(1)

Uredba (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (4) temelj je jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA). Kako bi se stvorili povoljni uvjeti za pojačano tržišno natjecanje, posebno za plaćanja u točkama interakcije, projekt SEPA trebalo bi kontinuirano ažurirati kako bi odražavao inovacije i tržišna kretanja u području plaćanja, promicao razvoj novih platnih proizvoda na razini Unije i olakšao ulazak na tržište novim sudionicima.

(2)

Pružatelji platnih usluga dogovorili su 2017. program na razini Unije za trenutačno izvršenje kreditnih transfera u eurima pod pokroviteljstvom Europskog platnog vijeća. Nastojanja europskog sektora platnog prometa nisu bila dostatna da se na razini Unije osigura znatna prihvaćenost instant kreditnih transfera u eurima. Samo raširenim i bržim povećanjem takve prihvaćenosti mogli bi se aktivirati sveukupni mrežni učinci instant kreditnih transfera u eurima, što bi dovelo do prednosti i povećanja gospodarske učinkovitosti za korisnike platnih usluga i pružatelje platnih usluga, smanjene koncentracije tržišta te pojačanog tržišnog natjecanja i većeg izbora elektroničkih plaćanja, posebno za prekogranična plaćanja u točkama interakcije.

(3)

Uredbom (EU) br. 260/2012 utvrđeni su tehnički i poslovni zahtjevi za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima. Instant kreditni transferi u eurima relativno su nova kategorija kreditnih transfera u eurima koja se pojavila na tržištu tek nakon donošenja te uredbe. Stoga je, uz opće zahtjeve koji se primjenjuju na sve kreditne transfere, potrebno utvrditi posebne zahtjeve primjenjive na instant kreditne transfere u eurima kako bi se osigurali pravilno funkcioniranje i integracija unutarnjeg tržišta.

(4)

Kako bi instant kreditni transferi postali dostupniji i kako bi se proširile njihove prednosti za korisnike platnih usluga, države članice čija valuta nije euro trebale bi moći primjenjivati pravila istovjetna onima utvrđenim u ovoj Uredbi o izmjeni na domaće instant kreditne transfere u svojoj valuti.

(5)

Više nacionalnih regulatornih rješenja već je doneseno ili predloženo kako bi se povećala prihvaćenost instant kreditnih transfera u eurima, među ostalim jačanjem zaštite korisnika platnih usluga od slanja novčanih sredstava neplaniranom primatelju plaćanja i utvrđivanjem postupka usklađivanja s obvezama koje proizlaze iz mjera ograničavanja koje je donijela Unija. Razlike među tim nacionalnim regulatornim rješenjima predstavljaju rizik od fragmentacije unutarnjeg tržišta, što bi dovelo do povećanja troškova usklađivanja zbog različitih skupova nacionalnih regulatornih zahtjeva i težeg izvršenja prekograničnih instant kreditnih transfera. Stoga bi trebalo uvesti jedinstvena pravila o instant kreditnim transferima u eurima, među ostalim o prekograničnim instant kreditnim transferima, kako bi se spriječilo pojavljivanje takvih prepreka.

(6)

Prije pojave instant kreditnih transfera, pružatelji platnih usluga obično bi objedinili platne transakcije i dostavili ih platnom sustavu za mala plaćanja radi obrade, obračuna i namire u unaprijed određenim rokovima. Međutim, u platnim sustavima za mala plaćanja koji se trenutačno upotrebljavaju za obradu instant kreditnih transfera u eurima, platne transakcije dostavljaju se pojedinačno i obrađuju se 24 sata na dan i u stvarnom vremenu. Kako bi se to obuhvatilo, potrebno je izmijeniti definiciju pojma „platni sustav za mala plaćanja” iz Uredbe (EU) br. 260/2012.

(7)

Kako bi instant kreditni transferi u eurima bili u većoj mjeri prihvaćeni, svim korisnicima platnih usluga u Uniji trebalo bi omogućiti zadavanje i primanje naloga za plaćanje za te transakcije. Trenutačno najmanje trećina pružatelja platnih usluga u Uniji ne nudi platnu uslugu slanja i primanja instant kreditnih transfera u eurima. Nadalje, pružatelji platnih usluga posljednjih godina u svoj raspon usluga presporo uvode instant kreditne transfere, što otežava daljnju integraciju unutarnjeg tržišta, otežava otvorenu stratešku autonomiju Unije i ograničava potencijalne prednosti za korisnike platnih usluga. Stoga bi pružatelji platnih usluga koji pružaju platnu uslugu slanja i primanja kreditnih transfera u eurima svojim korisnicima platnih usluga trebali biti obvezni svim svojim korisnicima platnih usluga ponuditi platnu uslugu slanja i primanja instant kreditnih transfera u eurima. Taj bi se zahtjev trebao primjenjivati na sve račune za plaćanje koje pružatelji platnih usluga vode za svoje korisnike platnih usluga, uključujući račune za plaćanje s osnovnim uslugama iz Direktive 2014/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5).

