Access to European Union law
<a href="https://eur-lex.europa.eu/content/help/eurlex-content/experimental-features.html" target="_blank">More about the experimental features corner</a>
Choose the experimental features you want to try
EUR-Lex
Access to European Union law

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

You are here
Use quotation marks to search for an "exact phrase". Append an asterisk (*) to a search term to find variations of it (transp*, 32019R*). Use a question mark (?) instead of a single character in your search term to find variations of it (ca?e finds case, cane, care).
Search tips
Need more search options? Use the Advanced search

Document 32021Y0208(01)

    Preporuka Europskog odbora za sistemske rizike od 22. prosinca 2020. o izmjeni Preporuke ESRB/2015/2 o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike (ESB/2020/16) 2021/C 43/01

    SL C 43, 8.2.2021, p. 1–9 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

    Date of document:
    22/12/2020; Datum donošenja
    Author:
    Europski odbor za sistemske rizike
    Form:
    Preporuka
    Treaty:
    Ugovor o funkcioniranju Europske unije
    Legal basis:
    Link
    Link
    Link
    Select all documents mentioning this document
    Modifies:
    Relation Act Comment Subdivision concerned From To
    Modifies 32016Y0312(02) Zamjena prilog 01/01/2021
    Modifies 32016Y0312(02) Zamjena odjeljak 1 Tekst 01/01/2021
    Instruments cited:
    Link

    8.2.2021   

    HR

    Službeni list Europske unije

    C 43/1

    PREPORUKA EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE

    od 22. prosinca 2020.

    o izmjeni Preporuke ESRB/2015/2 o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike

    (ESB/2020/16)

    (2021/C 43/01)

    OPĆI ODBOR EUROPSKOG ODBORA ZA SISTEMSKE RIZIKE,

    uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

    uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike (1), a posebno njezin članak 3. i članke 16. do 18.,

    uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (2), a osobito njezin članak 458. stavak 8.,

    uzimajući u obzir Odluku ESRB/2011/1 Europskog odbora za sistemske rizike od 20. siječnja 2011. o donošenju Poslovnika Europskog odbora za sistemske rizike (3), a osobito njezine članke 18. do 20.,

    budući da:

    (1)

    Radi osiguravanja učinkovitih i dosljednih mjera nacionalne makrobonitetne politike, važno je dopuniti obveznu uzajamnost koja se zahtjeva na temelju prava Unije s dobrovoljnom uzajamnosti.

    (2)

    Cilj okvira za dobrovoljnu uzajamnost za mjere makrobonitetne politike, koji je utvrđen Preporukom ESRB/2015/2 Europskog odbora za sistemske rizike (4), jest osigurati da se sve mjere makrobonitetne politike, koje se temelje na izloženostima i koje se primjenjuju u jednoj državi članici, uzajamno primjenjuju u drugim državama članicama.

    (3)

    U skladu s Preporukom ESRB(2018/1 Europskog odbora za sistemske rizike (5), 8. siječnja 2018. izmijenjena je Preporuka ESRB/2015/2 kako bi se preporučilo osigurati uzajamnost petnaestpostotog najnižeg prosječnog pondera rizika za stambene kredite osigurane stambenim nekretninama u Finskoj, koji je primijenilo Finanssivalvonta (Finsko tijelo za financijski nadzor), u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom d. podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (dalje u tekstu: „CRR”),na kreditne institucije koje imaju odobrenje u Finskoj, i koje koriste pristup zasnovan na internim rejting-sustavima za izračun kapitalnih zahtjeva.

    (4)

    Kao odgovor na odluku središnje banke Finanssivalvonta od 30. rujna 2020. da od 31. prosinca 2020. ne obnovi donju granicu za pondere rizika, Opći odbor Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) odlučio je isključiti finsku mjeru iz popisa mjera makrobonitetne politike za koje se preporučuje uzajamna primjena temeljem Preporuke ESRB/2015/2.

