(1)

Komisija je u svojoj Komunikaciji od 24. rujna 2020. naslovljenoj „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan” („akcijski plan za uniju tržišta kapitala”) najavila svoju namjeru podnošenja zakonodavnog prijedloga za stvaranje kontinuiranih elektroničkih tijekova podataka u realnom vremenu, čime je trebalo pružiti sveobuhvatan pregled cijena i volumena vlasničkih financijskih instrumenata i financijskih instrumenata poput vlasničkih kojima se trguje u Uniji diljem mjesta trgovanja („konsolidirani podaci”). U svojim zaključcima od 2. prosinca 2020. o Komisijinu akcijskom planu za uniju tržišta kapitala Vijeće je pozvalo Komisiju da potakne više investicijskih aktivnosti u Uniji poboljšanjem dostupnosti i transparentnosti podataka s pomoću daljnje ocjene načina na koje se mogu ukloniti prepreke uspostavi sustava konsolidiranih podataka u Uniji.

(2)

U svojoj Komunikaciji od 19. siječnja 2021. naslovljenoj „Europski gospodarski i financijski sustav: poticanje otvorenosti, snage i otpornosti” Komisija je potvrdila svoju namjeru poboljšanja, pojednostavnjenja i daljnjeg usklađivanja okvira za transparentnost tržišta vrijednosnih papira u sklopu preispitivanja Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (5). U sklopu napora za jačanje međunarodne uloge eura Komisija je također najavila da će takva reforma uključivati izradu i primjenu konsolidiranih podataka, posebno za izdanja korporativnih obveznica, kako bi se povećalo sekundarno trgovanje dužničkim instrumentima nominiranima u eurima.

(3)

Uredbom (EU) br. 600/2014 utvrđen je zakonodavni okvir za pružatelje konsolidiranih podataka (CTP-ovi) i za vlasničke i nevlasničke instrumente. Ti su CTP-ovi trenutačno odgovorni za prikupljanje izvješća o trgovanju za financijske instrumente od mjesta trgovanja i ovlaštenih sustava objavljivanja („APA-ovi”) te za njihovo konsolidiranje u kontinuirane elektroničke tokove podataka o cijeni i volumenu za svaki financijski instrument u realnom vremenu. CTP-ovi su uvedeni kako bi se podaci dobiveni od mjesta trgovanja i APA-ova javnosti stavljali na raspolaganje u konsolidiranom obliku, uključujući sva tržišta za trgovanje u Uniji, korištenjem istih oznaka podataka, formata i korisničkih sučelja.

(4)

Međutim, do danas nijedan nadzirani subjekt nije podnio zahtjev za odobrenje za rad kao CTP. U svojem izvješću od 5. prosinca 2019. o kretanju cijena za podatke prije trgovanja i poslije trgovanja te o konsolidiranim podacima za vlasničke instrumente Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (ESMA), osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (6), utvrdilo je tri glavne prepreke zbog kojih nadzirani subjekti ne mogu podnijeti zahtjev za odobrenje za rad kao CTP. Prvo, nejasno je kako bi CTP-ovi trebali pribaviti podatke od različitih mjesta izvršenja ili od dotičnih pružatelja usluga dostave podataka; drugo, zbog nedovoljne kvalitete u smislu usklađenosti podataka koje dostavljaju ta mjesta izvršenja nije moguća troškovno učinkovita konsolidacija; i treće, nema komercijalnih poticaja za podnošenje zahtjeva za odobrenje za rad kao CTP. Stoga je potrebno ukloniti navedene prepreke. Za to je potrebno, kao prvo, da sva mjesta trgovanja i APA-ovi („doprinositelji podataka”) prenose podatke CTP-ovima, i, kao drugo, da se poboljša kvaliteta podataka usklađivanjem izvješća o podacima koje doprinositelji podataka trebaju dostaviti podatkovnim centrima CTP-ova.

(5)

Člankom 1. stavkom 7. Direktive 2014/65/EU obvezuju se sustavi i objekti unutar kojih je omogućena interakcija više trgovinskih interesa trećih strana za kupnju ili prodaju financijskih instrumenata („multilateralni sustavi”) da posluju u skladu sa zahtjevima za uređena tržišta, multilateralne trgovinske platforme („MTP-ovi”) ili organizirane trgovinske platforme („OTP-ovi”). Uključivanjem tog zahtjeva u područje primjene Direktive 2014/65/EU ostavljen je prostor za različita tumačenja tog zahtjeva, što je stvorilo jednake uvjete za multilateralne sustave koji su odobreni kao uređeno tržište, MTP ili OTP i za multilateralne sustave koji nemaju takvo odobrenje. Kako bi se osigurala jedinstvena primjena tog zahtjeva, trebalo bi ga premjestiti iz Direktive 2014/65/EU u Uredbu (EU) br. 600/2014.

(6)

Netransparentno trgovanje (engl. „dark trading”) je trgovanje bez transparentnosti prije trgovanja, pri čemu se primjenjuje izuzeće utvrđeno člankom 4. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 600/2014 („izuzeće u vezi s referentnom cijenom”) i izuzeće utvrđeno člankom 4. stavkom 1. točkom (b) podtočkom i. te uredbe („izuzeće u vezi s dogovorenim transakcijama”). Primjena obaju izuzeća ograničena je dvostrukim ograničenjem volumena, koje je u stvari mehanizam kojim se netransparentno trgovanje ograničava na određeni udio ukupnog trgovanja vlasničkim instrumentom. Kao prvo, razina netransparentnog trgovanja vlasničkim instrumentom na pojedinom mjestu trgovanja ne smije premašiti 4 % ukupnog volumena trgovanja tim instrumentom u Uniji. Ako se taj prag premaši, suspendira se netransparentno trgovanje tim instrumentom na tom mjestu trgovanja. Kao drugo, razina netransparentnog trgovanja vlasničkim instrumentom u Uniji ne smije premašiti 8 % ukupnog volumena trgovanja tim instrumentom u Uniji. Ako se taj drugi prag premaši, suspendira se svako netransparentno trgovanje tim instrumentom u okviru oba izuzeća. Određivanjem prvog praga, tj. praga po mjestu trgovanja ostavlja se mogućnost da se navedena izuzeća nastave primjenjivati na drugim mjestima na kojima trgovanje tim vlasničkim instrumentom još nije suspendirano, dok se ne premaši drugi prag, tj. prag na razini Unije. To otežava praćenje razine netransparentnog trgovanja i provedbu suspenzije. Kako bi se mehanizam dvostrukog ograničenja volumena pojednostavnio, a istodobno zadržala njegova učinkovitost, novo jedinstveno ograničenje volumena trebalo bi se temeljiti isključivo na pragu na razini Unije od 7 %, koji bi se trebao primjenjivati samo na trgovanje na temelju izuzeća u vezi s referentnom cijenom, a ne na trgovanje na temelju izuzeća u vezi s dogovorenim transakcijama. ESMA bi trebala redovito ocjenjivati prag najvećeg volumena, uzimajući u obzir pitanja financijske stabilnosti, najbolje međunarodne prakse, konkurentnost društava iz Unije, značaj tržišnog učinka i učinkovitost formiranja cijena te bi Komisiji trebala podnijeti izvješće sa svojim prijedlozima. Na temelju toga Komisija bi trebala biti ovlaštena delegiranim aktima prilagoditi prag najvećeg volumena. ESMA bi također trebala ocijeniti primjerenost ograničenja volumena i potrebu za njegovim uklanjanjem ili njegovim proširenjem na druge sustave trgovanja ili mjesta izvršenja koji svoje cijene izvode iz referentne cijene.