(8)

Kako bi se stvorilo integrirano tržište za instant kreditne transfere u eurima, ključno je da se takve transakcije obrađuju u skladu sa zajedničkim skupom pravila i zahtjeva. Instant kreditni transfer u eurima omogućuje odobrenje novčanih sredstava na račun primatelja plaćanja za nekoliko sekundi i 24 sata na dan. Dostupnost 24 sata na dan svakog dana u godini svojstvena je značajka instant kreditnih transfera koji bi trebali ispunjavati posebne uvjete, među ostalim u pogledu vremena primitka naloga za plaćanje, obrade, odobrenja i datuma valute.

(9)

Europska središnja banka (ESB) i nacionalne središnje banke, kada ne djeluju u svojstvu monetarnih tijela ili drugih tijela javne vlasti, trebale bi moći ograničiti svoju ponudu platnih usluga slanja instant kreditnih transfera u eurima na razdoblje tijekom kojeg ESB i nacionalne središnje banke nude platnu uslugu slanja i primanja redovnih kreditnih transfera u eurima. Razlog za omogućavanje tog ograničenja jest taj da bi ono moglo biti nužno kako bi ESB ili nacionalna središnja banka, zbog posebnosti svojih unutarnjih operativnih aranžmana, u svakom trenutku poštovali članak 123. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(10)

Pružatelji platnih usluga koji se nalaze u državi članici čija valuta nije euro mogli bi imati ograničen pristup likvidnosti u eurima izvan radnog vremena. Stoga je razmjerno predvidjeti mogućnost da takvi pružatelji platnih usluga zatraže prethodno odobrenje svojih nadležnih tijela za pružanje platne usluge slanja instant kreditnih transfera s računa u nacionalnoj valuti te države članice izvan radnog vremena samo do određenog limita po transakciji. Nadležna tijela trebala bi moći izdati takvo odobrenje na temelju svoje procjene pristupa pružatelja platnih usluga likvidnosti u eurima.

(11)

U državama članicama postoje razni kanali za iniciranje plaćanja s pomoću kojih korisnici platnih usluga mogu zadati nalog za plaćanje za kreditni transfer u eurima, na primjer putem internetskog bankarstva, mobilne aplikacije, bankomata, samoposlužnog terminala, u podružnici ili telefonski. Kako bi se osiguralo da svi korisnici platnih usluga imaju pristup instant kreditnim transferima u eurima, ne bi trebale postojati razlike među kanalima za iniciranje plaćanja putem kojih korisnici platnih usluga mogu zadati naloge za plaćanje za instant kreditne transfere i ostale kreditne transfere. Nadalje, ako korisnik platnih usluga može pružatelju platnih usluga dostaviti više naloga za plaćanje za kreditne transfere u eurima u paketu, trebalo bi biti moguće dostaviti i više naloga za plaćanje za instant kreditne transfere u eurima u paketu. Pružatelji platnih usluga trebali bi moći automatski ponuditi sve kreditne transfere u eurima koje su inicirali njihovi korisnici platnih usluga kao instant kreditne transfere u eurima.

(12)

Budući da neki kanali za iniciranje plaćanja, kao što su bankovne podružnice za građanstvo, nisu dostupni 24 sata na dan, vremenom primitka naloga za plaćanje u papirnatom obliku za instant kreditni transfer trebao bi se smatrati trenutak u kojem je nalog za plaćanje u papirnatom obliku uveden u interni sustav pružatelja platnih usluga platitelja, što bi se trebalo dogoditi čim takvi kanali za iniciranje plaćanja budu dostupni.