    (5)

    Preporuku ESRB/2015/2 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

    DONIO JE OVU PREPORUKU:

    ODJELJAK I.

    IZMJENE

    Preporuka ESRB/2015/2 mijenja se kako slijedi:

    1.

    u odjeljku 1., potpreporuka C(1) zamjenjuje se sljedećim:

    „1.

    Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju mjere makrobonitetne politike koje su donijela druga odgovarajuća tijela i čiju je uzajamnu primjenu preporučio ESRB. Preporučuje se da se sljedeće mjere, kao što je dalje opisano u Prilogu, uzajamno primjenjuju:

    Belgija:

    —

    dodatni ponder rizika za izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji, primjenjivo u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 na kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Belgiji, i koje koriste IRB pristup za izračun regulatornog kapitala, a sastoji se od:

    (a)

    paušalnog dodatnog pondera rizika od 5 postotnih bodova; i

    (b)

    proporcionalnog dodatnog pondera rizika koji se sastoji od 33 posto izloženošću ponderiranog prosjeka pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu osiguran stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji;

    Francuska:

    —

    strože ograničenje velike izloženosti iz članka 395. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, koje se primjenjuje na izloženosti prema visoko zaduženim velikim nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj na 5 posto priznatog kapitala, što se u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom ii. Uredbe (EU) br. 575/2013 primjenjuje na globalne sistemski važne institucije (GSV institucije) i ostale sistemski važne institucije (OSV institucije) na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra;

    Švedska:

    —

    posebni donji prag od 25 posto specifičan za određenu kreditnu instituciju za izloženošću ponderirani prosjek pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike koji su rezidenti u Švedskoj, osiguran nekretninama u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 za kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Švedskoj, i koje koriste pristup zasnovan na internim rejting sustavima za izračun regulatornog kapitala.”;

    2.

    Prilog se zamjenjuje Prilogom ovoj Preporuci.

    ODJELJAK II.

    STUPANJE NA SNAGU

    Ova Preporuka stupa na snagu 1. siječnja 2021.

    Sastavljeno u Frankfurtu na Majni 22. prosinca 2020.

    Voditelj Tajništva ESRB-a,

    u ime Općeg odbora ESRB-a,

    Francesco MAZZAFERRO

    (1)  SL L 331, 15.12.2010., str. 1.

    (2)  SL L 176, 27.6.2013., str. 1.

    (3)  SL C 58, 24.2.2011., str. 4.

    (4)  Preporuka ESRB/2015/2 Europskog odbora za sistemske rizike od 15. prosinca 2015. o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike (SL C 97, 12.3.2016., str. 9.).

    (5)  Preporuka ESRB/2018/1 Europskog odbora za sistemske rizike od 8. siječnja 2018. o izmjeni Preporuke ESRB/2015/2 o procjeni prekograničnih učinaka mjera makrobonitetne politike i o dobrovoljnoj uzajamnosti za mjere makrobonitetne politike (SL C 41, 3.2.2018., str. 1.).

    PRILOG

    Prilog Preporuci ESRB/2015/2 zamjenjuje se sljedećim:

    „PRILOG

    Belgija

    Dodatni ponder rizika za izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji, određen kreditnim institucijama koje imaju odobrenje za rad u Belgiji koje primjenjuju IRB pristup, koji se primjenjuje u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013. Dodatni ponder rizika sastoji se od dva dijela:

    (a)

    paušalnog dodatnog pondera rizika od 5 postotnih bodova; i

    (b)

    proporcionalnog dodatnog pondera rizika koji se sastoji od 33 posto izloženošću ponderiranog prosjeka pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu osiguran stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji.

    I.   Opis mjere

    1.