(7)

Člankom 8. Uredbe (EU) br. 600/2014 utvrđeni su zahtjevi u pogledu transparentnosti prije trgovanja koje moraju ispuniti tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja u pogledu nevlasničkih instrumenata, bez obzira na sustav trgovanja. Prednosti tih zahtjeva jasne su za tržišne operatere i investicijska društva koji upravljaju središnjom knjigom limitiranih naloga ili sustavom trgovanja koji se temelji na periodičnim dražbama, u kojem su ponude za kupnju i prodaju anonimne, obvezujuće i istinski multilateralne. Ostali sustavi trgovanja, posebno sustavi glasovnog trgovanja i sustavi zahtjeva za ponudu, podnositeljima zahtjeva omogućuju prilagođene ponude koje imaju marginalnu informacijsku vrijednost za druge sudionike na tržištu. Kako bi se smanjilo regulatorno opterećenje koje se nameće takvim tržišnim operaterima i investicijskim društvima te pojednostavnila primjenjiva izuzeća, zahtjev za objavljivanje obvezujućih ponuda ili okvirnih ponuda trebao bi se primjenjivati samo na središnje knjige limitiranih naloga i sustave trgovanja koji se temelje na periodičnim dražbama. Kako bi se omogućilo ograničavanje transparentnosti prije trgovanja na središnje knjige limitiranih naloga i sustave trgovanja koji se temelje na periodičnim dražbama, trebalo bi izmijeniti zahtjeve koji se primjenjuju na izuzeća iz članka 9. Uredbe (EU) br. 600/2014. Trebalo bi ukloniti izuzeće koje je dostupno iznad veličine karakteristične za financijski instrument za sustave zahtjeva za ponudu i sustave glasovnog trgovanja.

(8)

Izvedenice su trenutačno obuhvaćene područjem primjene režima transparentnosti za nevlasničke instrumente, u kojem se kombiniraju različite vrste financijskih instrumenata s uglavnom vrijednosnim papirima (obveznicama), s jedne strane, i uglavnom ugovorima (izvedenicama), s druge strane. Transparentnost za nevlasničke instrumente kao i transparentnost za vlasničke instrumente temelji se na pojmu instrumenata „kojima se trguje na mjestu trgovanja”. Za određene izvedenice taj se pojam pokazao problematičnim zbog nedostatka zamjenjivosti i nedostatka odgovarajućih referentnih podataka za identifikaciju. Zbog toga se područje primjene transparentnosti za izvedenice ne bi trebao oslanjati na pojam „kojima se trguje na mjestu trgovanja”, nego na unaprijed definirana obilježja izvedenica. Izvedenice bi trebale podlijegati zahtjevima u pogledu transparentnosti bez obzira na to trguje li se njima na mjestu trgovanja ili izvan njega. Zahtjevi u pogledu transparentnosti trebali bi se primjenjivati na izvedenice koje su dovoljno standardizirane da bi podaci objavljeni u vezi s njima bili smisleni i za druge sudionike na tržištu, a ne samo ugovorne stranke. To znači da bi sve izvedenice kojima se trguje na burzi i dalje trebale podlijegati zahtjevima u pogledu transparentnosti. Ostale izvedenice trebale bi podlijegati zahtjevima u pogledu transparentnosti ako su obuhvaćene područjem primjene obveze poravnanja na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (7) („obveza poravnanja”), za koju je preduvjet određeni stupanj standardizacije, i ako su predmet središnjeg poravnanja. Time se osigurava da transakcije koje se smatraju neprikladnima za obvezu poravnanja, kao što su unutargrupne transakcije, ne podliježu zahtjevima u pogledu transparentnosti. Osobito bi područjem primjene zahtjeva u pogledu transparentnosti trebale biti obuhvaćene samo kamatne izvedenice s najstandardiziranijim i najlikvidnijim kombinacijama valute i roka dospijeća. Nadalje, nedavni događaji na tržištu pokazali su da bi nedostatak transparentnosti u pogledu određenih ugovora o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza koji se odnose na globalne sistemski važne banke ili indeks koji obuhvaća takve banke mogao potaknuti špekulacije o kreditnoj sposobnosti takvih banaka. Takvi ugovori o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza stoga bi također trebali podlijegati zahtjevima u pogledu transparentnosti ako su predmet središnjeg poravnanja čak i ako ne podliježu obvezi poravnanja. Komisija bi trebala biti ovlaštena izmijeniti uvjete za određivanje izvedenica koje podliježu zahtjevima u pogledu transparentnosti kada to zahtijevaju tržišna kretanja.

(9)

U članku 10. Uredbe (EU) br. 600/2014 sadržani su zahtjevi koje moraju ispuniti mjesta trgovanja u pogledu objavljivanja informacije o transakcijama nevlasničkim instrumentima, uključujući njihovu cijenu i volumen. U članku 11. te uredbe utvrđene su okolnosti na temelju kojih nadležna tijela mogu odobriti odgođeno objavljivanje tih podataka. Takvo odgođeno objavljivanje dopušteno je ako je riječ o transakciji instrumentom za koji ne postoji likvidno tržište i koja prekoračuje prag za velike transakcije ili, u slučaju da transakcija uključuje pružatelje likvidnosti, koja prekoračuje prag veličine specifične za financijski instrument. Nadležna tijela imaju diskrecijsko pravo odrediti trajanje odgode i pojedinosti o transakcijama čije se objavljivanje treba odgoditi. Zbog tog diskrecijskog prava prakse među državama članicama se razlikuju, a režim transparentnosti podataka poslije trgovanja nedjelotvoran je i složen. Kako bi se osigurala transparentnost u pogledu svih vrsta ulagatelja, potrebno je uskladiti režim odgode na razini Unije, ukinuti diskrecijsko pravo na nacionalnoj razini i olakšati konsolidaciju podataka. Stoga je primjereno postrožiti zahtjeve u pogledu transparentnosti poslije trgovanja ukidanjem diskrecijskog prava nadležnih tijela.

(10)

Kako bi se osigurala odgovarajuća razina transparentnosti, cijene i volumen transakcija izvršenih u vezi s obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima i emisijskim jedinicama trebalo bi objavljivati onoliko blizu stvarnom vremenu koliko dopuštaju tehničke mogućnosti. Kako se pružatelje likvidnosti u takvim transakcijama ne bi izložilo neopravdanom riziku, trebalo bi biti moguće odgoditi objavljivanje određenih pojedinosti o transakcijama. Kategorije transakcija za koje su dopuštene odgode trebale bi se odrediti uzimajući u obzir veličinu transakcija i likvidnost dotičnih financijskih instrumenata. Točne pojedinosti režima odgode trebale bi se utvrditi s pomoću regulatornih tehničkih standarda, koje bi trebalo redovito preispitivati kako bi se postupno skratilo primjenjivo trajanje odgode. Za potrebe stabilnijeg režima transparentnosti potrebno je statičko određivanje likvidnosti za obveznice, strukturirane financijske proizvode i emisijske jedinice ili njihove razrede. Nacrtom regulatornih tehničkih standarda koji ESMA izrađuje trebalo bi odrediti veličine izdanja koje odgovaraju likvidnom ili nelikvidnom tržištu obveznica, ili njihovih razreda, do njihova dospijeća, od koje se veličine transakcije likvidnom ili nelikvidnom obveznicom može primijeniti odgoda transakcije te trajanje takve odgode, u skladu s ovom Uredbom. Kako bi se osigurala odgovarajuća razina transparentnosti za pokrivene obveznice, primjereno je da se veličina izdanja takvih obveznica odredi u skladu s kriterijima utvrđenima u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/61 (8). Kad je riječ o strukturiranim financijskim proizvodima i emisijskim jedinicama, ESMA bi trebala izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi se odredili instrumenti ili razredi koji imaju likvidno ili nelikvidno tržište. ESMA bi trebala utvrditi primjenjive kategorije i trajanje odgoda. Primjereno je da ESMA također primijeni utvrđivanje likvidnih i nelikvidnih tržišta obveznica, emisijskih jedinica i strukturiranih financijskih proizvoda na izuzeće od obveze u pogledu transparentnosti prije trgovanja. Nije primjereno da to utvrđivanje ovisi o čestim ocjenama. Nadležna tijela trebala bi imati ovlast produljiti razdoblje odgođenog objavljivanja pojedinosti o transakcijama izvršenima u vezi s državnim dužničkim instrumentima koje je izdala njihova država članica. Primjereno je da se takvo produljenje primjenjuje u cijeloj Uniji. U pogledu transakcija državnim dužničkim instrumentima koje ne izdaju države članice, odluke o takvim produljenjima trebala bi donijeti ESMA.

