi se na svim kategorijama vozila; ipak, tip SM2 bočnih svjetala za označivanje može se koristiti na M1 kategoriji vozila.
Pored toga, na M1 i N1 kategorijama vozila kraćim od 6 m duljine, koriste se bočna svjetla za označivanje ako dopunjuju smanjenu geometrijsku vidljivost prednjih pozicijskih svjetala sukladno stavku 6.9.5.2 te stražnjih pozicijskih svjetala sukladno stavku 6.10.5.2.
Nisu obavezna:
|
Na svim drugim vozilima. |
|
Može se koristiti SM1 ili SM2 tip bočnih svjetala za označivanje. |
6.18.2. Najmanji broj na svakoj bočnoj strani vozila:
Takav da postoji usklađenost s pravilima za uzdužni položaj.
6.18.3. Raspored
Nema pojedinačnih zahtjeva.
6.18.4. Položaj
6.18.4.1. Po širini: Nema pojedinačnih zahtjeva.
6.18.4.2. Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm i ne više od 1 500 mm (2 100 mm ako zbog oblika nadogradnje nije moguće ostati unutar 1 500 mm).
6.18.4.3. Po duljini: najmanje jedno bočno svjetlo za označivanje mora biti ugrađeno na sredini trećine vozila, krajnje prednje bočno svjetlo za označivanje mora biti unutar 3 m od prednjeg dijela; u slučaju prikolica, kod mjerenja udaljenosti u obzir se uzima duljina vučne poluge. Udaljenost između dva susjedna bočna svjetla za označivanje ne prelazi 3 m. Ako zbog oblika vozila nije moguća usklađenost s tim zahtjevom, ta se udaljenost može povećati na 4 m.
Udaljenost između krajnjeg stražnjeg bočnog svjetla za označivanje i kraja vozila ne prelazi 1 m.
Ipak, za vozila čija duljina ne prelazi 6 m te za podvozje s kabinom, dovoljno je da je jedno bočno svjetlo za označivanje ugrađeno u prvoj trećini i/ili posljednjoj trećini duljine vozila.
6.18.5. Geometrijska vidljivost
Vodoravan kut: 45° prema naprijed i prema natrag; ipak, za vozila na kojima ugradnja bočnih svjetala za označivanje nije obavezna, ta se vrijednost može smanjiti na 30°.
Ako je vozilo opremljeno s bočnim svjetlima za označivanje koja se koriste kao dodatak smanjenoj geometrijskoj vidljivosti prednjih i stražnjih pokazivača smjera sukladno stavku 6.5.5.2. i/ili pozicijskim svjetlima sukladno stavcima 6.9.5.2. i 6.10.5.2., kutovi su 45° prema prednjem i stražnjem dijelu vozila i 30° prema središtu vozila (vidjeti sliku u stavku 6.5.5.2.).
Okomit kut: 10° iznad i ispod vodoravne ravnine. Okomit kut ispod vodoravne ravnine može se smanjiti na 5° u slučaju da su bočna svjetla za označivanje manje od 750 mm iznad tla.
6.18.6. Usmjerenost
Postranična (bočna).
6.18.7. Električne veze
Na vozilima kategorije M1 i N1 duljine manje od 6 m, jantarna bočna svjetla za označivanje mogu biti spojena da trepću, pod uvjetom da je to treptanje u fazi i s istom frekvencijom kao mi kod pokazivača smjera na istoj strani vozila.
Za sve druge kategorije vozila: nema pojedinačnih zahtjeva.
6.18.8. Pokazna svjetiljka
Pokazna svjetiljka nije obvezna. Ako postoji, njezinu funkciju izvršava pokazna svjetiljka koja je potrebna za prednja i stražnja pozicijska svjetla.
6.18.9. Drugi zahtjevi
Kad je krajnje stražnje bočno svjetlo za označivanje spojeno sa stražnjim pozicijskim svjetlom koje je uzajamno povezano s stražnjim svjetlom za maglu ili s kočnim svjetlom, fotometrijske značajke bočnog svjetla za označivanje mogu se promijeniti tijekom osvjetljenja stražnjeg svjetla za maglu ili kočnog svjetla.
Stražnja bočna svjetla za označivanje moraju biti žuta ako bljeskaju sa stražnjim svjetlom pokazivačem smjera.
6.19. Svjetlo za dnevnu vožnju (11)
6.19.1. Ugradnja
Nije obavezno na motornim vozilima. Zabranjeno na prikolicama.
6.19.2. Broj
Dva.
6.19.3. Raspored
Nema posebnih zahtjeva.
6.19.4. Položaj
6.19.4.1. Po širini: točka na prividnoj površini u smjeru referentne osi koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
Udaljenost između unutarnjih rubova prividnih površina u smjeru referentne osi nije manja od 600 mm.
Ta udaljenost može biti smanjena na 400 mm ako je sveukupna širina vozila manja od 1 300 mm.
6.19.4.2. Po visini: iznad tla, ne manje od 250 mm i ne više od 1 500 mm.
6.19.4.3. Po duljini: na prednjoj strani vozila. Smatra se da je ovaj zahtjev ispunjen ako odašiljano svjetlo ne ometa vozača izravno ili neizravno preko retrovizora i/ili druge reflektirajuće površine na vozilu.
6.19.5. Geometrijska vidljivost
Vodoravno: prema van 20° i prema unutra 20°.
Okomito: prema gore 10° i prema dolje 10°.
6.19.6. Usmjerenost
Prema naprijed.
6.19.7. Električne veze
Ako su ugrađena, svjetla za vožnju po danu uključuju se automatski kada je uređaj za pokretanje i gašenje motora u položaju koji omogućuje rad motora. Moguće je uključiti i isključiti automatsko uključivanje dnevnih svjetala bez upotrebe alata. Svjetlo za vožnju po danu automatski se isključuje kada su glavna svjetla uključena, osim kad se potonja koriste za davanje isprekidanih svjetlosnih upozorenja u kratkim razmacima.
6.19.8. Pokazna svjetiljka
Nije obavezna pokazna svjetiljka zatvorenog kruga.
6.19.9. Drugi zahtjevi.
Ne postoje.
6.20. Svjetlo za zavoj
6.20.1. Ugradnja
Nije obavezno na motornim vozilima.
6.20.2. Broj
Dva.