    		 Belgijska mjera, primijenjena u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 i određena kreditnim institucijama koje imaju odobrenje za rad u Belgiji koje primjenjuju IRB pristup, sastoji se od dodatnog pondera rizika za izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji, koja se sastoji od dva dijela:

    (a)

    Prvi dio sastoji se od povećanja od 5 postotnih bodova na ponder rizika za izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji, koji je dobiven nakon izračuna drugog dijela dodatnog pondera rizika u skladu s točkom (b).

    (b)

    Drugi dio sastoji se od povećanja pondera rizika od 33 posto izloženošću ponderiranog prosjeka pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu osiguran stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji. Izloženošću ponderiran prosjek je prosjek pondera rizika pojedinačnih kredita izračunan u skladu s člankom 154. Uredbe (EU) br. 575/2013, ponderiran odgovarajućom vrijednosti izloženosti.

    II.   Uzajamna primjena

    2.

    		 U skladu s člankom 458. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013, odgovarajućim tijelima država članica preporučuje se da uzajamno primjenjuju belgijsku mjeru primjenjujući ju na podružnice koje se nalaze u Belgiji domaćih kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad i koriste IRB pristup u roku određenom u potpreporuci C(3).

    3.

    		 Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju belgijsku mjeru primjenjujući ju na domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad i koje primjenjuju IRB pristup, koje imaju izravnu izloženost prema stanovništvu osiguranu stambenim nekretninama koje se nalaze u Belgiji. U skladu s potpreporukom C(2), odgovarajućim tijelima preporučuje se da primjenjuju istu mjeru kao onu koju nadležno tijelo za primjenu mjera primjenjuje u Belgiji u roku određenom u potpreporuci C(3).

    4.

    		 Ako ista mjera makrobonitetne politike nije raspoloživa u njihovom području nadležnosti, odgovarajućim tijelima preporučuje se primijeniti, nakon savjetovanja s ESRB-om, mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovom području nadležnosti koja ima učinak koji je istovjetan gore navedenoj mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu, uključujući donošenje nadzornih mjera i nadzornih ovlasti utvrđenih u glavi VII. poglavlju 2. odjeljku IV. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća (*1). Odgovarajućim tijelima preporučuje se da donesu istovjetnu mjeru najkasnije četiri mjeseca nakon objave ove Preporuke u Službenom listu Europske Unije.

    III.   Prag značajnosti

    5.

    		 Ova se mjera dopunjuje pragom značajnosti specifičnim za određenu instituciju od 2 milijarde eura radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru.

    6.

    		 U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, odgovarajuća tijela država članica mogu izuzeti pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad, s IRB pristupom koje nemaju značajne izloženosti prema stanovništvu osigurane stambenim nekretninama u Belgiji koje su ispod praga značajnosti od 2 milijarde eura. Kada primjenjuju prag značajnosti, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značaj izloženosti te im se preporučuje da primjenjuju belgijsku mjeru na prethodno izuzete pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad kada se povrijedi prag značajnosti od 2 milijarde eura.

    7.

    		 Ako nema kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u dotičnoj državi članici s podružnicama koje se nalaze u Belgiji ili koje imaju izravnu izloženost prema stanovništvu osiguranu stambenim nekretninama u Belgiji, a koje primjenjuju IRB pristup i koje imaju izloženost od 2 milijarde eura ili višu prema belgijskom tržištu stambenih nekretnina, odgovarajuća tijela dotičnih država članica mogu, u skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, odlučiti da uzajamno ne primijene belgijsku mjeru. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značaj izloženosti te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju belgijsku mjeru kada kreditna institucija koja primjenjuje IRB pristup prijeđe prag od 2 milijarde eura.

    8.

    		 U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, prag značajnosti od 2 milijarde eura je najviša preporučena razina praga. Odgovarajuća tijela koja uspostavljaju uzajamnost mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti.