(13)

Ako korisnik platnih usluga svojem pružatelju platnih usluga dostavi više naloga za plaćanje za instant kreditne transfere u paketu, taj bi pružatelj platnih usluga trebao odmah početi s raspakiravanjem tog paketa kako bi ga pretvorio u pojedinačne transakcije instant kreditnog transfera. Vremenom primitka naloga za plaćanje za instant kreditni transfer dostavljen u paketu s više naloga za plaćanje trebao bi se smatrati trenutak u kojem je pojedinačna transakcija instant kreditnog transfera koja je uslijedila izdvojena iz paketa, uzimajući u obzir sva ograničenja kapaciteta platnog sustava za mala plaćanja o kojima je obaviješten pružatelj platnih usluga platitelja. Odmah nakon raspakiravanja pružatelj platnih usluga platitelja trebao bi prenijeti tu pojedinačnu transakciju instant kreditnog transfera pružatelju platnih usluga primatelja plaćanja. Taj prijenos trebao bi se odvijati ne dovodeći u pitanje moguća rješenja koja pružaju platni sustavi za mala plaćanja koji omogućuju konverziju više naloga za plaćanje za instant kreditne transfere u paketu u pojedinačne transakcije instant kreditnog transfera.

(14)

Kada se nalog za plaćanje za instant kreditni transfer u eurima dostavi s računa za plaćanje koji nije u eurima, vremenom primitka tog naloga za plaćanje trebao bi se smatrati trenutak u kojem pružatelj platnih usluga platitelja, odmah nakon što mu je predan nalog za plaćanje za instant kreditni transfer u eurima, u eure pretvori iznos transakcije iz valute u kojoj je račun za plaćanje.

(15)

Institucije za platni promet i institucije za elektronički novac trebale bi doprinijeti olakšavanju prihvaćenosti instant kreditnih transfera u eurima te bi stoga trebale podlijegati zahtjevima ove Uredbe o izmjeni. Međutim, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac nisu uključene u popis subjekata koji su obuhvaćeni definicijom pojma „institucija” u Direktivi 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6). Prema tome, institucije za platni promet i institucije za elektronički novac ustvari ne mogu sudjelovati u sustavima koje su države članice odredile na temelju te direktive. Posljedična nemogućnost sudjelovanja u takvim platnim sustavima može spriječiti institucije za platni promet i institucije za elektronički novac da pružaju instant kreditne transfere u eurima na učinkovit i konkurentan način. Stoga je opravdano izmijeniti Direktivu 98/26/EZ kako bi se institucije za platni promet i institucije za elektronički novac uvrstile na popis subjekata koji su obuhvaćeni definicijom pojma „institucija” u toj direktivi, ali samo u svrhu definiranja sudionika u platnom sustavu.

(16)

Institucije za platni promet i institucije za elektronički novac trebale bi ispunjavati zahtjeve i poštovati pravila platnih sustava koje su države članice odredile na temelju Direktive 98/26/EZ kako bi im se omogućilo sudjelovanje u tim sustavima. S obzirom na važnost mogućeg doprinosa institucija za platni promet i institucija za elektronički novac olakšavanju prihvaćenost instant kreditnih transfera u eurima te važnost ponovne uspostave jednakih uvjeta za banke i te institucije što je prije moguće, potrebno je državama članicama dati kratak rok za prenošenje i primjenu izmjena Direktive 98/26/EZ te odgovarajuće rokove za primjenu ove Uredbe o izmjeni na institucije za platni promet i institucije za elektronički novac. Kako bi se osigurali odgovarajući jednaki uvjeti za sudionike u sustavima koje su odredile države članice na temelju te direktive, održala stabilnost i cjelovitost tih sustava te osiguralo sveobuhvatno upravljanje rizicima koje provode institucije za platni promet i institucije za elektronički novac, potrebno je dodatno razraditi određene odredbe Direktive (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća (7) za institucije za platni promet i institucije za elektronički novac koje zahtijevaju sudjelovanje i koje sudjeluju u sustavima koje su odredile države članice na temelju Direktive 98/26/EZ. Te se odredbe odnose na zaštitu novčanih sredstava korisnika, sustav upravljanja i mehanizme kontinuiteta poslovanja. Očekuje se da će Europski parlament i Vijeće dodatno preispitati izmjene Direktive (EU) 2015/2366 pri razmatranju Komisijinog prijedloga Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o platnim uslugama i uslugama elektroničkog novca na unutarnjem tržištu, izmjenama Direktive 98/26/EZ i stavljanju izvan snage direktiva (EU) 2015/2366 i 2009/110/EZ i Komisijinog prijedloga Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o platnim uslugama na unutarnjem tržištu i izmjeni Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(17)