6.20.3. Raspored
Nema posebnih zahtjeva.
6.20.4. Položaj
6.20.4.1. Po širini: točka na prividnoj površini u smjeru referentne osi koja je najdalja od srednje uzdužne ravnine vozila nije udaljena više od 400 mm od krajnjeg vanjskog ruba vozila.
6.20.4.2. Po duljini: ne dalje od 1 000 mm od prednjeg dijela.
6.20.4.3. Po visini:
najmanje |
: |
ne manje od 250 mm iznad tla; |
najviše |
: |
ne više od 900 mm iznad tla. |
Međutim, nijedna točka na prividnoj površini u smjeru referentne osi nije viša od najviše točke na prividnoj površini u smjeru referentne osi kratkoga glavnog svjetla.
6.20.5. Geometrijska vidljivost
Utvrđena kutovima α i β kao što je navedeno u stavku 2.13:
α |
= |
10° prema gore i prema dolje; |
β |
= |
30° do 60° prema van. |
6.20.6. Usmjerenost
Takva da svjetlo udovoljava zahtjevima geometrijske vidljivosti.
6.20.7. Električne veze
Svjetla za zavoj moraju biti spojena tako da ne mogu biti uključena ako istodobno nisu uključena duga ili kratka glavna svjetla.
Svjetlo za zavoj na jednoj strani vozila može biti automatski uključeno kada su uključeni pokazivači smjera na istoj strani vozila i/ili kada je smjer upravljanja promijenjen iz položaja u smjeru prema ravno naprijed u smjer prema istoj strani vozila.
Svjetlo za skretanje se automatski isključuje kada je pokazivač smjera isključen i/ili je smjer upravljanja vraćen u položaj smjera ravno prema naprijed.
6.20.8. Pokazna svjetiljka
Ne postoji.
6.20.9. Drugi zahtjevi
Svjetla za zavoj se ne uključuju na brzinama vozila koja prelaze 40 km/h.
6.21. Označivanje visoke uočljivosti
6.21.1. Ugradnja
6.21.1.1. Zabranjena: na vozilima kategorija M1 i O1.
6.21.1.2. Obavezna:
6.21.1.2.1. |
sa stražnje strane oznaka cijelog obrisa na vozilima širine preko 2 100 mm sljedećih kategorija:
|
6.21.1.2.2. |
s bočne strane:
|
6.21.1.2.3. |
Ipak, ako je zbog oblika, strukture, konstrukcije ili radnih zahtjeva nemoguće ugraditi obavezne oznake obrisa, može se ugraditi oznaka linije. |
6.21.1.3. Nije obavezno:
6.21.1.3.1. |
na svim drugim kategorijama vozila, ako nije drukčije utvrđeno u stavcima 6.21.1.1. i 6.21.1.2., uključujući kabinu tegljača za poluprikolice i kabinu postolja; |
6.21.1.3.2. |
djelomična ili cjelovita oznaka obrisa može se primijeniti umjesto obaveznih oznaka linije, te oznaka cijelog obrisa može se primijeniti umjesto obavezne djelomične oznake obrisa. |
6.21.2. Broj
Sukladno ugradnji.
6.21.3. Raspored
Označivanje visoke uočljivosti mora biti što je moguće bliže moguće vodoravnoj i okomitoj ravnini, sukladno s oblikom, strukturom, konstrukcijom i radnim zahtjevima vozila.
6.21.4. Položaj
6.21.4.1.
6.21.4.1.1. Označivanje visoke uočljivosti mora biti što je bliže moguće rubu vozila.
6.21.4.1.2. Zbirna vodoravna duljina elemenata za označivanje visoke uočljivosti ugrađenih na vozilo iznosi najmanje 80 % sveukupne širine vozila, isključujući sva vodoravna preklapanja pojedinih elemenata.
6.21.4.1.3. Ipak, ako proizvođač može na zadovoljavajući način dokazati tijelu odgovornom za homologaciju tipa da je nemoguće postići vrijednost navedenu u stavku 6.21.4.1.2., zbirna duljina može se smanjiti na 60 % što se naznačuje u obavijesti i izvješću ispitivanja (12).
6.21.4.2.
6.21.4.2.1. Označivanje visoke uočljivosti mora biti što je bliže moguće rubovima vozila te se proteže do 600 mm od svakog ruba vozila (ili kabine u slučaju vučnih vozila za poluprikolice).
6.21.4.2.1.1. |
za motorna vozila, svaki rub vozila ili u slučaju vučnih vozila za poluprikolice svaki rub kabine; |
6.21.4.2.1.2. |
za prikolice, svaki rub od vozila (isključujući vučnu polugu). |
6.21.4.2.2. Zbirna vodoravna duljina elemenata oznaka uočljivosti ugrađenih na vozilo isključujući vodoravno preklapanje pojedinih elemenata iznosi najmanje 80 %:
6.21.4.2.2.1. |
za motorna vozila, duljine vozila isključujući kabinu, odnosno u slučaju tegljača za poluprikolice ako su ugrađena, duljine kabine; |
6.21.4.2.2.2. |
za prikolice, duljine vozila (isključujući vučnu polugu). |
6.21.4.2.3. Ipak, ako proizvođač može na zadovoljavajući način dokazati tijelu odgovornom za homologaciju tipa da je nemoguće postići vrijednost navedenu u stavku 6.21.4.2.2., zbirna duljina može se smanjiti na 60 % što se naznačuje u obavijesti i izvješću ispitivanja (12).
6.21.4.3.
6.21.4.3.1. Donji element(i) oznaka linije i oznaka obrisa:
Što je niže moguće unutar raspona:
Najmanje |
: |
ne manje od 250 mm iznad tla. |
Najviše |
: |
ne više od 1 500 mm iznad tla. |
Ipak, može se prihvatiti najviša visina ugradnje od 2 100 mm ako tehnički uvjeti onemogućuju usklađenost s najvećom vrijednosti od 1 500 mm ili, ako je potrebno, kako bi se ispunili zahtjevi stavaka 6.21.4.1.2., 6.21.4.1.3., 6.21.4.2.2. i 6.21.4.2.3. ili vodoravnog položaja oznake linije ili donjeg(-ih) elementa(-ata) oznake obrisa.
