27.12.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 345/34

(1)

Od predstavljanja komunikacije Komisije „Plana ulaganja za Europu” („Plan ulaganja”) 26. studenog 2014. poboljšali su se uvjeti za povećanje ulaganja te se vraća povjerenje u europsko gospodarstvo i rast. Unija se već četvrtu godinu nalazi u razdoblju umjerenog oporavka te je rast bruto domaćeg proizvoda u 2015. iznosio 2 %, iako stope nezaposlenosti i dalje ostaju na razini iznad onih prije krize. Sveobuhvatni napori pokrenuti Planom ulaganja već daju konkretne rezultate, unatoč tome što još nije moguće procijeniti puni učinak koji je Europski fond za strateška ulaganja (EFSU) imao na rast jer makroekonomski učinci većih projekata ulaganja ne mogu biti neposredni. Ulaganja su postupno rasla tijekom 2017., ali ritam je i dalje spor i ispod je dosad zabilježenih razina.

(2)

Trebalo bi zadržati taj pozitivan investicijski zamah te bi trebalo nastaviti s naporima da se ponovno ostvari dugoročno održiv trend ulaganja na način kojim se usmjerava na realno gospodarstvo. Mehanizmi Plana ulaganja djeluju i trebalo bi ih se ojačati radi nastavka mobilizacije privatnih ulaganja tako da se stvori znatan makroekonomski učinak i da se doprinese otvaranju radnih mjesta u sektorima koji su važni za budućnost Europe a u kojima su i dalje prisutni tržišni nedostaci ili neoptimalne ulagačke situacije.

(3)

Komisija je 1. lipnja 2016. objavila komunikaciju naslovljenu „Europa ponovno ulaže – Analiza napretka Plana ulaganja za Europu i budući koraci” u kojoj su opisana postignuća Plana ulaganja i planirani budući koraci, uključujući produljenje trajanja EFSU-a nakon početne tri godine, povećanje dijela za mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) u postojećem okviru i poboljšanje Europskog savjetodavnog centra za ulaganja (ESCU).

(4)

Europski revizorski sud usvojio je 11. studenoga 2016. mišljenje u vezi s Prijedlogom uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredaba (EU) br. 1316/2013 i (EU) 2015/1017 i priloženom evaluacijom Komisije u skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EU) 2015/1017 naslovljeno „EFSU: rani prijedlog za proširenje i povećanje”.

(5)

EFSU, koji provodi i sufinancira Grupa Europske investicijske banke (EIB), napreduje, gledano iz kvantitativne perspektive, prema cilju mobiliziranja najmanje 315 000 000 000 EUR dodatnih ulaganja u realno gospodarstvo do sredine 2018. Odgovor tržišta i apsorpcija na tržištu bili su osobito brzi u dijelu za MSP-ove u kojem EFSU ostvaruje rezultate daleko iznad očekivanja oslanjajući se, za ubrzani početak, na prvotno korištenje postojećim instrumentima i mandatima Europskog investicijskog fonda (EIF) (InnovFin MSP instrument za jamstva, Instrument za kreditna jamstva (LGF) COSME, i mandat za sredstva rizičnog kapitala koja financira EIB). Dio za MSP-ove povećan je stoga u srpnju 2016. za 500 000 000 EUR unutar postojećih parametara Uredbe (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća (4). Budući da postoji velika potražnja za financiranjem MSP-a u okviru EFSU-a, veći dio financiranja treba usmjeriti na MSP-ove. U tom pogledu, 40 % povećane sposobnosti podnošenja rizika EFSU-a trebalo bi usmjeriti na povećanje pristupa financiranju za MSP-ove.

(6)

Europsko vijeće zaključilo je 28. lipnja 2016. da su Planom ulaganja za Europu, a posebno EFSU-om, već bili ostvareni konkretni rezultati te se njima poduzimao važan korak u smjeru potpomaganja mobiliziranja privatnog ulaganja, pritom se pametno koristeći oskudnim proračunskim sredstvima. Europsko vijeće zabilježilo je da Komisija ubrzo namjerava predstaviti prijedloge o budućnosti EFSU-a, što bi Europski parlament i Vijeće trebali hitno ispitati.