(11)

Heterogenost izvedenica trebala bi rezultirati režimom odgode koji je odvojen od onih za ostale nevlasničke instrumente. Iako bi trajanje odgoda trebalo odrediti regulatornim tehničkim standardima na temelju veličine transakcije i likvidnosti razreda izvedenice, ESMA bi trebala odrediti instrumente ili razrede koji su likvidni, koji su nelikvidni i veličine transakcije iznad kojih se može odgoditi objava pojedinosti o transakciji. Primjereno je da ESMA primijeni određivanje likvidnih i nelikvidnih tržišta i na izuzeća od obveze u pogledu transparentnosti prije trgovanja.

(12)

Člankom 13. Uredbe (EU) br. 600/2014 od tržišnih operatera i investicijskih društava koji upravljaju mjestom trgovanja zahtijeva se da informacije prije trgovanja i poslije trgovanja o transakcijama financijskim instrumentima učine dostupnima javnosti prema razumnim komercijalnim uvjetima te da omoguće nediskriminirajući pristup tim informacijama. Međutim, ciljevi predviđeni tim člankom nisu ispunjeni. Informacije koje pružaju mjesta trgovanja, APA-ovi i sistematski internalizatori prema razumnim komercijalnim uvjetima korisnicima ne omogućuju razumijevanje politika podataka i načina na koji se utvrđuje cijena podataka. ESMA je 18. kolovoza 2021. izdala smjernice u kojima se objašnjava kako bi se koncept „razumnih komercijalnih uvjeta” trebao primjenjivati. Te bi smjernice trebalo pretvoriti u pravne obveze i ojačati ih kako bi se osiguralo da mjesta trgovanja, APA-ovi, CTP-ovi i sistematski internalizatori ne mogu naplaćivati podatke u skladu s vrijednošću koju podaci predstavljaju za pojedinačne korisnike. Zbog potrebe za vrlo detaljnim utvrđivanjem koncepta „razumnih komercijalnih uvjeta” i za fleksibilnošću u pogledu izmjene primjenjivih pravila u skladu s brzim promjenama podatkovnog okruženja, ESMA-u bi trebalo ovlastiti za izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje način na koji se primjenjuje koncept „razumnih komercijalnih uvjeta”, čime bi se povećala usklađenost i dosljednost primjene članka 13. Uredbe (EU) br. 600/2014. Nadalje, ESMA bi trebala pratiti i ocjenjivati kretanja u vezi s politikama podataka i određivanjem cijena na tržištu. ESMA bi na temelju tih ocjena trebala ažurirati nacrt regulatornih tehničkih standarda.

(13)

Kako bi se ojačao proces formiranja cijena i očuvali jednaki uvjeti za mjesta trgovanja i za sistematske internalizatore, člankom 14. Uredbe (EU) br. 600/2014 od sistematskih internalizatora zahtijeva se da objavljuju sve ponude za vlasničke instrumente gdje se ti sistematski internalizatori bave veličinama ispod uobičajene veličine tržišta. Sistematski internalizatori mogu slobodno odlučiti o količinama za koje ističu ponude, pod uvjetom da ističu ponude za najmanje 10 % uobičajene veličine tržišta. Međutim, zbog te mogućnosti sistematski internalizatori osiguravaju vrlo nisku razinu transparentnosti prije trgovanja za vlasničke instrumente i otežano je postizanje jednakih uvjeta za sve. Stoga je potrebno od sistematskih internalizatora zahtijevati da objavljuju obvezujuće ponude na temelju minimalne veličine ponude koju treba odrediti regulatornim tehničkim standardima. Primjereno je da ESMA, kada izrađuje te regulatorne tehničke standarde, uzme u obzir sljedeće ciljeve: povećanje transparentnosti prije trgovanja za vlasničke instrumente u korist krajnjih ulagatelja; održavanje jednakih uvjeta za mjesta trgovanja i za sistematske internalizatore; pružanje odgovarajućeg izbora opcija trgovanja za krajnje ulagatelje; te osiguravanje da okruženje trgovanja u Uniji ostane privlačno i konkurentno i na domaćoj i na međunarodnoj razini. Kako bi se povećala konkurentnost sistematskih internalizatora, trebalo bi im dopustiti uparivanje naloga bilo koje veličine u sredini.

(14)

Člancima 18. i 19. Uredbe (EU) br. 600/2014 utvrđeni su zahtjevi u pogledu transparentnosti prije trgovanja koje moraju ispuniti sistematski internalizatori za nevlasničke instrumente kada pružaju obvezujuće ili okvirne ponude svojim klijentima. Te su ponude prilagođene pojedinačnim klijentima i imaju marginalnu informacijsku vrijednost za druge klijente. Stoga bi te zahtjeve trebalo ukloniti. Ipak, sistematski internalizatori mogli bi dobrovoljno ispuniti zahtjeve u pogledu transparentnosti prije trgovanja, na primjer kako bi zadovoljili potrebe svojih malih ulagatelja.

(15)

U skladu s postojećim pravnim okvirom, ako je jedna od dviju strana transakcije sistematski internalizator, sistematski internalizator dužan je izvješćivati APA-u o trgovanju, dok druga ugovorna strana nije obvezna to učiniti. Zbog toga su se mnoga investicijska društva dobrovoljno odlučila za status sistematskog internalizatora, posebno u svrhu izvješćivanja o trgovanju za svoje klijente, a da pritom sustavno ne trguju za vlastiti račun, što je za takva investicijska društva stvorilo nerazmjerne zahtjeve. Stoga je primjereno uvesti status imenovanog subjekta za objavljivanje kojim se investicijskom društvu omogućuje da bude odgovorno za objavljivanje transakcije preko APA-e bez potrebe za dobrovoljnim sudjelovanjem u statusu sistematskog internalizatora. Nadalje, nadležna tijela trebala bi investicijskim društvima odobriti status imenovanog subjekta za objavljivanje za određene razrede financijskih instrumenata, u skladu sa zahtjevom tih investicijskih društava, te bi o takvim zahtjevima trebala obavijestiti ESMA-u. ESMA bi trebala održavati javni registar takvih imenovanih subjekata za objavljivanje prema razredu financijskog instrumenta kako bi ih sudionici na tržištu mogli identificirati.

