(1)

Odlukom br. 1313/2013/EU utvrđuje se pravni okvir sustava rescEU. Riječ je o pričuvi kapaciteta na razini Unije kojima se želi pružiti pomoć u vrlo zahtjevnim situacijama u kojima se ukupnim postojećim kapacitetima na nacionalnoj razini i onima koje države članice stave na raspolaganje u Europskim udruženim kapacitetima za civilnu zaštitu ne može djelotvorno odgovoriti na prirodne katastrofe i katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem.

(2)

Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2019/570 (2) utvrđuju se sastav sustava rescEU u smislu kapaciteta i njegovi zahtjevi u pogledu kvalitete. Sustav rescEU zasad se sastoji od kapaciteta za gašenje šumskih požara iz zraka, kapaciteta za medicinsku evakuaciju zrakom, kapaciteta za zdravstveni tim za hitne slučajeve i kapaciteta za stvaranje zaliha medicinske opreme.

(3)

U članku 21. stavku 4. Odluke br. 1313/2013/EU predviđa se mogućnost uspostave kapaciteta sustava rescEU kao odgovor na rizike male vjerojatnosti, ali visokog učinka. Kako bi se uspostavili ti kapaciteti, u ovoj bi Odluci trebalo definirati kategorije rizika male vjerojatnosti, ali visokog učinka, vodeći računa o mogućim scenarijima za takve rizike.

(4)

rescEU kapaciteti koji su uspostavljeni kao odgovor na rizike male vjerojatnosti, ali visokog učinka trebali bi se u potpunosti financirati sredstvima Unije zbog njihove visoko specijalizirane prirode, visokih troškova te oskudice na razini Unije. U skladu s člankom 21. stavkom 4. i člankom 23. stavkom 4.b Odluke br. 1313/2013/EU, za takve kapacitete financijskom pomoći Unije trebali bi se pokrivati svi troškovi koji su potrebni kako bi se osiguravala raspoloživost i mogućnost raspoređivanja te pokrili svi operativni troškovi kada se ti kapaciteti raspoređuju u okviru Mehanizma Unije.

(5)

Prije nego što provedbenim aktima kapacitete definira kao kapacitete sustava rescEU, Komisija bi trebala procijeniti može li se njima odgovoriti na rizike male vjerojatnosti, ali visokog učinka.

(6)

Postupak kojim se određeni kapaciteti namjenjuju za odgovor na rizike male vjerojatnosti, ali visokog učinka trebao bi se temeljiti na njihovoj strateškoj važnosti, provoditi na transparentan način i u bliskoj suradnji s državama članicama.

(7)

Kako bi se upravljalo rizicima male vjerojatnosti, ali visokog učinka, kao što su, među ostalim, veliki biološki napadi ili epidemije koje za posljedicu imaju veliki broj pacijenata s vrlo zaraznim bolestima, takve se pacijente preporučuje medicinski evakuirati (Medevac HID), a koristiti bi se trebali i kapaciteti za medicinsku evakuaciju žrtava katastrofa zrakom i zdravstveni tim za hitne slučajeve tip 3 (EMT tip 3). Trebalo bi upotrebljavati i kapacitete za stvaranje zaliha medicinske opreme za odgovor na dugotrajne ozbiljne prekogranične prijetnje zdravlju koje zbog svojeg opsega i složenosti mogu narušiti pružanje socijalnih, ekoloških i gospodarskih usluga te usluga javnog zdravstva.

(8)

S obzirom na izvanredno stanje uzrokovano COVID-om 19 kapaciteti za stvaranje zaliha medicinske opreme trebali bi se uvesti retroaktivno od datuma na koji su Provedbenom odlukom Komisije (EU) 2020/414 (3) određeni kao dio sustava rescEU jer je nužno brzo uspostaviti zajedničku europsku pričuvu koja može pomoći državama članicama u njihovom odgovoru.

(9)

Provedbenu odluku (EU) 2019/570 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

(10)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem odbora iz članka 33. stavka 1. Odluke br. 1313/2013/EU,

(1)

članak 1. mijenja se kako slijedi:

(2)

umeću se sljedeći članci:

(*1)  Direktiva Vijeća 2008/114/EZ od 8. prosinca 2008. o utvrđivanju i označivanju europske kritične infrastrukture i procjeni potrebe poboljšanja njezine zaštite (SL L 345, 23.12.2008., str. 75.).” "