(7)

EFSU je uspostavljen na početno razdoblje od tri godine, a cilj mu je bio mobilizirati ulaganja u vrijednosti od najmanje 315 000 000 000 EUR, doprinoseći time cilju poticanja rasta i zapošljavanja. No želja za ostvarenjem glavnog cilja ne bi trebala prevladati nad dodatnošću odabranih projekata. Unija se stoga obvezala ne samo na produljenje trajanja razdoblja ulaganja i financijskog kapaciteta EFSU-a, već i na povećanje naglaska na dodatnost. Produljenjem je obuhvaćeno razdoblje trenutačnog višegodišnjeg financijskog okvira, a njime bi se trebala osigurati ulaganja u vrijednosti od najmanje 500 000 000 000 EUR do 2020. Kako bi se dodatno povećali kapaciteti EFSU-a i ostvario cilj udvostručavanja ulaganja, i države članice trebale bi dati svoj doprinos što je prije moguće.

(8)

EFSU i njegova provedba ne mogu ostvariti svoj potpuni potencijal bez provedbe aktivnosti usmjerenih na jačanje jedinstvenog tržišta, stvaranje povoljnog poslovnog okružja i provedbu socijalno uravnoteženih i održivih strukturnih reformi. Osim toga, dobro strukturirani projekti kao dio planova za investicije i razvoj koji su doneseni na razini država članica ključni su za uspjeh EFSU-a.

(9)

Za razdoblje nakon 2020. Komisija namjerava predstaviti potrebne prijedloge kako bi se osiguralo da se strateška ulaganja nastave na održivoj razini. Svi zakonodavni prijedlozi trebali bi se temeljiti na zaključcima iz izvješća Komisije i na neovisnoj evaluaciji koja uključuje makroekonomsku procjenu koristi održavanja programa radi poticanja ulaganja. U tom izvješću i neovisnoj evaluaciji trebalo bi također, u mjeri u kojoj je to primjenjivo, ispitati primjenu Uredbe (EU) 2015/1017 kako je izmijenjena ovom Uredbom, tijekom produljenog razdoblja provedbe EFSU-a.

(10)

EFSU-om, kako je produljen ovom Uredbom, trebali bi se riješiti preostali tržišni nedostaci i neoptimalne ulagačke situacije te nastaviti mobilizacija, uz povećanu dodatnost, financiranja privatnog sektora za ulaganja koja su ključna za buduće otvaranje radnih mjesta, uključujući zapošljavanje mladih, rast i konkurentnost u Europi. Takva ulaganja uključuju ulaganja u području energetike, okoliša i borbe protiv klimatskih promjena, društvenog i ljudskog kapitala te pripadajuće infrastrukture, zdravstva, istraživanja i inovacija, prekograničnog i održivog prometa te digitalne transformacije. Konkretno, trebalo bi pojačati doprinos operacija koje podupire EFSU postizanju ambicioznih ciljeva Unije utvrđenih na 21. Konferenciji stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (COP21) i preuzetu obvezu Unije da smanji emisije stakleničkih plinova za 80 % – 95 %. Kako bi se pojačao element borbe protiv klimatskih promjena u okviru EFSU-a, EIB bi trebao iskoristiti iskustvo koje ima kao jedan od najvećih pružatelja financiranja u području borbe protiv klimatskih promjena u svijetu, i upotrijebiti svoju najsuvremeniju međunarodno dogovorenu metodologiju kako bi vjerodostojno utvrdio komponente projekata ili udjele troškova borbe protiv klimatskih promjena. Projekti se ne bi smjeli umjetno strukturirati tako da odgovaraju definicijama MSP-ova i malih poduzeća srednje tržišne kapitalizacije. Isto bi se tako sve veću važnost trebalo davati prioritetnim projektima u području energetskog međupovezivanja i projektima u području energetske učinkovitosti.