6.21.4.3.2. Rubno označivanje gornjih elemenata:
Što je više moguće, ali unutar 400 mm od gornjeg ruba vozila.
6.21.5. Vidljivost
Označivanje visoke uočljivosti smatra se vidljivim ako je najmanje 80 % osvjetljavajuće površine oznake vidljivo gledano od strane promatrača smještenog na bilo kojoj točki unutar ravnina za promatranje, utvrđenih niže:
6.21.5.1. za stražnje oznake uočljivosti (vidjeti Prilog 11. sliku 1) ravnina promatranja je okomita na uzdužnu os vozila te je smještena 25 m od krajnjeg ruba vozila i ograničena je:
6.21.5.1.1. |
po visini, dvjema vodoravnim ravninama 1 m i 3,0 m iznad tla; |
6.21.5.1.2. |
po širini, dvjema okomitim ravninama koje čine kut od 15° prema van od srednje uzdužne ravnine vozila te koje prolaze kroz sjecište okomitih ravnina usporednih s srednjom uzdužnom ravninom vozila koja određuje sveukupnu širinu vozila te ravninom okomitom na uzdužnu os vozila koja određuje rub vozila; |
6.21.5.2. za bočno označivanje visoke uočljivosti (vidjeti Prilog 11., sliku 2.) ravnina promatranja je usporedna sa srednjom uzdužnom osi vozila te je smještena 25 m od krajnjeg ruba vozila i ograničena je:
6.21.5.2.1. |
po visini, dvjema vodoravnim ravninama 1 m i 3,0 m iznad tla; |
6.21.5.2.2. |
po širini, dvjema okomitim ravninama koje čine kut od 15° prema van od ravnine okomite na uzdužnu os vozila te koje prolaze kroz sjecište okomitih ravnina koje su okomite na uzdužnu os vozila te određuju sveukupnu duljinu vozila i krajnje vanjske rubove vozila. |
6.21.6. Usmjerenost
6.21.6.1. Postranična (bočna):
Što je više moguće usporedno sa srednjom uzdužnom ravninom vozila, usklađeno s oblikom, strukturom, konstrukcijom i radnim zahtjevima vozila.
6.21.6.2. Prema stražnjoj strani:
Što je više moguće usporedno s poprečnom ravninom vozila, usklađeno s oblikom, strukturom, konstrukcijom i radnim zahtjevima vozila.
6.21.7. Drugi zahtjevi
6.21.7.1. Označivanje visoke uočljivosti smatra se neprekinutim ako je udaljenost između susjednih elemenata što je manje moguća te ne prelazi 50 % duljine najkraćeg susjednog elementa.
6.21.7.2. U slučaju djelomičnog rubnog označivanja, svaki gornji kut je opisan dvama linijama međusobno pod 90° te svaka najmanje 250 mm po duljini.
6.21.7.3. Udaljenost između oznaka visoke uočljivosti ugrađenih na stražnjoj strani vozila i svakog obaveznog kočnog svjetla treba biti veća od 200 mm.
6.21.7.4. Ako su ugrađene stražnje pločice za oznaku sukladno seriji 01 izmjena Pravilnika br. 70., one se mogu smatrati, po izboru proizvođača, dijelom stražnjih oznaka uočljivosti, u svrhu izračuna duljine oznake uočljivosti te njezine blizine bočnoj strani vozila.
6.21.7.5. Na mjestima na vozilu predviđenim za oznake uočljivosti moguća je ugradnja oznaka širine najmanje 60 mm.
7. IZMJENE I PROŠIRENJA HOMOLOGACIJE TIPA VOZILA ILI UGRADNJE NJEGOVIH UREĐAJA ZA OSVJETLJAVANJE I SVJETLOSNU SIGNALIZACIJU
7.1. O svakoj izmjeni tipa vozila ili ugradnji njegovih uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, odnosno o popisu navedenom u stavku 3.2.2. obavješćuje se administrativni odjel koji je homologirao taj tip vozila. Odjel tada može:
7.1.1. |
smatrati da nije vjerojatno da učinjene izmjene imaju znatan negativan učinak te da u tom slučaju vozilo i nadalje zadovoljava uvjete; ili |
7.1.2. |
zatražiti daljnje izvješće ispitivanja od tehničkih službi odgovornih za provođenje ispitivanja. |
7.2. O potvrdi proširenja ili odbijanja homologacije, uz navođenje izmjene, obavješćuju se postupkom iz stavka 4.3. stranke Ugovora koje primjenjuju ovaj Pravilnik.
7.3. Nadležno tijelo za izdavanje proširenja homologacije dodjeljuje serijski broj za takvo proširenje te o tome obavješćuje stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 1. ovom Pravilniku.
8. SUKLADNOST PROIZVODNJE
Sukladnost postupaka proizvodnje mora biti u skladu s Dodatkom 2. Ugovoru (E/ECE/324-E/ECE/TRANS/505/Rev.2) uz sljedeće uvjete:
8.1. Svako vozilo homologirano sukladno ovom Pravilniku proizvodi se tako da ispunjava zahtjeve iz točaka 5. i 6. o usklađenosti s homologiranim tipom.
8.2. Nositelj homologacije osobito:
8.2.1. |
osigurava postojanje postupaka za učinkovit nadzor kvalitete vozila vezano uz sve aspekte bitne za usklađenost sa zahtjevima utvrđenim u stavcima 5. i 6.; |
8.2.2. |
osigurava da su za svaki tip vozila barem izvršena ispitivanja propisana u Prilogu 9. ovom Pravilniku odnosno fizičke provjere iz kojih se mogu zaključiti istovjetni podaci; |
8.3. Nadležno tijelo može izvršiti svako ispitivanje pripisano ovim Pravilnikom. Ta ispitivanja rade se na uzorcima nasumičnim odabirom bez uzrokovanja smetnje proizvođaču vezano uz obvezu dostave.
8.4. Nadležno tijelo nastoji postići učestalost inspekcije jedan puta godišnje. Ipak, to ovisi o izboru nadležnog tijela te njegovom povjerenju u dogovore za osiguranje učinkovitog nadzora usklađenosti proizvodnje. U slučaju negativnih rezultata, nadležno tijelo osigurava da su poduzeti svi potrebni koraci kako bi se ponovno uspostavila sukladnost proizvodnje u najkraćem mogućem roku.
