(1)

Vijeće je 31. srpnja 2014. donijelo Uredbu (EU) br. 833/2014 (2) o mjerama ograničavanja s obzirom na djelovanja Rusije kojima se destabilizira stanje u Ukrajini.

(2)

Uredbom (EU) br. 833/2014 provode se određene mjere predviđene u Odluci Vijeća 2014/512/ZVSP (3).

(3)

Vijeće je 12. veljače 2024. donijelo odluku donijelo Odluku (ZVSP) 2024/577 o izmjeni Odluke 2014/512/ZVSP.

(4)

Predsjednik Ruske Federacije 24. veljače 2022. najavio je vojnu operaciju u Ukrajini te su ruske oružane snage započele ničim izazvan i neopravdan napad na Ukrajinu. Ta vojna agresija očito je kršenje teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta i neovisnosti Ukrajine, kao i kršenje zabrane uporabe sile, koja je sadržana u članku 2. stavku 4. Povelje Ujedinjenih naroda (UN), i koja je obvezujuće pravilo međunarodnog prava, te drugih načela Povelje UN-a.

(5)

U Rezoluciji ES-11/1, usvojenoj 2. ožujka 2022., Opća skupština UN-a najoštrije je osudila agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu, kojom se krši članak 2. stavak 4. Povelje UN-a. U Rezoluciji ES-11/4, usvojenoj 12. listopada 2022., Opća skupština UN-a, uzimajući u obzir izjavu glavnog tajnika UN-a od 29. rujna 2022., u kojoj je podsjetio da svako pripojenje državnog područja druge države koje je posljedica prijetnje silom ili njezine uporabe čini kršenje načelâ Povelje i međunarodnog prava, osudila je činjenicu da je Ruska Federacija organizirala nezakonite takozvane referendume u regijama unutar međunarodno priznatih granica Ukrajine i pokušala nezakonito pripojiti ukrajinske regije Doneck, Herson, Luhansk i Zaporižja nakon što je organizirala te takozvane referendume.

(6)

U Rezoluciji A/RES/ES-11/5 od 15. studenoga 2022. Opća skupština UN-a izrazila je ozbiljnu zabrinutost zbog gubitka ljudskih života, raseljavanja civila, uništavanja infrastrukture i prirodnih resursa, gubitka javne i privatne imovine te ekonomske katastrofe koje je uzrokovala agresija Ruske Federacije na Ukrajinu i potvrdila je da Ruska Federacija mora odgovarati za sva kršenja međunarodnog prava u Ukrajini ili protiv Ukrajine, među ostalim i za agresiju kojom krši Povelju UN-a, kao i za sva kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog prava o ljudskim pravima te da mora snositi pravne posljedice svih svojih međunarodno protupravnih postupanja, uključujući reparaciju štete prouzročene takvim postupanjima, što uključuje naknadu štete.

(7)

U Rezoluciji A/ES-11/L.7 od 23. veljače 2023. Opća skupština UN-a također je pozvala stranke u oružanom sukobu da se u potpunosti pridržavaju svojih obveza na temelju međunarodnog humanitarnog prava, kao i na hitan prekid napada na kritičnu infrastrukturu Ukrajine i svih namjernih napada na civilne objekte, uključujući stambene objekte, škole i bolnice.

(8)

Međunarodni sud (ICJ) u obvezujućem nalogu od 16. ožujka 2022. o donošenju privremenih mjera u predmetu o optužbama za genocid na temelju Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida (Ukrajina protiv Ruske Federacije), utvrdio je (u stavku 60. tog naloga) „da Ukrajina ima uvjerljivo pravo da ne bude predmet vojnih operacija Ruske Federacije” i (u stavku 74. tog naloga) da kršenje navedenog prava „može dovesti do nepopravljive štete”. Dodao je da svaka vojna operacija, a osobito vojna operaciju u opsegu u kojem je Ruska Federacija provodi na državnom području Ukrajine, neizbježno uzrokuje gubitak života, psihičke i tjelesne povrede i štetu na imovini i u okolišu (4). ICJ naložio je Ruskoj Federaciji da obustavi vojne operacije koje je započela 24. veljače 2022. na državnom području Ukrajine.

(9)

U svojim zaključcima od 14. i 15. prosinca 2023. Europsko vijeće ponovno je oštro osudilo agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, koji predstavlja očito kršenje Povelje UN-a, te ponovno potvrdilo nepokolebljivu potporu Unije neovisnosti, suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica i njezinu neotuđivom pravu na samoobranu od agresije Rusije.

(10)

U skladu s ciljevima zajedničke vanjske i sigurnosne politike ta potpora uključuje i pomoć stanovništvu, zemljama i regijama koji se suočavaju s katastrofama uzrokovanima ljudskim djelovanjem, kao što su one koje je agresivni rat Rusije prouzročio Ukrajini i njezinu stanovništvu.