Osim toga, potpora EFSU-a za autoceste trebala bi biti ograničena na potporu privatnim i/ili javnim ulaganjima u promet u kohezijskim zemljama, u manje razvijenim regijama ili prekograničnim projektima u području prometa ili ako je ona potrebna radi unapređivanja, održavanja ili poboljšanja sigurnosti na cestama, razvoja uređaja inteligentnih prometnih sustava (ITS) ili pružanja jamstva za integritet i standarde postojećih autocesta u transeuropskoj prometnoj mreži, posebno sigurnih parkirališta, crpki za čista alternativna goriva i sustava za punjenje električnih vozila, ili doprinosa za dovršenje transeuropske prometne mreže do 2030. u skladu s Uredbom (EU) br. 1316/2013 (5) i Uredbom (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i vijeća (6). U digitalnom sektoru i unutar područja primjene ambiciozne politike Unije u području digitalnoga gospodarstva, trebalo bi odrediti nove ciljeve za digitalnu infrastrukturu kako bi se osiguralo da se premosti digitalni jaz i da Unija bude globalni predvodnik u novom dobu takozvanog „interneta stvari”, tehnologije lanca blokova, kibersigurnosti i mrežne sigurnosti. Premda su projekti u području poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i akvakulture te drugih elemenata šireg biogospodarstva već prihvatljivi, radi jasnoće trebalo bi jasno utvrditi da oni pripadaju u opće ciljeve prihvatljive za potporu EFSU-a.

(11)

Kulturne i kreativne industrije imaju ključnu ulogu u reindustrijalizaciji Europe, one su pokretači rasta i imaju strateški položaj u poticanju širenja inovacija u druge industrijske sektore kao što su turizam, maloprodaja i digitalne tehnologije. Uz program Kreativna Europa uspostavljen Uredbom (EU) br. 1295/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (7) te Instrument jamstva za kulturne i kreativne sektore uspostavljen na temelju te uredbe, EFSU bi također trebao pomoći u rješavanju problema manjka kapitala u tim sektorima pružanjem dodatne potpore koja bi bila komplementarna s potporom koja se pruža u okviru programa Kreativna Europa i Instrumenta jamstva za kulturne i kreativne sektore kako bi se u većoj mjeri mogli financirati ti projekti visokog rizika.

(12)

Operacije u kojima sudjeluju subjekti koji se nalaze u Uniji, a koje se protežu izvan nje, također bi trebale primati potporu EFSU-a ako se njima promiče ulaganje u Uniju, posebno kada uključuju prekogranične elemente. ESCU bi trebao pružati proaktivnu potporu za promicanje i poticanje takvih operacija.

(13)

Pri odabiru projekata trebalo bi povećati dodatnost koja je glavna karakteristika EFSU-a. Osobito, operacije bi trebale biti prihvatljive za potporu EFSU-a samo ako se njima rješavaju jasno utvrđeni tržišni nedostaci ili neoptimalne ulagačke situacije. Za operacije u području fizičke infrastrukture u okviru dijela za infrastrukturu i inovacije kojima su povezane dvije države članice ili više njih, uključujući e-infrastrukturu te posebno širokopojasnu infrastrukturu, kao i usluge potrebne za izgradnju, uspostavu, održavanje ili funkcioniranje te infrastrukture, trebalo bi smatrati snažnim pokazateljima dodatnosti s obzirom na poteškoće koje su svojstvene takvim operacijama i visoku dodanu vrijednost za Uniju.

(14)

EFSU bi u pravilu trebao biti usmjeren na projekte s višim profilom rizika od projekata koji primaju potporu EIB-ovih uobičajenih operacija, a Odbor za ulaganja EFSU-a („Odbor za ulaganja”) bi, pri ocjenjivanju dodatnosti, trebao uzeti u obzir rizike koji otežavaju ulaganja kao što su rizici specifični za određenu zemlju, sektor ili regiju i rizici povezani s inovacijama, osobito tehnologijama za rast, održivost i povećanje produktivnosti koje nemaju dokazanu djelotvornost.

