1.   Poljoprivrednici koji žele da im se odobri odstupanje u skladu s ovom Odlukom podnose zahtjev nadležnom tijelu svake godine do 15. veljače. Godišnji zahtjev za 2019. podnosi se do 31. srpnja.

2.   Pri podnošenju godišnjeg zahtjeva iz stavka 1. poljoprivrednici se i pismeno obvezuju da će ispunjavati uvjete navedene u člancima 6., 7. i 8.

1.   Nadležna tijela osiguravaju da se kruta frakcija nastala obradom stajskoga gnoja isporučuje ovlaštenim postrojenjima za recikliranje.

Ovlaštena postrojenja svake godine dostavljaju nadležnim tijelima podatke o količini stajskoga gnoja primljenog za obradu i odredištu krute frakcije i obrađenog stajskoga gnoja te udjelima dušika i fosfora u njima.

2.   Poljoprivrednici kojima je odobreno odstupanje te koji provode obradu stajskoga gnoja svake godine nadležnim tijelima dostavljaju podatke povezane s količinom stajskoga gnoja poslanog na obradu i količinom zaprimljenog obrađenog stajskoga gnoja te udjelima dušika i fosfora u njima.

3.   Nadležna tijela utvrđuju i redovito ažuriraju metodologije za procjenu sastava obrađenog stajskoga gnoja, promjena u sastavu i učinkovitosti obrade za svako poljoprivredno gospodarstvo za koje je odobreno pojedinačno odstupanje.

4.   Nadležna tijela osiguravaju da amonijak i ostale emisije iz obrade stajskoga gnoja budu prikupljeni i obrađeni kako bi se smanjio utjecaj na okoliš i štetno djelovanje onih postrojenja koja uzrokuju veće emisije od referentnog stanja, odnosno skladištenja i nanošenja sirovog stajskoga gnoja.

5.   Nadležna tijela osiguravaju da se popis postrojenja za koja je potrebna obrada emisija utvrdi i redovito ažurira.

1.   Podložno uvjetima utvrđenima u stavcima od 2. do 11. količina stajskoga gnoja pašnih životinja, obrađenog stajskoga gnoja i efluenta s niskim udjelom dušika i fosfata koji se svake godine primjenjuju, uključujući gnoj koji životinje ostavljaju za sobom, ne smije prelaziti sljedeće vrijednosti:

2.   Obrađeni stajski gnoj može se primijeniti samo ako ima omjer dušika i fosfata (N/P2O5) od najmanje 3,3 naprama 1, osim ako ispunjava uvjete za efluent s niskim udjelom dušika i fosfata.

3.   Ukupno nanošenje dušika i fosfora odgovara potrebama predmetnog usjeva za hranjivima te uzima u obzir količinu dušika dobivenu iz tla i povećanu dostupnost dušika iz stajskoga gnoja zbog obrade. Ne premašuje najveće količine za nanošenje fosfata i dušika utvrđene u Dekretu o stajnjaku.

4.   Fosfat iz umjetnoga gnojiva ne primjenjuje se osim na tlima s niskom raspoloživošću fosfora (razred I.) i tlima unutar ciljanog područja (razred II.).

5.   Svako poljoprivredno gospodarstvo za svoju cjelokupnu površinu priprema i vodi plan gnojidbe.

Plan gnojidbe obuhvaća sljedeće:

Planovi gnojidbe na poljoprivrednom gospodarstvu moraju za svaku kalendarsku godinu postati dostupni do 15. veljače te godine. Revidiraju se najkasnije sedam dana nakon svake promjene u poljoprivrednoj praksi.

6.   Svako poljoprivredno gospodarstvo priprema knjigu gnojidbe. Knjige gnojidbe dostavljaju se nadležnom tijelu za svaku kalendarsku godinu do 15. ožujka sljedeće kalendarske godine.

7.   U knjizi gnojidbe navodi se sljedeće:

8.   Rezultati analize dušika i fosfora u tlu moraju biti dostupni za svako poljoprivredno gospodarstvo za koje je odobreno odstupanje.

Uzorkovanje i analiza za dušik i fosfor provode se najmanje jednom u četiri godine, najkasnije 31. svibnja za svaku homogenu površinu poljoprivrednoga gospodarstva, s obzirom na plodored i svojstva tla.

Provodi se najmanje jedna analiza na pet hektara poljoprivrednog zemljišta.

9.   Akreditirani laboratoriji mjere koncentraciju nitrata u profilu tla svake godine od 1. listopada do 15. studenoga na najmanje 6 % svih parcela za koje je izdano odobrenje na temelju članka 5. i 1 % ostalih parcela kojima se koriste poljoprivredna gospodarstva za koja je izdano odobrenje tako da sudjeluje najmanje 85 % tih poljoprivrednih gospodarstava. Za svaka dva hektara poljoprivrednog zemljišta uzimaju se najmanje tri uzorka koji predstavljaju tri različita sloja tla u profilu tla.

10.   Stajski gnoj, obrađeni stajski gnoj ili efluent s niskim udjelom dušika i fosfata s ukupnim udjelom dušika većim od 0,60 kg po toni, umjetna i ostala gnojiva ne smiju se primjenjivati na parcelama za koje je izdano odobrenje na temelju članka 5. od 1. rujna svake predmetne godine do 15. veljače naredne godine.

11.   Najmanje dvije trećine količine dušika iz stajskoga gnoja, isključujući dušik iz stajskoga gnoja od pašnih životinja, primjenjuju se prije 1. lipnja svake godine.

1.   Poljoprivrednici za koje je izdano odobrenje na temelju članka 5. preoravaju travnjake od 15. veljače do 30. travnja. Preoravanje travnjaka za obnovu travnjaka i preoravanje travnjaka na glinastom tlu moguće je i od 15. rujna do 30. listopada.

2.   Poljoprivrednici kojima je izdano odobrenje na temelju članka 5. siju usjeve s visokim stupnjem potrošnje dušika u roku od dva tjedna nakon preoravanja travnjaka, osim na glinastom tlu preoranom od 15. rujna do 30. listopada.

3.   Ako se preoravaju trajni travnjaci, gnojidba se ne primjenjuje osim za žitarice, uljanu repicu, repu, travnjake i kelj pupčar nakon analize tla, uzimajući u obzir mineralni dušik i druge parametre koji služe kao referenca za procjenu ispuštanja dušika iz mineralizacije organskih tvari u tlu.

4.   Plodored ne uključuje mahunarke ili druge biljke koje vezuju atmosferski dušik. Međutim, plodored može uključivati djetelinu na travnjacima na kojima ona pokriva manje od 50 % površine.

5.   Postrni usjevi siju se u roku od dva tjedna nakon žetve ozime pšenice i pšenoraži i to najkasnije do 15. rujna.

6.   Postrni usjevi ne preoravaju se prije 15. veljače.

1.   Nadležna tijela osiguravaju poštovanje ograničenja broja grla stoke koja se može držati na svakom gospodarstvu (prava emisije hranjiva) u regiji Flandriji prema odredbama iz Dekreta o stajnjaku.

2.   Nadležna tijela osiguravaju da se prijevoz stajskoga gnoja koji vrše akreditirani prijevoznici bilježi sustavima za geografsko pozicioniranje za sve vrste prijevoza.

3.   Nadležna tijela osiguravaju da se sastav stajskoga gnoja u pogledu koncentracije dušika i fosfora procijeni prije svakog prijevoza. Uzorke stajskoga gnoja analiziraju akreditirani laboratoriji te se rezultati analiza dostavljaju nadležnim tijelima i poljoprivredniku kojemu se stajski gnoj dostavlja.

4.   Nadležna tijela osiguravaju da dokument u kojem se navode količina prevezenog stajskoga gnoja te udio dušika i fosfora u njemu bude dostupan tijekom prijevoza.

1.   Nadležna tijela osiguravaju da se karte s prikazom postotka poljoprivrednih gospodarstava, broja parcela, postotka stoke, postotka poljoprivrednog zemljišta i lokalne uporabe zemljišta obuhvaćenih odobrenjima na temelju članka 5. izrade za svaku općinu i ažuriraju svake godine.

2.   Nadležna tijela svake godine prikupljaju i ažuriraju podatke o plodoredima i poljoprivrednoj praksi obuhvaćenima pojedinačnim odstupanjima.

3.   Mreža za praćenje uzorkovanja površinskih voda i podzemnih voda blizu površine iz članka 10. stavka 2. Odluke Komisije 2008/64/EZ (7) zadržava se kako bi se procijenio učinak odstupanja na kvalitetu vode. Mreža za praćenje uključuje praćenje nitrata i fosfata u rijekama koje utječu u Sjeverno more. Broj prvotnih mjesta za praćenje neće se smanjivati niti će se mijenjati lokacija tih mjesta tijekom razdoblja primjene ove Odluke.

4.   Pojačano praćenje provodi se u poljoprivrednim slivovima na pjeskovitim tlima.

5.   Mjesta za praćenje, koja odgovaraju najmanje 150 poljoprivrednih gospodarstava, uspostavljena Odlukom 2008/64/EZ zadržavaju se sve dok se od 2020. ne zamijene ciljanim praćenjem kako bi se osigurali podaci o lokalnoj upotrebi tla, plodoredima i praksama gnojidbe, vodi iz tla, mineralnom dušiku u profilu tla u jesen te stanju fosfora u tlu i odgovarajućim gubicima dušika kroz područje korijena, kako pod uvjetima odstupanja tako i pod uvjetima bez odstupanja. Uz posebno praćenje iz stavka 8. tim se novim aranžmanima omogućuje ocjenjivanje ekološke učinkovitosti poljoprivrednih gospodarstava za koja je izdano odobrenje u skladu s člankom 5. ove Odluke u odnosu na poljoprivredna gospodarstva za koja takvo odobrenje nije izdano te za praćenje postizanja ciljeva Direktive 91/676/EEZ.

Na mjestima za praćenje promatraju se osnovne vrste tla (glinasta, ilovasta, pjeskovita i laporasta tla), prakse gnojidbe i usjevi.

6.   Na poljoprivrednim gospodarstvima za koja je odobreno pojedinačno odstupanje svake se godine prikupljaju podaci o lokalnoj upotrebi zemljišta, plodoredima, poljoprivrednim praksama, upotrebi hranjivih tvari i proizvodnji stajskoga gnoja.

7.   Podaci iz stavaka 5. i 6. ovog članka te iz članka 7. upotrebljavaju se za izračune na temelju modela razmjera ispiranja nitrata i gubitka fosfora s polja na kojima se primjenjuje do 250 kg odnosno do 200 kg dušika po hektaru godišnje iz stajskoga gnoja pašnih životinja i obrađenoga gnoja.

8.   Mreža za praćenje, uključujući podzemne vode blizu površine, vodu iz tla, drenažne vode i potoke na poljoprivrednim gospodarstvima koja su dio mreže za praćenje, dostavlja podatke o koncentraciji nitrata i fosfora u vodi koja napušta područje korijena i ulazi u sustav podzemnih i površinskih voda.

9.   Nadležno tijelo provodi praćenje određenog područja od 2020. godine kao istraživački pilot-projekt na najmanje dva (pod)sliva radi boljeg razumijevanja veze između gubitka nitrata na razini parcele i koncentracije nitrata u površinskim i podzemnim vodama na razini (pod)sliva radi umjeravanja i potvrđivanja modela emisije hranjiva. Taj istraživački pilot-projekt kombinira se s pilot-projektom o kontinuiranom praćenju dušika i fosfora u vodotocima.

1.   Svi zahtjevi za odstupanje moraju proći upravnu kontrolu nadležnih tijela. Ako se kontrolom ustanovi da uvjeti iz članaka 6., 7. i 8. nisu ispunjeni, podnositelj zahtjeva obavješćuje se o tome. U tom se slučaju zahtjev smatra odbijenim.

2.   Nadležna tijela uspostavljaju program inspekcija na terenu koji se temelji na analizi rizika, rezultatima kontrola prethodnih godina i rezultatima općih nasumičnih kontrola primjene zakonodavstva kojim se prenosi Direktiva 91/676/EEZ.

3.   Inspekcijski pregledi na terenu provode se na najmanje 7 % poljoprivrednih gospodarstava za koja je izdano odobrenje na temelju članka 5. kako bi se ocijenila usklađenost s uvjetima utvrđenima u člancima 6., 7. i 8.

4.   Ako se u bilo kojoj godini utvrdi da poljoprivredno gospodarstvo za koje je izdano odobrenje na temelju članka 5. nije ispunilo uvjete utvrđene u člancima 6., 7. i 8., nositelj odobrenja se kažnjava u skladu s nacionalnim pravilima te nema pravo na odobrenje naredne godine.

5.   Rezultati mjerenja iz članka 7. stavka 8. provjeravaju se. Ako se provjerom ustanovi da uvjeti nisu ispunjeni i da je premašen osnovni prag, kako je definiran u Dekretu o stajnjaku, poljoprivrednik se o tome obavješćuje i zahtjev za odobrenje za narednu godinu za tu parcelu ili parcele se odbija.

6.   Nadležna tijela osiguravaju kontrole na licu mjesta za najmanje 2 % djelatnosti prijevoza stajskoga gnoja, koje se temelje na procjeni rizika i rezultatima upravnih kontrola iz stavka 1.

7.   Kontrole obuhvaćaju provjeru ispunjavanja obveza u pogledu akreditacija, ocjenu popratnih dokumenata, provjeru podrijetla i odredišta stajskoga gnoja te uzorkovanje prevezenog stajskoga gnoja.

8.   Uzorkovanje stajskoga gnoja može se, prema potrebi, provesti tijekom utovara uređajima za automatsko uzorkovanje stajskoga gnoja ugrađenima na vozila.

9.   Uzorci stajskoga gnoja analiziraju se u laboratorijima koje su akreditirala nadležna tijela, a rezultati analiza priopćuju se poljoprivredniku dostavljaču i poljoprivredniku primatelju.

10.   Nadležnim se tijelima dodjeljuju potrebne ovlasti i sredstva za provjeru ispunjavanja uvjeta za odobrenje koje se dodjeljuje u skladu s ovom Odlukom.