Korisnici platnih usluga vrlo su osjetljivi na visinu naknada za zamjenjive načine plaćanja. Visina naknada može ih stoga usmjeriti k određenom načinu plaćanja ili ih od njega odvratiti. Na nacionalnim tržištima na kojima su primijenjene više naknade za transakcije za instant kreditne transfere u eurima, u usporedbi s naknadama za ostale kreditne transfere u eurima, prihvaćenost instant kreditnih transfera je slaba. To je spriječilo postizanje kritične mase instant kreditnih transfera u eurima koja je potrebna kako bi se ostvarili sveukupni mrežni učinci i za pružatelje i za korisnike platnih usluga. Stoga nijedna vrsta naknada koja se primjenjuje na platitelje i primatelje plaćanja za izvršenje instant kreditnih transfera u eurima, uključujući naknade po transakciji ili paušalne naknade, ne bi trebala premašivati takve naknade koje se primjenjuju na te korisnike platnih usluga za odgovarajuće vrste drugih kreditnih transfera u eurima. Bilo bi nepoželjno da pružatelji platnih usluga zaobiđu cilj tog zahtjeva. Pri utvrđivanju odgovarajućih vrsta kreditnih transfera trebalo bi biti moguće primijeniti kriterije, uključujući kanal za iniciranje plaćanja ili platni instrument koji se upotrebljava za iniciranje plaćanja, status klijenta i dodatne značajke ili usluge.

(18)

Sveprisutni instant kreditni transferi u eurima prilika su za pružatelje platnih usluga da razviju nova rješenja za plaćanje, kao što su mobilne aplikacije za plaćanje, čime se olakšava upotreba instant kreditnih transfera u eurima za plaćanja u točkama interakcije. Takva rješenja za plaćanje mogla bi uključivati dodatne značajke ili usluge koje se nude platiteljima i primateljima plaćanja, kao što su iniciranje plaćanja, rješavanje sporova ili povrati novca. Pružatelji platnih usluga trebali bi moći odlučiti o naknadama za takve dodatne značajke ili usluge povrh temeljnog instant kreditnog transfera. Za rješenje za plaćanje na temelju instant kreditnih transfera koje obuhvaća dodatne značajke ili usluge ne bi se trebalo smatrati da prirodom odgovara redovnom kreditnom transferu koji se nudi bez tih dodatnih značajki ili usluga. Ako korisnik platnih usluga može dostaviti naloge za plaćanje za redovne kreditne transfere bez dodatnih značajki ili usluga, ta bi mogućnost trebala biti dostupna i za instant kreditne transfere u eurima. Iz perspektive korisnika platnih usluga trebalo bi osigurati da slanje ili primanje instant kreditnog transfera u eurima nije skuplje od slanja ili primanja redovnog kreditnog transfera u eurima s jednakim dodatnim značajkama ili uslugama. Konkretno, pružatelji platnih usluga koji nude različite varijante rješenja za plaćanje, pri čemu bi jedino razlikovno obilježje među njima bila upotreba instant kreditnih transfera u jednoj varijanti odnosno upotreba redovnih kreditnih transfera u drugoj, trebali bi osigurati da ukupna naknada za varijantu instant kreditnog transfera u eurima nije viša od naknade za varijantu redovnog kreditnog transfera u eurima.

(19)

Kako bi se korisnicima platnih usluga omogućilo veće diskrecijsko pravo pri upotrebi instant kreditnih transfera, korisnik platnih usluga trebao bi moći odrediti pojedinačni limit kojim se utvrđuje maksimalni iznos, na dnevnoj osnovi ili po transakciji, koji može poslati instant kreditnim transferima. Korisnici platnih usluga trebali bi moći izmijeniti ili ukinuti te pojedinačne limite u bilo kojem trenutku, bez poteškoća i s trenutačnim učinkom.

(20)

Sigurnost kreditnih transfera u eurima, i instant i redovnih, ključna je za povećanje povjerenja korisnika platnih usluga u platnu uslugu slanja i primanja kreditnih transfera te za osiguravanje njezine upotrebe. Na temelju Direktive (EU) 2015/2366, jedina odrednica pravilnog izvršenja transakcije u odnosu na primatelja plaćanja jest jedinstvena identifikacijska oznaka, kako je definirana u toj direktivi, a pružatelji platnih usluga nisu obvezni provjeravati ime primatelja plaćanja. Pružatelji platnih usluga trebali bi imati uspostavljene pouzdane i ažurirane mjere za otkrivanje i sprečavanje prijevara, osmišljene kako bi se spriječilo slanje kreditnog transfera neplaniranom primatelju plaćanja zbog prijevare ili pogreške s obzirom na to da platitelj možda neće moći osigurati povrat novčanih sredstava prije nego što se ta sredstva odobre na računu primatelja plaćanja. Pružatelji platnih usluga trebali bi imati određeni stupanj fleksibilnosti u osmišljavanju najprikladnijih mjera za postupanje s različitim mogućnostima iniciranja plaćanja. Takve mjere ne bi trebale dovesti do dodatnih naknada za korisnike platnih usluga. Pružatelji platnih usluga trebali bi stoga pružiti uslugu kojom se osigurava provjera primatelja plaćanja kojem platitelj namjerava poslati kreditni transfer (usluga kojom se osigurava provjera). Kako bi se izbjegli nepotrebne poteškoće ili kašnjenja u obradi transakcije, pružatelj platnih usluga platitelja trebao bi izvršiti takvu uslugu odmah nakon što platitelj dostavi relevantne informacije o primatelju plaćanja i prije nego što se platitelju ponudi mogućnost autorizacije kreditnog transfera.

(21)

Neki atributi imena primatelja plaćanja na čiji račun platitelj želi izvršiti kreditni transfer, kao što su navođenje dijakritičkih znakova ili različitih mogućih transliteracija imena u različitim pismima ili razlike između uobičajeno korištenih imena i imena navedenih u službenim dokumentima, mogu dovesti do situacije u kojoj se ime primatelja plaćanja koje je dostavio platitelj i ime povezano s identifikacijskom oznakom računa za plaćanje, kako je specificirana u točki 1. podtočki (a) Priloga Uredbi (EU) br. 260/2012 (identifikacijska oznaka računa za plaćanje), koje je dostavio platitelj ne podudaraju točno već se gotovo podudaraju. U takvim slučajevima, kako bi se izbjegle nepotrebne poteškoće u obradi kreditnih transfera u eurima i olakšala odluka platitelja o tome hoće li nastaviti s planiranom transakcijom, pružatelj platnih usluga platitelju bi trebao navesti ime primatelja plaćanja povezano s identifikacijskom oznakom računa za plaćanje koju je dostavio platitelj na način kojim se osigurava usklađenost s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća (8).

(22)

Autorizacija kreditnog transfera ako primatelj plaćanja nije provjeren može dovesti do prijenosa novčanih sredstava neplaniranom primatelju plaćanja. Pružatelje platnih usluga ne bi trebalo smatrati odgovornima za izvršenje transakcije neplaniranom primatelju plaćanja na temelju pogrešne jedinstvene identifikacijske oznake, kako je utvrđeno u članku 88. Direktive (EU) 2015/2366, pod uvjetom da pružatelji platnih usluga ispravno obave uslugu kojom se osigurava provjera. Međutim, ako pružatelji platnih usluga, uključujući pružatelje usluga iniciranja plaćanja, ne obave ispravno takvu uslugu i ako takav propust rezultira nepravilno izvršenom platnom transakcijom, takvi pružatelji platnih usluga trebali bi platitelju bez odgode vratiti preneseni iznos i, ako je to primjenjivo, vratiti stanje terećenog računa za plaćanje u stanje u kojem bi bio da nije izvršena ta platna transakcija. Pružatelji platnih usluga trebali bi obavijestiti korisnike platnih usluga o posljedicama u pogledu odgovornosti pružatelja platnih usluga i prava korisnika platnih usluga na povrat novčanih sredstava ako korisnici platnih usluga odluče zanemariti obavijest dostavljenu u skladu s ovom Uredbom o izmjeni.

(23)

Usluga kojom se osigurava provjera trebala bi se u najvećoj mogućoj mjeri provoditi u skladu sa skupom pravila i standarda na razini Unije kako bi se potaknula neometana i interoperabilna provedba. Taj skup pravila i standarda mogle bi razviti organizacije koje se sastoje od pružatelja platnih usluga ili ih predstavljaju.

(24)

Korisnici platnih usluga koji nisu potrošači i koji dostave više naloga za plaćanje u paketu trebali bi se moći izuzeti od primanja usluge kojom se osigurava provjera u bilo kojem trenutku tijekom ugovornog odnosa s pružateljem platnih usluga. Nakon što se izuzmu od primanja usluge kojom se osigurava provjera, ti bi korisnici platnih usluga trebali moći ponovno aktivirati korištenje uslugom kojom se osigurava provjera.

(25)

Od ključne je važnosti da pružatelji platnih usluga učinkovito ispunjavaju svoje obveze koje proizlaze iz mjera ograničavanja koje je Unija donijela u skladu s člankom 215. UFEU-a u pogledu osobe, tijela ili subjekta na koje se primjenjuje zamrzavanje imovine ili zabrana da im se izravno ili neizravno stavljaju na raspolaganje financijska sredstva ili gospodarski izvori odnosno zabrana da se njima mogu okoristiti (ciljane financijske mjere ograničavanja). Međutim, pravom Unije ne utvrđuju se pravila o postupku ili instrumentima koje pružatelji platnih usluga trebaju upotrebljavati kako bi osigurali poštovanje tih obveza. Pružatelji platnih usluga stoga primjenjuju različite metode koje se temelje na njihovu individualnom izboru ili na smjernicama relevantnih nacionalnih tijela. Praksa poštovanja obveza koje proizlaze iz ciljanih financijskih mjera ograničavanja provjerom platitelja i primatelja plaćanja uključenih u svaku transakciju kreditnog transfera, na nacionalnoj ili prekograničnoj razini, dovodi do označavanja velikog broja kreditnih transfera kao da potencijalno uključuju osobe ili subjekte na koje se primjenjuju ciljane financijske mjere ograničavanja. Ipak, nakon provjere velika većina tako označenih transakcija ne uključuje osobe ili subjekte na koje se primjenjuju ciljane financijske mjere ograničavanja. Zbog prirode instant kreditnih transfera, pružatelji platnih usluga ne mogu u zahtijevanom kratkom roku provjeriti takve označene transakcije te stoga one budu odbijene. Ta situacija otežava pružateljima platnih usluga da korisnicima platnih usluga u cijeloj Uniji na pouzdan i predvidljiv način nude platnu uslugu slanja i primanja instant kreditnih transfera. Kako bi se postigla veća pravna sigurnost, povećala učinkovitost napora pružatelja platnih usluga da, u kontekstu instant kreditnih transfera u eurima, ispune svoje obveze koje proizlaze iz ciljanih financijskih mjera ograničavanja te spriječilo nepotrebno ometanje slanja i primanja instant kreditnih transfera, pružatelji platnih usluga trebali bi periodički, a najmanje jedanput dnevno, provjeravati jesu li njihovi korisnici platnih usluga osobe ili subjekti na koje se primjenjuju ciljane financijske mjere ograničavanja te više ne bi trebali provjeravati transakcije u tom specifičnom kontekstu. Obveza pružatelja platnih usluga da periodički provjeravaju svoje korisnike platnih usluga odnosi se samo na osobe ili subjekte na koje se primjenjuju ciljane financijske mjere ograničavanja. Druge vrste mjera ograničavanja donesenih u skladu s člankom 215. UFEU-a ili mjere ograničavanja koje nisu donesene u skladu s člankom 215. UFEU-a nisu obuhvaćene područjem primjene te obveze.

(26)

Kako bi se spriječilo iniciranje instant kreditnih transfera s računa za plaćanje koji pripadaju osobama ili subjektima na koje se primjenjuju ciljane financijske mjere ograničavanja te kako bi se odmah zamrznula novčana sredstva poslana na takve račune za plaćanje, pružatelji platnih usluga trebali bi provesti provjere svojih korisnika platnih usluga odmah nakon stupanja na snagu nove ciljane financijske mjere ograničavanja. Ta bi se obveza trebala primjenjivati na sve pružatelje platnih usluga koji šalju ili primaju instant kreditne transfere u eurima, pritom osiguravajući da svi pružatelji platnih usluga na učinkovit način ispunjavaju svoje obveze koje proizlaze iz ciljanih financijskih mjera ograničavanja. Obveza pružatelja platnih usluga da periodički provjeravaju jesu li njihovi korisnici platnih usluga osobe ili subjekti na koje se primjenjuju ciljane financijske mjere ograničavanja ne utječe na djelovanja koja bi pružatelji platnih usluga trebali moći poduzeti kako bi se uskladili s pravom Unije o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, posebno sa zahtjevima koji se temelje na riziku, mjerama ograničavanja koje su donesene u skladu s člankom 215. UFEU-a, ali se ne odnose na zamrzavanje imovine ili zabranu stavljanja na raspolaganje financijskih sredstava ili gospodarskih izvora, ili mjerama ograničavanja koje nisu donesene u skladu s člankom 215. UFEU-a.

(27)

Kršenja odredaba uvedenih ovom Uredbom o izmjeni trebala bi podlijegati sankcijama koje izriču nadležna tijela ili pravosudna tijela država članica. Takve bi sankcije trebale biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. Kako bi se ojačalo povjerenje među pružateljima platnih usluga i među relevantnim nadležnim tijelima u ujednačenu i temeljitu provedbu usklađenog pristupa ispunjavanju obveza pružatelja platnih usluga koje proizlaze iz ciljanih financijskih mjera ograničavanja, posebno je primjereno u cijeloj Uniji uskladiti zajednički standard za gornju granicu sankcija koje se trebaju uvesti za kršenje obveza pružatelja platnih usluga koji ne provjere jesu li njihovi korisnici platnih usluga osobe ili subjekti na koje se primjenjuju ciljane financijske mjere ograničavanja. Trebalo bi biti moguće izreći novčane kazne ne samo pružateljima platnih usluga nego i fizičkim osobama koje su članovi višeg rukovodstva ili upravljačkog tijela pružatelja platnih usluga.

(28)

Pružateljima platnih usluga potrebno je dovoljno vremena da ispune obveze utvrđene u ovoj Uredbi o izmjeni. Stoga je primjereno te obveze uvesti postupno kako bi se pružateljima platnih usluga omogućilo učinkovitije korištenje vlastitim resursima. Obveza pružanja platne usluge slanja instant kreditnih transfera trebala bi se stoga primjenjivati kasnije, a trebala bi joj prethoditi obveza pružanja platne usluge primanja instant kreditnih transfera, s obzirom na to da je slanje instant kreditnih transfera obično skuplje i složenije te zahtijeva više vremena za izvršenje. Usluga kojom se osigurava provjera odnosi se na pružatelje platnih usluga koji nude platnu uslugu slanja instant kreditnih transfera. Obveza pružanja usluge kojom se osigurava provjera trebala bi se stoga primjenjivati od istog trenutka kada i obveza ponude platne usluge slanja instant kreditnih transfera.

Obveze povezane s naknadama i usklađenim postupkom za osiguravanje usklađenosti s obvezama koje proizlaze iz ciljanih financijskih mjera ograničavanja trebale bi se primjenjivati čim pružatelji platnih usluga budu obvezni ponuditi platnu uslugu primanja instant kreditnih transfera. Kako bi se pružateljima platnih usluga koji se nalaze u državama članicama čija valuta nije euro omogućilo da učinkovito raspodjeljuju sredstva potrebna za izvršenje instant kreditnih transfera u eurima, obveze utvrđene ovom Uredbom o izmjeni trebale bi se početi primjenjivati na takve pružatelje platnih usluga na kasnije datume nego na pružatelje platnih usluga u državama članicama čija je valuta euro. Uvođenje različitih obveza trebalo bi biti postupno, kao u slučaju pružatelja platnih usluga koji se nalaze u europodručju. Ako je euro uveden kao valuta u državi članici čija valuta nije bio euro prije tih kasnijih datuma, pružatelji platnih usluga u toj državi članici trebali bi se uskladiti s ovom Uredbom o izmjeni u roku od godinu dana od pristupanja europodručju i ne kasnije od odgovarajućih datuma utvrđenih za pružatelje platnih usluga u državama članicama čija valuta nije euro. Međutim, takvi pružatelji platnih usluga trebali bi se moći uskladiti s ovom Uredbom o izmjeni prije odgovarajućih datuma utvrđenih za pružatelje platnih usluga u državama članicama čija je valuta euro.

(29)

Komisija bi trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem se ocjenjuje kretanje naknada za račune za plaćanje, kao i za nacionalne i prekogranične kreditne transfere i instant kreditne transfere u eurima i drugim valutama od datuma donošenja zakonodavnog prijedloga Komisije za ovu Uredbu o izmjeni, odnosno 26. listopada 2022., kako bi se pratili svi učinci ove Uredbe o izmjeni na cijene povezane s računom, redovnim kreditnim transferima i instant kreditnim transferima. Komisija bi također trebala ocijeniti opseg i učinkovitost obveze pružatelja platnih usluga da periodički provjerava jesu li njegovi korisnici platnih usluga osobe ili subjekti na koje se primjenjuju ciljane financijske mjere ograničavanja kako bi se spriječilo nepotrebno ometanje slanja i primanja instant kreditnih transfera. Komisija bi također trebala Europskom parlamentu i Vijeću podnijeti izvješće u kojem se procjenjuju preostale prepreke izvršenju instant kreditnih transfera u različitim okolnostima, uključujući plaćanja u točkama interakcije. U tom bi se izvješću trebala procijeniti razina standardizacije tehnologija koje su relevantne za upotrebu instant kreditnih transfera, kao što su QR kodovi, komunikacija bliskog polja (NFC) i Bluetooth.