9. KAZNE ZA NESUKLADNOST PROIZVODNJE
9.1. Izdana homologacija tipa vozila sukladno ovom Pravilniku može se povući ako nisu ispunjeni zahtjevi ili ako vozilo s homologacijskom oznakom nije usklađeno s homologiranim tipom.
9.2. Ako stranka Ugovora koja primjenjuje ovaj Pravilnik povuče prethodno izdanu homologaciju, bez odlaganja o tome obavješćuje druge ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 1. ovom Pravilniku.
10. KONAČNA OBUSTAVA PROIZVODNJE
Ako nositelj homologacije u potpunosti prekine proizvodnju tipa vozila homologiranog u skladu s ovim Pravilnikom, o tome obavješćuje tijelo koje je izdalo homologaciju. Po primitku obavijesti, to tijelo o tome obavješćuje druge stranke Ugovora koje primjenjuju ovaj Pravilnik obrascem za obavješćivanje sukladno predlošku u Prilogu 1. ovom Pravilniku.
11. NAZIVI I ADRESE TEHNIČKIH SLUŽBI ODGOVORNIH ZA PROVEDBU HOMOLOGACIJSKIH ISPITIVANJA TE ADMINISTRATIVNIH TIJELA
Stranke Sporazuma iz 1958. koje primjenjuju ovaj Pravilnik obavješćuju Tajništvo Ujedinjenih naroda o nazivima i adresama tehničkih službi odgovornih za provedbu homologacijskih ispitivanja te administrativnih tijela koja izdaju homologaciju te kojima se šalju certifikati izdani u drugim državama koji potvrđuju izdavanje, proširenje, odbijanje ili povlačenje homologacije.
12. PRIJELAZNE ODREDBE
12.1. Od službenog datuma stupanja na snagu serije 03 izmjena, niti jedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbiti izdavanje homologacije sukladno ovom Pravilniku kako je izmijenjen serijom 03 izmjena.
12.2. Nakon 12 mjeseci od datuma stupanja na snagu serije 03 izmjena, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izdaju homologacije samo ako tip vozila za homologaciju zadovoljava zahtjeve ovog Pravilnika kako je izmijenjen serijom 03 izmjena.
12.3. Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik ne smiju odbiti izdati proširenje homologacije u skladu s prethodnom serijom izmjena ovog Pravilnika.
12.4. Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik nastavljaju izdavati homologacije onim tipovima vozila koja zadovoljavaju zahtjevima ovog Pravilnika kako je izmijenjen prethodnom serijom izmjena tijekom razdoblja od 12 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu serije 03 izmjena.
12.5. Niti jedna ugovorna stranka ne odbija nacionalnu ili regionalnu homologaciju tipa vozila homologiranog u skladu sa serijom 03 izmjena ovog Pravilnika.
12.6. Do 36 mjeseci nakon datuma stupanja na snagu serije 03 izmjena ovog Pravilnika, niti jedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne odbija nacionalnu ili regionalnu homologaciju tipa vozila homologiranog u skladu s prethodnom serijom izmjena ovog Pravilnika.
12.7. Nakon 36 mjeseci od stupanja na snagu serije 03 izmjena ovog Pravilnika, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik mogu odbiti prvu nacionalnu ili regionalnu registraciju (početak upotrebe) vozila koje ne zadovoljava zahtjeve serije 03 izmjena ovog Pravilnika.
12.8. Nakon 60 mjeseci od datuma stupanja na snagu serije 03 izmjena ovog Pravilnika prestaje valjanost homologacijama koje su u skladu s ovim Pravilnikom, osim u slučaju tipova vozila koja su u skladu sa zahtjevima ovog Pravilnika kako je izmijenjen serijom 03 izmjena.
12.9. Bez obzira na navedena prijelazna razdoblja, ugovorne stranke u kojima primjena ovog Pravilnika stupa na snagu nakon datuma stupanja na snagu najnovije serije izmjena nisu obavezne prihvatiti homologacije koje su izdane u skladu s bilo kojom od prethodnih serija izmjena ovog Pravilnika.
12.10. Bez obzira na stavak 12.7 ili 12.8., homologacije tipova vozila u skladu s prethodnom serijom izmjena Pravilnika na koje ne utječe serija 03 izmjena nastavljaju biti važeće te ih ugovorne stranke koje primjenjuju Pravilnik nastavljaju prihvaćati.
12.11. Sve dok se glavnog tajnika Ujedinjenih naroda ne obavijesti drukčije, Japan izjavljuje da je, vezano uz ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, vezan obvezama Ugovora kojem je ovaj Pravilnik priložen s obzirom na vozila kategorija M1 i N1.
12.12. Od datuma stupanja na snagu Dodatka 7. iz serije 02 izmjena, nijedna ugovorna stranka koja primjenjuje ovaj Pravilnik ne smije odbiti izdati homologacije sukladno ovom Pravilniku kako je izmijenjen Dodatkom 7. iz serije 02 izmjena.
12.13. Nakon 30 mjeseci od datuma stupanja na snagu Dodatka 7. iz serije 02 izmjena, ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik izdaju ECE homologacije samo ako tip vozila za homologaciju zadovoljava zahtjeve ovog Pravilnika kako je izmijenjen Dodatkom 7. iz serije 02 izmjena.
12.14. Ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik ne smiju odbiti izdati proširenje homologacija u skladu s prethodnim serijama izmjena ovog Pravilnika, uključujući Dodatak 6. iz serije 02 izmjena.
12.15. ECE homologacije izdane sukladno ovom Pravilniku prije datuma navedenog u stavku 12.14., uključujući proširenja takvih homologacija, važeće su na neodređeno vrijeme.
(1) Za objašnjenje vidjeti Prilog 10.
(2) U slučaju da svjetlosni uređaji za stražnje registarske pločice te pokazivače smjera (kategorija 5. i 6.) nemaju svjetlosnu površinu, potrebno zamijeniti s „površine koje odašilju svjetlost”.
(3) U slučaju da svjetlosni uređaji za stražnje registarske pločice te pokazivače smjera (kategorija 5. i 6.) nemaju svjetlosnu površinu, potrebno zamijeniti s „površine koje odašilju svjetlost”.
(4) Nacionalni propisi mogu dozvoliti upotrebu drugih uređaja za ovu namjenu.
(5) 1 za Njemačku, 2 za Francusku, 3 za Italiju, 4 za Nizozemsku, 5 za Švedsku, 6 za Belgiju, 7 za Madžarsku, 8 za Češku, 9 za Španjolsku, 10 za Srbiju i Crnu Goru, 11 za Ujedinjenu Kraljevinu, 12 za Austriju, 13 za Luksemburg, 14 za Švicarsku, 15 (prazno), 16 za Norvešku, 17 za Finsku, 18 za Dansku, 19 za Rumunjsku, 20 za Poljsku, 21 za Portugal, 22 za Rusku Federaciju, 23 za Grčku, 24 za Irsku, 25 za Hrvatsku, 26 za Sloveniju, 27 za Slovačku, 28 za Belarus, 29 za Estoniju, 30 (prazno), 31 za Bosnu i Hercegovinu, 32 za Latviju, 33 (prazno), 34 za Bugarsku, 35 (prazno), 36 za Litvu, 37 za Tursku, 38 (prazno), 39 za Azerbajdžan, 40 za bivšu jugoslavensku republiku Makedoniju, 41 (prazno), 42 za Europsku zajednicu (homologacije izdaju države članice koristeći vlastiti ECE znak), 43 za Japan, 44 (prazno), 45 za Australiju, 46 za Ukrajinu, 47 za Južnu Afriku, 48 za Novi Zeland, 49 za Cipar, 50 za Maltu, 51 za Republiku Koreju, 52 za Maleziju, 53 za Tajland. Sljedeći brojevi dodaju se državama kronološkim redoslijedom kojim ratificiraju ili pristupe Sporazumu o usvajanju jednoobraznih tehničkih uvjeta za vozila na kotačima, opremi i dijelovima koje je moguće ugraditi i/ili koristiti na vozilima na kotačima i uvjetima uzajamnog priznanja dodijeljenih homologacija na temelju tih uvjeta, te Glavni tajnik Ujedinjenih naroda obavješćuje ugovorne stranke Sporazuma o brojevima dodijeljenim na taj način.
(6) Također poznat kao bijeli ili bezbojni katadiopter.
(7) Ovaj Pravilnik ne sprečava ugovorne stranke koje primjenjuju ovaj Pravilnik da na svom području dopuste upotrebu bijelih oznaka uočljivosti sa stražnje strane.
(8) Utvrđeno pročišćenim tekstom Rezolucije o izradi vozila (R.E.3), Prilog 7. (dokument TRANS/WP.29/78/Rev.1/Amend.2, kako je zadnje izmijenjen Izmjenom 4.).
(9) Države stranke predmetnih Pravilnika mogu zabraniti upotrebu mehaničkih sustava za čišćenje ako su ugrađena glavna svjetla s plastičnim lećama oznake „PL”.
(10) Vrijednost od 5° gornja je granica za mrtav kut vidljivosti prema natrag bočnog pokazivača smjera. d ≤ 2,50 m.
(11) Ugradnja ovog uređaja može biti zabranjena na temelju nacionalnih odredaba.
(12) Odredba se ne primjenjuje pet godina nakon službenog datuma stupanja na snagu serije 03 izmjena ovog Pravilnika.
PRILOG 1.
PRILOG 2.
POSTAVLJANJE HOMOLOGACIJSKIH OZNAKA
Model A
(vidjeti stavak 4.4. ovog Pravilnika)
Gornja homologacijska oznaka pričvršćena na vozilo prikazuje da je predmetni tip vozila, s obzirom na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, homologiran u Nizozemskoj (E4) sukladno Pravilniku br. 48. kako je izmijenjen serijom 03 izmjena. Broj homologacije označava da je homologacija izdana u skladu sa zahtjevima Pravilnika br. 48. kako je izmijenjen serijom 03 izmjena.
Model B
(Vidjeti stavak 4.5. ovog Pravilnika)
Gornja homologacijska oznaka pričvršćena na vozilo prikazuje da je predmetni tip vozila, s obzirom na ugradnju uređaja za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, homologiran u Nizozemskoj (E4) sukladno Pravilniku br. 48. kako je izmijenjen serijom 03 izmjena te Pravilniku br. 33. (1). Broj homologacije označava da je, u vrijeme kada su predmetne homologacije izdane, Pravilnik br. 48. bio izmijenjen serijom 03 izmjena, a Pravilnik br. 33. je bio u izvornom obliku.
(1) Drugi broj je naveden samo kao primjer.
PRILOG 3.
POVRŠINE SVJETALA, REFERENTNA OS, REFERENTNO SREDIŠTE I KUTOVI GEOMETRIJSKE VIDLJIVOSTI
Napomena: Bez obzira na crtež, za prividnu površinu treba smatrati da dodiruje površinu emitiranja svjetla.
OSVJETLJAVAJUĆA POVRŠINA U USPOREDBI S POVRŠINOM EMITIRANJA SVJETLA
(Vidjeti stavke 2.9 i 2.8 ovog Pravilnika)
Skica A
|
Osvjetljavajuća površina |
Površina emitiranja svjetla |
Rubovi su |
a i b |
c i d |
Skica B
|
Osvjetljavajuća površina |
Površina emitiranja svjetla |
Rubovi su |
a i b |
c i d |
PRILOG 4.
VIDLJIVOST CRVENOG SVJETLA SPRIJEDA I VIDLJIVOST BIJELOG SVJETLA ODOSTRAGA
(Vidjeti stavke 5.10.1. i 5.10.2. ovog Pravilnika)
PRILOG 5.
Stanja opterećenja koje je potrebno uzeti u obzir kod utvrđivanja promjena u okomitoj usmjerenosti kratkih glavnih svjetala
Uvjeti opterećenja na osima navedenim u stavcima 6.2.6.1. i 6.2.6.3.1.
1. Za sljedeća ispitivanja, masa putnika računa se na temelju 75 kg po osobi.
2. Uvjeti opterećenosti za različite tipove vozila:
2.1. |
Vozila kategorije M1 (1):
|
2.2. |
Vozila kategorija M2 i M3 (1): Kut snopa svjetla kratkih glavnih svjetala utvrđuje se pod sljedećim uvjetima opterećenja:
|
2.3. |
Vozila kategorije N s prtljažnim površinama:
|
2.4. |
Vozila kategorije N bez prtljažnih površina:
|
(1) Utvrđeno pročišćenim tekstom Rezolucije o izradi vozila (R.E.3), Prilog 7. (dokument TRANS/WP.29/78/Rev.1/Amend.2, kako je zadnje izmijenjen Izmjenom 4.).
PRILOG 6.
MJERENJE PROMJENE NAGIBA SNOPA KRATKOG SVJETLA KAO FUNKCIJE OPTEREĆENJA
1. PODRUČJE PRIMJENE
Ovaj prilog utvrđuje način mjerenja promjene nagiba snopa kratkog svjetla vozila u odnosu na početni nagib što je uzrokovano promjenama položaja vozila zbog opterećenja.
2. DEFINICIJE
2.1. Početni nagib
2.1.1. Utvrđeni početni nagib
Vrijednost početnog nagiba snopa kratkog svjetla koju je naveo proizvođač motornog vozila služi kao referentna vrijednost za izračun dopuštenih promjena.
2.1.2. Izmjeren početni nagib
Srednja vrijednost nagiba kratkog svjetla ili nagiba vozila izmjerenog kada je vozilo u stanju br. 1., kao što je utvrđeno u Prilogu 5., za kategoriju vozila koje se ispituje služi kao referentna vrijednost za procjenu promjena u nagibu snopa svjetlosti zbog promjene opterećenja.
2.2. Nagib kratkog svjetla
Utvrđuje se kako slijedi:
|
kao kut, izražen u miliradijanima, između smjera snopa svjetlosti usmjerenog prema karakterističnoj točki na vodoravnom dijelu zasjenjenja u svjetlosnoj raspodjeli kratkoga glavnog svjetla i vodoravne ravnine; |
|
ili tangensom tog kuta, izraženog u postotku nagiba, budući da su kutovi mali (za male kutove 1 % predstavlja 10 mrad). |
Ako se nagib izražava u postotku nagiba, računa se uz pomoć sljedeće formule:
pri čemu:
h1 |
predstavlja visinu gore navedene karakteristične točke iznad tla, u milimetrima, izmjerene na okomitom zaslonu okomitom na srednju uzdužnu ravninu vozila i smještenom na vodoravnoj udaljenosti L; |
h2 |
je visina referentnog središta (koje je uzeto za nazivno ishodište karakteristične točke odabrane u h1) iznad tla, u milimetrima; |
L |
je udaljenost, u milimetrima, od zaslona do referentnog središta. |
Negativne vrijednosti označavaju nagib prema dolje (vidjeti sliku 1.).
Pozitivne vrijednosti označavaju nagib prema gore.
Napomene:
1. |
Ovaj crtež predstavlja vozilo kategorije M1, ali se prikazano načelo jednako primjenjuje na vozila drugih kategorija. |
2. |
Ako u vozilu nije ugrađen sustav za poravnanje glavnih svjetala, promjena u nagibu snopa kratkog svjetla istovjetna je promjeni nagiba samog vozila. |
3. UVJETI MJERENJA
3.1. Ako se koristi vizualna provjera projekcije snopa kratkog svjetla na zaslonu, odnosno fotometrijska metoda, mjerenje se provodi u tamnom okružju (primjerice u tamnoj komori) dovoljnog prostora za smještaj vozila i zaslona na način prikazan na slici 1. Referentna središta glavnih svjetala udaljena su od zaslona najmanje 10 m.
3.2. Tlo na kojem se provodi mjerenje mora biti što je moguće više ravno i vodoravno, tako da se može osigurati ponovno provođenje mjerenja nagiba snopa kratkog svjetla s točnošću od ± 0,5 mrad (nagib ± 0,5 %).
3.3. Ako se koristi zaslon, njegovo označivanje, položaj i usmjerenost u odnosu na tlo i na središnju uzdužnu ravninu vozila je takva da se može osigurati ponovno provođenje mjerenja nagiba snopa kratkog svjetla s točnošću od ± 0,5 mrad (nagib ± 0,5 %).
3.4. Tijekom mjerenja, temperatura okoliša mora iznositi između 10 i 30 °C.
4. PRIPREMA VOZILA
4.1. Mjerenja se provode na vozilu koje je prešlo udaljenost između 1 000 km i 10 000 km, po mogućnosti 5 000 km.
4.2. Gume moraju biti napunjene do tlaka za puno opterećenje koji je naveo proizvođač vozila. Vozilo mora biti potpuno napunjeno (gorivom, vodom, uljem) te opremljeno sa svim priborom i alatima koje je naveo proizvođač. Potpuna napunjenost gorivom znači da je spremnik goriva napunjen najmanje 90 % svog kapaciteta.
4.3. Vozilo mora imati otpuštenu parkirnu kočnicu i mjenjač u neutralnom položaju.
4.4. Vozilo se priprema najmanje 8 h na temperaturi utvrđenoj u stavku 3.4.
4.5. Ako se koristi fotometrijska ili vizualna metoda, kako bi se olakšala mjerenja na testnom vozilu bi se po mogućnosti trebala ugraditi glavna svjetla s precizno utvrđenim zasjenjenjem snopa kratkog svjetla. Dozvoljeni su i drugi načini za utvrđivanje preciznijeg očitanja (na primjer, odstranjivanje leće glavnog svjetla).
5. POSTUPAK ISPITIVANJA
5.1. Općenito
Promjene u nagibu kratkog svjetla ili vozila, ovisno o odabranoj metodi, mjere se odvojeno za svaku stranu vozila. Dobiveni rezultati za lijeva i desna glavna svjetla pod svim uvjetima opterećenja utvrđenim u Prilogu 5., moraju biti unutar granica utvrđenih u stavku 5.5. Opterećenje s primjenjuje postupno bez izlaganja vozila pretjeranim šokovima.
5.2. Utvrđenje izmjerenog početnog nagiba
Vozilo se priprema kao što je utvrđeno u stavku 4. te se opterećuje kao što je utvrđeno u Prilogu 5. (prvi uvjeti opterećenja predmetne kategorije vozila). Prije svakog mjerenja, vozilo se mora zanjihati kao što je utvrđeno u stavku 5.4. Mjerenja se vrše tri puta.
5.2.1. Ako se niti jedan od tri mjerena rezultata ne razlikuje za više od 2 mrad (0,2 % nagib) od aritmetičke sredine rezultata, to sredina predstavlja konačan rezultat.
5.2.2. Ako se bilo koje mjerenje razlikuje od aritmetičke sredine rezultata za više od 2 mrad (0,2 % nagib), izvršava se dodatna serija od 10 mjerenja čija će aritmetička sredina predstavljati konačan rezultat.
5.3. Mjerne metode
Bilo koja metoda može se koristiti za mjerenje promjena nagiba pod uvjetom da je točnost očitovanja unutar ± 2 mrad (nagib ± 0,2 %).
5.4. Postupak s vozilom u svakom stanju opterećenja
Ovjes vozila i svaki drugi dio za koji je vjerojatno da utječe na nagib snopa kratkog svjetla pripremaju se sukladno niže navedenim metodama.
Ipak, tehnička tijela i proizvođači mogu zajednički predložiti druge metode (pokusne ili temeljene na proračunima), posebno kada ispitivanje predstavlja naročite probleme, pod uvjetom da su takvi proračuni očigledno opravdani.
5.4.1. Vozila kategorije M1 s konvencionalnim ovjesom
S vozilom postavljenim u položaj za mjerenje i, ako je potrebno, s kotačima na pomičnim platformama (koje se moraju upotrijebiti ako bi njihov izostanak doveo do ograničenja gibanja ovjesa što bi vjerojatno utjecalo na rezultate mjerenja) treba njihati vozilo neprekidno do barem tri potpuna ciklusa, s tim da u svakom ciklusu treba gurnuti prema dolje prvo stražnji, a zatim prednji kraj vozila.
Tijek njihanja mora završiti s krajem ciklusa. Prije mjerenja, vozilo mora spontano dospjeti u stanje mirovanja. Umjesto uporabe pomičnih platformi, isti učinak može se postići pomicanjem vozila naprijed natrag za barem jedan puni okret kotača.
5.4.2. Vozila kategorije M2, M3 i N s konvencionalnim ovjesom
5.4.2.1. Ako metoda pripreme za vozila kategorije M1 navedena u stavku 5.4.1. nije moguća, može se koristiti metoda navedena u stavcima 5.4.2.2. ili 5.4.2.3.
5.4.2.2. Vozilo, koje stoji na mjestu mjerenja i s kotačima na tlu zanjiše se kratkotrajnim promjenama opterećenja.
5.4.2.3. Dok vozilo stoji na mjestu mjerenja s kotačima na tlu, vibracijama se pokreće ovjes i svi drugi dijelovi koji mogu utjecati na nagib snopa kratkog svjetla. To može biti vibrirajuća platforma na kojoj su postavljeni kotači.
5.4.3. Vozila s nekonvencionalnim ovjesom, gdje motor mora biti u pogonu
Prije izvršavanja bilo kojeg mjerenja, čeka se dok vozilo ne postigne svoj konačan položaj s motorom u radu.
5.5. Mjerenja
Promjene nagiba snopa kratkog svjetla mjeri se za svaki od različitih stanja opterećenja u odnosu na izmjereni početni nagib utvrđen u skladu sa stavkom 5.2.
Ako je u vozilo ugrađen sustav za ručno poravnanje nagiba glavnog svjetla, potonji se namješta u položaje koje je utvrdio proizvođač za navedene uvjete opterećenja (sukladno Prilogu 5.).
5.5.1. Za početak se provodi jedno mjerenje u svakom stanju opterećenja. Zahtjevi su ispunjeni ako je za sva stanja opterećenja promjena nagiba unutar izračunanih granica (na primjer, unutar granice između navedenog početnog nagiba te gornjih i donjih granica utvrđenih za homologaciju), uz sigurnosno granično područje od 4 mrad (nagib 0,4 %).
5.5.2. Ako rezultat(i) mjerenja nije(-su) unutar sigurnosnoga graničnog područja navedenog u stavku 5.5.1. ili prelazi(e) granične vrijednosti, provode se dodatna tri mjerenja u stanjima opterećenja koja odgovaraju tom (tim) rezultatu(-ima) navedenom(-im) u stavku 5.5.3.
5.5.3. Za svako od gornjih stanja opterećenja:
5.5.3.1. |
Ako niti jedan od tri rezultata mjerenja ne odstupa više od 2 mrad (nagib 0,2 %) od aritmetičke sredine rezultata, tada ta sredina predstavlja konačan rezultat. |
5.5.3.2. |
Ako bilo koje mjerenje odstupa od aritmetičke sredine rezultata za više od 2 mrad (nagib 0,2 %), provodi se dodatni niz od 10 mjerenja, a čija aritmetička sredina predstavlja konačan rezultat. |
5.5.3.3. |
Ako je vozilo opremljeno automatskim sustavom za poravnavanje glavnog svjetla koji ima inherentnu petlju histereze, prosječni rezultati na vrhu i na dnu petlje histereze moraju se uzeti kao značajne vrijednosti. |
Sva navedena mjerenja provode se u skladu sa stavcima 5.5.3.1. i 5.5.3.2.
5.5.4. Zahtjevima je udovoljeno ako je pod svim uvjetima opterećenja, promjena između izmjerenog početnog nagiba utvrđenog u skladu sa stavkom 5.2. i nagiba izmjerenog pod svakim uvjetom opterećenja manje od vrijednosti izračunanih u stavku 5.5.1. (bez sigurnosnoga graničnog područja).
5.5.5. Ako je samo jedna od izračunanih gornjih ili donjih vrijednosti premašena, proizvođaču se dopušta da odabere drugu vrijednost za navedeni početni nagib, unutar granica utvrđenih za homologaciju.
PRILOG 7.
Označavanje zadanoga početnog namještanja iz stavka 6.2.6.1.1. ovog Pravilnika
Primjer
Veličina simbola i znakova ostavljena je na izbor proizvođaču.
PRILOG 8.
Sklopke ili ručice za upravljanje uređajima za poravnanje glavnih svjetala iz stavka 6.2.6.2.2. ovog Pravilnika
1. Specifikacije
1.1. Nagib prema dolje snopa kratkog svjetla mora se u svim slučajevima postići na jedan od sljedećih načina:
(a) |
pomicanjem ručice (prekidača) prema dolje ili na lijevo; |
(b) |
okretanjem sklopke u smjeru suprotnom od smjera kazaljke na satu; |
(c) |
pritiskom na gumb (sustav gurni-povuci). |
Ako se koristi više gumba za namještanje snopa, gumb koji daje najveći nagib prema dolje mora biti ugrađen na lijevo ili ispod gumba (jednog ili više) za druge položaje snopa kratkog svjetla.
Kod naprava za namještanje tipa s okretanjem koje su ugrađene bočno ili tako da je vidljiv samo rub, potrebno je slijediti radna načela za tipove (a) ili (c).
1.1.1. Ta sklopka mora biti označena simbolima koji jasno označuju pokrete koji odgovaraju nagibu prema dolje ili prema gore snopa kratkog svjetla.
1.2. Položaj „0” odgovara početnom nagibu sukladno stavku 6.2.6.1.1. ovog Pravilnika.
1.3. Položaj „0” koji, sukladno stavku 6.2.6.2.2. ovog Pravilnika, mora biti „granični položaj” ne mora nužno biti na kraju ljestvice.
1.4. Oznake korištene na sklopki moraju biti objašnjene u uputama za vlasnike.
1.5. Samo sljedeći simboli mogu se koristiti za raspoznavanje sklopki:
Također se mogu koristiti simboli koji sadrže pet crta umjesto četiri
|
Primjer 1.:
|
|
Primjer 2.:
|
|
Primjer 3:
|
PRILOG 9.
NADZOR NAD SUKLADNOŠĆU PROIZVODNJE
1. ISPITIVANJA
1.1. Položaj svjetala
Položaj svjetala, utvrđen u stavku 2.7. ovog Pravilnika, po širini, visini i duljini provjerava se u skladu s općim zahtjevima utvrđenima u stavcima 2.8. do 2.10., 2.14. i 5.4. ovog Pravilnika.
Vrijednosti izmjerene za udaljenosti su takve da su ispunjene pojedinačne specifikacije primjenjive za svako svjetlo.
1.2. Vidljivost svjetala
1.2.1. Kutovi geometrijske vidljivosti provjeravaju se u skladu sa stavkom 2.13. ovog Pravilnika.
Vrijednosti izmjerene za kutove moraju biti takve da ispunjavaju pojedinačne specifikacije primjenjive za svako svjetlo, osim što granični kutovi mogu imati dozvoljeno odstupanje ± 3° kao što je dopušteno stavkom 5.3. za ugradnju uređaja za svjetlosnu signalizaciju.
1.2.2. Vidljivost crvenog svjetla sprijeda i bijelog svjetla odostraga provjerava se u skladu sa stavkom 5.10. ovog Pravilnika.
1.3. Poravnanje kratkih prednjih svjetala prema naprijed
1.3.1. Početni nagib prema dolje
Početni nagib ruba snopa kratkog svjetla prema dolje postavlja se na pločicu s brojem kao što je zatraženo i prikazano u Prilogu 7.
Alternativno, proizvođač utvrđuje početnu vrijednost koja je različita od vrijednosti navedene na pločici s brojem ako je moguće prikazati da ta vrijednost predstavlja uzorak homologiranog tipa prilikom ispitivanja u skladu s postupcima sadržanim u Prilogu 6., naročito stavku 4.1.
1.3.2. Promjene nagiba s opterećenjem
Promjene nagiba prema dolje snopa kratkog svjetla kao funkcije uvjeta opterećenja utvrđenih u ovom odjeljku unutar su sljedećih granica:
0,2 % do 2,8 % |
za visinu ugradnje glavnog svjetla h < 0,8; |
0,2 % do 2,8 % |
za visinu ugradnje glavnog svjetla 0,8 ≤ h ≤ 1,0; ili |
0,7 % do 3,3 % |
(sukladno ciljnom rasponu koji je odabrao proizvođač prilikom homologacije); |
0,7 % do 3,3 % |
za visinu ugradnje glavnog svjetla 1,0 < h ≤ 1,2 m; |
1,2 % do 3,8 % |
za visinu ugradnje glavnog svjetla h > 1,2 m. |
Stanja opterećenja koja se koriste, kao što je navedeno u Prilogu 5. ovom Pravilniku, za svaki su za svaki sustav odgovarajući način kako slijedi.
1.3.2.1. Vozila kategorije M1:
|
Stavak 2.1.1.1. |
|
Stavak 2.1.1.6. uzimajući u obzir |
|
Stavak 2.1.2. |
1.3.2.2. Vozila kategorije M2 i M3:
|
Stavak 2.2.1. |
|
Stavak 2.2.2. |
1.3.2.3. Vozila kategorije N s teretnim sandukom:
|
Stavak 2.3.1.1. |
|
Stavak 2.3.1.2. |
1.3.2.4. Vozila kategorije N bez teretnog sanduka:
1.3.2.4.1. |
Vučna vozila za poluprikolice:
|
1.3.2.4.2. |
Vučna vozila za prikolice:
|
1.4. Električne veze i pokazne svjetiljke
Električne veze se provjeravaju uključivanjem svakog svjetla napajanog električnim sustavom vozila.
Svjetla i pokazne svjetiljke moraju funkcionirati u skladu s odredbama utvrđenim u stavcima 5.11. do 5.14. ovog Pravilnika te s pojedinačnim specifikacijama primjenjivima na svako svjetlo.
1.5. Jakosti svjetla
1.5.1. Duga glavna svjetla
Ukupna najveća jakost dugih prednjih svjetala provjerava se postupkom navedenim u stavku 6.1.9.2. ovog Pravilnika. Dobivena vrijednost mora biti takva da ispunjava zahtjev iz stavka 6.1.9.1. ovog Pravilnika.
1.6. Prisutnost, broj, boja, raspored te, gdje je primjenjivo, kategorija svjetala provjerava se vizualnom provjerom svjetala i njihovih oznaka.
Oni su takvi da su ispunjeni zahtjevi utvrđeni u stavcima 5.15. i 5.16. kao i pojedinačne specifikacije primjenjive na svako svjetlo.
PRILOG 10.
PRIMJERI MOGUĆIH IZVORA SVJETLOSTI
PRILOG 11.
VIDLJIVOST OZNAČIVANJA VISOKE UOČLJIVOSTI ODOSTRAGA I NA BOČNOJ STRANI VOZILA
(vidjeti stavak 6.21.5. ovog Pravilnika)