(11)

S obzirom na težinu situacije i kao odgovor na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine, sve dok se nezakonitim radnjama Ruske Federacije i dalje budu kršila obvezujuća pravila međunarodnog prava, među ostalima osobito zabrana uporabe sile sadržana u članku 2. stavku 4. Povelje UN-a, ili međunarodnog humanitarnog prava, primjereno je zadržati na snazi sve mjere koje je nametnula Unija. Također je primjereno poduzeti dodatne izvanredne mjere čiji je cilj pružanje potpore Ukrajini i njezinu oporavku i obnovi, u skladu s ciljevima zajedničke vanjske i sigurnosne politike, osobito učvršćivanje i podržavanje demokracije, vladavine prava, ljudskih prava i načela međunarodnog prava, uključujući međunarodno humanitarno pravo, očuvanje mira, sprječavanje sukoba, jačanje međunarodne sigurnosti i zaštita civilnog stanovništva, kao i pomaganje stanovništvu koje se suočava s katastrofama uzrokovanima ljudskim djelovanjem.

(12)

Vijeće je 28. veljače 2022. donijelo Odluku Vijeća (ZVSP) 2022/335 (5) o izmjeni Odluke 2014/512/ZVSP kojom su zabranjene sve transakcije povezane s upravljanjem pričuvama i imovinom Središnje banke Rusije, uključujući transakcije s bilo kojom pravnom osobom, subjektom ili tijelom koji djeluju u ime Središnje banke Rusije ili prema njezinim uputama. Vijeće je 9. ožujka 2022. donijelo Odluku (ZVSP) 2022/395 (6) kako bi uključilo takvu zabranu koja se odnosi na Ruski državni investicijski fond. Zabrana je utvrđena je u članku 1.a stavku 4. Odluke 2014/512/ZVSP te je također odražena u članku 5.a stavku 4. Uredbe (EU) br. 833/2014. Kao posljedica tih zabrana relevantna je imovina koju drže financijske institucije u državama članicama „imobilizirana”.

(13)

Kako je istaknuto u zaključcima sa sastanka Europskog vijeća od 26. i 27. listopada 2023., u koordinaciji s partnerima potrebno je ostvariti odlučan napredak u pogledu načina na koji bi se izvanredni prihodi privatnih subjekata koji izravno proizlaze iz imobilizirane imovine Rusije mogli usmjeriti u pružanje potpore Ukrajini i njezinu oporavku i obnovi, u skladu s primjenjivim ugovornim obvezama te u skladu s pravom Unije i međunarodnim pravom. Europsko vijeće u svojim je zaključcima pozvalo Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (Visoki predstavnik) i Komisiju da ubrzaju rad s ciljem podnošenja prijedlogâ.

(14)

Kad je riječ o koordinaciji s partnerima, čelnici zemalja skupine G-7 u svojoj izjavi od 6. prosinca 2023. ponovili su da je potrebno ostvariti odlučan napredak kako bi se izvanredni prihodi privatnih subjekata koji izravno proizlaze iz imobilizirane državne imovine Rusije usmjerili u potporu Ukrajini, u skladu s primjenjivim ugovornim obvezama te u skladu s primjenjivim zakonima.

(15)

U tom kontekstu Vijeće je donijelo Odluku (ZVSP) 2024/577 kojom je izmijenilo Odluku 2014/512/ZVSP kako bi se pružila određena pojašnjenja u pogledu zabrane transakcija povezanih s upravljanjem pričuvama i imovinom Središnje banke Rusije i uvele daljnje mjere.

(16)

U Odluci (ZVSP) 2024/577 pojašnjava se da transakcije povezane s upravljanjem bilancama u vezi s imovinom i pričuvama Središnje banke Rusije odnosno u vezi s imovinom i pričuvama bilo koje pravne osobe, subjekta ili tijela koji djeluju u ime Središnje banke Rusije ili prema njezinim uputama, kao što je Ruski državni investicijski fond, nisu obuhvaćene zabranom transakcija koja se primjenjuje od 28. veljače 2022. Transakcije povezane s upravljanjem bilancama koje su i dalje dopuštene osobito se odnose na ponovno ulaganje gotovinskih salda, koja se akumuliraju zbog imobiliziranih isplata kupona ili dividendi i otkupa te depozita koji dospijevaju, u skladu s razboritom politikom ulaganja i u skladu s primjenjivim regulatornim zahtjevima.

(17)

I dalje bi trebale biti zabranjene druge transakcije, posebno svi izravni ili neizravni prijenosi Središnjoj banci Rusije ili u njezinu korist, uključujući bilo kojoj pravnoj osobi, subjektu ili tijelu koji djeluju u ime Središnje banke Rusije ili prema njezinim uputama, ili u korist te pravne osobe, subjekta ili tijela, kao što je Ruski državni investicijski fond.

(18)

Zbog zabrane takvih drugih transakcija dolazi do izvanrednog i neočekivanog akumuliranja gotovinskih salda na bilancama središnjih depozitorija vrijednosnih papira u smislu Uredbe (EU) br. 909/2014 (7), koji zauzimaju ključnu poziciju u namiri i središnjem vođenju računa financijskih instrumenata u Uniji. To akumuliranje posljedica je imobilizacije imovine i pričuva Središnje banke Rusije odnosno imovine i pričuva pravnih osoba, subjekata ili tijela koji djeluju u ime Središnje banke Rusije ili prema njezinim uputama, kao što je Ruski državni investicijski fond, jer su zabranjene isplate glavnice i kamata, kupona, dividendi ili drugih prihoda od vrijednosnih papira Središnjoj banci Rusije ili tim osobama, subjektima i tijelima.

(19)

Središnji depozitoriji vrijednosnih papira nalaze se u specifičnoj situaciji koja se razlikuje od situacije drugih financijskih institucija jer se gotovinska salda klijenata središnjih depozitorija vrijednosnih papira ili gotovinska salda kod takvih klijenata obično prenose izvan središnjih depozitorija vrijednosnih papira prije kraja dana i ne donose nikakav prihod klijentima. Gotovinskim saldima koja drže središnji depozitoriji vrijednosnih papira u vezi s imovinom Središnje banke Rusije odnosno imovinom pravnih osoba, subjekata ili tijela koji djeluju u ime Središnje banke Rusije ili prema njezinim uputama, kao što je Ruski državni investicijski fond, i koja se akumuliraju zbog mjera ograničavanja, trebaju kasnije razborito upravljati središnji depozitoriji vrijednosnih papira. Time dolazi do nastanka neočekivanih i izvanrednih prihoda.

(20)

Neočekivani i izvanredni prihodi obuhvaćeni ovom Uredbom ne moraju se stavljati na raspolaganje Središnjoj banci Rusije prema primjenjivim pravilima čak i nakon ukidanja zabrane transakcija. Zbog toga ti prihodi ne čine državnu imovinu. Stoga se pravila kojima se štiti državna imovina ne primjenjuju na te prihode.

(21)

Osim toga, s obzirom na to da ti neočekivani i izvanredni prihodi nužno proizlaze iz provedbe mjera ograničavanja, a posebno iz zabrane utvrđene u članku 1.a stavku 4. Odluke 2014/512/ZVSP i članku 5.a stavku 4. Uredbe (EU) br. 833/2014, središnji depozitoriji vrijednosnih papira ne mogu očekivati da će steći neopravdanu i neplaniranu ekonomsku korist od tih prihoda. Na temelju legitimnog cilja ostvarivanja ciljeva zajedničke vanjske i sigurnosne politike, a posebno učvršćivanja i podržavanja demokracije, vladavine prava, ljudskih prava i načela međunarodnog prava, uključujući međunarodno humanitarno pravo, očuvanja mira, sprječavanja sukoba, jačanja međunarodne sigurnosti i zaštite civilnog stanovništva, kao i pomaganja stanovništvu koje se suočava s katastrofama uzrokovanima ljudskim djelovanjem, stoga je primjereno i potrebno osigurati da Ukrajina ostvaruje korist od neočekivane i izvanredne dobiti središnjih depozitorija vrijednosnih papira koja nastane u razdoblju od stupanja na snagu ove Uredbe do prestanka privremenih mjera ograničavanja koje se odnose na imovinu i pričuve Središnje banke Rusije. Osim toga, mjerama predviđenima u okviru ove Uredbe izbjegava se nametanje prekomjernog opterećenja središnjim depozitorijima vrijednosnih papira. Mjerama se stoga u potpunosti poštuju temeljna prava i slobode priznati u Povelji o temeljnim pravima, posebno u njezinim člancima 17. i 52., jer su opravdane i razmjerne ciljevima koji se nastoje postići.

(22)

Odlukom (ZVSP) 2024/577 stoga su uvedene dodatne mjere koje se odnose na te neočekivane i izvanredne prihode i neto dobit, u potpunosti u skladu s međunarodnim pravom i pravom Unije. U skladu s načelom pravne sigurnosti te dodatne mjere trebale bi se primjenjivati od datuma stupanja na snagu ove Uredbe. Cilj dodatnih mjera trebalo bi u konačnici biti pružanje potpore Ukrajini te njezinu oporavku i obnovi, posebno putem Instrumenta za Ukrajinu koji je predložila Komisija (8), u skladu s ciljevima tog instrumenta i Uredbe (EU) br. 833/2014 i u skladu sa svrhom mjera ograničavanja i ciljevima zajedničke vanjske i sigurnosne politike Unije, uključujući posebno cilj očuvanja mira, sprječavanja sukoba, jačanja međunarodne sigurnosti i zaštite civilnog stanovništva, kao i pomaganja stanovništvu, zemljama i regijama koje se suočavaju s katastrofama uzrokovanima ljudskim djelovanjem, kao što su one koje je agresivni rat Rusije nanio Ukrajini i njezinu stanovništvu.

(23)

Nametanje takvih dodatnih mjera središnjim depozitorijima vrijednosnih papira koji drže vrlo male iznose imovine i pričuva Središnje banke Rusije odnosno imovine i pričuva pravnih osoba, subjekata ili tijela koji djeluju u ime Središnje banke Rusije ili prema njezinim uputama, kao što je Ruski državni investicijski fond, ne bi bilo opravdano. To bi prouzročilo nerazmjerno administrativno opterećenje za te središnje depozitorije vrijednosnih papira s obzirom na vrlo male iznose koji bi se mogli naplatiti. Dodatne mjere trebale bi se stoga primjenjivati samo na središnje depozitorije vrijednosnih papira koji drže takve pričuve i imovinu ukupne vrijednosti veće od 1 milijun EUR.

(24)

U prvoj fazi, ti središnji depozitoriji vrijednosnih papira trebali bi takva neočekivana i izvanredna gotovinska salda, koja se akumuliraju zbog imobilizacije imovine i pričuva Središnje banke Rusije, obračunavati odvojeno od svojih ostalih aktivnosti i upravljati njima odvojeno od svojih ostalih aktivnosti te bi ostvarene prihode također trebali držati odvojeno.

(25)

Središnjim depozitorijima vrijednosnih papira trebalo bi također zabraniti da raspolažu sa svojom tako ostvarenom neto dobiti, kako je utvrđeno u skladu s nacionalnim pravom nakon odbitka poreza na dobit u skladu s općim režimom dotične države članice, bilo raspodjelom u obliku dividendi ili u bilo kojem drugom obliku u korist dioničara ili bilo koje treće strane. Do donošenja odluke Vijeća navedene u uvodnoj izjavi 26., s obzirom na rizike i troškove povezane s držanjem imovine i pričuva Središnje banke Rusije, svaki središnji depozitorij vrijednosnih papira može od svojeg nadzornog tijela zatražiti odobrenje za oslobađanje dijela te neto dobiti s ciljem ispunjavanja propisanih kapitalnih zahtjeva i zahtjeva za upravljanje rizikom.

(26)

U drugoj fazi Vijeće bi, u koordinaciji s partnerima, trebalo moći odlučiti o tome na koji bi se način ta neto dobit trebala usmjeriti u pružanje potpore Ukrajini i njezinu oporavku i obnovi, u skladu s primjenjivim ugovornim obvezama te u skladu s pravom Unije i međunarodnim pravom. U tom kontekstu Vijeće bi također trebalo odlučiti o iznosu te neto dobiti koji bi središnji depozitoriji vrijednosnih papira trebali privremeno zadržati s ciljem ispunjavanja propisanih kapitalnih zahtjeva i zahtjeva za upravljanje rizikom, a s obzirom na rizike i troškove povezane s držanjem imovine i pričuva Središnje banke Rusije. U tu svrhu Visoki predstavnik i Komisija trebali bi pravodobno podnijeti prijedlog kojim će se popratiti mjere Unije za potporu Ukrajini. Od Visokog predstavnika i Komisije očekuje se da se pri izradi tog prijedloga savjetuju s relevantnim dionicima, a posebno s Europskom središnjom bankom.

(27)

Središnji depozitoriji vrijednosnih papira trebali bi svake godine izvješćivati Komisiju i svoja nacionalna nadležna tijela o iznosu gotovinskih salda i neto dobiti koja se akumulira zbog imobilizacije imovine i pričuva Središnje banke Rusije odnosno imovine i pričuva svih pravnih osoba, subjekata ili tijela koji djeluju u ime Središnje banke Rusije ili prema njezinim uputama, kao što je Ruski državni investicijski fond, kao i o ukupnom iznosu prihoda ostvarenih na toj osnovi.

(28)

Komisiju bi trebalo provedbenim aktima ovlastiti za donošenje uredbi kojima se utvrđuju posebni modaliteti u vezi s izvješćivanjem koji se nametnu središnjim depozitorijima vrijednosnih papira. Komisija bi se u tu svrhu trebala savjetovati s nacionalnim nadležnim tijelima.

(29)

Te su mjere obuhvaćene područjem primjene Ugovora o funkcioniranju Europske unije. Stoga je za njihovu provedbu potrebno regulatorno djelovanje na razini Unije, a posebno kako bi se osigurala njihova ujednačena primjena u svim državama članicama.

(30)

Uredbu (EU) br. 833/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,