(16)

Sudionici na tržištu trebaju temeljne tržišne podatke kako bi mogli donositi utemeljene odluke o ulaganju. Prikupljanje podataka o određenim financijskim instrumentima izravno od doprinositelja podataka trenutačno od CTP-ova zahtijeva sklapanje zasebnih ugovora o licenciranju sa svim takvim doprinositeljima podataka. Taj je postupak opterećujući, skup i dugotrajan. To je jedna od prepreka s kojima se CTP-ovi suočavaju kod svih kategorija imovine. Tu bi prepreku trebalo ukloniti kako bi se CTP-ovima omogućilo da dobiju podatke i savladaju probleme s licenciranjem. Od doprinositelja podataka trebalo bi zahtijevati da svoje podatke dostave CTP-ovima i da pritom koriste usklađeni format koji zadovoljava standarde kojima se osiguravaju visokokvalitetni podaci. Doprinositelji podataka trebali bi dostaviti i regulatorne podatke kako bi ulagatelji imali ažurirane informacije o statusu sustava za uparivanje naloga, na primjer u slučaju poremećaja na tržištu, i o statusu financijskog instrumenta, na primjer u slučaju suspenzije ili zaustavljanja trgovanja. Samo CTP-ovi koje je odabrala ESMA i izdala im odobrenje za rad trebali bi moći prikupljati podatke od doprinositelja podataka u skladu s pravilom o obaveznom doprinosu. Kako bi podaci bili korisni ulagateljima, doprinositelji podataka trebali bi imati obvezu da CTP-u prenose podatke onoliko blizu stvarnom vremenu koliko dopuštaju tehničke mogućnosti.

(17)

Glavama II. i III. Uredbe (EU) br. 600/2014 od mjesta trgovanja, APA-i, investicijskih društava i sistematskih internalizatora zahtijeva se da objavljuju podatke o financijskim instrumentima prije trgovanja, među ostalim o ponudama za kupnju i prodaju, te podatke o transakcijama poslije trgovanja, među ostalim o cijeni po kojoj i volumenu s kojim je zaključena transakcija određenim instrumentom. Sudionici na tržištu nisu obvezni upotrebljavati temeljne tržišne podatke koje im stavi na raspolaganje CTP. Stoga bi se zahtjev za objavljivanje podataka prije i podataka poslije trgovanja od strane mjesta trgovanja, APA-ova, investicijskih društava i sistematskih internalizatora trebao i dalje primjenjivati kako bi se sudionicima na tržištu omogućio pristup tim podacima. Međutim, kako se doprinositelje podataka ne bi nepotrebno opteretilo, primjereno je njihovu obvezu objave podataka što je moguće više uskladiti s obvezom dostave podataka CTP-u.

(18)

Mala uređena tržišta i rastuća tržišta MSP-ova mjesta su trgovanja koja uvrštavaju dionice izdavatelja za koje je trgovanje na sekundarnom tržištu obično manje likvidno od trgovanja dionicama uvrštenima za trgovanje na većim uređenim tržištima. Kako bi se izbjegao negativan učinak koji bi konsolidirani podaci mogli imati na mala mjesta trgovanja, čak i kada bi njihovo uključivanje u konsolidirane podatke moglo pozitivno utjecati na njihovu održivost i likvidnost vrijednosnih papira kojima se trguje na tim mjestima, trebalo bi uspostaviti mehanizam dobrovoljnog sudjelovanja. Taj mehanizam dobrovoljnog sudjelovanja trebao bi se primjenjivati na investicijska društva koja upravljaju rastućim tržištima MSP-ova i na tržišne operatere čiji godišnji volumen trgovanja dionicama predstavlja 1 % ili manje godišnjeg volumena trgovanja dionicama u Uniji. Prag od 1 % trebala bi dopuniti dva alternativna uvjeta: investicijsko društvo ili tržišni operater nije dio grupe koja obuhvaća ili je usko povezana s investicijskim društvom ili tržišnim operaterom koji prelazi prag od 1 % ili je koncentracija trgovanja vrlo visoka na mjestu kojim upravlja to investicijsko društvo ili tržišni operater, odnosno udjelom od 85 % ukupnog godišnjeg volumena trgovanja dionicama trguje se na mjestu trgovanja na kojem su prvotno uvrštene za trgovanje. Te kriterije ispunjava samo nekoliko mjesta trgovanja te stoga samo mali postotak trgovanja u Uniji ne bi bio obvezan prenositi podatke CTP-u. Međutim, investicijska društva i tržišni operateri koji ispunjavaju te kriterije imali bi priliku dobrovoljno sudjelovati te bi o odluci o tome trebali obavijestiti CTP i ESMA-u. Takva bi odluka bila neopoziva, a svi podaci – i za dionice i za fondove čijim se udjelima trguje na burzi (ETF-ovi) – bili bi nakon toga dio konsolidiranih podataka.

(19)

Zbog neujednačene kvalitete podataka sudionici na tržištu teško mogu uspoređivati takve podatke, stoga konsolidacija podataka znatno gubi na dodanoj vrijednosti. Za pravilno funkcioniranje sustava transparentnosti iz glava II. i III. Uredbe (EU) br. 600/2014 i za konsolidaciju podataka od strane CTP-ova iznimno je važno da su podaci koji se prenose CTP-ovima visoke kvalitete. Stoga je primjereno zahtijevati da ti podaci zadovoljavaju standarde kojima se osiguravaju visokokvalitetni podaci i u pogledu sadržaja i u pogledu formata. Sadržaj i format podataka trebalo bi biti moguće promijeniti u kratkom roku kako bi se uzele u obzir promjene tržišnih praksi i saznanja. Stoga bi regulatornim tehničkim standardima po potrebi trebalo odrediti zahtjeve u pogledu kvalitete i sadržaja podataka i uzeti u obzir prevladavajuće standarde i prakse u sektoru, međunarodna kretanja i standarde dogovorene na razini Unije ili na međunarodnoj razini te savjete posebne stručne skupine dionika koju je osnovala Komisija i čija je zadaća savjetovanje o kvaliteti i sadržaju podataka i kvaliteti protokola za prijenos. ESMA bi trebala biti aktivno uključena u rad stručne skupine dionika.

(20)

Radi boljeg praćenja događaja o kojima se izvješćuje Direktivom 2014/65/EU propisano je usklađivanje satova poslovanja za mjesta trgovanja i njihove članove. Kako bi se osiguralo da se u kontekstu konsolidacije podataka vremenski žigovi koje prijavljuju različiti subjekti mogu smisleno usporediti, primjereno je zahtjeve za usklađivanje satova poslovanja proširiti na imenovane subjekte za objavljivanje, sistematske internalizatore, APA-ove i CTP-ove. Zbog razine tehničke stručnosti potrebne za utvrđivanje zahtjeva za primjenu usklađenog sata poslovanja, ESMA-u bi trebalo ovlastiti za izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda za određivanje razine točnosti do koje bi satovi poslovanja trebali biti usklađeni.

(21)

Člankom 23. Uredbe (EU) br. 600/2014 propisano je da se najveći dio trgovanja dionicama mora odvijati na mjestima trgovanja ili preko sistematskih internalizatora („obveza trgovanja za dionice”). Taj se zahtjev ne primjenjuje na trgovanje dionicama koje je nesistematsko, ad hoc, nepravilno i povremeno. U ovom trenutku nije dovoljno jasno kad se to izuzeće primjenjuje. ESMA je stoga pojasnila njegovo područje primjene tako da je uvela razliku među dionicama na temelju njihova međunarodnog identifikacijskog broja vrijednosnog papira (ISIN). U skladu s tom razlikom obvezi trgovanja za dionice podliježu samo dionice s oznakom ISIN Europskog gospodarskog prostora (EGP) kojima se trguje na mjestu trgovanja. Taj pristup pruža jasnoću sudionicima na tržištu koji trguju dionicama. ESMA-inu trenutačnu praksu trebalo bi stoga uključiti u Uredbu (EU) br. 600/2014 te istodobno ukinuti izuzeće za trgovanje dionicama koje je je nesistematsko, ad hoc, nepravilno i povremeno.

(22)

Izvješćivanje na financijskim tržištima, posebno o transakcijama, već je vrlo automatizirano i podaci su prilično standardizirani. Neke nedosljednosti među okvirima već su riješene Uredbom (EU) br. 648/2012, Uredbom (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća (9) i Komisijinim Programom za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT). Ovlasti ESMA-e trebalo bi uskladiti kako bi se od ESMA-e zahtijevalo da izradi nacrt regulatornih tehničkih standarda i osigura veću dosljednost u izvješćivanju o transakcijama između okvira tih uredbi i okvira iz Uredbe (EU) br. 600/2014. Time će se poboljšati kvaliteta podataka o transakcijama i izbjeći nepotrebni dodatni troškovi za sektor. Osim toga, izvješćivanjem o transakcijama trebala bi se omogućiti široka razmjena podataka o transakcijama među nadležnim tijelima kako bi se na odgovarajući način u obzir uzele njihove nove potrebe u pogledu praćenja najnovijih kretanja na tržištu i mogućih povezanih rizika.

(23)

Od investicijskih društava trenutačno se zahtijeva da izvijeste svoje nadležno tijelo o svojim transakcijama o svakom financijskom instrumentu kojim se trguje na mjestu trgovanja ili financijskom instrumentu čiji je temelj financijski instrument kojim se trguje na mjestu trgovanja ili je indeks ili košarica sastavljena od financijskih instrumenata kojima se trguje na mjestu trgovanja, bez obzira na to izvršava li se transakcija na mjestu trgovanja ili izvan njega. Pojam „kojim se trguje na mjestu trgovanja” pokazao se problematičnim za potrebe izvješćivanja o transakcijama u slučaju OTC izvedenica, iz istog razloga iz kojeg se pokazao problematičnim za potrebe zahtjevâ u pogledu transparentnosti. Stoga se novim područjem primjene za izvješćivanje o transakcijama izvedenicama pojašnjava da se o transakcijama OTC izvedenicama koje se izvršavaju na mjestu trgovanja izvješćuje, a o transakcijama OTC izvedenicama koje se izvršavaju izvan mjesta trgovanja izvješćuje se samo ako podliježu zahtjevima u pogledu transparentnosti ili ako se financijskim instrumentom na kojem se temelji financijski instrument trguje na mjestu trgovanja ili je riječ o indeksu ili košarici sastavljenoj od financijskih instrumenata kojima se trguje na mjestu trgovanja.

(24)

Mjesta trgovanja trebala bi imati obvezu ESMA-i dostaviti identifikacijske referentne podatke za potrebe transparentnosti, uključujući identifikacijske oznake OTC izvedenica. Identifikacijska oznaka koja se trenutačno upotrebljava za izvedenice, odnosno ISIN, pokazala se složenom i nedjelotvornom za javnu transparentnost te bi tu situaciju trebalo ispraviti upotrebom identifikacijskih referentnih podataka koji se temelje na globalno dogovorenoj jedinstvenoj identifikacijskoj oznaci proizvoda, kao što je jedinstvena identifikacijska oznaka proizvoda ISO 4914. Jedinstvena identifikacijska oznaka proizvoda razvijena je kao alat za identifikaciju proizvoda OTC izvedenica s namjerom povećanja transparentnosti i agregiranja podataka na globalnim tržištima OTC izvedenica. Međutim, moguće je da ta jedinstvena identifikacijska oznaka nije dovoljna i da se treba dopuniti dodatnim identifikacijskim podacima. Stoga bi Komisija delegiranim aktima trebala odrediti identifikacijske referentne podatke koji će se upotrebljavati u pogledu OTC izvedenica, uključujući jedinstvenu identifikacijsku oznaku i sve druge relevantne identifikacijske referentne podatke. Kad je riječ o identifikacijskoj oznaci koja će se upotrebljavati za potrebe izvješćivanja o transakcijama u skladu s Uredbom (EU) br. 600/2014, Komisija bi trebala utvrditi najprikladnije identifikacijske oznake OTC izvedenica, koje bi se mogle razlikovati od identifikacijskih oznaka utvrđenih za zahtjeve u pogledu transparentnosti, uzimajući u obzir različite svrhe tih zahtjeva, posebno u pogledu nadzora nad zlouporabom tržišta od strane nadležnih tijela.

(25)

Tržišno natjecanje među CTP-ovima osigurava da se konsolidirani podaci pružaju na najučinkovitiji način i po najboljim uvjetima za korisnike. Međutim, do danas nijedan subjekt nije podnio zahtjev za odobrenje za rad kao CTP. Stoga je primjereno ovlastiti ESMA-u da periodično organizira natječajni postupak odabira kako bi se za svaku kategoriju imovine odabrao jedan subjekt koji na ograničeno razdoblje može pružati konsolidirane podatke. Prvo, ESMA bi trebala pokrenuti postupak odabira koji se odnosi na konsolidirane podatke za obveznice. U roku od šest mjeseci od pokretanja tog postupka odabira ESMA bi trebala pokrenuti postupak odabira CTP-a za dionice i ETF-ove. Naposljetku, ESMA bi trebala pokrenuti postupak odabira CTP-a za OTC izvedenice u roku od tri mjeseca od datuma početka primjene delegiranog akta kojim se utvrđuje odgovarajuća identifikacijska oznaka OTC izvedenica za potrebe transparentnosti, a najranije šest mjeseci od pokretanja postupka odabira za CTP za dionice i ETF-ove.

(26)

Svrha je postupka odabira dodijeliti pravo na upravljanje sustavom konsolidiranih podataka na razdoblje od pet godina. Postupak odabira podliježe pravilima utvrđenima Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (10). ESMA bi za sve razrede trebala odabrati kandidata na temelju njegovih tehničkih sposobnosti za upravljanje konsolidiranim podacima, uključujući njegovu sposobnost da osigura kontinuitet poslovanja i otpornost, kao i sposobnost da se koristi modernim tehnologijama sučelja, organizacije njegovih postupaka upravljanja i donošenja odluka, njegovih metoda za osiguravanje kvalitete podataka, troškova potrebnih za razvoj konsolidiranih podataka i upravljanje njima, jednostavnosti licenci koje korisnici moraju imati kako bi primili temeljne tržišne podatke i regulatorne podatke, uključujući broj vrsta licenci za različite slučajeve upotrebe ili korisnike, razinu naknada koje se naplaćuju korisnicima i njegove postupke za smanjenje potrošnje energije. Posebno kad je riječ o CTP-u za obveznice, ESMA bi pri odabiru CTP-a trebala uzeti u obzir postojanje poštenih i pravednih mehanizama za preraspodjelu prihoda. Primjereno je da se takvim mehanizmima prizna uloga koju mala mjesta trgovanja imaju u pružanju mogućnosti poduzećima da izdaju dužničke instrumente za financiranje svojih aktivnosti. Za dionice i ETF-ove, CTP-ovi bi trebali prikazivati najbolju europsku ponudu, bez širenja identifikacijskog koda tržišta mjesta trgovanja. Komisija bi do 30. lipnja 2026. trebala ocijeniti tu razinu informacija prije trgovanja u pogledu funkcioniranja i konkurentnosti tržišta Unije te bi tu ocjenu, prema potrebi, trebala popratiti zakonodavnim prijedlogom o oblikovanju konsolidiranih podataka.

(27)

Odabrani kandidat trebao bi bez nepotrebne odgode ESMA-i podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja. ESMA bi u roku od 20 radnih dana od primitka tog zahtjeva trebala ocijeniti njegovu potpunost i o tome obavijestiti kandidata. ESMA bi u roku od tri mjeseca od primitka potpunog zahtjeva trebala donijeti obrazloženu odluku o izdavanju ili odbijanju odobrenja. ESMA bi tu obrazloženu odluku trebala temeljiti na svojoj ocjeni o tome može li kandidat u razumnom roku upravljati konsolidiranim podacima u skladu sa svim zahtjevima. ESMA bi u svojoj obrazloženoj odluci trebala odrediti uvjete koji se primjenjuju na upravljanje konsolidiranim podacima od strane kandidata, posebno na visinu naknada koje se naplaćuju korisnicima. Kako bi se osigurao uredan početak rada, ESMA bi nakon izdavanja odobrenja trebala moći kandidatu dati razuman rok za dovršetak razvoja konsolidiranih podataka.

(28)

U skladu s podacima iz procjene učinka priložene prijedlogu ove Uredbe, očekivani prihodi od konsolidiranih podataka vjerojatno će se razlikovati ovisno o konkretnim značajkama konsolidiranih podataka. CTP-ove ne bi trebalo sprečavati da daju razumnu maržu za održavanje održivog poslovnog modela. Akademska zajednica i organizacije civilnog društva koji koriste podatke u istraživačke svrhe, nadležna tijela koja koriste podatke za izvršavanje regulatornih i nadzornih nadležnosti te mali ulagatelji trebali bi imati besplatan pristup temeljnim tržišnim podacima i regulatornim podacima. CTP bi trebao osigurati da informacije koje se pružaju malim ulagateljima budu lako dostupne i prikazane u formatu koji je prilagođen korisnicima i razumljiv ljudima.

(29)

Mjesta trgovanja koja olakšavaju trgovanje dionicama putem transparentne knjige naloga prije trgovanja imaju ključnu ulogu u postupku formiranja cijena. To se posebno odnosi na mala uređena tržišta i rastuća tržišta MSP-ova, odnosno ona čiji godišnji volumen trgovanja dionicama predstavlja 1 % ili manje godišnjeg volumena trgovanja dionicama u Uniji („mala mjesta trgovanja”), koja su općenito glavno središte likvidnosti vrijednosnih papira koje nude za trgovanje. Podaci kojima manja mjesta trgovanja doprinose konsolidiranim podacima stoga imaju važniju ulogu u formiranju cijena dionica koje se uvrštavaju za trgovanje na malim mjestima trgovanja. Neovisno o mogućnosti da određeni doprinositelji podataka ne doprinose sustavu konsolidiranih podataka, primjereno je doprinositeljima podataka koji dobrovoljno odluče sudjelovati u konsolidiranim podacima odobriti povlašteni tretman za preraspodjelu prihoda ostvarenih konsolidiranim podacima za dionice i ETF-ove, kako bi se malim mjestima trgovanja pomoglo da zadrže svoja lokalna uvrštenja i očuvaju bogat i dinamičan ekosustav u skladu s ciljevima unije tržišta kapitala.

(30)

CTP-ovi za dionice i ETF-ove bi dio svojih prihoda ostvarenih konsolidiranim podacima trebali preraspodijeliti na određena mjesta trgovanja u skladu sa sustavom preraspodjele koji se temelji na tri kriterija. Pondere tih kriterija trebalo bi odrediti regulatornim tehničkim standardima. Kako bi se mala mjesta trgovanja potaknulo da dobrovoljno sudjeluju u obveznom unosu podataka u CTP za dionice i ETF-ove, najviši ponder trebao bi se primjenjivati na ukupni godišnji volumen trgovanja malih mjesta trgovanja. Drugim po redu ponderom trebalo bi nadoknaditi doprinositelje podataka koji su omogućili početno uvrštenje za trgovanje dionicama ili ETF-ovima dana 27. ožujka 2019. ili nakon toga. S obzirom na ograničen broj uvrštenih instrumenata na malim mjestima trgovanja, CTP bi trebao primjenjivati relevantni ponder na ukupni godišnji volumen trgovanja tih mjesta trgovanja, dok bi ga za druga mjesta CTP trebao primjenjivati na volumen trgovanja koji se odnosi na dionice i ETF-ove koji su početno uvršteni za trgovanja dana 27. ožujka 2019. ili nakon toga. Najnižim ponderom među tim kriterijima trebalo bi nadoknaditi trgovanje koje je zaključeno preko sustava trgovanja kojim se osigurava transparentnost prije trgovanja i koje proizlazi iz naloga koji nisu podlijegali izuzeću od transparentnosti prije trgovanja.

(31)

Djelotvornost konsolidiranih podataka ovisi o kvaliteti podataka koje mu prenose doprinositelji podataka. Kako bi se osigurala visoka razina kvalitete podataka, ESMA bi trebala utvrditi uvjete pod kojima je CTP-u dopušteno privremeno suspendirati preraspodjelu prihoda u slučaju da CTP dokaže da je određeni doprinositelj podataka ozbiljno i opetovano kršio zahtjeve u pogledu podataka utvrđene u ovoj Uredbi. Ako se utvrdi da je taj doprinositelj podataka ispunio te zahtjeve u pogledu podataka, doprinositelj podataka trebao bi dobiti dio prihoda na koji je imao pravo, uvećan za kamate.

(32)

Kako bi se očuvalo trajno povjerenje sudionika na tržištu u konsolidirane podatke, CTP-ovi bi periodično trebali objavljivati niz izvješća o usklađenosti sa svojim obvezama iz ove Uredbe, i to statističke podatke o uspješnosti i izvješća o incidentima povezanima s kvalitetom podataka i sustavima za podatke. Zbog izrazito tehničke prirode tih izvješća, sadržaj, vremenski okvir, format i terminologija obveze izvješćivanja trebali bi se odrediti regulatornim tehničkim standardima.

(33)

Zahtjev da izvješća o trgovanju budu dostupna nakon 15 minuta bez naknade pristupa trenutačno se primjenjuje na sva mjesta trgovanja, APA-ove i CTP-ove. Kad je riječ o CTP-ovima, taj zahtjev sprečava komercijalnu održivost potencijalnog CTP-a jer bi određeni potencijalni klijenti mogli odlučiti radije čekati besplatne temeljne tržišne podatke umjesto da postanu korisnici konsolidiranih podataka. To se posebno odnosi na obveznice i OTC izvedenice, kojima se općenito ne trguje često i za koje podaci često zadržavaju većinu svoje vrijednosti nakon 15 minuta. Stoga bi se zahtjev za besplatno stavljanje izvješća o trgovanju na raspolaganje nakon 15 minuta trebao i dalje primjenjivati na mjesta trgovanja i APA-ove, dok bi ga za CTP-ove trebalo ukinuti kako bi se očuvala njihova komercijalna održivost.

(34)

Člankom 28. Uredbe (EU) br. 600/2014 propisano je da se OTC izvedenicama koje podliježu obvezi poravnanja trguje na mjestima trgovanja („obveza trgovanja za izvedenice”). Uredbom (EU) 2019/834 Europskog parlamenta i Vijeća (11) izmijenjena je Uredba (EU) br. 648/2012 kako bi se smanjio opseg subjekata koji podliježu obvezi poravnanja. S obzirom na blisku međusobnu povezanost obveze poravnanja i obveze trgovanja za izvedenice te kako bi se osigurala veća pravna dosljednost i pojednostavnio pravni okvir, potrebno je i primjereno ponovno uskladiti obvezu trgovanja za izvedenice s obvezom poravnanja za izvedenice. Bez tog usklađivanja određene manje financijske druge ugovorne strane i nefinancijske druge ugovorne strane više ne bi bile obuhvaćene obvezom poravnanja, ali bi se na njih i dalje primjenjivala obveza trgovanja za izvedenice.

(35)

Usluge smanjenja rizika poslije trgovanja ključan su alat za upravljanje rizikom u pogledu OTC izvedenica. Usluge smanjenja rizika poslije trgovanja oslanjaju se na prethodno dogovorene tehničke transakcije koje nisu povezane s formiranjem cijena i neutralne su u pogledu tržišnog rizika i kojima se postiže smanjenje rizika u svakom portfelju. Usluge kompresije portfelja, koje su trenutačno izuzete od obveze izvršavanja naloga po uvjetima koji su najpovoljniji za klijenta kako je utvrđeno člankom 27. Direktive 2014/65/EU („najpovoljnije izvršenje naloga”), i zahtjevi u pogledu transparentnosti podskup su usluga smanjenja rizika poslije trgovanja. S obzirom na njihovu tehničku prirodu i prirodu koja ne utječe na formiranje cijena, transakcije OTC izvedenicama koje su formirane i uspostavljene kao rezultat usluga smanjenja rizika poslije trgovanja ne bi trebale podlijegati obvezi trgovanja za izvedenice. Uzimajući u obzir činjenicu da pružatelji usluga smanjenja rizika poslije trgovanja ne omogućuju interakciju više trgovinskih interesa trećih strana za kupnju i prodaju financijskih instrumenata, ne bi trebalo smatrati da oni upravljaju multilateralnim sustavom. Slično tome, trebali bi biti izuzeti od zahtjeva u pogledu transparentnosti prije i poslije trgovanja te od zahtjeva u pogledu provjere najpovoljnijeg izvršenja naloga. Komisija bi trebala biti ovlaštena delegiranim aktima odrediti što su usluge smanjenja rizika poslije trgovanja za potrebe Uredbe (EU) br. 600/2014 i pojedinosti o transakcijama koje treba evidentirati.

(36)

Člankom 6.a Uredbe (EU) br. 648/2012 predviđen je mehanizam za privremenu suspenziju obveze poravnanja ako više nisu ispunjeni kriteriji na temelju kojih određene razrede OTC izvedenica podliježu obvezi poravnanja ili ako se takva suspenzija smatra potrebnom kako bi se izbjegla ozbiljna prijetnja financijskoj stabilnosti u Uniji. Međutim, takvom suspenzijom moglo bi se onemogućiti drugim ugovornim stranama da ispune obvezu trgovanja za izvedenice jer je obveza poravnanja preduvjet za obvezu trgovanja za izvedenice. Stoga je potrebno utvrditi da bi u slučajevima kad bi suspenzija obveze poravnanja dovela do bitne promjene kriterija za obvezu trgovanja za izvedenice trebalo biti moguće istodobno suspendirati obvezu trgovanja za izvedenice za iste razrede OTC izvedenica koje podliježu suspenziji obveze poravnanja. ESMA bi također trebala moći zatražiti da Komisija suspendira obvezu trgovanja za izvedenice ako je takva suspenzija potrebna kako bi se izbjegli ili uklonili štetni učinci na likvidnost ili ozbiljna prijetnja financijskoj stabilnosti te kako bi se osiguralo uredno funkcioniranje financijskih tržišta u Uniji.

(37)

Potreban je ad hoc mehanizam suspenzije kako bi Komisija mogla brzo reagirati na velike promjene tržišnih uvjeta koje bi mogle bitno utjecati na trgovanje izvedenicama i na druge ugovorne strane uključene u takvo trgovanje. U slučaju takvih promjena tržišnih uvjeta i na zahtjev nadležnog tijela države članice Komisija bi trebala moći suspendirati obvezu trgovanja za izvedenice, neovisno o suspenzijama obveze poravnanja. Takva suspenzija obveze trgovanja za izvedenice trebala bi biti moguća ako na aktivnosti investicijskog društva iz EGP-a s drugom ugovornom stranom izvan EGP-a neopravdano utječe područje primjene obveze trgovanja za izvedenice i ako to investicijsko društvo djeluje kao održavatelj tržišta za kategoriju izvedenica koje podliježu obvezi trgovanja za izvedenice. Problem preklapajućih obveza trgovanja za izvedenice posebno je izražen u slučaju trgovanja s drugim ugovornim stranama unutar jurisdikcije treće zemlje koja primjenjuje vlastite obveze trgovanja za izvedenice. Tom suspenzijom pomoglo bi se i drugim financijskim ugovornim stranama iz EGP-a da ostanu konkurentne na globalnim tržištima. Kada odlučuje o suspenziji obveze trgovanja za izvedenice, Komisija bi trebala uzeti u obzir učinak takve suspenzije na obvezu poravnanja.

(38)

Odredbama o nediskriminirajućem pristupu za izvedenice kojima se trguje na burzi mogla bi se smanjiti privlačnost ulaganja u nove proizvode jer bi konkurenti mogli dobiti pristup bez početnog ulaganja. Stoga se primjenom sustava nediskriminirajućeg pristupa za izvedenice kojima se trguje na burzi, utvrđenog u člancima 35. i 36. Uredbe (EU) br. 600/2014, tako može ograničiti ulaganje u takve proizvode uklanjanjem poticaja za uređena tržišta da stvaraju nove izvedenice kojima se trguje na burzi. Stoga bi trebalo odrediti da se taj sustav ne primjenjuje na dotičnu središnju drugu ugovornu stranu ili dotično mjesto trgovanja u pogledu izvedenica kojima se trguje na burzi, kako bi se potaknulo inovacije i razvoj izvedenica kojima se trguje na burzi u Uniji.

(39)

Financijski posrednici trebali bi nastojati postići najbolju moguću cijenu i najveću moguću vjerojatnost izvršenja za transakcije koje izvršavaju u ime svojih klijenata. U tu svrhu financijski posrednici trebali bi odabrati mjesto trgovanja ili drugu ugovornu stranu za izvršavanje transakcija svojih klijenata isključivo vodeći se načelom najpovoljnijeg izvršenja naloga za svoje klijente. Trebalo bi biti nespojivo s načelom najpovoljnijeg izvršenja naloga da financijski posrednik, kada djeluje u ime svojih malih ulagatelja ili klijenata koji su se dobrovoljno odlučili za režime za profesionalne ulagatelje u skladu s Direktivom 2014/65/EU, prima naknadu, proviziju ili nenovčanu korist od bilo koje treće osobe za izvršenje naloga tih klijenata na određenom mjestu izvršenja ili za prosljeđivanje naloga tih klijenata bilo kojoj trećoj strani za njihovo izvršenje na određenom mjestu izvršenja. Stoga bi investicijskim društvima trebalo zabraniti primanje takvih plaćanja. Ta je zabrana nužna s obzirom na to da nadležna tijela u Uniji primjenjuju različite prakse u primjeni i nadzoru zahtjeva u pogledu najpovoljnijeg izvršenja naloga, kako je utvrđeno u članku 27. Direktive 2014/65/EU. Država članica u kojoj su investicijska društva obavljala takvu aktivnost prije 28. ožujka 2024. trebala bi moći izuzeti investicijska društva u svojoj nadležnosti od te zabrane do 30. lipnja 2026., ako ta investicijska društva pružaju takve usluge klijentima s domicilom ili poslovnim nastanom u toj državi članici.

(40)

Kako bi se osigurala fleksibilnost potrebna za prilagodbe kretanjima na financijskim tržištima i odredili određeni tehnički elementi Uredbe (EU) br. 600/2014, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s prilagodbom praga najvećeg volumena; izmjenom uvjeta za određivanje OTC izvedenica koje podliježu zahtjevima u pogledu transparentnosti; određivanjem identifikacijskih referentnih podataka koji će se upotrebljavati u pogledu OTC izvedenica; određivanjem elemenata koji čine usluge smanjenja rizika nakon trgovanja za potrebe Uredbe (EU) br. 600/2014 i pojedinosti o transakcijama koje trebaju evidentirati investicijska društva i tržišni operateri koji su pružatelji usluga smanjenja rizika nakon trgovanja; proširenjem obveze da se UAIF-ove i društva za upravljanje koja pružaju investicijske usluge, obavljaju investicijske aktivnosti i izvršavaju transakcije financijskim instrumentima izvješćuje o transakcijama. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (12) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(41)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EU) br. 600/2014 s obzirom na suspenziju obveze trgovanja za OTC izvedenice, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(42)

Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje regulatornih tehničkih standarda koje izrađuje ESMA s obzirom na: obilježja središnjih knjiga limitiranih naloga i sustava trgovanja koji se temelje na periodičnim dražbama; točna obilježja sustava režima odgode za transakcije nevlasničkim instrumentima; pružanje informacija prema razumnim komercijalnim uvjetima; prag za primjenu obveza u pogledu transparentnosti prije trgovanja za sistematske internalizatore i minimalnu veličinu ponude za sistematske internalizatore; kvalitetu protokola za prijenos, mjere za rješavanje problema pogrešnog izvješćivanja o trgovanju i provedbenih standarda u vezi s kvalitetom podataka, uključujući dogovore o suradnji između doprinositelja podataka i CTP-a te, prema potrebi, kvalitetu i sadržaj podataka za upravljanje konsolidiranim podacima; razinu točnosti na koju mjesta trgovanja, sistematski internalizatori, imenovani subjekti za objavljivanje, APA-ovi i CTP-ovi trebaju sinkronizirati satove poslovanja; uvjete za povezivanje specifičnih transakcija i načine identifikacije zbirnih naloga koji rezultiraju izvršenjem transakcije; rok u kojem treba izvijestiti o transakcijama i referentnim podacima; informacije koje trebaju dostaviti podnositelji zahtjeva za odobrenje za rad kao CTP; ponder dodijeljen kriterijima za primjenu sustava preraspodjele prihoda, metodu izračuna iznosa prihoda koji se preraspodjeljuje doprinositeljima podataka u okviru tog sustava i kriterije na temelju kojih CTP može privremeno suspendirati sudjelovanje doprinositelja podataka u tom sustavu; te sadržaj, vremenski okvir, format i terminologiju obveze izvješćivanja CTP-ova. Komisija bi trebala donijeti te regulatorne tehničke standarde delegiranim aktima na temelju članka 290. UFEU-a i u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(43)

Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih tehničkih standarda koje izrađuje ESMA u pogledu sadržaja i oblika obavijesti koju društva koja odgovaraju definiciji sistematskog internalizatora trebaju dostaviti nadležnim tijelima; i standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za pružanje informacija i slanje obavijesti u pogledu podnositelja zahtjeva za odobrenje za rad kao CTP. Komisija bi trebala donijeti te provedbene tehničke standarde provedbenim aktima na temelju članka 291. TFEU-a i u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(44)

S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest olakšavanje uvođenja konsolidiranih podataka za svaku kategoriju imovine te izmjenu određenih aspekata Uredbe (EU) br. 600/2014 radi poboljšanja transparentnosti na tržištima financijskih instrumenata, kao i daljnjeg poboljšanja jednakih uvjeta za uređena tržišta i za sistematske internalizatore te povećanja međunarodne konkurentnosti tržišta kapitala Unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(45)

Ovom Uredbom poštuju se temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, a posebno sloboda poduzetništva i pravo na zaštitu potrošača.

(46)

Uredbu (EU) br. 600/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

članak 1. mijenja se kako slijedi:

2.

u članku 2. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

3.

članak 4. mijenja se kako slijedi:

4.

članak 5. mijenja se kako slijedi:

5.

članak 8. mijenja se kako slijedi:

6.

umeću se sljedeći članci:

7.

članak 9. mijenja se kako slijedi:

8.

članak 10. zamjenjuje se sljedećim:

9.

članak 11. mijenja se kako slijedi:

10.

umeće se sljedeći članak:

11.

u članku 12. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

12.

članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

13.

članak 14. mijenja se kako slijedi:

14.

članak 15. mijenja se kako slijedi:

15.

članak 16. zamjenjuje se sljedećim:

16.

članak 17.a zamjenjuje se sljedećim:

17.

članci 18. i 19. brišu se;

18.

članak 20. mijenja se kako slijedi:

19.

članak 21. mijenja se kako slijedi:

20.

umeće se sljedeći članak:

21.

u članku 22. stavku 1., uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„Kako bi se proveli izračuni radi utvrđivanja zahtjeva za transparentnost prije trgovanja i poslije trgovanja i mehanizama obveze trgovanja iz članaka od 3. do 11.a, članaka od 14. do 21. i članka 32., koji su primjenjivi na financijske instrumente te radi izrade izvješća Komisiji u skladu s člankom 4. stavkom 4., člankom 7. stavkom 1., člankom 9. stavkom 2., člankom 11. stavkom 3. i člankom 11.a stavkom 1., ESMA i nadležna tijela mogu zahtijevati informacije od:”;

22.

umeću se sljedeći članci:

23.

u članku 23. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

24.

članak 25. mijenja se kako slijedi:

25.

članak 26. mijenja se kako slijedi:

26.

članak 27. mijenja se kako slijedi:

27.

članak 27.d mijenja se kako slijedi:

28.

umeću se sljedeći članci:

29.

u članku 27.e dodaje se sljedeći stavak:

30.

u članku 27.f, stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

31.

članak 27.g mijenja se kako slijedi:

32.

članak 27.h zamjenjuje se sljedećim:

33.

umeće se sljedeći članak:

34.

u članku 27.i dodaju se sljedeći stavci:

35.

članak 28. mijenja se kako slijedi:

36.

članak 31. mijenja se kako slijedi:

37.

članak 32. mijenja se kako slijedi:

38.

umeće se sljedeći članak:

39.

članak 35. mijenja se kako slijedi:

40.

članak 36. mijenja se kako slijedi:

41.

u članku 38. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

42.

u članku 38.g stavku 1. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

„Ako utvrdi da osoba navedena u članku 38.b stavku 1. točki (a) nije ispunila bilo koji od zahtjeva utvrđenih u člancima od 20. do 22.c ili u glavi IV.a, ESMA poduzima jednu ili više sljedećih mjera:”;

43.

u članku 38.h stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ako ESMA u skladu s člankom 38.k stavkom 5. utvrdi da osoba navedena u članku 38.b stavku 1. točki (a) namjerno ili nemarom nije ispunila bilo koji od zahtjeva utvrđenih u člancima od 22. do 22.c ili u glavi IV.a, donosi odluku kojom izriče novčanu kaznu u skladu sa stavkom 2. ovog članka.”;

44.

umeće se sljedeći članak:

45.

članak 50. mijenja se kako slijedi:

46.

članak 52. mijenja se kako slijedi:

47.

članak 54. mijenja se kako slijedi: