EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32019D0104

Odluka Vijeća (EU) 2019/104 od 22. svibnja 2018. o stajalištu koje treba zauzeti, u ime Europske unije, u okviru Zajedničkog vijeća EU-Meksiko koje je osnovano na temelju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu, političkoj koordinaciji i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Sjedinjenih Meksičkih Država, s druge strane, u pogledu izmjene odluka Zajedničkog vijeća br. 2/2000 i br. 2/2001 kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji

ST/15376/2017/INIT

SL L 21, 24.1.2019, p. 23–63 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2019/104/oj

24.1.2019   

HR

Službeni list Europske unije

L 21/23


ODLUKA VIJEĆA (EU) 2019/104

od 22. svibnja 2018.

o stajalištu koje treba zauzeti, u ime Europske unije, u okviru Zajedničkog vijeća EU-Meksiko koje je osnovano na temelju Sporazuma o gospodarskom partnerstvu, političkoj koordinaciji i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Sjedinjenih Meksičkih Država, s druge strane, u pogledu izmjene odluka Zajedničkog vijeća br. 2/2000 i br. 2/2001 kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 91., članak 100. stavak 2., članke 207. i 211. u vezi s člankom 218. stavkom 9.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

budući da:

(1)

Sporazum o gospodarskom partnerstvu, političkoj koordinaciji i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Sjedinjenih Meksičkih Država, s druge strane (1) („Globalni sporazum”) potpisan je 8. prosinca 1997. te je stupio na snagu 1. listopada 2000.

(2)

Vijeće je 14. rujna 2012. odobrilo Komisiji otvaravanje pregovara sa Sjedinjenim Meksičkim Državama o Trećem dodatnom protokolu uz Globalni sporazum kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji („Protokol”).

(3)

Pregovori su uspješno zaključeni i u skladu s Odlukom Vijeća (EU) 2018/2024 (2), Protokol je potpisan 27. studenoga 2018.

(4)

Člancima 5., 6., 7., 10. i 47. Globalnog sporazuma Zajedničko vijeće EU-Meksiko, osnovano na temelju članka 45. Globalnog sporazuma („Zajedničko vijeće”), ovlašteno je za donošenje odluka namijenjenih postizanju ciljeva Globalnog sporazuma, a osobito za donošenje odluka o odgovarajućim modalitetima i vremenskom rasporedu u pogledu trgovine robom i uslugama te javne nabave.

(5)

Budući da je Hrvatska stranka Globalnog sporazuma, potrebno je prilagoditi nekoliko odredbi:

Odluke Zajedničkog vijeća br. 2/2000 (3), kako je izmijenjena odlukama br. 3/2004 (4) i br. 2/2008 (5) u pogledu trgovine robom, certifikacije podrijetla i javne nabave, i

Odluke br. 2/2001 (6), kako je izmijenjena odlukama br. 4/2004 (7) i br. 3/2008 (8), radi ažuriranja tijela nadležnih za financijske usluge i mjere koje nisu usklađene s člancima od 12. do 16. Odluke br. 2/2001, a koje će Hrvatska zadržati u skladu s člankom 17. stavkom 3. te odluke.

(6)

Stajalište Unije u okviru Zajedničkog vijeća trebalo bi se stoga temeljiti na priloženim nacrtima odluka,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Stajalište koje treba zauzeti u ime Unije u okviru Zajedničkog vijeća EU-Meksiko koje je osnovano na temelju Globalnog sporazuma u pogledu izmjene odluka Zajedničkog vijeća br. 2/2000 i br. 2/2001 kako bi se uzelo u obzir pristupanje Hrvatske Uniji, temelji se na nacrtima odluka priloženim ovoj Odluci.

2.   Predstavnici Unije u Zajedničkom vijeću mogu dogovoriti manje tehničke izmjene nacrta odluka bez daljnje odluke Vijeća.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. svibnja 2018.

Za Vijeće

Predsjednik

E. KARANIKOLOV


(1)  SL L 276, 28.10.2000., str. 45.

(2)  Odluka Vijeća (EU) 2018/2024 od 22. svibnja 2018. o potpisivanju, u ime Europske unije i njezinih država članica, i privremenoj primjeni Trećeg dodatnog protokola uz Sporazum o gospodarskom partnerstvu, političkoj koordinaciji i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Sjedinjenih Meksičkih Država, s druge strane, kako bi se uzelo u obzir pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji (SL L 325, 20.12.2018., str. 1.).

(3)  Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 2/2000 od 23. ožujka 2000. (SL L 157, 30.6.2000., str. 10.).

(4)  Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 3/2004 od 29. srpnja 2004. o izmjeni Odluke Zajedničkog vijeća br. 2/2000 od 23. ožujka 2000. (SL L 293, 16.9.2004., str. 15.).

(5)  Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 2/2008 od 25. srpnja 2008. o izmjeni Odluke Zajedničkog vijeća br. 2/2000, kako je izmijenjena Odlukom Zajedničkog vijeća br. 3/2004 (SL L 198, 26.7.2008., str. 55.).

(6)  Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 2/2001 od 27. veljače 2001. o provedbi članaka 6. i 9., članka 12. stavka 2. točke (b) i članka 50. Sporazuma o gospodarskom partnerstvu, političkoj koordinaciji i suradnji (SL L 70, 12.3.2001., str. 7.).

(7)  Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 4/2004 od 18. svibnja 2005. o izmjeni Odluke Zajedničkog vijeća br. 2/2001 (SL L 192, 22.7.2005., str. 35.).

(8)  Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 3/2008 od 15. prosinca 2008. o izmjeni Odluke Zajedničkog vijeća br. 2/2001, kako je izmijenjena Odlukom br. 4/2004 (SL L 137, 3.6.2009., str. 7.).


NACRT 1.

ODLUKA ZAJEDNIČKOG VIJEĆA EU-MEKSIKO br. 1/2018

od …

o izmjeni Odluke br. 2/2000

ZAJEDNIČKO VIJEĆE,

uzimajući u obzir Sporazum o gospodarskom partnerstvu, političkoj koordinaciji i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Sjedinjenih Meksičkih Država, s druge strane (1) („Globalni sporazum”), a posebno njegove članke 5. i 10. u vezi s člankom 47.,

budući da:

(1)

Slijedom pristupanja Republike Hrvatske („Hrvatska”) Europskoj uniji 1. srpnja 2013., u … je … potpisan Treći dodatni protokol uz Globalni sporazum, koji se primjenjuje od … (+).

(2)

S obzirom na navedeno, potrebno je prilagoditi, s učinkom od datuma pristupanja Hrvatske Globalnom sporazumu, određene odredbe Odluke br. 2/2000 (2), kako je izmijenjena odlukama br. 3/2004 (3) i br. 2/2008 (4), u pogledu trgovine robom, certifikacije podrijetla i javne nabave.

(3)

Člancima 5., 6., 7., 10. i 47. Globalnog sporazuma ovlašćuje se Zajedničko vijeće osnovano na temelju članka 45. Sporazuma za donošenje odluka namijenjenih postizanju ciljeva Globalnog sporazuma te osobito za donošenje odluka o odgovarajućim modalitetima i vremenskom rasporedu u pogledu trgovine robom i uslugama te javne nabave.

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

1.   Prilog I. Odluci br. 2/2000 mijenja se kako je navedeno u Prilogu I. ovoj Odluci.

2.   Ovaj članak ne utječe na sadržaj odredbe o preispitivanju utvrđene u članku 10. Odluke br. 2/2000.

Članak 2.

Članak 17. stavak 4. i članak 18. stavak 2. te Dodatak IV. Prilogu III. Odluci br. 2/2000 mijenjaju se kako je navedeno u Prilogu II. ovoj Odluci.

Članak 3.

1.   Subjekti iz Hrvatske navedeni u Prilogu III. ovoj Odluci dodaju se odgovarajućim odjeljcima dijela B Priloga VI. Odluci br. 2/2000.

2.   Publikacije iz Hrvatske navedene u Prilogu IV. ovoj Odluci dodaju se dijelu B Priloga XIII. Odluci br. 2/2000.

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Primjenjuje se od dana pristupanja Hrvatske Globalnom sporazumu.

Sastavljeno u

Za Zajedničko vijeće

Predsjednik


(1)  SL EU L 276, 28.10.2000., str. 45.

(+)  

+

SL: molimo umetnuti mjesto i datum potpisivanja i datum početka primjene protokola iz dokumenta ST 15410/17.

(2)  Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 2/2000 od 23. ožujka 2000. (SL EU L 157, 30.6.2000., str. 10.).

(3)  Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 3/2004 od 29. srpnja 2004. o izmjeni Odluke Zajedničkog vijeća br. 2/2000 od 23. ožujka 2000. (SL EU L 293, 16.9.2004., str. 15.).

(4)  Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 2/2008 od 25. srpnja 2008. o izmjeni Odluke Zajedničkog vijeća br. 2/2000, kako je izmijenjena Odlukom br. 3/2004 (SL EU L 198, 26.7.2008., str. 55.).

PRILOG I.

RASPORED UKIDANJA CARINA ZAJEDNICE

U Prilog I. Odluci br. 2/2000 umeće se sljedeće:

Oznaka KN

Opis

Količina godišnjih carinskih kvota

Stopa carine unutar kvote

„0803 00 19

Svježe banane (isključujući banane za kuhanje)

2 010 tona (*1)

70 EUR/tona


(*1)  Ova godišnja carinska kvota otvorena je od 1. siječnja do 31. prosinca svake kalendarske godine. Međutim, prvi se put primjenjuje od trećeg dana nakon objave ove Odluke u Službenom listu Europske unije.”.

PRILOG II.

NOVE JEZIČNE VERZIJE ADMINISTRATIVNIH NAPOMENA I „IZJAVE NA RAČUNU” SADRŽANIH U PRILOGU III. ODLUCI br. 2/2000

Prilog III. Odluci br. 2/2000 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 17. stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Naknadno izdane potvrde o prometu robe EUR.1 moraju sadržavati jedan od sljedećih navoda:

 

BG ‚ИЗДАДЕН ВПОСЛЕДСТВИЕ’

 

ES ‚EXPEDIDO A POSTERIORI’

 

CS ‚VYSTAVENO DODATEČNE’

 

DA ‚UDSTEDT EFTERFØLGENDE’

 

DE ‚NACHTRÄGLICH AUSGESTELLT’

 

ET ‚TAGANTJÄRELE VÄLJA ANTUD’

 

EL ‚ΕΚΔΟΘΕΝ ΕΚ ΤΩΝ ΥΣΤΕΡΩΝ’

 

EN ‚ISSUED RETROSPECTIVELY’

 

FR ‚DÉLIVRÉ À POSTERIORI’

 

HR ‚NAKNADNO IZDANO’

 

IT ‚RILASCIATO A POSTERIORI’

 

LV ‚IZSNIEGTS RETROSPEKTĪVI’

 

LT ‚RETROSPEKTYVUSIS IŠDAVIMAS’

 

HU ‚KIADVA VISSZAMENŐLEGES HATÁLLYAL’

 

MT ‚MAHRUG RETROSPETTIVAMENT’

 

NL ‚AFGEGEVEN A POSTERIORI’

 

PL ‚WYSTAWIONE RETROSPEKTYWNIE’

 

PT ‚EMITIDO A POSTERIORI’

 

RO ‚EMIS A POSTERIORI’

 

SK ‚VYDANÉ DODATOČNE’

 

SL ‚IZDANO NAKNADNO’

 

FI ‚ANNETTU JÄLKIKÄTEEN’

 

SV ‚UTFÄRDAT I EFTERHAND’”.

2.

U članku 18. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Duplikat izdan u skladu sa stavkom 1. mora sadržavati jednu od sljedećih riječi:

 

BG ‚ДУБЛИКАТ’

 

ES ‚DUPLICADO’

 

CS ‚DUPLIKÁT’

 

DA ‚DUPLIKAT’

 

DE ‚DUPLIKAT’

 

ET ‚DUPLIKAAT’

 

EL ‚ΑΝΤΙΓΡΑΦΟ’

 

EN ‚DUPLICATE’

 

FR ‚DUPLICATA’

 

HR ‚DUPLIKAT’

 

IT ‚DUPLICATO’

 

LV ‚DUBLIKĀTS’

 

LT ‚DUBLIKATAS’

 

HU ‚MÁSODLAT’

 

MT ‚DUPLIKAT’

 

NL ‚DUPLICAAT’

 

PL ‚DUPLIKAT’

 

PT ‚SEGUNDA VIA’

 

RO ‚DUPLICAT’

 

SK ‚DUPLIKÁT’

 

SL ‚DVOJNIK’

 

FI ‚KAKSOISKAPPALE’

 

SV ‚DUPLIKAT’”.

3.

Sljedeći tekst dodaje se u Dodatak IV. nakon verzije na francuskom jeziku:

„Verzija na hrvatskom jeziku

Izvoznik proizvoda obuhvaćenih ovom ispravom (carinsko ovlaštenje br. … (1)) izjavljuje da su, osim ako je drukčije izričito navedeno, ovi proizvodi … (2) preferencijalnog podrijetla.

(1)  Ako izjavu na računu daje ovlašteni izvoznik u smislu članka 21. ovog Priloga, ovdje treba upisati broj ovlaštenja tog izvoznika. Ako izjavu na računu ne daje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama izostavljaju se ili se mjesto ostavlja prazno."

(2)  Potrebno je navesti podrijetlo proizvoda. Ako se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 37. ovog Priloga, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava s pomoću oznake „CM”.”."


(1)  Ako izjavu na računu daje ovlašteni izvoznik u smislu članka 21. ovog Priloga, ovdje treba upisati broj ovlaštenja tog izvoznika. Ako izjavu na računu ne daje ovlašteni izvoznik, riječi u zagradama izostavljaju se ili se mjesto ostavlja prazno.

(2)  Potrebno je navesti podrijetlo proizvoda. Ako se izjava na računu u cijelosti ili djelomično odnosi na proizvode podrijetlom iz Ceute i Melille u smislu članka 37. ovog Priloga, izvoznik ih mora jasno navesti u ispravi na kojoj se izdaje izjava s pomoću oznake „CM”.”.”

PRILOG III.

SREDIŠNJA VLADINA TIJELA

1.

U dio B odjeljak 1. Priloga VI. Odluci br. 2/2000 dodaju se sljedeća središnja vladina tijela:

„AC –Hrvatska

1.

Croatian Parliament

Hrvatski Sabor

2.

President of the Republic of Croatia

Predsjednik Republike Hrvatske

3.

Office of the President of the Republic of Croatia

Ured predsjednika Republike Hrvatske

4.

Office of the President of the Republic of Croatia after the expiry of the term of office

Ured predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti

5.

Government of the Republic of Croatia

Vlada Republike Hrvatske

6.

Offices of the Government of the Republic of Croatia

uredi Vlade Republike Hrvatske

7.

Ministry of Economy

Ministarstvo gospodarstva

8.

Ministry of Regional Development and EU Funds

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

9.

Ministry of Finance

Ministarstvo financija

10.

Ministry of Defence

Ministarstvo obrane

11.

Ministry of Foreign and European Affairs

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova

12.

Ministry of the Interior

Ministarstvo unutarnjih poslova

13.

Ministry of Justice

Ministarstvo pravosuđa

14.

Ministry of Public Administration

Ministarstvo uprave

15.

Ministry of Entrepreneurship and Crafts

Ministarstvo poduzetništva i obrta

16.

Ministry of Labour and Pension System

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

17.

Ministry of Maritime Affairs, Transport and Infrastructure

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

18.

Ministry of Agriculture

Ministarstvo poljoprivrede

19.

Ministry of Tourism

Ministarstvo turizma

20.

Ministry of Environmental and Nature Protection

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

21.

Ministry of Construction and Physical Planning

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja

22.

Ministry of Veterans' Affairs

Ministarstvo branitelja

23.

Ministry of Social Policy and Youth

Ministarstvo socijalne politike i mladih

24.

Ministry of Health

Ministarstvo zdravlja

25.

Ministry of Science, Education and Sports

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

26.

Ministry of Culture

Ministarstvo kulture

27.

State administrative organisations

državne upravne organizacije

28.

County state administration offices

uredi državne uprave u županijama

29.

Constitutional Court of the Republic of Croatia

Ustavni sud Republike Hrvatske

30.

Supreme Court of the Republic of Croatia

Vrhovni sud Republike Hrvatske

31.

Courts

sudovi

32.

State Judiciary Council

Državno sudbeno vijeće

33.

State attorney's offices

državna odvjetništva

34.

State Prosecutor's Council

Državno odvjetničko vijeće

35.

Ombudsman's offices

pravobraniteljstva

36.

State Commission for the Supervision of Public Procurement Procedures

Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave

37.

Croatian National Bank

Hrvatska narodna banka

38.

State agencies and offices

državne agencije i uredi

39.

State Audit Office

Državni ured za reviziju”.

2.

U dio B, Dodatak odjeljku 2. Priloga VI. Odluci br. 2/2000 dodaju se sljedeća tijela i kategorije tijela:

„(a)

Prilog I.

„PROIZVODNJA, PRIJEVOZ ILI DISTRIBUCIJA PITKE VODE”:

„HRVATSKA

Javna poduzeća koja su naručitelji iz članka 6. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine broj 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14) koji, u skladu s posebnim propisima, obavljaju djelatnost izgradnje (pružanja) fiksnih mreža ili upravljaju fiksnim mrežama kako bi javnosti pružili uslugu povezanu s proizvodnjom, prijenosom ili distribucijom pitke vode i opskrbom fiksnih mreža pitkom vodom; poput subjekata koje su osnovale jedinice lokalne samouprave te koji djeluju kao javni isporučitelji usluga opskrbe vodom ili usluga odvodnje u skladu sa Zakonom o vodama (Narodne novine broj 153/09, 63/11, 130/11, 53/13 i 14/14).”;

(b)

Prilog II.

„PROIZVODNJA, PRIJEVOZ ILI DISTRIBUCIJA ELEKTRIČNE ENERGIJE”:

„HRVATSKA

Javna poduzeća koja su naručitelji iz članka 6. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine broj 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14) koji, u skladu s posebnim propisima, obavljaju djelatnost izgradnje (pružanja) fiksnih mreža ili upravljaju fiksnim mrežama kako bi javnosti pružili uslugu povezanu s proizvodnjom, prijenosom ili distribucijom električne energije i opskrbom fiksnih mreža električnom energijom; poput subjekata koji obavljaju navedene djelatnosti na temelju dozvole za obavljanje energetskih djelatnosti u skladu sa Zakonom o energiji (Narodne novine broj 120/12 i 14/14).”;

(c)

Prilog VII.

„NARUČITELJI U PODRUČJU USLUGA GRADSKE ŽELJEZNICE, TRAMVAJA, TROLEJBUSA ILI AUTOBUSA”:

„HRVATSKA

Javna poduzeća koja su naručitelji iz članka 6. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine broj 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14) koji, u skladu s posebnim propisima, obavljaju djelatnost stavljanja na raspolaganje mreža za pružanje usluga javnosti u području prijevoza gradskom željeznicom, automatiziranim sustavima, tramvajem, trolejbusom, autobusom ili žičarom, ili upravljanja njima; poput subjekata koji obavljaju navedene djelatnosti kao uslugu javnosti u skladu sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine broj 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13 i 147/14).”;

(d)

Prilog VIII.

„NARUČITELJI U PODRUČJU INFRASTRUKTURE ZRAČNIH LUKA”:

„HRVATSKA

Javna poduzeća koja su naručitelji iz članka 6. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine broj 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14) koji, u skladu s posebnim propisima, obavljaju djelatnosti koje se odnose na iskorištavanje zemljopisnog područja u svrhu pružanja usluga zračnih luka ili druge terminalne opreme prijevoznicima u zračnom prometu, poput subjekata koji obavljaju navedene djelatnosti na temelju koncesije sukladno Zakonu o zračnim lukama (Narodne novine broj 19/98 i 14/11).”;

(e)

Prilog IX.

„NARUČITELJI U PODRUČJU MORSKIH ILI RIJEČNIH LUKA, ILI DRUGE TERMINALNE OPREME”:

„HRVATSKA

Javna poduzeća koja su naručitelji iz članka 6. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine broj 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14) koji, u skladu s posebnim propisima, obavljaju djelatnosti koje se odnose na iskorištavanje zemljopisnog područja u svrhu pružanja usluga morskih ili riječnih luka i druge terminalne opreme prijevoznicima u pomorskom ili riječnom prometu; poput subjekata koji obavljaju navedene djelatnosti na temelju koncesije sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine broj 158/03, 100/04, 141/06 i 38/09).”.

PRILOG IV.

PUBLIKACIJE

U dijelu B Priloga XIII. Odluci 2/2000 dodaje se sljedeće:

„Hrvatska

Obavijesti:

Službeni list Europske unije

Narodne novine

Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske (https://eojn.nn.hr/Oglasnik/clanak/electronic-public-procurement-of-the-republic-of-croatia/0/81/)”.


NACRT 2.

ODLUKA ZAJEDNIČKOG VIJEĆA EU-MEKSIKO br. 2/2018

od …

o izmjeni Odluke br. 2/2001

ZAJEDNIČKO VIJEĆE,

uzimajući u obzir Sporazum o gospodarskom partnerstvu, političkoj koordinaciji i suradnji između Europske zajednice i njezinih država članica, s jedne strane, i Sjedinjenih Meksičkih Država, s druge strane (1) („Globalni sporazum”), a posebno njegov članak 6. u vezi s člankom 47.,

budući da:

(1)

Slijedom pristupanja Republike Hrvatske („Hrvatska”) Europskoj uniji 1. srpnja 2013., u … je … potpisan Treći dodatni protokol uz Globalni sporazum, koji se primjenjuje od … (+).

(2)

S obzirom na navedeno potrebno je prilagoditi, s učinkom od datuma pristupanja Hrvatske Globalnom sporazumu, priloge I. i II. Odluci br. 2/2001 (2), kako je izmijenjena odlukama br. 4/2004 (3) i br. 3/2008 (4), kako bi se uključila tijela nadležna za financijske usluge u Hrvatskoj i mjere koje nisu u skladu s člancima od 12. do 16. Odluke br. 2/2001, a koje će Hrvatska zadržati do provedbe članka 17. stavka 3. te odluke.

(3)

Ta prilagodba ujedno predstavlja mogućnost za ažuriranje popisa tijela nadležnih za financijske usluge, koji je utvrđen u Prilogu II. Odluci br. 2/2001.

(4)

Člancima 5., 6., 7., 10. i 47. Globalnog sporazuma ovlašćuje se Zajedničko vijeće osnovano na temelju Globalnog sporazuma za donošenje odluka namijenjenih postizanju ciljeva Globalnog sporazuma te osobito za donošenje odluka o odgovarajućim modalitetima i vremenskom rasporedu u pogledu trgovine robom i uslugama te javne nabave,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Dio A Priloga I. Odluci br. 2/2001, kako je izmijenjena odlukama br. 4/2004 i br. 3/2008, zamjenjuje se tekstom utvrđenim u Prilogu I. ovoj Odluci.

Članak 2.

Dijelovi A i B Priloga II. Odluci br. 2/2001, kako je izmijenjena odlukama br. 4/2004 i br. 3/2008, zamjenjuju se tekstom utvrđenim u Prilogu II. ovoj Odluci.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu na dan donošenja.

Primjenjuje se od dana pristupanja Hrvatske Globalnom sporazumu.

Sastavljeno u

Za Zajedničko vijeće

Predsjednik


(1)  SL EU L 276, 28.10.2000., str. 45.

(+)  

+

SL: molimo umetnuti mjesto i datum potpisivanja i datum početka primjene protokola iz dokumenta ST 15410/17.

(2)  Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 2/2001 od 27. veljače 2001. o provedbi članaka 6., i 9., članka 12. stavka 2. točke (b) i članka 50. Sporazuma o gospodarskom partnerstvu, političkoj koordinaciji i suradnji (SL EU L 70, 12.3.2001., str. 7.).

(3)  Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 4/2004 od 18. svibnja 2005. o izmjeni Odluke Zajedničkog vijeća br. 2/2001 (SL L 192, 22.7.2005., str. 35.).

(4)  Odluka Zajedničkog vijeća EU-Meksiko br. 3/2008 od 15. prosinca 2008. o izmjeni Odluke Zajedničkog vijeća br. 2/2001, kako je izmijenjena Odlukom br. 4/2004 (SL L 137, 3.6.2009., str. 7.).

PRILOG I.

„PRILOG I.

DIO A

ZAJEDNICA I NJEZINE DRŽAVE ČLANICE

1.

Primjena poglavlja III. na Zajednicu i njezine države članice podliježe ograničenjima u pristupu tržištu i ograničenjima u nacionalnom tretmanu koja su Europska zajednica i njezine države članice utvrdile u odjeljcima „svi sektori” svojih obvezujućih rasporeda GATS-a te ograničenjima koja se odnose na podsektore navedene u nastavku.

2.

Za označivanje država članica upotrebljavaju se sljedeće oznake:

AT

Austrija

BE

Belgija

BG

Bugarska

CY

Cipar

CZ

Češka

DE

Njemačka

DK

Danska

ES

Španjolska

EE

Estonija

FI

Finska

FR

Francuska

EL

Grčka

HR

Hrvatska

HU

Mađarska

IE

Irska

IT

Italija

LV

Latvija

LT

Litva

LU

Luksemburg

MT

Malta

NL

Nizozemska

PL

Poljska

PT

Portugal

RO

Rumunjska

SK

Slovačka

SI

Slovenija

SE

Švedska

UK

Ujedinjena Kraljevina

3.

Obveze u pogledu pristupa tržištu u odnosu na načine (1) i (2) primjenjuju se samo:

na transakcije iz stavaka B.3. i B.4. iz „Dogovora o obvezama u pogledu financijskih usluga” za sve države članice,

na transakcije navedene u nastavku, uz upućivanja na definicije iz članka 11. za svaku dotičnu državu članicu:

BG: A.1. (a) (životno osiguranje) i preostali dio A.1. (b) (neživotno nematerijalno osiguranje u pomorskom i zračnom prometu te osiguranje robe u prijevozu) u načinima (1) i (2);

CY: A.1. (a) (životno osiguranje) i preostali dio A.1. (b) (neživotno nematerijalno osiguranje u pomorskom i zračnom prometu te osiguranje robe u prijevozu) u načinu (2), B.6. (e) (trgovanje prenosivim vrijednosnim papirima) u načinu (1);

EE: A.1. (a) (životno osiguranje), preostali dio A.1. (b) (neživotno nematerijalno osiguranje u pomorskom i zračnom prometu te osiguranje robe u prijevozu) i preostali dio A.3. (posredovanje u nematerijalnom osiguranju) u načinima (1) i (2), B.1. do B.10. (prihvaćanje depozita, sve vrste zajmova, financijski leasing, sve usluge plaćanja i prijenosa novca, jamstva i obveze, trgovanje vrijednosnim papirima, sudjelovanje u izdavanju svih vrsta vrijednosnih papira, brokerski novčani poslovi, upravljanje imovinom i usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu) u načinu (1);

LV: A.1. (a) (životno osiguranje), preostali dio A.1. (b) (neživotno nematerijalno osiguranje u pomorskom i zračnom prometu te osiguranje robe u prijevozu) i preostali dio A.3. (posredovanje u nematerijalnom osiguranju) u načinu (2), B.7. (sudjelovanje u izdavanjima svih vrsta vrijednosnih papira) u načinu (1);

LT: A.1. (a) (životno osiguranje), preostali dio A.1. (b) (neživotno nematerijalno osiguranje u pomorskom i zračnom prometu te osiguranje robe u prijevozu) i preostali dio A.3. (posredovanje u nematerijalnom osiguranju) u načinu (2), B.1. do B.10. (prihvaćanje depozita, sve vrste zajmova, financijski leasing, sve usluge plaćanja i prijenosa novca, jamstva i obveze, trgovanje vrijednosnim papirima, sudjelovanje u izdavanju svih vrsta vrijednosnih papira, brokerski novčani poslovi, upravljanje imovinom i usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu) u načinu (1);

MT: A.1. (a) (životno osiguranje) i preostali dio A.1. (b) (neživotno nematerijalno osiguranje) u načinu (2), B.1. i B.2. (prihvaćanje depozita i sve vrste zajmova) u načinu (1);

RO: B.1. (prihvaćanje depozita) B.2. (sve vrste zajmova), B.4. (sve usluge plaćanja i prijenosa novca) B.5. (jamstva i obveze) i B.8. (brokerski novčani poslovi) u načinu (1);

SI: B.1. do B.10. (prihvaćanje depozita, sve vrste zajmova, financijski leasing, sve usluge plaćanja i prijenosa novca, jamstva i obveze, trgovanje vrijednosnim papirima, sudjelovanje u izdavanju svih vrsta vrijednosnih papira, brokerski novčani poslovi, upravljanje imovinom i usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu) u načinu (1).

4.

Za razliku od stranih društava kćeri, podružnice koje su u državi članici izravno osnovale meksičke financijske institucije, uz određene rijetke iznimke, ne podliježu bonitetnim propisima usklađenima na razini Zajednice kojima se tim društvima kćerima omogućuje da iskoriste poboljšane mogućnosti za osnivanje novih subjekata i pružanje prekograničnih usluga diljem Zajednice. Tim se podružnicama stoga izdaju odobrenja za rad na državnom području države članice prema uvjetima istovjetnima onima koji se primjenjuju na domaće financijske institucije u toj državi članici i od njih se može zahtijevati da ispune niz određenih bonitetnih zahtjeva kao što su, u slučaju bankarstva i vrijednosnih papira, odvojena kapitalizacija i drugi uvjeti koji se odnose na solventnost, financijsko izvješćivanje i objavljivanje financijskih izvješća ili, u slučaju osiguranja, posebni uvjeti koji se odnose na jamstva i depozite, odvojenu kapitalizaciju i lokalizaciju u dotičnoj državi članici imovine koja predstavlja tehničke rezerve i najmanje jednu trećinu granice solventnosti. Države članice mogu primjenjivati ograničenja iz ovog popisa samo u odnosu na izravno uspostavljanje meksičke poslovne prisutnosti ili na pružanje prekograničnih usluga iz Meksika; prema tome, država članica ne može primjenjivati takva ograničenja, kao ni ona koja se odnose na poslovni nastan, na meksička društva kćeri koja su osnovana u drugim državama članicama Zajednice, osim ako se ta ograničenja mogu primjenjivati i na trgovačka društva ili državljane drugih država članica u skladu s pravom Zajednice.

5.

BG: Pristup novih financijskih usluga ili proizvoda tržištu može ovisiti o postojanju regulatornog okvira kojim se nastoje postići ciljevi iz članka 19.

6.

BG: Osiguravateljske ili bankarske djelatnosti te trgovinu vrijednosnim papirima i s njom povezane djelatnosti izvršavaju odvojeno društva koja posjeduju licenciju za pružanje takvih usluga.

7.

BG: Kao opće pravilo i na nediskriminirajući način, financijske institucije osnovane u Bugarskoj moraju imati pravni oblik dioničkog društva.

8.

CY: Primjenjuju se sljedeći opći uvjeti i kvalifikacije čak i kada u obvezujućem rasporedu nisu navedena ograničenja ili uvjeti:

i.

uzimanje u obzir ciljeva nacionalne sigurnosti i javne politike;

ii.

ovaj se obvezujući raspored ni na koji način ne primjenjuje na usluge koje se pružaju u okviru obnašanja javne vlasti. Ujedno, ovaj obvezujući raspored ne utječe na mjere koje se primjenjuju na trgovinu robom koja može predstavljati inpute usluzi navedenoj u obvezujućem rasporedu ili drugim uslugama. Nadalje, ograničenja u pristupu tržištu i ograničenja u nacionalnom tretmanu u odnosu na usluge koje mogu predstavljati inpute ili koje se upotrebljavaju kako bi se pružala usluga iz obvezujućeg rasporeda, i dalje se primjenjuju.

9.

CY: Zakone i propise spomenute u ovom obvezujućem rasporedu ne bi se smjelo tumačiti kao iscrpno upućivanje na sve zakone i propise kojima se uređuje financijski sektor. Na primjer, prijenos informacija koje sadržavaju osobne podatke, bankovne tajne ili bilo kakve poslovne tajne nije dopušten. Takav prijenos podliježe nacionalnim zakonima o zaštiti povjerljivih informacija klijenata banke. Nadalje, napominje se da nediskriminirajuće kvalitativne mjere koje se primjenjuju na tehničke standarde, javno zdravstvo i pitanja okoliša, izdavanje licencija, bonitetna razmatranja, zahtjeve u pogledu stručnih kvalifikacija i kompetencija nisu navedene kao uvjeti ili ograničenja u pristupu tržištu i ograničenja u nacionalnom tretmanu.

10.

CY: Neregulirane financijske usluge i proizvodi te pristup novih financijskih usluga ili proizvoda tržištu mogu biti podložni postojanju ili uvođenju regulatornog okvira kojim se nastoje postići ciljevi iz članka 19.

11.

CY: Zbog devizne kontrole na Cipru:

rezidentima nije dopuštena kupnja bankovnih usluga koje bi mogle uključivati prijenos sredstava u inozemstvo dok se fizički nalaze u inozemstvu,

za zajmove nerezidentima/strancima ili društvima pod kontrolom nerezidenata potrebno je odobrenje središnje banke,

nerezidentima je za stjecanje vrijednosnih papira također potrebno dopuštenje središnje banke,

stranim valutama smiju poslovati samo banke kojima je središnja banka dodijelila status „ovlaštenog trgovca”.

12.

CZ: Pristup novih financijskih usluga i instrumenata tržištu može ovisiti o postojanju nacionalnog regulatornog okvira kojim se nastoje postići ciljevi iz članka 19. te usklađenosti s tim okvirom.

13.

CZ: Kao opće pravilo i na nediskriminirajući način, financijske institucije osnovane u Češkoj moraju imati određeni pravni oblik.

14.

CZ: Obvezno osiguranje od odgovornosti za motorna vozila pruža isključivi pružatelj usluge. Kad se ukinu prava monopola na obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti treće strane, pružanje te usluge bit će dostupno bez diskriminacije pružateljima usluga s poslovnim nastanom u Češkoj. Obvezno zdravstveno osiguranje pružaju samo licencirani pružatelji usluge u češkom vlasništvu.

15.

EE: Obveza nije preuzeta za usluge obveznog socijalnog osiguranja.

16.

HR: Usluge osiguranja i bankarstva trebala bi obavljati pravno odvojena društva. Uz to, za razliku od osiguravajućih društava, banke smiju izravno sudjelovati u djelatnostima povezanima s trgovinom vrijednosnim papirima.

17.

HU: Pristup novih financijskih usluga ili proizvoda tržištu može ovisiti o postojanju regulatornog okvira kojim se nastoje postići ciljevi iz članka 19. te usklađenosti s tim okvirom.

18.

HU: Prijenos informacija koje sadržavaju osobne podatke, bankovne tajne, tajne u pogledu vrijednosnih papira i/ili poslovne tajne nije dopušten.

19.

HU: Kao opće pravilo i na nediskriminirajući način, financijske institucije osnovane u Mađarskoj moraju imati određeni pravni oblik.

20.

HU: Osiguravateljske i bankarske usluge te usluge upravljanja vrijednosnim papirima i kolektivnim ulaganjima trebali bi obavljati pravno odvojeni i neovisno kapitalizirani pružatelji financijskih usluga.

21.

MT: Za obveze iz načina (3), na temelju zakonodavstva o deviznoj kontroli nerezidenti koji žele pružati bilo koje usluge putem registracije lokalnog društva mogu to učiniti uz prethodnu dozvolu Središnje banke Malte. Društva s vlasničkim udjelima nerezidentnih pravnih ili fizičkih osoba moraju imati najmanji temeljni kapital od 10 000 MTL (malteških lira), od kojeg iznosa 50 % mora biti uplaćeno. Postotni udio nerezidenata u kapitalu društva mora biti plaćen sredstvima iz inozemstva. Društva s vlasničkim udjelom nerezidenata moraju Ministarstvu financija podnijeti zahtjev za dozvolu za stjecanje poslovnog prostora u skladu s odgovarajućim propisima.

22.

MT: Za obveze iz načina (4) i dalje se primjenjuju zahtjevi malteških zakona i propisa o ulasku, boravku, stjecanju nekretnina, radu i socijalnom osiguranju, uključujući propise o razdoblju boravka, minimalnoj plaći i kolektivnim ugovorima. Dozvole za ulazak, dozvole za rad i boravišne dozvole dodjeljuju se u skladu s odlukom Vlade Malte.

23.

MT: Za obveze iz načina (1) i (2) na temelju zakonodavstva o deviznoj kontroli rezidentu se na godišnjoj razini omogućuje prijenos u inozemstvo do 5 000 MTL u svrhu ulaganja u portfelje. Iznosi koji premašuju 5 000 MTL podliježu izdavanju dozvole u okviru devizne kontrole.

24.

MT: Rezidenti mogu prihvaćati kredite iz inozemstva bez potrebe za dobivanjem odobrenja u okviru devizne kontrole ako se predmetni kredit odnosi na razdoblje dulje od tri godine. Međutim, takvi krediti moraju biti registrirani u središnjoj banci.

25.

PL: Bonitetni propisi u financijskom sektoru izrađuju se u Poljskoj. Mogu zahtijevati izmjene postojećih pravila te izradu novih zakona.

26.

RO: Za poslovni nastan i djelatnost osiguravajućih i reosiguravajućih društava potrebno je odobrenje nadzornog tijela za djelatnost osiguranja i reosiguranja. Za poslovni nastan i djelatnost bankarskih društava potrebno je odobrenje Narodne banke Rumunjske. Za poslovni nastan i djelatnost subjekata povezanih s tržištem vrijednosnih papira (fizičke ili pravne osobe, ovisno o slučaju) potrebno je odobrenje rumunjske nacionalne komisije za vrijednosne papire (NSC). Nakon uspostave poslovne prisutnosti financijske institucije moraju izvršavati svoje transakcije s rezidentima samo u nacionalnoj valuti Rumunjske.

27.

SK: Pristup novih financijskih usluga i instrumenata tržištu može ovisiti o postojanju nacionalnog regulatornog okvira kojim se nastoje postići ciljevi iz članka 19. te usklađenosti s tim okvirom.

28.

SK: Isključivi pružatelji usluge pružaju sljedeće usluge osiguranja: obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, obvezno osiguranje od odgovornosti zračnog prijevoznika i osiguranje poslodavaca od odgovornosti za ozljede ili profesionalne bolesti moraju se izvršavati preko slovačkog osiguravajućeg društva. Osnovno zdravstveno osiguranje pružaju samo slovačka društva za zdravstveno osiguranje koja posjeduju licenciju za pružanje zdravstvenog osiguranja koju je izdalo Ministarstvo zdravstva Slovačke Republike na temelju Zakona 273/1994 Zbirke zakona. Programe osiguranja putem mirovinskih fondova i osiguranje za slučaj bolesti nudi samo društvo za socijalno osiguranje.

29.

SI: Pristup novih financijskih usluga ili proizvoda tržištu može ovisiti o postojanju regulatornog okvira kojim se nastoje postići ciljevi iz članka 19.

30.

SI: Kao opće pravilo i na nediskriminirajući način, financijske institucije osnovane u Republici Sloveniji moraju imati određeni pravni oblik.

31.

SI: Usluge osiguranja i bankarstva trebali bi obavljati pravno odvojeni pružatelji financijskih usluga.

32.

SI: Investicijske usluge mogu se pružati samo putem banaka i investicijskih društava.

A.

Usluge osiguranja i usluge povezane s osiguranjem

1.

Prekogranično pružanje usluga

AT: Zabranjeni su promidžbene aktivnosti i posredovanje u ime društva kćeri koje nema poslovni nastan u Zajednici ili podružnice koja nema poslovni nastan u Austriji (osim za reosiguranje i retrocesiju).

AT: Obvezno osiguranje u zračnom prometu može ugovarati samo društvo kći s poslovnim nastanom u Zajednici ili podružnica s poslovnim nastanom u Austriji.

AT: Primjenjuje se viši porez na premije iz ugovora o osiguranju (osim ugovora o reosiguranju i retrocesiji) koje sklopi društvo kći koje nema poslovni nastan u Zajednici ili podružnica koja nema poslovni nastan u Austriji. Može se odobriti izuzeće od višeg poreza.

BG: Podsektor A.1. (izravno osiguranje). Ne preuzima obveze, osim za usluge koje strani pružatelji pružaju stranim osobama na državnom području Bugarske. Osiguranje prijevoza koje obuhvaća robu, osiguranje vozila kao takvih i osiguranje od odgovornosti u vezi s rizicima koji postoje u Bugarskoj ne smiju izravno ugovarati strana osiguravajuća društva. Strano osiguravajuće društvo može sklapati ugovore o osiguranju samo putem podružnica. Ne preuzima obveze za osiguranje depozita i slične programe naknada, kao i za programe obveznog osiguranja. Ne preuzima obveze za nacionalni tretman.

BG: Podsektor A.2. (reosiguranje i retrocesija). Ne preuzima obveze za usluge retrocesije.

BG: Podsektori A.3. i A.4. (posredovanje u osiguranju i pomoćne usluge u osiguranju): Ne preuzima obveze.

CY: Svaki strani reosiguratelj koji ima odobrenje nadzornika za osiguranje (na temelju razumnih kriterija) može pružati usluge reosiguranja i retrocesije osiguravajućim društvima koja su osnovana i licencirana na Cipru.

CY: Podsektori A.3. i A.4. (posredovanje u osiguranju i pomoćne usluge u osiguranju): Ne preuzima obveze.

CZ: Nema ograničenja, osim:

Strani pružatelji financijskih usluga mogu osnovati osiguravajuće društvo sa sjedištem u Češkoj u obliku dioničkog društva ili mogu obavljati djelatnost osiguranja putem svojih podružnica s registriranim mjestom poslovanja u Češkoj u skladu s uvjetima iz Zakona o industriji osiguranja.

Poslovna prisutnost i odobrenje obvezni su kako bi pružatelj usluga osiguranja:

pružao te usluge, uključujući reosiguranje, i

s posrednikom mogao sklopiti ugovor o posredovanju radi sklapanja ugovora o osiguranju između pružatelja usluga osiguranja i treće osobe.

Posrednik mora posjedovati odobrenje u slučaju da namjerava obavljati svoju djelatnost posredovanja za podružnicu s registriranim mjestom poslovanja u Češkoj.

DK: Obvezno osiguranje u zračnom prometu mogu ugovarati samo društva s poslovnim nastanom u Zajednici.

DK: Osobe ili trgovačka društva (uključujući osiguravajuća društva) ne mogu u poslovne svrhe u Danskoj pomagati osobama s boravištem u Danskoj pri dobivanju neposrednog osiguranja za danske brodove ili imovinu u Danskoj, osim osiguravajućih društava koja su licencirana na temelju danskih zakona ili koja su ovlastila danska nadležna tijela.

DE: Obvezno osiguranje u zračnom prometu može ugovarati samo društvo kći s poslovnim nastanom u Zajednici ili podružnica s poslovnim nastanom u Njemačkoj.

DE: Ako je strano osiguravajuće društvo osnovalo podružnicu u Njemačkoj, može sklapati ugovore o osiguranju u Njemačkoj koji se odnose na međunarodni promet samo putem podružnice s poslovnim nastanom u Njemačkoj.

FI: Samo osiguratelji sa sjedištem unutar Europskog gospodarskog prostora ili s podružnicom u Finskoj mogu nuditi usluge osiguranja iz podstavka 3. (a) Dogovora.

FI: Za pružanje usluga brokera osiguranja potrebno je sjedište unutar Europskog gospodarskog prostora.

FR: Osiguranje od rizika pri kopnenom prijevozu mogu ugovarati samo osiguravajuća društva s poslovnim nastanom u Zajednici.

HR: Podsektor A.1. (a) (izravno osiguranje, a) životno osiguranje): Ne preuzima obveze, osim za pružanje usluga životnog osiguranja stranim osobama s boravištem u Hrvatskoj.

HR: Podsektor A.1. (b) (izravno osiguranje, b) neživotno osiguranje): Ne preuzima obveze, osim za pružanje usluga neživotnog osiguranja stranim osobama s boravištem u Hrvatskoj, uz iznimku automobilske odgovornosti. Nema ograničenja za osiguranje u pomorskom i zračnom prometu te osiguranje robe u prijevozu.

HU: Podsektor A.1. (izravno osiguranje): Samo poduzetnici koji obavljaju međunarodnu poslovnu djelatnost navedenu u zakonskim propisima o deviznom poslovanju smiju kupovati usluge. Moguće je osigurati jedino događaje osiguranja koji se događaju u inozemstvu.

IT: Ne preuzima obveze za zanimanje aktuara.

IT: Osiguranje od rizika koji se odnose na CIF izvoze rezidenata u Italiji mogu sklopiti jedino osiguravajuća društva s poslovnim nastanom u Zajednici.

IT: Osiguranje za prijevoz robe, osiguranje vozila kao takvih i osiguranje od odgovornosti u vezi s rizicima koji postoje u Italiji mogu ugovarati samo osiguravajuća društva s poslovnim nastanom u Zajednici. To se ograničenje ne primjenjuje na međunarodni prijevoz kojim je obuhvaćen uvoz u Italiju.

LV: Ne preuzima obveze za podstavak B.3 (a) Dogovora.

MT: Podsektori A.3. i A.4. (posredovanje u osiguranju i pomoćne usluge u osiguranju): Ne preuzima obveze.

PL: Ne preuzima obveze, osim za reosiguranje, retrocesiju i osiguranje robe u međunarodnoj trgovini.

RO: Ne preuzima obveze za podstavak B.3 točke (a) i (c) Dogovora. Za podsektor A.2. (reosiguranje i retrocesija): reosiguranje na međunarodnom tržištu dopušteno je samo ako se reosigurani rizik ne može staviti na domaće tržište.

PT: Osiguranje u zračnom i pomorskom prometu, koje obuhvaća robu, zrakoplove, trup plovila i odgovornost, mogu ugovarati samo poduzeća osnovana u Zajednici; samo osobe ili trgovačka društva s poslovnim nastanom u Zajednici mogu djelovati kao posrednici za takve osiguravateljske poslove u Portugalu.

SK: Poslovna prisutnost uvjet je za pružanje usluga:

životnog osiguranja osoba s prebivalištem u Slovačkoj,

osiguranja imovine na državnom području Slovačke,

osiguranja od odgovornosti za gubitak ili štetu koju prouzroče fizičke ili pravne osobe na državnom području Slovačke,

osiguranja u zračnom i pomorskom prometu koje obuhvaća robu, zrakoplove, trup plovila i odgovornost.

SI: Osiguranje u pomorskom i zračnom prometu te osiguranje robe u prijevozu: Osiguravateljske djelatnosti koje obavljaju institucije za uzajamno osiguranje dopuštene su samo društvima osnovanima u Sloveniji.

SI: Podsektori A.2., A.3. i A.4. (reosiguranje i retrocesija, posredovanje u osiguranju te pomoćne usluge u osiguranju): Ne preuzima obveze.

SE: Pružanje izravnog osiguranja dopušteno je samo putem pružatelja usluga osiguranja koji je ovlašten za obavljanje te djelatnosti u Švedskoj, pod uvjetom da strani pružatelj usluga i švedsko osiguravajuće društvo pripadaju istoj grupi društava ili imaju sklopljen sporazum o suradnji.

2.

Potrošnja u inozemstvu

AT: Zabranjeni su promidžbene aktivnosti i posredovanje u ime društva kćeri koje nema poslovni nastan u Zajednici ili podružnice koja nema poslovni nastan u Austriji (osim za reosiguranje i retrocesiju).

AT: Obvezno osiguranje u zračnom prometu može ugovarati samo društvo kći s poslovnim nastanom u Zajednici ili podružnica s poslovnim nastanom u Austriji.

AT: Primjenjuje se viši porez na premije iz ugovora o osiguranju (osim ugovora o reosiguranju i retrocesiji) koje sklopi društvo kći koje nema poslovni nastan u Zajednici ili podružnica koja nema poslovni nastan u Austriji. Može se odobriti izuzeće od višeg poreza.

BG: Podsektor A.1. (izravno osiguranje) Bugarske fizičke i pravne osobe te strane osobe koje posluju na državnom području Bugarske mogu sklapati ugovore o osiguranju povezane sa svojom djelatnošću samo s pružateljima usluga koji su ovlašteni za obavljanje osiguravateljske djelatnosti u Bugarskoj. Naknade iz osiguranja koje proizlaze iz tih ugovora isplaćuju se u Bugarskoj. Ne preuzima obveze za osiguranje depozita i slične programe naknada, kao i za programe obveznog osiguranja.

BG: Podsektori A.2., A.3. i A.4. (reosiguranje i retrocesija, posredovanje u osiguranju te pomoćne usluge u osiguranju): Ne preuzima obveze.

CY: Podsektori A.3. i A.4. (posredovanje u osiguranju i pomoćne usluge u osiguranju): Ne preuzima obveze.

CZ: Nema ograničenja, osim:

Usluge osiguranja navedene u nastavku ne smiju se kupovati u inozemstvu:

životno osiguranje osoba s trajnim boravištem u Češkoj,

osiguranje imovine na državnom području Češke,

osiguranje od odgovornosti za gubitak ili štetu koju prouzroče fizičke i pravne osobe na državnom području Češke.

DK: Obvezno osiguranje u zračnom prometu mogu ugovarati samo društva s poslovnim nastanom u Zajednici.

DK: Osobe ili trgovačka društva (uključujući osiguravajuća društva) ne mogu u poslovne svrhe u Danskoj pomagati osobama s boravištem u Danskoj pri dobivanju neposrednog osiguranja za danske brodove ili imovinu u Danskoj, osim osiguravajućih društava koja su licencirana na temelju danskih zakona ili koja su ovlastila danska nadležna tijela.

DE: Obvezno osiguranje u zračnom prometu može ugovarati samo društvo kći s poslovnim nastanom u Zajednici ili podružnica s poslovnim nastanom u Njemačkoj.

DE: Ako je strano osiguravajuće društvo osnovalo podružnicu u Njemačkoj, može sklapati ugovore o osiguranju u Njemačkoj koji se odnose na međunarodni promet samo putem podružnice s poslovnim nastanom u Njemačkoj.

FR: Osiguranje od rizika pri kopnenom prijevozu mogu ugovarati samo osiguravajuća društva s poslovnim nastanom u Zajednici.

HR: Podsektor A.1. (a) (izravno osiguranje, a) životno osiguranje): Ne preuzima obveze, osim za mogućnost stranih osoba s boravištem u Hrvatskoj da pribave životno osiguranje.

HR: Podsektor A.1. (b) (izravno osiguranje, b) neživotno osiguranje):

Ne preuzima obveze, osim:

i.

za mogućnost stranih osoba s boravištem u Hrvatskoj da pribave neživotno osiguranje, osim automobilske odgovornosti;

ii.

za osiguranja od osobnih ili imovinskih rizika koja nisu dostupna u Hrvatskoj,

za društva koja u inozemstvu kupuju osiguranje u vezi s poslovima ulaganja u inozemstvu uključujući opremu za te poslove,

za osiguranje vraćanja stranih zajmova (kolateralno osiguranje),

za osiguranje od osobnih i imovinskih rizika poduzeća u potpunom vlasništvu i zajedničkih pothvata koji obavljaju gospodarsku djelatnost u stranoj zemlji ako je to u skladu s propisima te zemlje ili ako je potrebno zbog registracije,

za brodove u izgradnji i na popravku ako je to propisano ugovorom sklopljenim sa stranim klijentom (kupcem).

HU: Podsektor A.1. (izravno osiguranje): Samo poduzetnici koji obavljaju međunarodnu poslovnu djelatnost navedenu u zakonskim propisima o deviznom poslovanju smiju kupovati usluge. Moguće je osigurati jedino događaje osiguranja koji se događaju u inozemstvu.

IT: Osiguranje od rizika koji se odnose na CIF izvoze rezidenata u Italiji mogu sklopiti jedino osiguravajuća društva s poslovnim nastanom u Zajednici.

IT: Osiguranje za prijevoz robe, osiguranje vozila kao takvih i osiguranje od odgovornosti u vezi s rizicima koji postoje u Italiji mogu ugovarati samo osiguravajuća društva s poslovnim nastanom u Zajednici. To se ograničenje ne primjenjuje na međunarodni prijevoz kojim je obuhvaćen uvoz u Italiju.

MT: Podsektori A.3. i A.4. (posredovanje u osiguranju i pomoćne usluge u osiguranju): Ne preuzima obveze.

PL: Ne preuzima obveze, osim za reosiguranje, retrocesiju i osiguranje robe u međunarodnoj trgovini.

PT: Osiguranje u zračnom i pomorskom prometu, koje obuhvaća robu, zrakoplove, trup plovila i odgovornost, mogu ugovarati samo poduzeća osnovana u Zajednici; samo osobe ili trgovačka društva s poslovnim nastanom u Zajednici mogu djelovati kao posrednici za takve osiguravateljske poslove u Portugalu.

RO: Ne preuzima obveze za podstavak B.3 točke (a) i (c) Dogovora. Za podsektor A.2. (reosiguranje i retrocesija): ustupanje u reosiguranju na međunarodnom tržištu dopušteno je samo ako reosiguranje rizika na domaćem tržištu nije moguće.

SK: Usluge osiguranja obuhvaćene načinom (1), osim osiguranja u zračnom i pomorskom prometu koje obuhvaća robu, zrakoplove, trup plovila i odgovornost, ne smiju se kupovati u inozemstvu.

SI: Osiguranje u pomorskom i zračnom prometu te osiguranje robe u prijevozu: Osiguravateljske djelatnosti koje obavljaju institucije za uzajamno osiguranje dopuštene su samo društvima osnovanima u Sloveniji.

SI: Reosiguravajuća društva u Sloveniji imaju prednost u naplati premija osiguranja. U slučaju da ta društva nisu u mogućnosti izjednačiti sve rizike, rizici se mogu reosigurati ili ponovno ustupiti u inozemstvu. (Nema ograničenja nakon donošenja novog zakona o osiguravajućim društvima.)

3.

Poslovna prisutnost

AT: Licencija podružnicama stranih osiguravatelja mora se odbiti ako osiguravatelj u matičnoj zemlji nema pravni oblik koji odgovara dioničkom društvu ili društvu za uzajamno osiguranje.

BE: Bilo koja javna licitacija za kupnju belgijskih vrijednosnih papira od strane ili u ime osobe, društva ili institucije koja se nalazi izvan nadležnosti jedne od država članica Europske zajednice podnosi se na odobrenje ministru financija.

BG: Podsektor A.1. (izravno osiguranje):

Ne preuzima obveze za osiguranje depozita i slične programe naknada, kao i za programe obveznog osiguranja.

Pružatelji usluga osiguranja ne mogu biti osnovani za pružanje usluga životnog i neživotnog osiguranja. Strane osobe mogu pružati usluge osiguranja samo kroz udjele u bugarskim osiguravajućim društvima bez ograničenja udjela u kapitalu te izravno putem podružnice s registriranim mjestom poslovanja u Bugarskoj. Za osnivanje podružnica stranih osiguravajućih društava potrebna je licencija Komisije za financijski nadzor (FSC). Za osnivanje podružnice u Bugarskoj koja će pružati određene kategorije osiguranja, strani osiguravatelj u svojoj matičnoj državi mora imati odobrenje za poslovanje s istim kategorijama osiguranja najmanje pet godina. Podružnice stranih osiguravajućih društava moraju ispunjavati sljedeće uvjete: posebne zahtjeve u pogledu jamstva i depozita, uvjet odvojene kapitalizacije i lokalizacije u Bugarskoj imovine koja predstavlja tehničke rezerve.

Osiguranje prijevoza koje obuhvaća robu, osiguranje vozila kao takvih i osiguranje od odgovornosti u vezi s rizicima koji postoje u Bugarskoj ne smiju izravno ugovarati strana osiguravajuća društva. Strano osiguravajuće društvo može sklapati ugovore o osiguranju samo putem podružnica.

Sredstva prikupljena na temelju ugovora o osiguranju te vlastiti kapital moraju se ulagati u Bugarskoj, a mogu se prenijeti u inozemstvo samo uz dopuštenje Komisije za financijski nadzor.

Strani pružatelji usluga ne mogu sklapati ugovore o osiguranju s lokalnim fizičkim i pravnim osobama putem brokera.

BG: Podsektor A.2. (reosiguranje i retrocesija):

Pružatelji usluga reosiguranja ne mogu biti osnovani za istodobno pružanje usluga životnog i neživotnog reosiguranja.

Strane osobe mogu pružati usluge osiguranja samo kroz udjele u bugarskim osiguravajućim društvima bez ograničenja udjela u kapitalu. Strana reosiguravajuća društva mogu usluge reosiguranja pružati izravno putem podružnice s registriranim mjestom poslovanja u Bugarskoj. Za osnivanje podružnica stranih osiguravajućih društava potrebna je licencija Komisije za financijski nadzor (FSC).

Sredstva prikupljena na temelju ugovora o osiguranju te vlastiti kapital moraju se ulagati u Bugarskoj, a mogu se prenijeti u inozemstvo samo uz dopuštenje Komisije za financijski nadzor.

Strani pružatelji usluga ne mogu sklapati ugovore o reosiguranju s lokalnim fizičkim i pravnim osobama putem brokera.

Ne preuzima obveze za usluge retrocesije.

BG: Podsektori A.3. i A.4. (posredovanje u osiguranju i pomoćne usluge u osiguranju):

Samo trgovačka društva registrirana u Bugarskoj u skladu s trgovačkim pravom i koja imaju licenciju Komisije za financijski nadzor smiju obavljati djelatnost posredovanja.

Pomoćne usluge u osiguranju moraju biti povezane s osiguranjem.

Ne preuzima obveze za aktuarske usluge.

CY: Podsektor A.1. (izravno osiguranje):

Ni jedan osiguratelj ne može poslovati u Cipru ili iz Cipra ako ga za to na temelju zakonodavstva o osiguravajućim društvima nije ovlastio nadzornik osiguranja.

Strana osiguravajuća društva mogu poslovati u Cipru osnivanjem podružnice ili zastupstva. Strani osiguravatelj mora biti ovlašten za poslovanje u svojoj matičnoj državi prije nego što dobije odobrenje za osnivanje podružnice ili agencije.

Za vlasnički udio nerezidenata u osiguravajućim društvima osnovanima u Cipru potrebno je prethodno odobrenje središnje banke. Opseg stranog vlasništva utvrđuje se na pojedinačnoj osnovi u skladu s gospodarskim potrebama.

CY: Podsektor A.2. (reosiguranje i retrocesija):

Ni jedno društvo ne može poslovati kao reosiguravatelj u Cipru ako ga za to nije ovlastio nadzornik osiguranja.

Za ulaganja nerezidenata u reosiguravajuća društva potrebno je prethodno odobrenje središnje banke. Udio stranog vlasništva u kapitalu lokalnih reosiguravajućih društava određuje se ovisno o pojedinačnom slučaju. Trenutačno ne postoji ni jedno lokalno reosiguravajuće društvo.

CY: Podsektori A.3. i A.4. (posredovanje u osiguranju i pomoćne usluge u osiguranju): Ne preuzima obveze.

CZ: Nema ograničenja, osim:

strani pružatelji financijskih usluga mogu osnovati osiguravajuće društvo sa sjedištem u Češkoj u obliku dioničkog društva ili mogu obavljati djelatnost osiguranja putem svojih podružnica s registriranim mjestom poslovanja u Češkoj u skladu s uvjetima iz Zakona o industriji osiguranja.

Poslovna prisutnost i odobrenje obvezni su kako bi pružatelj usluga osiguranja:

pružao te usluge, uključujući reosiguranje, i

s posrednikom mogao sklopiti ugovor o posredovanju radi sklapanja ugovora o osiguranju između pružatelja usluga osiguranja i treće osobe.

Posrednik mora posjedovati odobrenje u slučaju da namjerava obavljati svoju djelatnost posredovanja za podružnicu s registriranim mjestom poslovanja u Češkoj.

ES: Prije osnivanja podružnice ili agencije za pružanje određenih vrsta osiguranja u Španjolskoj, strani osiguratelj mora imati odobrenje za pružanje istih vrsta osiguranja u državi podrijetla najmanje pet godina.

ES, EL: Pravom na poslovni nastan nije obuhvaćeno osnivanje predstavništva ni druga trajna prisutnost osiguravajućih društava, osim kada su ti uredi osnovani kao agencije, podružnice ili sjedišta.

EE: Podsektor A.1. (izravno osiguranje): Nema ograničenja, osim što upravljačko tijelo dioničkog društva za osiguranje sa stranim vlasničkim udjelom u kapitalu može uključivati građane stranih država razmjerno stranom vlasničkom udjelu, ali ne više od polovine članova upravljačke skupine; predsjednik uprave društva kćeri ili neovisnog društva mora imati prebivalište u Estoniji.

FI: Glavni direktor, barem jedan revizor i najmanje polovina osnivača i članova upravnog i nadzornog odbora osiguravajućeg društva moraju biti rezidenti Europskoga gospodarskog prostora, osim ako je Ministarstvo socijalne skrbi i zdravstva odobrilo izuzeće.

FI: Strani osiguravatelji ne mogu u Finskoj dobiti licenciju za otvaranje podružnica u svrhu pružanja usluga obveznih socijalnih osiguranja (obvezno mirovinsko osiguranje, obvezno osiguranje od nezgode).

FI: Glavni zastupnik stranog osiguravajućeg društva ima boravište u Finskoj, osim ako je glavni ured trgovačkog društva na Europskom gospodarskom prostoru.

FR: Za osnivanje podružnice predstavnik mora imati posebno odobrenje.

HU: Namjera je uvesti obvezu izravnog osnivanja podružnica čim se za to uvede obveza u okviru GATS-a te pod uvjetima koji su u njemu navedeni.

HU: Uprava financijske institucije trebala bi imati najmanje dva člana koji su mađarski državljani, rezidenti u smislu relevantnih propisa o deviznom poslovanju, te imaju prebivalište u Mađarskoj najmanje godinu dana.

IE: Pravom na poslovni nastan nije obuhvaćeno osnivanje predstavništava.

IT: Pristup zanimanju aktuara samo putem fizičkih osoba. Dopušteno je poslovno udruživanje fizičkih osoba (osim u obliku trgovačkih društava).

IT: Odobrenje za osnivanje podružnica u konačnici podliježe ocjeni nadležnih nadzornih tijela.

LV: Podsektori A.1. i A.2. (izravno osiguranje, reosiguranje i retrocesija): Kao opće pravilo i na nediskriminirajući način, inozemne osiguravajuće institucije moraju imati određeni pravni oblik.

LV: Podsektor A.3. (posredovanje u osiguranju): Posrednik može biti samo fizička osoba (državljanstvo nije obvezno) i može pružati uslugu u ime osiguravajućeg društva koje ima odobrenje tijela za nadzor osiguranja u Latviji.

LT: Osiguravajuća društva ne smiju pružati usluge i životnog i neživotnog osiguranja. Za vrste osiguranja (a) i (b) potrebna su odvojeno osnovana društva.

MT: Može podlijegati ispitivanju gospodarskih potreba.

PL: Podsektori od A.1. do A.3. (izravno osiguranje, reosiguranje i retrocesija te posredovanje u osiguranju):

Poslovni nastan samo u obliku dioničkog društva ili podružnice nakon dobivanja licencije. Najviše 5 % sredstava osiguranja može se ulagati u inozemstvu. Osoba koja obavlja djelatnost posredovanja u osiguranju mora za to imati licenciju. Za posrednike u osiguranju uvjet je lokalno osnivanje.

PL: Podsektor A.4. (pomoćne usluge u osiguranju): Ne preuzima obveze.

PT: Strana društva mogu izvršavati posredovanje u osiguranju u Portugalu samo putem društva osnovanog u skladu s pravom države članice Zajednice.

PT: Za osnivanje podružnice u Portugalu strana društva moraju dokazati da imaju prethodno iskustvo u obavljanju djelatnosti od najmanje pet godina.

RO: Poslovni nastan društava i agencija za posredovanje sa stranim vlasničkim udjelom dopušten je samo u partnerstvu s rumunjskim pravnim ili fizičkim osobama. Predstavnici stranih osiguravajućih društava i udruženja stranih osiguravatelja imaju pravo sklapati samo sljedeće vrste ugovora o osiguranju: 1. ugovore o osiguranju ili reosiguranju s pravnim i fizičkim stranim osobama ili za njihovu robu; 2. ugovore o reosiguranju s rumunjskim osiguravajućim društvima, društvima za osiguranje-reosiguranje i reosiguravajućim društvima. Agencije za posredovanje ne smiju sklapati ugovore o osiguranju s rumunjskim pravnim ili fizičkim osobama za strana osiguravajuća društva ili za njihovu robu.

SK: Većina članova upravnog odbora osiguravajućeg društva mora imati boravište u Slovačkoj.

Za pružanje usluga osiguranja uvjet je licencija. Strani državljanin može osnovati osiguravajuće društvo sa sjedištem u Slovačkoj u obliku dioničkog društva ili može obavljati djelatnost osiguranja putem svojih društava kćeri s registriranim mjestom poslovanja u Slovačkoj u skladu s općim uvjetima iz Zakona o osiguranju. Osiguravateljski poslovi znači djelatnost osiguranja, uključujući brokersku djelatnost i djelatnost reosiguranja.

Djelatnost posredovanja radi sklapanja ugovora o osiguranju između treće osobe i osiguravajućeg društva smiju u korist osiguravajućeg društva obavljati fizičke ili pravne osobe koje imaju boravište u Slovačkoj i posjeduju licenciju koju je izdalo tijelo za nadzor osiguranja.

Ugovor o posredovanju kojem je cilj sklapanje ugovora o osiguranju između treće osobe i osiguravajućeg društva smije sklopiti domaće ili strano osiguravajuće društvo tek nakon što je tijelo za nadzor osiguranja odobrilo izdavanje licencije.

Financijska sredstva posebnih osiguravateljskih fondova licenciranih osiguravatelja koja potječu od korisnika polica osiguranja ili reosiguranja s boravištem ili registriranim mjestom poslovanja u Slovačkoj moraju se deponirati u banci sa sjedištem u Slovačkoj te se ne smiju prenositi u inozemstvo.

SI: Podsektor A.1. (izravno osiguranje):

Za poslovni nastan uvjet je licencija koju izdaje Ministarstvo financija. Strane osobe mogu osnovati osiguravajuće društvo samo kao zajednički pothvat s domaćom osobom, pri čemu je vlasnički udio stranih osoba ograničen na 99 %.

Ograničenje najvećeg stranog udjela u vlasništvu ukinut će se donošenjem novog Zakona o osiguravajućim društvima.

Strana osoba može steći ili povećati udjele u domaćem osiguravajućem društvu uz prethodno odobrenje Ministarstva financija.

Pri izdavanju licencije ili odobrenja za stjecanje udjela u domaćem osiguravajućem društvu Ministarstvo financija uzima u obzir sljedeće kriterije:

disperziju vlasništva nad udjelima i postojanje dioničara iz različitih zemalja,

ponudu novih osiguravateljskih proizvoda i prijenos povezanog znanja i iskustva ako je strani ulagatelj osiguravajuće društvo.

Ne preuzima obveze za strane vlasničke udjele u osiguravajućem društvu u postupku privatizacije.

Članstvo u instituciji za uzajamno osiguranje ograničeno je na društva osnovana u Sloveniji i domaće fizičke osobe.

SI: Podsektor A.2. (reosiguranje i retrocesija): Udio stranog vlasništva u reosiguravajućem društvu ograničen je do visine kontrolnog udjela u kapitalu. (Nema ograničenja, osim za podružnice nakon donošenja novog zakona o osiguravajućim društvima).

SI: Podsektori A.3. i A.4. (posredovanje u osiguranju i pomoćne usluge u osiguranju):

Za pružanje usluga savjetovanja i naplate potraživanja društvo mora biti osnovano kao pravni subjekt uz pristanak uprave za osiguranje.

Aktuari i procjenitelji rizika usluge pružaju samo u okviru profesionalne djelatnosti.

Rad je ograničen na izravno osiguranje i reosiguranje.

U slučaju trgovca pojedinca zahtijeva se boravište u Sloveniji.

SE: Brokeri osiguranja koji nisu osnovani u Švedskoj mogu uspostaviti poslovnu prisutnost samo putem podružnice.

SE: Društva za neživotno osiguranje koja nisu osnovana u Švedskoj, ali u njoj posluju, umjesto poreza na neto dobit plaćaju porez na prihod od premija iz izravnih osiguranja.

SE: Osnivač osiguravajućeg društva mora biti fizička osoba, rezident Europskog gospodarskog prostora, ili pravni subjekt osnovan unutar Europskog gospodarskog prostora.

4.

Prisutnost fizičkih osoba

CY: Ne preuzima obveze.

PL:

Podsektori od A.1. do A.3. (izravno osiguranje, reosiguranje i retrocesija te posredovanje u osiguranju): Ne preuzima obveze, osim kako je navedeno u horizontalnim obvezama te ovisno o sljedećem ograničenju: za posrednike u osiguranju uvjet je boravište.

Podsektor A.4. (pomoćne usluge u osiguranju): Ne preuzima obveze.

AT, BE, BG, CZ, DE, DK, ES, EE, FR, FI, EL, HR, HU, IT, IE, LU, LT, LV, MT, NL, PT, RO, SE, SI, SK, UK: Ne preuzima obveze, osim kako je navedeno u predmetnim horizontalnim obvezama te ovisno o sljedećim posebnim ograničenjima:

AT: Uprava podružnice mora se sastojati od dvije fizičke osobe s boravištem u Austriji.

BG: Ne preuzima obveze za osiguranje depozita i slične programe naknada, kao i za programe obveznog osiguranja. Ne preuzima obveze za usluge retrocesije. Ne preuzima obveze za podsektore A.3. i A.4. (posredovanje u osiguranju i pomoćne usluge u osiguranju).

DK: Glavni zastupnik podružnice osiguravajućeg društva mora imati boravište u Danskoj najmanje zadnje dvije godine, osim ako je državljanin jedne od država članica Zajednice. Ministar gospodarstva i industrije može odobriti izuzeće.

DK: Za direktore i članove upravnog odbora društva uvjet je boravište. Međutim, ministar gospodarstva i industrije može odobriti izuzeće od tog uvjeta. Izuzeća se odobravaju bez diskriminacije.

ES, IT: Potrebno je boravište za aktuarsko zanimanje.

EL: Većina članova upravnog odbora društva osnovanog u Grčkoj moraju biti državljani jedne od država članica Zajednice.

SI: Za aktuare i procjenitelje rizika obvezno je boravište i kvalifikacijski ispit, članstvo u Aktuarskom udruženju Republike Slovenije te aktivno znanje slovenskog jezika.

B.

Bankarske i druge financijske usluge

(osim osiguranja)

1.

Prekogranično pružanje usluga

BE: Za pružanje usluga investicijskog savjetovanja uvjet je poslovni nastan u Belgiji.

BG: Podsektori B.11. i B.12. (pružanje i prijenos financijskih informacija i savjetodavne usluge): U slučaju prekograničnog pružanja usluga uvjet je upotreba javne telekomunikacijske mreže ili mreže drugog ovlaštenog operatera. Ne preuzima obveze za posredovanje i ostale pomoćne financijske usluge.

CY: Ne preuzima obveze.

CZ: Usluge izdavanja valuta u bankama koje nisu središnja banka, trgovanje izvedenicama, prenosivim vrijednosnim papirima i ostalim prenosivim instrumentima i financijskom imovinom, sudjelovanje u izdavanju svih vrsta vrijednosnih papira, brokerski novčani poslovi, upravljanje imovinom, usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu, savjetodavne financijske usluge, usluge posredovanja i ostale pomoćne financijske usluge koje se odnose na navedene djelatnosti: Ne preuzima obveze.

CZ: Nema ograničenja, osim:

samo banke osnovane u Češkoj i podružnice stranih banaka s odgovarajućom licencijom mogu:

pružati usluge depozita,

trgovati deviznim sredstvima,

izvršavati bezgotovinska prekogranična plaćanja.

Dozvola za devizno poslovanje koju izdaje Češka narodna banka ili Ministarstvo financija uvjet je češkim rezidentima bez bankovnih ovlasti:

(a)

za otvaranje i financiranje računa u inozemstvu od strane čeških rezidenata;

(b)

za kapitalna plaćanja u inozemstvu (osim izravnih stranih ulaganja);

(c)

za dodjeljivanje financijskih kredita i jamstava;

(d)

za poslovanje s izvedenicama;

(e)

za kupnju stranih vrijednosnih papira, osim u slučajevima koji su opisani u Zakonu o deviznom poslovanju;

(f)

za izdavanje stranih vrijednosnih papira za javnu i ograničenu trgovinu u Češkoj ili njihovo uvođenje na domaće tržište.

EE: Podsektor B.1. (prihvaćanje novčanih depozita): Obvezno odobrenje Eesti Pank i registracija u obliku dioničkog društva, društva kćeri ili podružnice u skladu s estonskim pravom.

EE, LT: Poslovni nastan specijaliziranog društva za upravljanje uvjet je za obavljanje djelatnosti upravljanja uzajamnim investicijskim fondovima i društvima za investicije, i samo društva s registriranim mjestom poslovanja u Zajednici mogu djelovati kao depozitari imovine investicijskih fondova.

HR: Ne preuzima obveze za podsektore B.1., B.6., B.7., B.9. i B.10.

HU: Ne preuzima obveze.

IE: Za pružanje investicijskih usluga ili investicijskog savjetovanja potrebno je 1. odobrenje u Irskoj, za koje subjekt obično mora biti osnovan u Irskoj ili djelovati kao partnerstvo ili trgovac pojedinac, u svakom slučaju sa sjedištem/registriranim mjestom poslovanja u Irskoj (odobrenje u nekim slučajevima nije uvjet, npr. ako pružatelj usluga iz treće zemlje nema poslovnu prisutnost u Irskoj i usluga se ne pruža privatnim osobama) ili 2. odobrenje u drugoj državi članici u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (1).

IT: Ne preuzima obveze za „promotori di servizi finanziari” (prodavatelji financijskih proizvoda).

LT: Upravljanje mirovinskim fondovima: Obvezna je komercijalna prisutnost.

MT:

Podsektori B.1. i B.2. (prihvaćanje depozita i sve vrste zajmova): Nema ograničenja.

Podsektor B.11. (pružanje i prijenos financijskih informacija): Ne preuzima obveze, osim za međunarodne pružatelje usluga koji pružaju financijske informacije.

Podsektor B.12. (savjetodavne i ostale pomoćne financijske usluge): Ne preuzima obveze.

PL:

Podsektor B.11. (pružanje i prijenos financijskih informacija): U slučaju prekograničnog pružanja usluga uvjet je upotreba javne telekomunikacijske mreže ili mreže drugog ovlaštenog operatera.

Podsektor B.12. (savjetodavne i ostale pomoćne financijske usluge): Ne preuzima obveze.

RO: Podsektor B.4. (sve usluge plaćanja i prijenosa novca): Dopušteno samo putem banke sa sjedištem u državi.

SK: Trgovanje izvedenicama, prenosivim vrijednosnim papirima i ostalim prenosivim instrumentima i financijskom imovinom, sudjelovanje u izdavanju svih vrsta vrijednosnih papira, brokerski novčani poslovi, upravljanje imovinom te usluge namire i prijeboja za financijsku imovinu: Ne preuzima obveze.

SK:

i.

Usluge depozita smiju obavljati samo domaće banke i podružnice stranih banaka u Slovačkoj;

ii.

Deviznim sredstvima smiju trgovati samo ovlaštene domaće banke, podružnice stranih banaka u Slovačkoj i osobe koje imaju licenciju za devizno poslovanje. Na bratislavskoj burzi mogu trgovati samo članovi burze. Rezidenti mogu trgovati unutar sustava RM-System Slovakia bez ikakvih ograničenja, a nerezidenti samo preko trgovaca vrijednosnim papirima;

iii.

Bezgotovinska prekogranična plaćanja smiju izvršavati samo ovlaštene domaće banke i podružnice stranih banaka u Slovačkoj;

iv.

Dozvola za devizno poslovanje koju izdaje Narodna banka Slovačke potrebna je za:

(a)

otvaranje računa u inozemstvu slovačkih rezidenata bez bankovnih ovlasti, osim za fizičke osobe tijekom njihova boravka u inozemstvu;

(b)

kapitalna plaćanja u inozemstvu;

(c)

dobivanje financijskih kredita od nerezidentnog trgovca stranim valutama; osim za kredite iz inozemstva koje prihvate rezidenti, a čije je razdoblje otplate dulje od tri godine te za zajmove između fizičkih osoba za neposlovne djelatnosti;

v.

Za izvoz i uvoz slovačke valute i stranih valuta u gotovini koje prelaze vrijednost od 150 000 SKK te plemenitih kovina obvezno je izvješćivanje.

vi.

Dozvola ili licencija za devizno poslovanje koju dodjeljuje nadležno tijelo za devizno poslovanje uvjet je za depozit financijske imovine rezidenta u inozemstvu.

vii.

Samo subjekti koji posluju devizama osnovani u Slovačkoj mogu dodjeljivati i dobivati jamstva i obveze u skladu s određenim ograničenjem i odredbama Narodne banke Slovačke.

SI:

Sudjelovanje u izdavanju državnih obveznica, upravljanje mirovinskim fondovima i povezane savjetodavne i ostale pomoćne financijske usluge: Ne preuzima obveze.

Podsektori B.11. i B.12. (pružanje i prijenos financijskih informacija i savjetodavne i ostale pomoćne financijske usluge, osim onih povezanih sa sudjelovanjem u izdavanju državnih obveznica i upravljanjem mirovinskim fondovima): Nema ograničenja.

Svi ostali podsektori:

Ne preuzima obveze, osim za prihvaćanje kredita (zaduživanje svih vrsta) i primanje jamstava i obveza koje domaći pravni subjekti i trgovci pojedinci primaju od stranih kreditnih institucija. (Napomena: potrošački krediti beskamatni su nakon donošenja novog Zakona o deviznom poslovanju.)

Svi prethodno navedeni kreditni aranžmani moraju biti registrirani u Banci Slovenije. (Napomena: ova se odredba ukida nakon donošenja novog Zakona o bankama.)

Strane osobe mogu strane vrijednosne papire ponuditi samo putem domaćih banaka i društava za burzovno posredovanje. Članovi slovenske burze moraju biti osnovani u Sloveniji.

2.

Potrošnja u inozemstvu

BG:

Podsektori B.1. do B.10. (prihvaćanje depozita, sve vrste zajmova, financijski leasing, sve usluge plaćanja i prijenosa novca, jamstva i obveze, trgovanje vrijednosnim papirima, sudjelovanje u izdavanju svih vrsta vrijednosnih papira, brokerski novčani poslovi, upravljanje imovinom i usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu): Ne preuzima obveze.

Podsektori B.11. i B.12. (pružanje i prijenos financijskih informacija i savjetodavne usluge): Ako se te usluge upotrebljavaju u inozemstvu, obvezna je upotreba javne telekomunikacijske mreže ili mreže drugog ovlaštenog operatera. Ne preuzima obveze za posredovanje i ostale pomoćne financijske usluge.

CY: Ne preuzima obveze, osim za podsektor B.6. (e) (trgovanje prenosivim vrijednosnim papirima): Nema ograničenja.

CZ: Izdavanja valuta u bankama koje nisu središnja banka, trgovanje izvedenicama i plemenitim kovinama, brokerski novčani poslovi, upravljanje imovinom, usluge namire i klirinške usluge za izvedenice te usluge savjetovanja, posredovanja i ostale pomoćne financijske usluge koje se odnose na navedene djelatnosti: Ne preuzima obveze.

CZ: Nema ograničenja, osim:

Samo banke osnovane u Češkoj i podružnice stranih banaka s odgovarajućom licencijom mogu:

pružati usluge depozita,

trgovati deviznim sredstvima,

izvršavati bezgotovinska prekogranična plaćanja.

Dozvola za devizno poslovanje koju izdaje Češka narodna banka ili Ministarstvo financija uvjet je češkim rezidentima bez bankovnih ovlasti:

(a)

za otvaranje i financiranje računa u inozemstvu od strane čeških rezidenata;

(b)

za kapitalna plaćanja u inozemstvu (osim izravnih stranih ulaganja);

(c)

za dodjeljivanje financijskih kredita i jamstava;

(d)

za poslovanje s izvedenicama;

(e)

za kupnju stranih vrijednosnih papira, osim u slučajevima koji su opisani u Zakonu o deviznom poslovanju;

(f)

za izdavanje stranih vrijednosnih papira za javnu i ograničenu trgovinu u Češkoj ili njihovo uvođenje na domaće tržište.

DE: Izdavanjem vrijednosnih papira denominiranih u njemačkim markama može upravljati jedino kreditna institucija, društvo kći ili podružnica s poslovnim nastanom u Njemačkoj.

FI: Plaćanja koja dolaze od vladinih tijela (troškovi) obavljaju se putem Finskog poštanskog žiro sustava, koji održava društvo Postipankki Ltd. Ministarstvo financija može odobriti izuzeće od ovog uvjeta zbog posebnih razloga.

EL: Poslovni nastan obvezan je za pružanje usluga skrbništva i deponiranja koje uključuju plaćanja kamata i glavnice dospjelih na vrijednosne papire izdane u Grčkoj.

HU: Ne preuzima obveze.

MT:

Podsektori B.1. i B.2. (prihvaćanje depozita i sve vrste zajmova): Nema ograničenja.

Podsektor B.11. (pružanje i prijenos financijskih informacija): Ne preuzima obveze, osim za međunarodne pružatelje usluga koji pružaju financijske informacije.

Podsektori od B.3. do B.10. i B.12.: Ne preuzima obveze.

PL:

Podsektor B.11. (pružanje i prijenos financijskih informacija): Ako se te usluge upotrebljavaju u inozemstvu, obvezna je upotreba javne telekomunikacijske mreže ili mreže drugog ovlaštenog operatera.

Podsektori od B.1. do B.10. i B.12.: Ne preuzima obveze.

RO: Fizičke i pravne osobe iz Rumunjske mogu otvoriti račun ili se koristiti sredstvima u stranoj valuti u inozemstvu samo uz prethodno dopuštenje Narodne banke Rumunjske. Ne preuzima obveze za podsektore B.3. (financijski leasing), B.7. (sudjelovanje u izdavanju svih vrsta vrijednosnih papira), B.9. (upravljanje imovinom) i B.10 (usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu).

SK: Trgovanje izvedenicama i plemenitim kovinama, brokerski novčani poslovi, upravljanje imovinom i posredovanje: Ne preuzima obveze.

SK:

i.

Usluge depozita smiju obavljati samo domaće banke i podružnice stranih banaka u Slovačkoj.

ii.

Deviznim sredstvima smiju trgovati samo ovlaštene domaće banke, podružnice stranih banaka u Slovačkoj i osobe koje imaju licenciju za devizno poslovanje. Na bratislavskoj burzi mogu trgovati samo članovi burze. Rezidenti mogu trgovati unutar sustava RM-System Slovakia bez ikakvih ograničenja, a nerezidenti samo preko trgovaca vrijednosnim papirima;

iii.

Bezgotovinska prekogranična plaćanja smiju izvršavati samo ovlaštene domaće banke i podružnice stranih banaka u Slovačkoj.

iv.

Dozvola za devizno poslovanje koju izdaje Narodna banka Slovačke potrebna je za:

(a)

otvaranje računa u inozemstvu slovačkih rezidenata bez bankovnih ovlasti, osim za fizičke osobe tijekom njihova boravka u inozemstvu;

(b)

kapitalna plaćanja u inozemstvu;

(c)

dobivanje financijskih kredita od nerezidentnog trgovca stranim valutama; osim za kredite iz inozemstva koje prihvate rezidenti, a čije je razdoblje otplate dulje od tri godine te za zajmove između fizičkih osoba za neposlovne djelatnosti.

v.

Za izvoz i uvoz slovačke valute i stranih valuta u gotovini koje prelaze vrijednost od 150 000 SKK te plemenitih kovina obvezno je izvješćivanje.

vi.

Dozvola ili licencija za devizno poslovanje koju dodjeljuje nadležno tijelo za devizno poslovanje uvjet je za depozit financijske imovine rezidenta u inozemstvu.

vii.

Samo subjekti koji posluju devizama osnovani u Slovačkoj mogu dodjeljivati i dobivati jamstva i obveze u skladu s određenim ograničenjem i odredbama Narodne banke Slovačke.

SI:

Sudjelovanje u izdavanju državnih obveznica, upravljanje mirovinskim fondovima i povezane savjetodavne i ostale pomoćne financijske usluge: Ne preuzima obveze.

Podsektori B.11. i B.12. (pružanje i prijenos financijskih informacija i savjetodavne i ostale pomoćne financijske usluge, osim onih povezanih sa sudjelovanjem u izdavanju državnih obveznica i upravljanjem mirovinskim fondovima): Nema ograničenja.

Svi ostali podsektori:

Ne preuzima obveze, osim za prihvaćanje kredita (zaduživanje svih vrsta) i primanje jamstava i obveza koje domaći pravni subjekti i trgovci pojedinci primaju od stranih kreditnih institucija. (Napomena: potrošački krediti bit će beskamatni nakon donošenja novog Zakona o deviznom poslovanju.)

Svi prethodno navedeni kreditni aranžmani moraju biti registrirani u Banci Slovenije. (Napomena: ova se odredba ukida nakon donošenja novog Zakona o bankama.)

Pravni subjekti osnovani u Sloveniji mogu biti depozitari imovine investicijskih fondova.

UK: Izdavanjima britanske funte, uključujući privatna izdavanja, može upravljati samo poduzeće s poslovnim nastanom na Europskom gospodarskom prostoru.

3.

Poslovna prisutnost

Sve države članice:

Za upravljanje uzajamnim investicijskim fondovima i društvima za investicije obvezno je osnivanje specijaliziranog društva za upravljanje (članci od 16. do 21. i članci od 28. do 31. Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (2) („Direktiva o UCITS-u”).

Samo društva s registriranim mjestom poslovanja u Zajednici mogu djelovati kao depozitari imovine investicijskih fondova (članak 23. Direktive o UCITS-u.

AT: Samo članovi Austrijske burze mogu sudjelovati u trgovanju vrijednosnim papirima na burzi.

AT: Za trgovanje devizama i stranim valutama potrebno je odobrenje Austrijske narodne banke.

AT: Hipotekarne obveznice i municipalne obveznice mogu izdati banke specijalizirane za tu aktivnost te s odobrenjem za njezino obavljanje.

AT: Za pružanje usluga upravljanja mirovinskim fondom potrebno je specijalizirano društvo samo za tu djelatnost osnovano u sklopu dioničkog društva u Austriji.

BE: Bilo koja javna licitacija za kupnju belgijskih vrijednosnih papira od strane ili u ime osobe, društva ili institucije koja se nalazi izvan nadležnosti jedne od država članica Europske zajednice podnosi se na odobrenje ministru financija.

BG:

Podsektori od B.1. do B.5. (prihvaćanje depozita, sve vrste zajmova, financijski leasing, sve usluge plaćanja i prijenosa novca, jamstva i obveze)

Strane banke koje namjeravaju uspostaviti poslovni nastan u Bugarskoj za to moraju imati valjano odobrenje u skladu sa svojim nacionalnim pravom i ne smije im se zabraniti obavljanje djelatnosti bankarstva u njihovoj matičnoj državi i zemljama u kojima posluju. Ne preuzima obveze za „caisses populaires”.

Za izravno ili neizravno stjecanje udjela koji predstavljaju 5 % ili više glasačkih prava u banci s poslovnim nastanom u Bugarskoj potrebno je odobrenje Bugarske narodne banke. Kriteriji za odobrenje razumni su i u skladu s obvezama iz članaka XVI. i XVII. GATS-a.

Kako bi banka izravno ili neizravno u društvu koje nije banka stekla udio od više od 10 % kapitala tog društva, potrebno je odobrenje Bugarske narodne banke.

Status isključivog pružatelja usluga može se odobriti za usluge depozita i usluge prijenosa novca koje se pružaju javnim institucijama financiranima iz proračuna.

Za izvršne direktore upravljačkog tijela koji djeluju u ime i za račun banke uvjet je trajno boravište.

Ne preuzima jamstva državne riznice.

Podsektori B.6., B.7. i B.9. (trgovanje vrijednosnim papirima, sudjelovanje u izdavanju svih vrsta vrijednosnih papira, upravljanje imovinom):

Obveza za investicijske posrednike, društva za investicije i burze osnovane kao dionička društva s licencijom Komisije za financijski nadzor (FSC). Davanje odgovarajuće licencije ovisi o uvjetima u pogledu upravljanja i tehničkim uvjetima te uvjetima zaštite ulagatelja.

Burza (dioničko društvo): Uvjeti minimalnog kapitala (100 000  BGN); najmanje 2/3 kapitala raspoređeno među financijskim institucijama (osiguravajuća društva, financijske kuće, investicijski posrednici); gornja granica od 5 % kapitala burze za izravni ili neizravni vlasnički udio dioničara.

Investicijski posrednici: Nema ograničenja za djelatnosti investicijskih posrednika koje se obavljaju na državnom području Bugarske, osim ako drukčije dopusti FSC.

Za trgovanje vrijednosnim papirima na burzi uvjet je članstvo. Investicijski posrednik u Bugarskoj može biti član samo jedne burze.

Društva za investicije: društvo za investicije ne smije obavljati djelatnosti banke, društva za osiguranje ni posrednika u ulaganjima.

Ne preuzima obveze za trgovanje vlastitim ili korisničkim računom prenosivih instrumenata i financijskom imovinom koja ne uključuje prenosive vrijednosne papire. Ne preuzima obveze za sudjelovanje u izdavanju državnih obveznica. Ne preuzima obveze za upravljanje mirovinskim fondovima.

Podsektori B.8. i B.10. (brokerski novčani poslovi, usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu): Ne preuzima obveze.

Podsektori B.11. i B.12. (pružanje i prijenos financijskih informacija i savjetodavne usluge): Obveza upotrebe javne telekomunikacijske mreže ili mreže ostalih ovlaštenih operatera. Ne preuzima obveze za posredovanje i ostale pomoćne financijske usluge.

CY: Riječ je zakonskoj obvezi koja se primjenjuje na nediskriminirajući način da banke koje nude usluge u Cipru moraju biti pravni subjekti. Pravni subjekti uključuju podružnice stranih banaka/financijskih institucija koje su registrirane na Cipru.

CY: Izravno ili neizravno vlasništvo ili pravo glasa u banci koje ima osoba ili njezini pridruženi članovi ne smije prijeći 10 %, osim uz prethodno pismeno odobrenje središnje banke.

CY: Prethodno navedenom treba dodati da je u tri postojeće banke koje kotiraju na burzi, izravno ili neizravno vlasništvo nad dionicama ili stjecanje udjela u njihovom kapitalu od strane stranih osoba ograničeno na 0,5 % po pojedincu ili organizaciji te zbirno 6 %.

CY:

Podsektori od B.1. do B.5. i B.6. (b) (prihvaćanje depozita, sve vrste zajmova, financijski leasing, sve usluge plaćanja i prijenosa novca, jamstva i obveze te trgovanje devizama):

Za nove banke primjenjuju se sljedeći zahtjevi:

(a)

Za obavljanje bankarske djelatnosti potrebna je licencija središnje banke. Pri davanju licencije središnja banka može primijeniti ispitivanje gospodarskih potreba.

(b)

Podružnice stranih banaka moraju biti registrirane u Cipru u skladu sa Zakonom o bankama.

Podsektor B.6. (e) (trgovanje prenosivim vrijednosnim papirima):

Samo članovi (brokeri) Ciparske burze mogu obavljati poslove koji se odnose na posredovanje vrijednosnim papirima u Cipru. Društva koja djeluju kao brokerska moraju zapošljavati samo pojedince koji mogu raditi kao brokeri, uz uvjet da posjeduju odgovarajuću licenciju. Banke i osiguravajuća društva ne smiju poslovati.

Brokerska kuća smije biti registrirana kao član Ciparske burze samo ako je osnovana i registrirana u skladu s ciparskim Zakonom o trgovačkim društvima.

Podsektor B.6. (a), (c), (d) i (f), i od B.7. do B.12.: Ne preuzima obveze.

CZ: Izdavanja valuta u bankama koje nisu središnja banka, trgovanje izvedenicama i plemenitim kovinama, brokerski novčani poslovi, usluge namire i klirinške usluge za izvedenice te usluge savjetovanja, posredovanja i ostale pomoćne financijske usluge koje se odnose na navedene djelatnosti: Ne preuzima obveze.

CZ: Nema ograničenja, osim:

Usluge bankarstva smiju pružati samo banke s poslovnim nastanom u Češkoj ili podružnice stranih banaka s licencijom koju je izdala Češka narodna banka uz suglasnost Ministarstva financija.

Davanje licencije temelji se na uzimanju u obzir kriterija koji se primjenjuju u skladu s GATS-om. Usluge hipotekarnih zajmova smiju pružati samo banke s poslovnim nastanom u Češkoj.

Banke mogu biti osnovane samo kao dionička društva. Za kupovinu dionica postojećih banaka uvjet je prethodno odobrenje Češke narodne banke.

Javno trgovanje vrijednosnim papirima dopušteno je ako je za dotični vrijednosni papir dano odgovarajuće odobrenje i odobren prospekt.

Odobrenje se ne daje ako je javno trgovanje vrijednosnim papirima u sukobu s interesima ulagatelja, neusklađeno s državnom financijskom politikom ili ako nije u skladu sa zahtjevima financijskog tržišta (3).

Za poslovni nastan i aktivnosti trgovaca vrijednosnim papirima, brokera, burze ili organizatora kupoprodaje dionica na tržištu izvan burze, društava za investicije i investicijskih fondova uvjet je odobrenje koje ovisi o ispunjavanju uvjeta u pogledu kvalifikacija, integriteta, upravljanja i materijalnih pitanja.

Usluge namire i klirinške usluge za sve vrste plaćanja nadzire i preispituje Češka narodna banka kako bi osigurala neometano i ekonomično poslovanje.

DK: Financijske institucije mogu trgovati vrijednosnim papirima na kopenhaškoj burzi samo putem društava kćeri s poslovnim nastanom u Danskoj.

FI: Najmanje polovina osnivača, članova upravnog odbora, nadzornog odbora i ovlaštenih osoba, glavni direktor, punomoćnik i osoba ovlaštena za potpisivanje u ime kreditne institucije moraju biti rezidenti Europskoga gospodarskog prostora, osim ako Ministarstvo financija odobri izuzeće. Barem jedan revizor mora biti rezident Europskoga gospodarskog prostora.

FI: Broker (pojedinac) na burzi derivata mora biti rezident Europskoga gospodarskog prostora. Ministarstvo financija može odobriti izuzeće od ovog uvjeta iz posebnih razloga.

FI: Plaćanja koja dolaze od vladinih tijela (troškovi) obavljaju se putem Finskog poštanskog žiro sustava, koji održava društvo Postipankki Ltd. Ministarstvo financija može odobriti izuzeće od ovog uvjeta zbog posebnih razloga.

FR: Osim francuskih kreditnih institucija, izdavanjima denominiranima u francuskim francima mogu upravljati jedino francuska društva kćeri (u skladu s francuskim pravom) banaka koje nisu francuske koje imaju odobrenje na temelju dovoljno sredstava i obveza u Parizu kandidata za francusko društvo kći banke koja nije francuska. Ti uvjeti primjenjuju se na banke koje vode knjige. Banka koja nije francuska može, bez ograničenja ili zahtjeva koje je potrebno utvrditi, biti zajednički ili pridruženi upravitelj izdavanja obveznica u eurofrancima.

EL: Financijske institucije mogu trgovati vrijednosnim papirima uvrštenima na Atensku burzu jedino putem društava za trgovanje dionicama osnovanima u Grčkoj.

EL: Za poslovni nastan i poslovanje podružnica mora se uvesti minimalni iznos deviza, promijeniti u drahme i držati u Grčkoj za vrijeme poslovanja strane banke u Grčkoj:

do četiri podružnice: ovaj najmanji iznos trenutno je jednak polovini najmanjeg iznosa temeljnog kapitala koji je potreban za osnivanje kreditne institucije u Grčkoj;

za rad dodatnih podružnica, najmanji iznos kapitala mora biti jednak polovini najmanjeg iznosa dioničkog kapitala koji je potreban za osnivanje kreditne institucije u Grčkoj.

HR: Nema ograničenja, osim za usluge namire i klirinške usluge jer je Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) jedini pružatelj usluga u Hrvatskoj. Pristup uslugama SKDD-a odobrit će se nerezidentima na nediskriminirajućoj osnovi.

HU: Namjera je uvesti obvezu izravnog osnivanja podružnica čim se za to uvede obveza u okviru GATS-a te pod uvjetima koji su u njemu navedeni.

HU: Izravno ili neizravno vlasništvo ili prava glasa u kreditnoj instituciji jedinstvenog dioničara koji nije kreditna institucija, osiguravajuće društvo ili društvo za investicije ne može premašiti 15 %.

HU: Uprava financijske institucije trebala bi imati najmanje dva člana koji su mađarski državljani, rezidenti u smislu relevantnih propisa o deviznom poslovanju, te imaju trajno boravište u Mađarskoj najmanje godinu dana.

HU: Dugoročno državno vlasništvo zadržava se na razini od najmanje 25 % + 1 glas u Országos Takarékpénztár és Kereskedelmi Bank Rt.

IE: U slučaju programa zajedničkih ulaganja osnovanih u obliku uzajamnih investicijskih fondova ili društava za investicije s varijabilnim kapitalom (osim društava za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire, UCITS), skrbničko ili depozitarno društvo i upravljačko društvo moraju biti osnovana u Irskoj ili u nekoj drugoj državi članici Zajednice. U slučaju ograničenog partnerstva u području ulaganja najmanje jedan partner u takvom društvu mora biti osnovan u Irskoj.

IE: Kako bi društvo postalo član burze u Irskoj, mora 1. imati odobrenje u Irskoj, što znači da mora biti osnovano u Irskoj ili djelovati kao partnerstvo sa sjedištem/registriranim mjestom poslovanja u Irskoj, ili 2. imati odobrenje u nekoj drugoj državi članici u skladu s Direktivom 2014/65/EU.

IE: Za pružanje investicijskih usluga ili investicijskog savjetovanja potrebno je 1. odobrenje u Irskoj, za koje subjekt obično mora biti osnovan u Irskoj ili djelovati kao partnerstvo ili trgovac pojedinac, u svakom slučaju sa sjedištem/registriranim mjestom poslovanja u Irskoj (nadzorno tijelo može ovlastiti i podružnice subjekata iz trećih zemalja), ili 2. odobrenje u drugoj državi članici u skladu s Direktivom 2014/65/EU.

IT: Javnu ponudu vrijednosnih papira (kako je utvrđeno u skladu s člankom 18. Zakona 216/74) koje ne uključuju dionice, dužničke vrijednosne papire (uključujući konvertibilne vrijednosne papire) mogu dati jedino talijanska društva s ograničenom odgovornošću, strana društva s odobrenjem, javna tijela ili društva koja pripadaju lokalnim tijelima čiji dodijeljeni kapital nije ispod 2 milijarde ITL.

IT: Usluge središnjeg depozita, skrbništva i vođenja računa može pružati Banka Italije za državne vrijednosne papire ili Monte Titoli SpA za dionice, sudjelujuće vrijednosne papire i ostale obveznice kojima se trguje na reguliranom tržištu.

IT: U slučaju programa zajedničkih ulaganja, osim usklađenih društava za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) na temelju Direktive 2009/65/EZ, skrbničko ili depozitarno društvo mora biti osnovano u Italiji ili u nekoj drugoj državi članici Europske zajednice i imati poslovni nastan u Italiji putem podružnice. Samo banke, osiguravajuća društva, društva za ulaganje u vrijednosne papire sa sjedištem u Europskoj zajednici mogu obavljati djelatnost upravljanja sredstvima mirovinskih fondova. Upravljačka društva (zatvoreni fondovi i fondovi za nekretnine) također moraju biti osnovana u Italiji.

IT: Za obavljanje djelatnosti izravne prodaje posrednici moraju angažirati ovlaštenog prodavatelja financijskih usluga s boravištem na državnom području neke od država članica Europskih zajednica.

IT: Prijeboj i namira vrijednosnih papira mogu se provoditi samo u sklopu službenog klirinškog sustava. Društvu s odobrenjem Banke Italije, u dogovoru s Consobom moguće je povjeriti klirinšku djelatnost, do konačne namire vrijednosnih papira.

IT: Predstavništva stranih posrednika ne mogu obavljati djelatnosti kojima je cilj pružanje usluga ulaganja.

LV:

Podsektor B.7. (sudjelovanje u izdavanjima svih vrsta vrijednosnih papira): Banka Latvije (središnja banka) financijski je posrednik države na tržištu državnih obveznica.

Podsektor B.9. (upravljanje imovinom): Upravljanje mirovinskim fondovima je državni monopol.

LT:

Podsektori od B.1. do B.12.: barem jedan direktor mora biti litavski državljanin.

Podsektor B.3. (financijski leasing): Financijski leasing može biti rezerviran za posebne financijske institucije (kao što su banke i osiguravajuća društva). Nema ograničenja od 1. siječnja 2001., osim kako je navedeno u horizontalnom dijelu odjeljka „Bankarske i ostale financijske usluge”.

Podsektor B.9. (upravljanje imovinom): Osnivanje je moguće samo u obliku javnih dioničkih društava (AB) i zatvorenih društava (UAB) koja trebaju biti osnovana na zatvoreni način (kada sve početno izdane dionice kupe osnivači društva). Za potrebe upravljanja imovinom obvezno je osnivanje specijaliziranog društva za upravljanje. Samo društva s registriranim sjedištem u Litvi mogu djelovati kao depozitari imovine.

MT:

Podsektori B.1. i B.2. (prihvaćanje depozita i sve vrste zajmova): Kreditne i ostale financijske institucije u stranom vlasništvu mogu poslovati u obliku podružnice ili lokalnog društva kćeri. Odobrenje može podlijegati ispitivanju gospodarskih potreba.

Podsektori od B.3. do B.12. Ne preuzima obveze.

PL:

Podsektori B.1., B.2., B.4. i B.5. (osim jamstava i obveza državne riznice): Osnivanje banke moguće je samo u obliku dioničkog društva ili licencirane podružnice. Sustav dozvola u vezi s osnivanjem svih banaka na temelju bonitetnih razloga. Obveza državljanstva za pojedine – najmanje jednog – direktora banke.

Podsektori B.6. (e), B.7. (osim sudjelovanja u izdavanju državnih vrijednosnih papira), B.9. (samo usluge upravljanja portfeljem) i B.12. (usluge savjetovanja i ostale pomoćne financijske usluge samo u vezi s djelatnostima za koje postoji obveza za Poljsku): osnivanje, nakon dobivanja licencije, moguće je samo u obliku dioničkog društva ili podružnice stranog pravnog subjekta koji pruža usluge povezane s vrijednosnim papirima.

Podsektor B.11.: U slučaju prekograničnog pružanja tih usluga i/ili korištenja tim uslugama u inozemstvu, obvezna je uporaba javne telekomunikacijske mreže ili mreže drugog ovlaštenog operatera.

Svi ostali podsektori: Ne preuzima obveze.

PT: Za poslovni nastan banaka koje nisu iz EZ-a potrebno je odobrenje ministra financija, koje se izdaje ovisno o pojedinačnom slučaju. Poslovnim nastanom mora se doprinijeti povećanju učinkovitosti nacionalnog bankarskog sustava ili internacionalizaciji portugalskoga gospodarstva.

PT: Usluge društava za investicije ne smogu pružati podružnice društava za investicije sa sjedištem u zemlji koja nije članica EZ-a. Brokerske usluge i usluge trgovanja na Lisabonskoj burzi mogu pružati brokerska društva i društva za trgovanje osnovana u Portugalu ili podružnice društava za investicije koje su dobile odobrenje u nekoj drugoj zemlji članici EZ-a i odobrenje u matičnoj zemlji za pružanje tih usluga. Brokerske usluge i usluge trgovanja na Burzi izvedenicama Oporto te na tržištu OTC izvedenica ne mogu pružati podružnice brokerskih društava/društava za trgovanje koja nisu iz EZ-a.

Usluge upravljanja mirovinskim fondovima smiju pružati samo društva osnovana u Portugalu te osiguravajuća društva osnovana u Portugalu, koja su ovlaštena za obavljanje djelatnosti životnog osiguranja.

RO: Društvo za poslovanje vrijednosnim papirima (brokersko društvo) mora biti rumunjski pravni subjekt osnovan kao dioničko društvo u skladu s rumunjskim zakonima, a njegov isključivi poslovni cilj mora biti posredovanje vrijednosnim papirima. Za svaku javnu ponudu vrijednosnih papira, prije objave prospekta, potrebno je odobrenje rumunjske nacionalne komisije za vrijednosne papire. Društva koja upravljaju imovinom moraju biti osnovana kao dioničko društvo sukladno rumunjskim zakonima; otvoreni investicijski fondovi (open-ended investment funds) moraju biti osnovani u skladu s rumunjskim građanskim pravom. Ne preuzima obveze za financijski leasing. Ne preuzima obveze za trgovanje vlastitim ili korisničkim računom prenosivih instrumenata i financijskom imovinom koja ne uključuje prenosive vrijednosne papire.

SK: Trgovanje izvedenicama i plemenitim kovinama, brokerski novčani poslovi i posredovanje: Ne preuzima obveze.

SK: Usluge bankarstva smiju pružati samo domaće banke ili podružnice stranih banaka koje je za to ovlastila Narodna banka Slovačke uz suglasnost Ministarstva financija. Davanje odobrenja temelji se na razmatranju kriterija koji se posebno odnose na raspoloživi kapital (financijsku snagu), stručne kvalifikacije, integritet i sposobnost upravljanja predviđenim aktivnostima banke. Banke su pravni subjekti osnovani u Slovačkoj kao dionička društva ili javne (državne) financijske institucije.

Za kupnju udjela u vlasničkom kapitalu postojeće poslovne banke iznad određene granice potrebno je prethodno odobrenje Narodne banke Slovačke. Usluge ulaganja u Slovačkoj mogu pružati banke, a društva za investicije, investicijski fondovi i trgovci vrijednosnim papirima koji imaju pravni oblik dioničkog društva sa zakonski određenim vlasničkim kapitalom. Strana a društva za investicije ili investicijski fondovi moraju pribaviti odobrenje Ministarstva financija za prodaju svojih vrijednosnih papira ili potvrda o vlasničkom udjelu na državnom području Slovačke u skladu s nacionalnim zakonom. Za izdavanje dužničkih vrijednosnih papira potrebno je dopuštenje Ministarstva financija, neovisno o tome izdaju li se u zemlji ili u inozemstvu.

Vrijednosne papire može se izdati i njima trgovati samo uz dopuštenje Ministarstva financija za javno trgovanje u skladu sa Zakonom o vrijednosnim papirima. Za poslovanje trgovca vrijednosnim papirima, brokera ili organizatora kupoprodaje dionica na tržištu izvan burze potrebno je odobrenje Ministarstva financija. Usluge namire i prijeboja za sve vrste plaćanja uređuje Narodna banka Slovačke.

Usluge namire i prijeboja povezane s promjenom fizičkog vlasništva vrijednosnih papira bilježe se u centru za vrijednosne papire (institucija za namiru i prijeboj vrijednosnih papira). Centar za vrijednosne papire može obavljati samo prijenose na vlasničke račune vlasnika vrijednosnih papira. Dio prijeboja i namire koji se odnosi na gotov novac obavlja se putem bankovne institucije za prijeboj i namiru (u kojoj je Narodna banka Slovačke glavni dioničar) za bratislavsku burzu, dioničko društvo, ili putem Jumbo-računa u sustavu RM-System Slovakia.

SI:

Sudjelovanje u izdavanju državnih obveznica, upravljanje mirovinskim fondovima i povezane savjetodavne i ostale pomoćne financijske usluge: Ne preuzima obveze.

Podsektori B.11. i B.12. (pružanje i prijenos financijskih informacija i savjetodavne i ostale pomoćne financijske usluge, osim onih povezanih sa sudjelovanjem u izdavanju državnih obveznica i upravljanjem mirovinskim fondovima): Nema ograničenja.

Svi ostali podsektori:

Uvjet za osnivanje svih vrsta banaka jest dobivanje licencije Banke Slovenije.

Strane osobe mogu postati dioničari u bankama ili steći dodatne dionice banaka jedino pod uvjetom dobivanja prethodnog odobrenja Banke Slovenije. (Napomena: ova se odredba ukida nakon donošenja novog Zakona o bankama.)

Na temelju licencije Banke Slovenije, bankama, društvima kćeri i podružnicama stranih banaka dopušteno je pružati sve ili ograničene bankarske usluge, ovisno o iznosu kapitala.

Pri razmatranju izdavanja banci licencije za osnivanje u potpunom vlasništvu ili uz većinske strane ulagatelje ili pri razmatranju odobrenja za stjecanje dodatnih dionica banaka, Banka Slovenije uzima u obzir sljedeće smjernice (4):

postojanje ulagatelja iz različitih zemalja, i

mišljenje strane institucije o promjeni bankarskog nadzora.

(Napomena: ova se odredba ukida nakon donošenja novog Zakona o bankama.)

Ne preuzima obveze u vezi s udjelom stranog vlasništva u bankama koje su u postupku privatizacije.

Podružnice stranih banaka moraju biti osnovane u Sloveniji i imati pravnu osobnost.

(Napomena: ova se odredba ukida nakon donošenja novog Zakona o bankama.) Ne preuzima obveze u vezi sa svim vrstama hipotekarnih banaka i štedno-kreditnih institucija.

Ne preuzima obveze u vezi s osnivanjem privatnih mirovinskih fondova (dobrovoljni mirovinski fondovi).

Upravljačka društva su trgovačka društva osnovana isključivo u svrhu upravljanja investicijskim fondovima.

Strane osobe mogu izravno ili neizravno stjecati najviše do 20 % dionica ili prava glasa u društvima za upravljanje; za veći postotak obvezno je odobrenje Agencije za tržište vrijednosnih papira.

Ovlašteno (privatizacijsko) društvo za investicije je društvo za investicije osnovano isključivo u svrhu prikupljanja potvrda o vlasništvu (kupona) i kupnje dionica izdanih u skladu s propisima o pretvorbi vlasništva. Ovlašteno upravljačko društvo osnovano je isključivo u svrhu upravljanja ovlaštenim društvima za investicije.

Strane osobe mogu izravno ili neizravno stjecati najviše do 10 % dionica ili prava glasa u ovlaštenim, (privatizacijskim), društvima za investicije; za veći postotak obvezno je odobrenje Agencije za tržište vrijednosnih papira uz suglasnost Ministarstva gospodarskih odnosa i razvitka.

Ulaganja investicijskih fondova u vrijednosne papire stranih izdavatelja ograničena su na 10 % ulaganja investicijskih fondova. Ti vrijednosni papiri moraju kotirati na onim burzama koje prethodno odredi Agencija za tržište vrijednosnih papira.

Strane osobe mogu postati dioničari ili partneri u brokerskoj kući s do 24 % kapitala brokerske kuće uz prethodno odobrenje Agencije za tržište vrijednosnih papira. (Napomena: ova se odredba ukida nakon donošenja novog Zakona o tržištu vrijednosnih papira).

Vrijednosne papire stranog izdavatelja koji još nisu bili ponuđeni na prodaju na državnom području Slovenije smije ponuditi brokerska kuća ili banka koja posjeduje licenciju za izvršavanje takvih transakcija. Prije objave ponude brokerska kuća ili banka moraju dobiti dozvolu Agencije za tržište vrijednosnih papira.

Uz zahtjev za tu dozvolu za nuđenje vrijednosnih papira stranog izdavatelja u Sloveniji podnosi se nacrt prospekta, dokumentacija kojom se dokazuje da je jamac izdavanja vrijednosnih papira stranog izdavatelja banka ili brokerska kuća, osim u slučaju izdavanja dionica stranog izdavatelja.

SE: Društva koja nisu osnovana u Švedskoj mogu uspostaviti poslovnu prisutnost samo putem podružnice, a banke i putem predstavništva.

SE: Osnivač bankarskog društva mora biti fizička osoba, rezident Europskoga gospodarskog prostora, ili strana banka. Osnivač štedionice mora biti fizička osoba, rezident Europskoga gospodarskog prostora.

UK: Posrednički brokeri, koji su kategorija financijskih institucija koje trguju državnim dugom, moraju imati poslovni nastan na Europskom gospodarskom području te biti zasebno kapitalizirani.

4.

Prisutnost fizičkih osoba

CY:

Podsektor B.6. (e) (trgovanje prenosivim vrijednosnim papirima): Pojedinci koji djeluju kao samostalni brokeri ili su zaposleni u brokerskim kućama kao brokeri moraju u tu svrhu ispunjavati uvjete za licenciju.

Podsektori od B.1. do B.12., osim B.6. (e): Ne preuzima obveze.

CZ:

Izdavanja valuta u bankama koje nisu središnja banka, trgovanje izvedenicama i plemenitim kovinama, brokerski novčani poslovi, usluge namire i klirinške usluge za izvedenice te usluge savjetovanja, posredovanja i ostale pomoćne financijske usluge koje se odnose na navedene djelatnosti: Ne preuzima obveze.

Svi ostali podsektori: Ne preuzima obveze, osim kako je navedeno u horizontalnim obvezama.

MT:

Podsektori B.1., B.2. i B.11. (prihvaćanje depozita, sve vrste zajmova te pružanje i prijenos financijskih informacija): Ne preuzima obveze, osim kako je navedeno u horizontalnim obvezama.

Podsektori od B.3. do B.10. i B.12.: Ne preuzima obveze.

PL:

Podsektori B.1., B.2., B.4. i B.5. (osim jamstava i obveza državne riznice): Ne preuzima obveze, osim kako je navedeno u horizontalnim obvezama te ovisno o sljedećem ograničenju: Obveza državljanstva za pojedine – najmanje jednog – direktora banke.

Podsektori B.6. (e), B.7. (osim sudjelovanja u izdavanju državnih vrijednosnih papira), B.9. (samo usluge upravljanja portfeljem), B.11. i B.12. (usluge savjetovanja i ostale pomoćne financijske usluge samo u vezi s djelatnostima za koje postoji obveza za Poljsku): Ne preuzima obveze, osim kako je navedeno u horizontalnim obvezama.

Svi ostali podsektori: Ne preuzima obveze.

SK:

Trgovanje izvedenicama i plemenitim kovinama, brokerski novčani poslovi i posredovanje: Ne preuzima obveze.

Svi ostali podsektori: Ne preuzima obveze, osim kako je navedeno u horizontalnim obvezama.

SI:

Sudjelovanje u izdavanju državnih obveznica, upravljanje mirovinskim fondovima i povezane savjetodavne i ostale pomoćne financijske usluge: Ne preuzima obveze.

Svi ostali podsektori: Ne preuzima obveze, osim kako je navedeno u horizontalnim obvezama.

AT, BE, BG, DE, DK, ES, EE, FR, FI, EL, HR, HU, IT, IE, LU, LT, LV, NL, PT, RO, SE, UK:

Ne preuzima obveze, osim kako je navedeno u predmetnim horizontalnim obvezama te ovisno o sljedećim posebnim ograničenjima:

BG: Ne preuzima jamstva državne riznice. Ne preuzima obveze za trgovanje vlastitim ili korisničkim računom prenosivih instrumenata i financijskom imovinom koja ne uključuje prenosive vrijednosne papire. Ne preuzima obveze za sudjelovanje u izdavanju državnih obveznica. Ne preuzima obveze za brokerske novčane poslove. Ne preuzima obveze za upravljanje mirovinskim fondovima. Ne preuzima obveze za usluge namire i klirinške usluge za financijsku imovinu. Ne preuzima obveze za posredovanje i ostale pomoćne financijske usluge.

HR: Upravni odbor vodi poslovanje kreditne institucije s državnog područja Hrvatske. Najmanje jedan član tog odbora mora tečno govoriti hrvatski jezik. Sve poslovanje institucija za elektronički novac obavlja se s državnog područja Hrvatske. Mjenjačnice s odobrenjem vodi bilo koji rezident sa statusom pravne osobe te bilo koji pojedinačni poduzetnik koji u svojem radu upotrebljava zaštićene računalne programe za devizne transakcije te koji ima dogovor s bankom i odobrenje za obavljanje deviznih transakcija.

FR: Sociétés d'investissement à capital fixe: za predsjednika upravnog odbora, glavne direktore i najmanje dvije trećine direktora uvjet je državljanstvo, a ako društvo ima i nadzorni odbor ili nadzorno vijeće, i za članove tog odbora ili njegova glavnog direktora i najmanje dvije trećine članova nadzornog vijeća.

EL: Kreditne institucije trebaju imenovati barem dvije osobe odgovorne za poslovanje institucije. Za te osobe vrijedi uvjet boravišta.

IT: Uvjet boravišta na državnom području države članice Europskih zajednica za „promotori di servizi finanziari” (financijski trgovac).

LV: Upravitelj podružnice ili društva kćeri mora biti latvijski porezni obveznik (rezident).

RO: Ne preuzima obveze za financijski leasing. Ne preuzima obveze za trgovanje vlastitim ili korisničkim računom prenosivih instrumenata i financijskom imovinom koja ne uključuje prenosive vrijednosne papire.


(1)  Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL EU L 173 12.6.2014., str. 349.).

(2)  Direktiva 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (SL EU L 302, 17.11.2009., str. 32).

(3)  CZ: Trenutačno se u parlamentu raspravlja o zakonodavstvu koje obuhvaća ukidanje kriterija zahtjeva financijskog tržišta.

(4)  Osim iznosa kapitala, pri razmatranju izdavanja neograničene ili ograničene bankarske licencije, Banka Slovenije uzima u obzir i sljedeće smjernice (za domaće i strane podnositelje zahtjeva)

nacionalne i gospodarske prioritete u pogledu određenih bankarskih djelatnosti,

postojeću regionalnu pokrivenost Republike Slovenije bankama,

stvarno obavljanje djelatnosti banke u usporedbi s djelatnostima navedenima u postojećoj licenciji.

(Napomena: ova se odredba ukida nakon donošenja novog Zakona o bankama.)

PRILOG II.

„PRILOG II.

TIJELA NADLEŽNA ZA FINANCIJSKE USLUGE

DIO A

Za Zajednicu i njezine države članice

Europska komisija

Glavna uprava za trgovinu

Glavna uprava za unutarnje tržište

B-1049 Bruxelles

Austrija

Ministarstvo financija

Uprava za gospodarsku politiku i financijska tržišta

Himmelpfortgasse 4-8

Postfach 2

A-1015 Beč

Belgija

Ministarstvo gospodarstva

Ministarstvo financija

Rue de Bréderode 7

B-1000 Bruxelles

Rue de la Loi 12

B-1000 Bruxelles

Bugarska

Ministarstvo gospodarstva i energije

Ministarstvo financija

Bugarska narodna banka

Komisija za financijski nadzor

Slavyanska str. 8

Sofija 1052

G.S.Rakovski str. 102

Sofija 1000

Trg Al.Batenberg 1

Sofija 1000

Shar Planina 33

Sofija 1303

Hrvatska

Ministarstvo financija

Katančićeva 5

10000 Zagreb

Cipar

Ministarstvo financija

CY-1439 Nikozija

Češka

Ministarstvo financija

Letenská 15

CZ-118 10 Prag

Danska

Ministarstvo gospodarstva

Ved Stranden 8

DK-1061 Kopenhagen K

Estonija

Ministarstvo financija

Suur-Ameerika 1

EE-15006 Tallinn

Finska

Ministarstvo financija

PP 28

FIN-00023 Helsinki

Francuska

Ministarstvo gospodarstva, financija i industrije

Ministère de l'Economie, des Finances et de l'Industrie

139, rue de Bercy

F-75572 Pariz

Njemačka

Ministarstvo financija

Bundesanstalt für Finanzdienstleistungsaufsicht

Graurheindorfer Str. 108

D-53117 Bonn

Grčka

Grčka središnja banka

Panepistimiou 21

GR-10563 Atena

Mađarska

Ministarstvo financija

Pénzügyminisztérium

Postafiók 481

HU-1369 Budimpešta

Irska

Irsko regulatorno tijelo za financijske usluge

PO Box 9138

College Green

IRL-Dublin 2

Italija

Ministarstvo financija

Ministero del Tesoro

Via XX Settembre 97

I-00187 Rim

Latvija

Komisija za financijsko tržište i tržište kapitala

Kungu 1

LV-1050 Riga

Litva

Ministarstvo financija

Vaizganto 8a/2

LT-01512 Vilnius

Luksemburg

Ministarstvo financija

Ministère des Finances

3, rue de la Congrégation

L-2931 Luxembourg

Malta

Tijelo za financijske usluge

Notabile Road

MT-Attard

Nizozemska

Ministarstvo financija

Uprava za politiku financijskih tržišta

Postbus 20201

NL-2500 EE Hag

Poljska

Ministarstvo financija

Świętokrzyska 12

PL-00-916 Varšava

Portugal

Ministarstvo financija

Direcção Geral dos Assuntos Europeus e Relações Internacionais

Av. Infante D. Henrique, 1C-1o

P-1100-278 Lisabon

Rumunjska

Narodna banka Rumunjske

Rumunjska nacionalna komisija za vrijednosne papire

25 Lipscani Str, Sektor 3

Bukurešt, kod 030031

(2 Foisorului Street, Bukurešt, Sektor 3

Komisija za nadzor osiguranja

18., Amiral Constantin Balescu, Sektor 1, Bukurešt Kod 011954

Komisija za nadzor privatnog mirovinskog sustava

74 Splaiul Unirii, Sektor 4,

Bukurešt, kod 030128

Slovačka

Ministarstvo financija

Stefanovicova 5

SK-817 82 Bratislava

Slovenija

Ministarstvo gospodarstva

Kotnikova 5

SI-1000 Ljubljana

Španjolska

Ministarstvo financija

Directora General del Tesoro y Politica Financiera

Paseo del Prado 6-6a Planta

E-28071 Madrid

Švedska

Financijsko nadzorno tijelo

Box 6750

S-113 85 Stockholm

Švedska središnja banka

Malmskillnadsgatan 7

S-103 37 Stockholm

Švedska agencija za zaštitu potrošača

Rosenlundsgatan 9

S-118 87 Stockholm

Ujedinjena Kraljevina

Ministarstvo financija

1 Horse Guards Road

UK-London SW1 A 2HQ

DIO B

Za Meksiko, Secretaría de Hacienda y Crédito Público

Meksiko

Unidad de Banca, Valores y Ahorro

Insurgentes Sur 1971, Colonia Guadalupe Inn, Deleg. Álvaro Obregón, C.P, 01020México, D.F.

Unidad de Seguros, Pensiones y Seguridad Social

Insurgentes Sur 1971, Colonia Guadalupe Inn, Deleg. Álvaro Obregón, C.P, 01020México, D.F.

”.

Top