(30)

Na temelju Uredbe (EU) 2021/1230 Europskog parlamenta i Vijeća (9), naknade koje pružatelj platnih usluga koji se nalazi u državi članici čija valuta nije euro naplaćuje za prekogranične kreditne transfere u eurima jednake su naknadama koje taj pružatelj platnih usluga naplaćuje za nacionalne kreditne transfere u nacionalnoj valuti te države članice. U slučajevima u kojima takav pružatelj platnih usluga naplaćuje više naknade za nacionalne instant kreditne transfere u nacionalnoj valuti nego za nacionalne redovne kreditne transfere u nacionalnoj valuti te stoga i više naknade nego za prekogranične redovne kreditne transfere u eurima, visina naknada koju bi takav pružatelj platnih usluga trebao naplaćivati na temelju Uredbe (EU) 2021/1230 za prekogranične instant kreditne transfere u eurima bila bi viša od naknada za prekogranične redovne kreditne transfere u eurima. U takvim slučajevima, kako bi se izbjegli proturječni zahtjevi i uzimajući u obzir ključni cilj usmjeravanja korisnika platnih usluga na instant kreditne transfere u eurima, primjereno je zahtijevati da naknade koje se platiteljima i primateljima plaćanja naplaćuju za prekogranične instant kreditne transfere u eurima ne premašuju naknade koje se naplaćuju za prekogranične redovne kreditne transfere u eurima.

(31)

Uredbe (EU) br. 260/2012 i (EU) 2021/1230 te direktive 98/26/EZ i (EU) 2015/2366 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(32)

Svaka obrada osobnih podataka u kontekstu pružanja kreditnih transfera ili usluga kojima se osigurava provjera, kao i provjera jesu li korisnici platnih usluga osobe ili subjekti na koje se primjenjuju ciljane financijske mjere ograničavanja, trebala bi biti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679. Obrada imena fizičkih osoba i njihovih identifikacijskih oznaka računa za plaćanje razmjerna je i nužna za sprečavanje prijevarnih transakcija, otkrivanje pogrešaka i osiguravanje usklađenosti s ciljanim financijskim mjerama ograničavanja.

(33)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, odnosno utvrđivanje potrebnih jedinstvenih pravila za prekogranične instant kreditne transfere u eurima na razini Unije i povećanje ukupne prihvaćenosti instant kreditnih transfera u eurima, ne mogu dostatno ostvariti države članice jer ne mogu nametnuti obveze pružateljima platnih usluga koji se nalaze u drugim državama članicama, nego se zbog opsega i učinaka djelovanja oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(34)

Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća (10) te je on dao mišljenje 19. prosinca 2022. (11),

1.

članak 2. mijenja se kako slijedi:

2.

umeću se sljedeći članci:

(*2)  Direktiva (EU) 2017/1132 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o određenim aspektima prava društava (SL L 169, 30.6.2017., str. 46.).”;"

3.

u članku 11. umeću se sljedeći stavci:

(*3)  Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ (SL L 182, 29.6.2013., str. 19.).”;"

4.

članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

5.

u članku 16. dodaje se sljedeći stavak:

1.

u članku 3. dodaje se sljedeći stavak:

(*4)  Uredba (EU) br. 260/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. ožujka 2012. o utvrđivanju tehničkih i poslovnih zahtjeva za kreditne transfere i izravna terećenja u eurima i o izmjeni Uredbe (EZ) br. 924/2009 (SL L 94, 30.3.2012., str. 22.).”;"

2.

u članku 6. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

1.

članak 10. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

2.

članak 35. mijenja se kako slijedi:

3.

umeće se sljedeći članak:

(*6)  Uredba (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011 (SL L 333, 27.12.2022., str. 1).”."

1.

točka (b) zamjenjuje se sljedećim:

(*7)  Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27.6.2013., str. 1.)."

(*8)  Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.)."

(*9)  Direktiva (EU) 2015/2366 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o platnim uslugama na unutarnjem tržištu, o izmjeni direktiva 2002/65/EZ, 2009/110/EZ i 2013/36/EU te Uredbe (EU) br. 1093/2010 i o stavljanju izvan snage Direktive 2007/64/EZ (SL L 337, 23.12.2015., str. 35.)."

(*10)  Direktiva 2009/110/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o osnivanju, obavljanju djelatnosti i bonitetnom nadzoru poslovanja institucija za elektronički novac te o izmjeni direktiva 2005/60/EZ i 2006/48/EZ i stavljanju izvan snage Direktive 2000/46/EZ (SL L 267, 10.10.2009., str. 7.).”;"

2.

točka (f) zamjenjuje se sljedećim: