(1)

Nakon ničim izazvane ruske vojne agresije i invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022., koju je Europska unija najoštrije osudila, Europska unija suočila se s nezapamćenim priljevom ljudi koji bježe od rata i traže zaštitu. Broj osoba koje su morale napustiti svoje domove i pobjeći iz Ukrajine dosegnuo je oko četiri milijuna.

(2)

U komunikaciji od 8. ožujka 2022. naslovljenoj „Europska solidarnost s izbjeglicama i osobama koje bježe od rata u Ukrajini” (1) Komisija je opisala znatnu potporu koju je EU pružio osobama koje bježe od ruske invazije na Ukrajinu i potporu koju su pružile države članice koje ih primaju. To uključuje izravnu humanitarnu pomoć, hitnu pomoć za civilnu zaštitu, potporu na granicama te jasan pravni status koji osobama koje bježe od rata omogućuje da odmah dobiju zaštitu u EU-u.

(3)

U svojoj je komunikaciji pod nazivom „Prihvat osoba koje bježe od rata u Ukrajini – priprema Unije za zadovoljavanje potreba” od 23. ožujka 2022. (2). Komisija utvrdila mjere za pomoć osobama koje bježe od ruske invazije na Ukrajinu i za osiguravanje učinkovita pristupa tih osoba svojim pravima. To nisu samo hitne mjere za pružanje utočišta i humanitarne pomoći te pristup zdravstvenoj skrbi nego i mjere kojima se osigurava neometana integracija ljudi u zemlje domaćine te pristup obrazovanju, stanovanju i radnim mjestima. Vladina tijela, nevladine organizacije i volonteri u državama članicama, posebno u zemljama prvog ulaska (Poljska, Rumunjska, Slovačka i Mađarska), ali i u zemljama krajnjeg odredišta, čine sve što je u njihovoj moći kako bi pružili potporu i zaštitu osobama koje bježe od ruske invazije na Ukrajinu.

(4)

Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2022/382 (3), kojom je aktiviran mehanizam privremene zaštite utvrđen u Direktivi 2001/55/EZ (4), osobama koje bježe od ruske invazije na Ukrajinu osigurava se jasan pravni status čim stignu u Europsku uniju. Privremena zaštita isprva će trajati godinu dana i mogla bi se automatski produljiti dvaput za po šest mjeseci. Privremena zaštita uključuje boravišnu dozvolu, socijalnu i zdravstvenu skrb te pristup stanovanju, obrazovanju i zapošljavanju.

(5)

U članku 12. Direktive 2001/55/EZ navodi se da države članice osobama koje uživaju privremenu zaštitu moraju odobriti da se bave „nesamostalnim ili samostalnim djelatnostima, podložno pravilima koja se primjenjuju na to zanimanje” i da sudjeluju u aktivnostima kao što su obrazovne mogućnosti za odrasle, strukovno osposobljavanje i stjecanje praktičnog radnog iskustva.

(6)

Pravo na pristup tržištu rada ključan je aspekt privremene zaštite. Iskustvo pokazuje da državljani trećih zemalja, a posebno izbjeglice, često moraju prihvatiti poslove ispod svoje razine kvalifikacija (5). Postojanje jednostavnog i brzog mehanizma priznavanja uvelike pridonosi tome da osobe koje uživaju privremenu zaštitu mogu raditi na radnim mjestima za koja su kvalificirane. To olakšava njihovu integraciju i dovodi do boljeg iskorištavanja njihovih vještina, od čega korist imaju i pojedinci i zajednica domaćin. Osigurava se i stjecanje relevantnog iskustva i vještina tijekom razdoblja privremene zaštite, čime se povećava vrijednost njihovih kvalifikacija kad se vrate u matičnu zemlju.

(7)

U Komisijinu akcijskom planu za integraciju i uključivanje za razdoblje 2021.–2027. (6) prepoznaje se da je olakšavanje priznavanja kvalifikacija stečenih u trećim zemljama i povećanje njihove usporedivosti s kvalifikacijama iz EU-a ključno za brže i pravednije uključivanje izbjeglica i migranata na tržište rada. Također se prepoznaje da su mnogi visokoobrazovani migranti i izbjeglice, posebno žene, prekvalificirani za svoj posao, što može dovesti do obescjenjivanja njihovih vještina. Akcijskim se planom države članice potiču da osiguraju da postupci priznavanja stranih kvalifikacija budu brzi, pravedni, transparentni i cjenovno pristupačni.

(8)

Ako je država članica odlučila regulirati određenu profesiju (7), osobe koje uživaju privremenu zaštitu morat će ishoditi priznavanje svojih stručnih kvalifikacija kako bi se zaposlile ili samostalno obavljale regulirane djelatnosti te profesije. Ovisno o konkretnoj državi članici, to može uključivati, na primjer, različite skupine profesija u području zdravstva, podučavanja, prava, socijalne skrbi ili obrta. Priznavanje stručnih kvalifikacija državljana trećih zemalja odvija se na nacionalnoj razini, pri čemu se primjenjuju pravo i postupci države članice domaćina, osim ako se primjenjuju međunarodni sporazumi.

(9)

Za neregulirana zanimanja zahtjevi za zapošljavanje nisu regulirani zakonom i mogu se kretati od vrlo specifičnih do vrlo općenitih. Za ta zanimanja ne postoje regulatorne prepreke zapošljavanju osobe čije kvalifikacije nisu priznate i ne postoji jedinstven postupak priznavanja kvalifikacija u svrhu ulaska u neregulirana zanimanja (8).

(10)

Neke države članice i regije suočene su s nedostatkom radne snage u mnogim zanimanjima u nizu industrijskih ekosustava (9), među ostalim u nekoliko reguliranih profesija. Priznavanje stručnih kvalifikacija može pomoći u rješavanju tog problema i postizanju uravnoteženijeg tržišta rada.

(11)

Priznavanje stručnih kvalifikacija trebalo bi dopuniti okvirom kojim se omogućuje obavljanje profesija u praksi, izbjegavaju birokratske prepreke i pružaju savjeti onima kojima je to potrebno.

(12)

Osobama koje bježe od rata priznavanje kvalifikacija neće biti prioritet. No, važno je pobrinuti se za to da im osnovne informacije budu na raspolaganju kad im zatrebaju. Uz informiranje koje provode države članice Komisija je napravila internetske stranice „Solidarnost EU-a s Ukrajinom” (10).

(13)

Osim ukrajinskim državljanima, Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2022/382 propisano je da države članice moraju pružiti privremenu zaštitu ili odgovarajuću zaštitu u skladu s nacionalnim pravom i državljanima zemalja izvan EU-a koje nisu Ukrajina koji mogu dokazati da su zakonito boravili u Ukrajini prije 24. veljače 2022. na temelju dozvole za stalni boravak. Stoga osim na one koji uživaju privremenu zaštitu, Komisija potiče države članice da, u mjeri u kojoj je to moguće u skladu s nacionalnim pravom, primjenjuju ovu Preporuku na osobe koje su pobjegle od ruske invazije na Ukrajinu i koje uživaju odgovarajuću zaštitu u skladu s nacionalnim pravom, u skladu s tom odlukom.

(14)

Direktiva 2005/36/EZ (11) ne primjenjuje se na državljane trećih zemalja, što uključuje osobe koje uživaju privremenu zaštitu. Ta direktiva sadržava pravila za priznavanje kvalifikacija iz trećih zemalja koje posjeduju građani EU-a. Njome se državama članicama nameće obveza da ne priznaju nikakve kvalifikacije koje posjeduju građani EU-a ili građani trećih zemalja koje se odnose na profesije navedene u glavi III. poglavlju III., osim ako su ispunjeni minimalni uvjeti osposobljavanja utvrđeni u tom poglavlju. To su: liječnici, određeni liječnici specijalisti, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, doktori dentalne medicine, veterinari, primalje, farmaceuti i arhitekti. Ako stručnjaci koji bježe od ruske agresije ne ispunjavaju minimalne uvjete osposobljavanja, ključno je pronaći rješenja za stjecanje kompetencija koje im nedostaju ili za njihovu odgovarajuću i brzu integraciju na tržište rada.

(15)

Trenutačno brzo pristiže vrlo velik broj ljudi, od kojih bi mnogi mogli biti visoko kvalificirani. Davno uspostavljeni sustavi i postupci priznavanja u državama članicama možda nisu osmišljeni za istodobnu obradu velikog broja zahtjeva. Konkretno, nadležna tijela u državama članicama domaćinima možda neće biti u mogućnosti provesti pojedinačnu procjenu svakog predmet ni odgovarajuću detaljnu analizu.

(16)

Kako bi države članice mogle pojednostavniti postupke i brzo ocijeniti zahtjeve za priznavanje kvalifikacija ključne su informacije o ukrajinskim kvalifikacijama, ukrajinskom sustavu kvalifikacija i ukrajinskom kvalifikacijskom okviru.

(17)

Ukrajina je članica Europskog prostora visokog obrazovanja, koji je osnovan u okviru Bolonjskog procesa. Bolonjski proces osigurava usklađenost sustava visokog obrazovanja na području Europe i potiče pravedno i transparentno priznavanje kvalifikacija. Jedan je od njegovih glavnih ciljeva poduprijeti mobilnost osoblja i studenata. Zemlje koje sudjeluju u Bolonjskom procesu dogovorile su se da će osigurati uzajamno priznavanje kvalifikacija u akademske svrhe. Pravila o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u profesionalne svrhe i za daljnje učenje utvrđena su Konvencijom o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija na području Europe (Lisabonska konvencija o priznavanju) (12), čije su stranke sve države članice osim Grčke, Ukrajina i neke druge zemlje koje nisu članice EU-a.

(18)

Mreža ENIC-NARIC (Europska mreža informacijskih centara u Europi i nacionalnih informacijskih centara za akademsko priznavanje u Europskoj uniji) razvila je projekt Erasmus+ Q-entry, bazu podataka za države članice i zemlje izvan EU-a koja pruža informacije o kvalifikacijama stečenima po završetku školovanja koje omogućuju pristup visokom obrazovanju. Ta baza podataka sadržava i informacije o ukrajinskim kvalifikacijama i može se upotrebljavati za potporu postupku priznavanja kvalifikacija osoba koje uživaju privremenu zaštitu.

(19)

Države članice mogle bi naići na situacije da podnositelji zahtjeva ne mogu dokazati formalnu osposobljenost. Osobe koje bježe od ruske invazije na Ukrajinu možda su bile prisiljene napustiti zemlju bez izvornih isprava o kvalifikacijama. Člankom VII. Lisabonske konvencije o priznavanju njezine se stranke obvezuju na poduzimanje svih razumnih i izvedivih koraka, unutar svojeg pravnog okvira i u skladu s njim, kako bi razvile alternativne načine ocjenjivanja kvalifikacija izbjeglica u situacijama u kojima se takva kvalifikacija ne može dokazati nikakvim ispravama. U dokumentu „Preporuka o priznavanju kvalifikacija izbjeglica u skladu s Lisabonskom konvencijom o priznavanju i Obrazloženje” (13) navedene su dodatne smjernice o tome kako bi države članice u toj situaciji trebale pravilno provesti članak VII. Konvencije.

(20)

Ukrajina je jedna od dugogodišnjih partnerskih zemalja Europske zaklade za osposobljavanje. Europska zaklada za osposobljavanje uspostavila je resursni centar (14) za potporu priznavanju kvalifikacija, vještina i studija iz Ukrajine. Resursni centar uključivat će informacije i dokumentaciju kao što su izvješća i ocjene ukrajinskih kvalifikacija, informacije o ukrajinskom sustavu kvalifikacija i kvalifikacijskom okviru te informacije o ukrajinskom sustavu obrazovanja i osposobljavanja u širem smislu. Sadržavat će i studije i analize tržišta rada, izvješća o projektima, kontaktne točke i poveznice na povezane internetske stranice kao što su baze podataka o kvalifikacijama. U njemu će se također dijeliti resursi koje su u okviru programa Erasmus+ razvili nacionalni informacijski centri za akademsko priznavanje (NARIC), kao što je, na primjer, projekt Scand-D s više od 300 ukrajinskih diploma. Resursni centar povezat će se s relevantnim bazama podataka i informacijama o ukrajinskom sustavu visokog obrazovanja i akademskim kvalifikacijama, dostupnima na internetskim stranicama portala Vaša Europa (15) i mreže ENIC-NARIC (16).

(21)

Među jezike dostupne u alatu eTranslation, koji je razvila Komisija, dodan je ukrajinski. Moguć je i prijevod s ruskog jezika, što može biti korisno s obzirom na to da su brojni stručnjaci u Ukrajini stekli diplome na ruskom jeziku. Alat omogućuje prepoznavanje teksta na fotografijama ili skeniranim dokumentima (optičko prepoznavanje znakova, OCR). Time će se nadležnim tijelima omogućiti da uštede vrijeme i ubrzaju postupke.

(22)

Potražnja za zdravstvenim djelatnicima, potrebnima kako bi se zadovoljile neposredne potrebe osoba koje bježe od ruske invazije na Ukrajinu već je velika i u daljnjem porastu. Kvalificirani stručnjaci iz različitih područja zdravstvene skrbi mogli bi pridonijeti ispunjavanju tih potreba. Posebno treba istaknuti pedijatriju i povezane medicinske specijalizacije zbog toga što je među osobama koje bježe od ruske invazije na Ukrajinu velik broj djece te zaštitu mentalnog zdravlja jer bi osobe koje bježe od rata mogle patiti od teških trauma. Jezična barijera ne bi trebala biti prepreka što bržem liječenju tih osoba kako bi se ublažila šteta. Ondje gdje je izravna usmena komunikacija ključna za izgradnju povjerenja i uspješno liječenje, stručnjaci koji govore ukrajinski mogli bi pružiti potrebnu uslugu.

(23)

Komisija je tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 objavila smjernice o priznavanju kvalifikacija zdravstvenih djelatnika s diplomama iz država koje nisu članice EU-a/EFTA-e (17).

(24)

S obzirom na broj djece koja su pobjegla iz Ukrajine tijekom rata, postoji velika potražnja za ukrajinskim učiteljima koji mogu pomoći da se ta djeca što prije uključe u škole i uspostave stabilnu rutinu. Stručnjaci ističu važnost školske rutine za djecu jer im može pružiti emocionalnu potporu u vremenu neizvjesnosti i straha (18). Ključno je osigurati da vlade i druga tijela imaju resurse i kapacitete kako bi raseljenom i lokalnom stanovništvu pružili pristup cjelovitom, pravednom i kvalitetnom obrazovanju. To vrijedi za sve razine – rani i predškolski odgoj i obrazovanje, osnovnoškolsko, srednjoškolsko, strukovno i visoko obrazovanje. Kako bi to postigla i povećala međukulturalnu osviještenost unutar obrazovnog sustava zemlje domaćina, nadležna bi tijela trebala na najbolji mogući način iskoristiti nastavnike i drugo obrazovno osoblje u raseljenom stanovništvu (19). Ako ne postoje mogućnosti za poučavanje u učionici, mogu se istražiti mogućnosti školovanja na daljinu. Portal School Education Gateway programa Erasmus+ pruža pristup popratnim materijalima, smjernicama i obrazovnim resursima za učitelje i drugo osoblje, među ostalim i na ukrajinskom jeziku.

(25)

Odlukom Komisije od 19. ožujka 2007. uspostavljena je skupina koordinatora za priznavanje stručnih kvalifikacija (20) kako bi se, među ostalim, uspostavila suradnja između tijela država članica i Komisije u pogledu pitanja koja se odnose na priznavanje stručnih kvalifikacija. Države članice možda su već razvile opsežne sustave za ocjenjivanje i priznavanje kvalifikacija iz trećih zemalja. Ta skupina može Komisiji i državama članicama poslužiti kao forum za održavanje kontinuiranog dijaloga radi praćenja učinkovite provedbe ove Preporuke. Uključivanje predstavnika osoba koje bježe od ruske agresije, ukrajinskih nadležnih tijela i civilnog društva ključno je za učinkovitu provedbu ovih preporuka.

(26)

Komisija može državama članicama na njihov zahtjev pružiti prilagođenu stručnu pomoć u provedbi ovih preporuka u okviru svojeg Instrumenta za tehničku potporu.