    Francuska

    Strože ograničenje velike izloženosti iz članka 395. stavka 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, koje se primjenjuje na izloženosti prema visoko zaduženim velikim nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj na 5 posto priznatog kapitala, što se u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom ii. Uredbe (EU) br. 575/2013 primjenjuje na globalne sistemski važne institucije (GSV institucije) i ostale sistemski važne institucije (OSV institucije) na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra.

    I.   Opis mjere

    1.

    		 Francuska mjera, primijenjena u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom ii. Uredbe (EU) br. 575/2013 određena GSV institucijama i OSV institucijama na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra (ne na potkonsolidiranoj razini), sastoji se od strožeg ograničenja velike izloženosti na 5 posto njihovog priznatog kapitala, primjenjivo na izloženost prema visoko zaduženim velikim nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj.

    2.

    		 Nefinancijsko društvo definira se kao fizička ili pravna osoba privatnog prava koja ima sjedište u Francuskoj i koja, na svojoj razini i na najvišoj razini konsolidacije, pripada sektoru nefinancijskih društava kako je definiran u točki 2.45 Priloga A Uredbi (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*2).

    3.

    		 Mjera se primjenjuje na izloženost prema nefinancijskim društvima koja imaju sjedište u Francuskoj i na izloženost prema grupama povezanih nefinancijskih društava kako slijedi:

    (a)

    Za nefinancijska društva koja su dio grupe povezanih nefinancijskih društava koja ima sjedište na najvišoj razini konsolidacije u Francuskoj, mjera se primjenjuje na zbroj neto izloženosti prema grupi i svim njezinim povezanim subjektima u smislu članka 4. stavka 1. točke (39) Uredbe (EU) br. 575/2013;

    (b)

    Za nefinancijska društva koja su dio grupe povezanih nefinancijskih društava koja ima sjedište na najvišoj razini konsolidacije izvan Francuske, mjera se primjenjuje na zbroj:

    (i)

    izloženosti prema onim nefinancijskim društvima koja imaju sjedište u Francuskoj;

    (ii)

    izloženosti prema subjektima u Francuskoj ili u inozemstvu preko kojih nefinancijska društva navedena pod točkom i. imaju izravnu ili neizravnu kontrolu u smislu članka 4. stavka 1. točke (39) Uredbe (EU) br. 575/2013; i

    (iii)

    izloženosti prema subjektima u Francuskoj ili u inozemstvu koji ekonomski ovise o nefinancijskim društvima navedenim u točki i. u smislu članka 4. stavka 1. točke (39) Uredbe (EU) br. 575/2013.

    Nefinancijska društva koja nemaju sjedište u Francuskoj i koja nisu društvo kćer, niti su subjekt ekonomski ovisan o nefinancijskom društvu koje ima sjedište u Francuskoj, a niti su pod njegovom izravnom ili neizravnom kontrolom, stoga su izvan područja primjene mjere.

    U skladu s člankom 395. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, mjera se primjenjuje nakon uzimanja u obzir učinaka tehnika smanjenja kreditnog rizika i iznimaka u skladu s člancima od 399. do 403. Uredbe (EU) br. 575/2013.

    4.

    		 GSV institucija ili OSV institucija mora nefinancijsko društvo koje ima sjedište u Francuskoj smatrati velikim, ako je njegova izvorna izloženost prema nefinancijskom društvu ili prema grupi povezanih nefinancijskih društava u smislu stavka 3., jednaka ili veća od 300 milijuna eura. Vrijednost originalne izloženosti izračunava se u skladu s člancima 389. i 390. Uredbe (EU) br. 575/2013 prije uzimanja u obzir učinaka tehnika smanjenja kreditnog rizika i izuzeća iz članaka od 399. do 403. Uredbe (EU) br. 575/2013, o kojima se izvješćuje u skladu s člankom 9. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 680/2014 (*3).

    5.

    		 Smatra se da je nefinancijsko društvo visoko zaduženo ako ima omjer financijske poluge veći od 100 posto, a omjer pokrivenosti financijskih troškova je ispod tri, obračunato na najvišoj razini konsolidacije grupe kako slijedi:

    (a)

    omjer financijske poluge je omjer između ukupnog duga umanjenog za novac i vlasničke vrijednosne papire; i

    (b)

    omjer pokrivenosti financijskih troškova je omjer između, s jedne strane, dodane vrijednosti uvećano za subvencije za poslovanje umanjeno za: i. plaće, ii. poreze i carine na poslovanje, iii. druge neto redovne troškove poslovanja isključujući neto kamate i slične troškove, i iv. amortizaciju i otplatu te, s druge strane, kamate i slične troškove.

    Omjeri se izračunavaju temeljem računovodstvenih agregata definiranim u skladu s primjenjivim standardima, kako su prikazani u financijskim izvještajima nefinancijskog društva koje je, prema potrebi ovjerio ovlašteni računovođa.

    II.   Uzajamna primjena

    6.

    		 Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjenjuju francusku mjeru primjenjujući ju na GSV institucije i OSV institucije koje imaju domaću dozvolu za rad, na najvišoj razini konsolidacije u okviru područja nadležnosti njihovog bonitetnog parametra.

    7.

    		 Ako ista mjera makrobonitetne politike nije raspoloživa u njihovoj državi, u skladu s potpreporukom C(2), odgovarajućim tijelima se preporučuje da nakon savjetovanja s ESRB-om, primijene mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovoj državi koja ima učinak koji je istovjetan gore navedenoj mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da donesu istovjetnu mjeru najkasnije šest mjeseci nakon objave ove Preporuke u Službenom listu Europske Unije.

    III.   Prag značajnosti

    8.

    		 Ova se mjera dopunjuje složenim pragom značajnosti radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru koja se sastoji od:

    (a)

    praga od 2 milijarde EUR za ukupne originalne izloženosti GSV institucija i OSV institucija koje imaju domaću dozvolu za rad, na najvišoj razini konsolidacije u okviru područja nadležnosti bonitetnog parametra, prema francuskom sektoru nefinancijskih društava;

    (b)

    praga od 300 milijuna EUR primjenjivog na GSV institucije i OSV institucije koje imaju domaće odobrenje za rad, koje imaju jednak ili prelaze prag naveden pod točkom (a) za:

    (i)

    pojedinačnu originalnu izloženost prema nefinancijskom društvu sa sjedištem u Francuskoj;

    (ii)

    zbroj originalnih izloženosti prema grupi povezanih nefinancijskih društava, koje na najvišoj razini konsolidacije ima sjedište u Francuskoj, obračunato u skladu sa stavkom 3.(a);

    (iii)

    zbroj originalnih izloženosti prema nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj koja su dio grupe povezanih društava sa sjedištem na najvišoj razini konsolidacije izvan Francuske kako se izvještava u obrascima C 28.00 i C 29.00 Priloga VIII. Provedbene uredbe (EU) br. 680/2014;

    (c)

    Prag od 5 posto priznatog kapitala GSV institucije ili OSV institucije na najvišoj razini konsolidacije, za izloženosti utvrđene pod (b) nakon što je uzet u obzir učinak tehnika smanjenja kreditnog rizika i izuzeća iz članaka 399. do 403. Uredbe (EU) br. 575/2013.

    Pragovi navedeni u stavcima (b) i (c) trebaju se primijeniti bez obzira je li odnosni subjekt ili nefinancijsko društvo visoko zaduženo ili nije.

    Vrijednost originalne izloženosti navedena u stavcima (a) i (b) treba se izračunati u skladu s člancima 389. i 390. Uredbe (EU) br. 575/2013 prije nego što je uzet u obzir učinak tehnika smanjenja kreditnog rizika i izuzeća iz članaka od 399. do 403. Uredbe (EU) br. 575/2013 kako se izvještava u skladu s člankom 9. Provedbene uredbe Komisije (EU) br. 680/2014.

    9.

    		 U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, odgovarajuća tijela država članica mogu izuzeti pojedine GSV institucije ili OSV institucije koje imaju domaću dozvolu za rad, na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra, koje ne krše kombinirani prag značajnosti naveden u stavku 8. Prilikom primjene praga značajnosti, odgovarajuća tijela bi trebala pratiti značajnost izloženosti GSV institucija ili OSV institucija koje imaju domaću dozvolu za rad prema francuskom sektoru nefinancijskih društava, kao i koncentraciju izloženosti GSV institucija i OSV institucija koje imaju domaću dozvolu za rad prema velikim nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj, te se preporučuje da, kada je prekršen kombinirani prag značajnosti naveden u stavku 8., primijene francusku mjeru na prethodno izuzete GSV institucije ili OSV institucije koje imaju domaću dozvolu za rad na najvišoj razini konsolidacije svojeg bankarskog bonitetnog parametra. Odgovarajuća tijela se također potiče da drugim sudionicima na tržištu u svojim državama signaliziraju sistemske rizike povezane s povećanom financijskom polugom velikih nefinancijskih društava sa sjedištem u Francuskoj.

    10.

    		 Ako nema GSV institucija ili OSV institucija na najvišoj razini konsolidacije njihovog bankarskog bonitetnog parametra koje imaju odobrenje za rad u dotičnoj državi članici i koje su izložene francuskom sektoru nefinancijskih društava iznad praga značajnosti navedenog u stavku 8., odgovarajuća tijela dotičnih država članica mogu, u skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, odlučiti da uzajamno ne primijene francusku mjeru. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značaj izloženosti GSV institucija i OSV institucija koje imaju domaću dozvolu za rad prema francuskom sektoru nefinancijskih društava kao i koncentraciju izloženosti GSV institucija i OSV institucija koje imaju domaću dozvolu za rad prema velikim nefinancijskim društvima sa sjedištem u Francuskoj, te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju francusku mjeru kada GSV institucija ili OSV institucija na najvišoj razini konsolidiranosti svog bankarskog bonitetnog parametra premaši kombinirani prag značajnosti naveden u stavku 8. Odgovarajuća tijela se također potiče da drugim sudionicima na tržištu u svojim državama signaliziraju sistemske rizike povezane s povećanom financijskom polugom velikih nefinancijskih društava sa sjedištem u Francuskoj.

    11.

    		 U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, kombinirani prag značajnosti naveden u stavku 8. je preporučena maksimalna razina praga. Odgovarajuća tijela koja uspostavljaju uzajamnost mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti.

    Švedska

    Posebni donji prag od 25 posto specifičan za određenu kreditnu instituciju za izloženošću ponderirani prosjek pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike koji su rezidenti u Švedskoj, osiguran nekretninama u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d) podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 za kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u Švedskoj, koje primjenjuju pristup zasnovan na internim rejting sustavima za izračun regulatornog kapitala.

    I.   Opis mjere

    1.

    		 Švedska mjera, primijenjena u skladu s člankom 458. stavkom 2. točkom (d), podtočkom vi. Uredbe (EU) br. 575/2013 određena kreditnim institucijama koje imaju odobrenje za rad u Švedskoj koje primjenjuju IRB pristup, sastoji se od posebnog donjeg praga od 25 posto specifičnog za određenu kreditnu instituciju za izloženošću ponderirani prosjek pondera rizika koji se primjenjuje na portfelj izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike koji su rezidenti u Švedskoj, osiguran nekretninama.

    2.

    		 Izloženošću ponderiran prosjek je prosjek pondera rizika pojedinačnih izloženosti izračunan u skladu s člankom 154. Uredbe (EU) br. 575/2013, ponderiran odgovarajućom vrijednosti izloženosti.

    II.   Uzajamna primjena

    3.

    		 U skladu s člankom 458. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013, odgovarajućim tijelima država članica preporučuje se da uzajamno primjenjuju švedsku mjeru primjenjujući ju na podružnice koje se nalaze u Švedskoj domaćih kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad i koriste IRB pristup u roku određenom u potpreporuci C(3).

    4.

    		 Odgovarajućim tijelima preporučuje se da uzajamno primjene švedsku mjeru primjenjujući ju na domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad i koje primjenjuju IRB pristup, koje imaju izravnu izloženost prema stanovništvu u odnosu na dužnike koji su rezidenti u Švedskoj, osiguranu nekretninama. U skladu s potpreporukom C(2), odgovarajućim tijelima se preporučuje da primjenjuju istu mjeru kao onu koju nadležno tijelo za primjenu mjera primjenjuje u Švedskoj u roku određenom u potpreporuci C(3).

    5.

    		 Ako ista mjera makrobonitetne politike nije raspoloživa u njihovoj državi, odgovarajućim tijelima preporučuje se da nakon savjetovanja s ESRB-om, primijene mjeru makrobonitetne politike raspoloživu u njihovoj državi koja ima učinak koji je istovjetan gore navedenoj mjeri preporučenoj za uzajamnu primjenu. Odgovarajućim tijelima preporučuje se da donesu istovjetnu mjeru najkasnije četiri mjeseca nakon objave ove Preporuke u Službenom listu Europske Unije.

    III.   Prag značajnosti

    6.

    		 Ova se mjera dopunjuje pragom značajnosti specifičnim za određenu instituciju od 5 milijardi SEK radi usmjeravanja moguće primjene načela de minimis od strane odgovarajućih tijela koja uzajamno primjenjuju mjeru.

    7.

    		 U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, odgovarajuća tijela država članica mogu izuzeti pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad, s IRB pristupom koje nemaju značajne izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike koji su rezidenti u Švedskoj osigurane nekretninama koje su ispod praga značajnosti od 5 milijardi SEK. Kada primjenjuju prag značajnosti, odgovarajuća tijela bi trebala pratiti značaj izloženosti te im se preporučuje da primjenjuju švedsku mjeru na prethodno izuzete pojedine domaće kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad kada se povrijedi prag značajnosti od 5 milijardi SEK.

    8.

    		 Ako nema kreditnih institucija koje imaju odobrenje za rad u dotičnoj državi članici s podružnicama koje se nalaze u Švedskoj ili koje imaju izravne izloženosti prema stanovništvu u odnosu na dužnike koji su rezidenti u Švedskoj osigurane nekretninama, a koje primjenjuju IRB pristup i koje imaju izloženosti prema stanovništvu od 5 milijardi SEK ili više prema dužnicima koji su rezidenti u Švedskoj osigurane nekretninama, odgovarajuća tijela dotičnih država članica mogu, u skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, odlučiti da uzajamno ne primijene švedsku mjeru. U ovom slučaju, odgovarajuća tijela trebala bi pratiti značaj izloženosti te im se preporučuje da uzajamno primjenjuju švedsku mjeru kada kreditna institucija koja primjenjuje IRB pristup prijeđe prag od 5 milijardi SEK.

    9.

    		 U skladu s odjeljkom 2.2.1 Preporuke ESRB/2015/2, prag značajnosti od 5 milijardi SEK je najviša preporučena razina praga. Odgovarajuća tijela koja uspostavljaju uzajamnost mogu stoga, umjesto primjene preporučenog praga odrediti niži prag za svoju državu, prema potrebi, ili uzajamno primijeniti mjeru bez praga značajnosti.
    .

    (*1)  SL L 176, 27.6.2013., str. 338.

    (*2)  Uredba (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Europskoj uniji (SL L 174, 26.6.2013., str. 1).

    (*3)  Provedbena uredba Komisije (EU) br. 680/2014 оd 16. travnja 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda o nadzornom izvješćivanju institucija u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 191, 28.6.2014., str. 1).”

    Top