(15)

Radi osiguravanja šire zemljopisne pokrivenosti EFSU-a i povećanja učinkovitosti intervencije EFSU-a, trebalo bi poticati operacije kombiniranja i/ili mješovitog financiranja u kojima se kombiniraju oblici bespovratne potpore i/ili financijski instrumenti iz općeg proračuna Unije, kao što su europski strukturni i investicijski fondovi ili oni dostupni u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) uspostavljeni Uredbom (EU) br. 1316/2013 i Obzora 2020. - Okvirni program za istraživanja i inovacije uspostavljen Uredbom (EU) br. 1291/2013 (8) s financiranjem Grupe EIB-a, uključujući financiranje EIB-a u okviru EFSU-a, i drugih ulagača. Cilj kombiniranja i/ili mješovitog financiranja jest povećavanje dodane vrijednosti potrošnje Unije privlačenjem dodatnih sredstava od privatnih ulagača i osiguravanje ekonomske i financijske održivosti poduprtih aktivnosti. U tu je svrhu 1 000 000 000 EUR odobrenih sredstava prenesena usporedno s predstavljanjem prijedloga Komisije za ovu Uredbu iz financijskih instrumenata CEF-a u bespovratna sredstva CEF-a radi lakšeg mješovitog financiranja s EFSU-om. U tu je svrhu u veljači 2017. uspješno pokrenut poziv za mješovito financiranje. Dodatnih 145 000 000 EUR prenosi se u druge relevantne instrumente, posebno one namijenjene za energetsku učinkovitost. Potrebne je daljnje djelovanje kako bi se osiguralo da se fondovi Unije i potpora EFSU-a mogu lako kombinirati.

Iako je Komisija već objavila konkretne smjernice o tom predmetu, trebalo bi nastaviti razvijati pristup pitanju kombiniranja fondova Unije s EFSU-om, u cilju povećanja ulaganja koja će imati koristi od učinka poluge do kojeg dolazi kombiniranjem fondova Unije i EFSU-a, uzimajući u obzir moguće zakonodavne promjene. Kako bi se osigurala gospodarska učinkovitost i odgovarajuća financijska poluga, takvo kombiniranje financija ne bi trebalo u načelu iznositi više od 90 % ukupnih troškova projekta za manje razvijene regije i 80 % za sve ostale regije.

(16)

Kako bi se povećalo iskorištavanje EFSU-a u manje razvijenim regijama i tranzicijskim regijama, trebalo bi proširiti raspon općih ciljeva prihvatljivih za potporu EFSU-a. Projekti bi i dalje podlijegali ispitivanju Odbora za ulaganja i trebaju biti u skladu s istim kriterijima prihvatljivosti za upotrebu jamstva uspostavljenog na temelju Uredbe (EU) 2015/1017 („jamstvo EU-a”), uključujući načelo dodatnosti. S obzirom na to da ne bi trebalo biti ograničenja u pogledu veličine projekata koji su prihvatljivi za potporu EFSU-a, male projekte ne bi trebalo obeshrabrivati od prijave za financiranje iz EFSU-a. Štoviše, potrebno je daljnje djelovanje za jačanje tehničke pomoći i promicanja EFSU-a u manje razvijenim regijama i tranzicijskim regijama.

(17)

Platforme za ulaganja ključan su instrument za rješavanje tržišnih nedostataka, osobito u financiranju višestrukih, regionalnih ili sektorskih projekata, uključujući projekte energetske učinkovitosti i prekogranične projekte. Također je važno poticati partnerstva s nacionalnim razvojnim bankama ili institucijama, među ostalim s ciljem osnivanja platformi za ulaganja. Suradnja s financijskim posrednicima u tom smislu također može imati važnu ulogu. U tom bi kontekstu EIB trebao prema potrebi financijskim posrednicima ili odobrenim prihvatljivim subjektima delegirati procjenu, odabir i praćenje malih potprojekata.

(18)

U slučaju delegiranja procjene, odabira i praćenja malih projekata financijskim posrednicima ili odobrenim prihvatljivim subjektima, Odbor za ulaganja ne bi trebao zadržati pravo odobravanja upotrebe jamstva EU-a za potprojekte u okviru takvog financiranja EIB-a i operacija ulaganja kod kojih je doprinos EFSU-a takvim malim potprojektima ispod utvrđenog praga. Upravljački odbor EFSU-a („Upravljački odbor”) trebao bi, kada je to potrebno, pružati smjernice o postupku koji će Odbor za ulaganja primjenjivati za ocjenjivanje potprojekata iznad tog utvrđenog praga.

(19)

Tijekom čitavog razdoblja ulaganja Unija bi trebala osigurati jamstvo EU-a koje ni u kojem trenutku ne bi trebalo premašivati 26 000 000 000 EUR kako bi se omogućila potpora EFSU-a ulaganjima, od čega bi najviše 16 000 000 000 EUR trebalo biti dostupno prije 6. srpnja 2018.

(20)

Kada se jamstvo EU-a kombinira s iznosom od 7 500 000 000 EUR koje treba osigurati EIB, očekuje se da bi potpora EFSU-a trebala proizvesti 100 000 000 000 EUR dodatnih ulaganja EIB-a i EIF-a. Očekuje se da će iznos potpore EFSU-a od 100 000 000 000 EUR proizvesti najmanje 500 000 000 000 EUR dodatnih ulaganja u realnom gospodarstvu do kraja 2020.

(21)

Kako bi se djelomično financirao doprinos iz općeg proračuna Unije Jamstvenom fondu EU-a za dodatna ulaganja, trebalo bi napraviti prijenos iz raspoložive omotnice CEF-a, predviđenog Uredbom (EU) br. 1316/2013, kao i iz prihoda i otplata iz dužničkog instrumenta CEF-a i iz Europskog fonda za energetiku, klimatske promjene i infrastrukturu 2020. („fond Marguerite”). Prijenos iz prihoda i otplata zahtijeva odstupanje od članka 140. stavka 6. drugog i trećeg podstavka Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (9) kako bi se odobrila njihova upotreba u okviru drugog instrumenta.

(22)

Na temelju iskustva stečenog iz ulaganja poduprtih EFSU-om, ciljni iznos Jamstvenog fonda trebao bi se povećati na 35 % ukupnih obveza jamstva EU-a, čime bi se osigurala primjerena razina zaštite.

(23)

S obzirom na to da se očekuje daljnja velika potražnja za financiranjem MSP-ova u okviru EFSU-a, trebalo bi povećati dio za MSP-ove EFSU-a. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti socijalnim poduzećima i socijalnim uslugama, među ostalim s pomoću razvoja i uvođenja novih instrumenata koji su prikladni za potrebe i specifičnosti sektora socijalnih poduzeća i socijalnih usluga.

(24)

EIB i EIF trebali bi osigurati da krajnji korisnici, uključujući MSP-ove, budu svjesni postojanja potpore EFSU-a kako bi se povećala vidljivost jamstva EU-a. U svim sporazumima o pružanju potpore EFSU-a trebalo bi jasno istaknuti upućivanje na EFSU.

(25)

Radi povećanja transparentnosti operacija EFSU-a Odbor za ulaganja trebao bi objasniti u svojim odlukama, koje se javno objavljuju i dostupne su, razloge zbog kojih smatra da bi određenoj operaciji trebalo biti odobreno jamstvo EU-a te se osobito usmjeriti na usklađenost s kriterijem dodatnosti. Tablica pokazatelja trebala bi se objaviti po potpisivanju operacije u okviru jamstva EU-a. Objava ne bi smjela sadržavati poslovno osjetljive informacije.

(26)

Tablicom pokazatelja trebalo bi se koristiti pridržavajući se u potpunosti ove Uredbe te Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/1558 (10) i njezina Priloga kao neovisnim i transparentnim alatom za procjenu kojim se Odboru za ulaganja omogućuje davanje prednosti upotrebi jamstva EU-a za operacije s boljim rezultatima i većom dodanom vrijednošću. EIB bi trebao unaprijed izračunati bodove i pokazatelje te pratiti rezultate po završetku projekta.

(27)

Radi boljeg ocjenjivanja projekata, Upravljački odbor trebao bi, u okviru strateške orijentacije EFSU-a, utvrditi minimalni rezultat za svaki stup u tablici pokazatelja.

(28)

Relevantna politika Unije o nekooperativnim jurisdikcijama u porezne svrhe utvrđena je u pravnim aktima Unije i u zaključcima Vijeća, osobito u prilogu onima od 8. studenoga 2016. i svakom naknadnom ažuriranju.

(29)

Dubinske analize EIB-ovih ulagačkih operacija i operacija financiranja u okviru ove Uredbe trebale bi uključivati iscrpnu provjeru usklađenosti s primjenjivim zakonodavstvom Unije i dogovorenim međunarodnim standardima te standardima Unije o mjerama protiv pranja novca, borbi protiv financiranja terorizma, poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza. EIB bi nadalje, u kontekstu izvješćivanja o EFSU-u, trebao dostaviti informacije, prema pojedinim zemljama, o usklađenosti operacija EFSU-a s politikom EIB-a i EIF-a o nekooperativnim jurisdikcijama, kao i popis posrednika s kojima EIB i EIF surađuju.

(30)

Primjereno je izraditi određena tehnička pojašnjenja povezana sa sadržajem sporazuma o upravljanju EFSU-om, o odobravanju jamstva EU-a i o instrumentima koji su obuhvaćeni tim sporazumom, uključujući pokriće tečajnog rizika u određenim situacijama. Sporazum s EIB-om o upravljanju EFSU-om i odobravanju jamstva EU-a trebalo bi prilagoditi u skladu s ovom Uredbom.

(31)

Bez obzira na njegov cilj oslanjanja na postojeće savjetodavne usluge EIB-a i Komisije, a kako bi djelovao kao jedinstveni stručni savjetodavni centar za financiranje projekata u Uniji, ESCU bi trebalo poboljšati, a njegove bi aktivnosti trebale biti usmjerene i na aktivan doprinos sektorskoj i zemljopisnoj diversifikaciji EFSU-a, podupiranje EIB-a i nacionalnih razvojnih banaka ili institucija u pokretanju i razvoju operacija, posebno u manje razvijenim regijama i regijama u tranziciji te, prema potrebi, pružanju pomoći u strukturiranju zahtjeva za potporu EFSU-a. ESCU bi trebao nastojati sklopiti barem jedan sporazum o suradnji s nacionalnom razvojnom bankom ili institucijom po državi članici. U državama članicama u kojima razvojne banke ili institucije ne postoje ESCU bi prema potrebi i na zahtjev dotične države članice trebao osigurati proaktivnu savjetodavnu potporu u vezi s osnivanjem takve banke ili institucije. ESCU bi posebnu pozornost trebao posvetiti potpori pripremi projekata kojima su obuhvaćene dvije države članice ili više njih i projekata kojima se doprinosi ostvarivanju ciljeva utvrđenih na konferenciji COP21. Također bi trebao aktivno doprinositi uspostavi platformi za ulaganja i pružati savjete o kombiniranju drugih izvora financiranja Unije s EFSU-om. Lokalnu prisutnost ESCU-a trebalo bi osigurati gdje je to potrebno, uzimajući u obzir postojeće programe potpora, u cilju pružanja konkretne, proaktivne i prilagođene pomoći na terenu.

(32)

Europski semestar za koordinaciju ekonomskih politika temelji se na detaljnoj analizi planova proračunskih, makroekonomskih i strukturnih reformi država članica i pruža im preporuke za svaku zemlju pojedinačno. U tom kontekstu EIB bi trebao obavijestiti Komisiju o svojim nalazima u pogledu prepreka i slabih točaka za ulaganja u državama članicama, utvrđenih tijekom provođenja operacija ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom. Komisija se poziva da te zaključke, uz ostale, uključi u svoj rad koji poduzima u kontekstu trećeg stupa Plana ulaganja.

(33)

Kako bi se riješili tržišni nedostaci i neusklađenosti, kako bi se potaknula primjerena dodatna ulaganja te kako bi se promicala geografska i regionalna usklađenost operacija koje se podupiru EFSU-om, nužan je integriran i usmjeren pristup s ciljem promicanja rasta, otvaranja radnih mjesta i ulaganja. Troškom financiranja EFSU-a trebalo bi se doprinijeti ostvarivanju tih ciljeva.

(34)

Radi promicanja ciljeva u pogledu ulaganja iz Uredbe (EU) 2015/1017 trebalo bi se, prema potrebi, poticati mješovito financiranje s postojećim sredstvima kako bi se osigurale odgovarajuće povlastice u uvjetima financiranja u okviru EFSU-a, uključujući trošak operacija.

(35)

U slučajevima kada bi zbog stresnih uvjeta na financijskom tržištu bila spriječena provedba održivog projekta ili ako je potrebno olakšati uspostavljanje platformi za ulaganja ili financiranje projekata u sektorima ili područjima koja odlikuje znatan tržišni nedostatak ili neoptimalna ulagačka situacija, EIB i Komisija trebali bi u cilju olakšavanja provedbe projekta uvesti promjene, posebno u vezi s naknadom jamstva EU-a kako bi se doprinijelo smanjenju troška financiranja operacije koji snosi korisnik financiranja EIB-a u okviru EFSU-a. Slične napore trebalo bi uložiti kako bi se osiguralo pružanje potpore malim projektima u okviru EFSU-a. Kada upotreba lokalnih ili regionalnih posrednika omogućuje smanjenje troškova financiranja EFSU-a za male projekte, trebalo bi uzeti u obzir i takav oblik postupanja.

(36)

U skladu s potrebom za financijskom održivošću EFSU-a, potrebno je uskladiti napore za smanjenje troška financiranja operacija EFSU-a u slučaju stresnih uvjeta na financijskim tržištima ili kako bi se olakšala uspostava platformi za ulaganja ili financiranje projekata u sektorima ili područjima koja karakterizira znatan tržišni nedostatak ili neoptimalna ulagačka situacija, s drugim dostupnim financijskim sredstvima i instrumentima Unije kojima se koristi Grupa EIB-a.

(37)

Uredbe (EU) br. 1316/2013 i (EU) 2015/1017 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

U članku 2. točki 4. podtočka (b) zamjenjuje se sljedećim:

2.

Članak 4. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

3.

Članak 5. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Za potrebe ove Uredbe ,dodatnost’ znači potpora EFSU-a operacijama kojima se rješavaju tržišni nedostaci ili neoptimalne ulagačke situacije i koje se ne bi mogle provesti tijekom razdoblja u kojem se može upotrebljavati jamstvo EU-a ili barem ne u istoj mjeri, putem EIB-a, EIF-a ili postojećih financijskih instrumenata Unije bez potpore EFSU-a. Projekti koje podupire EFSU moraju podržavati opće ciljeve utvrđene člankom 9. stavkom 2., moraju stremiti otvaranju radnih mjesta i postizanju održivog rasta te moraju imati u pravilu viši profil rizika od projekata koje podupiru EIB-ove uobičajene operacije. Općenito, portfelj EFSU-a ima viši profil rizika od portfelja ulaganja koji podupire EIB u skladu s njegovim uobičajenim ulagačkim politikama prije stupanja na snagu ove Uredbe.

Radi boljeg rješavanja tržišnih nedostataka ili neoptimalnih ulagačkih situacija i radi olakšavanja, posebno, korištenja upravljačkim platformama za manje projekte, čime se jamči komplementarnost i time izbjegava isključivanje sudionika na istom tržištu, posebne aktivnosti EIB-a koje podupire EFSU, kao najbolji način i ako je to opravdano:

Ne dovodeći u pitanje uvjet zadovoljavanja definicije dodatnosti iz prvog podstavka, sljedeći elementi snažno upućuju na to da se radi o dodatnosti:

4.

Članak 6. mijenja se kako slijedi:

5.

Članak 7. mijenja se kako slijedi:

6.

Članak 9. mijenja se kako slijedi:

7.

U članku 10. stavku 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećom:

8.

Članak 11. mijenja se kako slijedi:

9.

Članak 12. mijenja se kako slijedi:

10.

Članak 14. mijenja se kako slijedi:

11.

Članak 16. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   EIB, prema potrebi u suradnji s EIF-om, svakih šest mjeseci podnosi izvješće Komisiji o svojim operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima ovom Uredbom. U izvješće je uključena procjena usklađenosti sa zahtjevima za upotrebu jamstva EU-a i s ključnim pokazateljima uspješnosti iz članka 4. stavka 2. točke (f) podtočke iv. Izvješće sadržava i statističke, financijske i računovodstvene podatke o svakoj EIB-ovoj operaciji financiranja i ulaganja te na agregatnoj osnovi. Jednom godišnje, izvješće također uključuje podatke o preprekama ulaganjima s kojima se EIB susreo tijekom provođenja operacija ulaganja obuhvaćenih ovom Uredbom.”;

12.

Članak 17. mijenja se kako slijedi:

13.

Članak 18. mijenja se kako slijedi:

14.

U članku 19. dodaje se sljedeći stavak:

„EIB i EIF o postojanju potpore EFSU-a obavješćuju krajnje korisnike, uključujući MSP-ove, ili obvezuju financijske posrednike da ih o tome obavijeste, tako što te informacije čine jasno vidljivima, osobito u slučaju MSP-ova, u relevantnom sporazumu o pružanju potpore EFSU-a, povećavajući na taj način javnu osviještenost i poboljšavajući vidljivost.”;

15.

Članak 20. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Za potrebe stavka 1. ovog članka Revizorskom sudu se na zahtjev i u skladu s člankom 287. stavkom 3. UFEU-a dodjeljuje pun pristup svakom dokumentu ili informaciji koji su potrebni za izvršenje njegove zadaće.”;

16.

Članak 22. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   U svojim operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima ovom Uredbom EIB i EIF pridržavaju se primjenjivog zakonodavstva Unije i dogovorenih međunarodnih standarda i standarda Unije te stoga ne podupiru projekte u okviru ove Uredbe kojima se doprinosi pranju novca, financiranju terorizma, izbjegavanju plaćanja poreza, poreznim prijevarama ili utaji poreza.

Uz to, EIB i EIF ne započinju i ne ponavljaju operacije sa subjektima registriranima ili uspostavljenima u jurisdikcijama navedenima u relevantnoj politici Unije o nekooperativnim jurisdikcijama, ili za koje se utvrdi da su treće zemlje visokog rizika u skladu s člankom 9. stavkom 2. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća (*3), ili koji se u praksi ne pridržavaju dogovorenih poreznih standarda Unije ili međunarodno utvrđenih poreznih standarda o transparentnosti i razmjeni informacija.

Pri sklapanju sporazuma s financijskim posrednicima EIB i EIF prenose uvjete iz ovog članka u relevantne sporazume i zahtijevaju od financijskih posrednika da ih izvijeste o poštovanju tih uvjeta.

EIB i EIF preispituju svoju politiku o nekooperativnim jurisdikcijama najkasnije nakon što Unija donese popis nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe.

Svake godine nakon toga EIB i EIF podnose izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o provedbi svoje politike o nekooperativnim jurisdikcijama u vezi s EFSU-ovim operacijama financiranja i ulaganja, uključujući informacije po zemljama i popis posrednika s kojima surađuju.

(*3)  Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015., str. 73.).”;"

17.

U članku 23. stavku 2., prva i druga rečenica prvog podstavka zamjenjuju se sljedećim:

„Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 7. stavaka 13. i 14. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 4. srpnja 2015. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja tog razdoblja od pet godina.”;

18.

Prilog II. mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

1.

U članku 5. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Financijska omotnica za provedbu CEF-a za razdoblje 2014. –2020. određuje se u iznosu od 30 192 259 000 EUR u tekućim cijenama. Taj se iznos raspoređuje na sljedeći način:

Ti iznosi ne dovode u pitanje primjenu mehanizma fleksibilnosti predviđenog Uredbom Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 (*4).

(*4)  Uredba Vijeća (EU, Euratom) br. 1311/2013 od 2. prosinca 2013. kojom se uspostavlja višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2014. –2020. (SL L 347, 20.12.2013., str. 884.).”;"

2.

U članku 14. dodaju se sljedeći stavci:

„5.   Odstupajući od članka 140. stavka 6. drugog i trećeg podstavka Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, prihodi i otplate iz financijskih instrumenata uspostavljenih ovom Uredbom i financijskih instrumenata uspostavljenih Uredbom (EZ) br. 680/2007 koji su spojeni s financijskim instrumentima uspostavljenima ovom Uredbom u skladu sa stavkom 3. ovog članka čine, do iznosa od najviše 125 000 000 EUR, unutarnji namjenski prihod u smislu članka 21. stavka 4. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 za Europski fond za strateška ulaganja uspostavljen Uredbom (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća (*5).

6.   Odstupajući od članka 140. stavka 6. drugog i trećeg podstavka Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012, prihodi i otplate iz fonda Europskog fonda za energetiku, klimatske promjene i infrastrukturu 2020. (,fond Marguerite’) uspostavljenog u skladu s Uredbom (EZ) br. 680/2007 čine, do iznosa od najviše 25 000 000 EUR, unutarnji namjenski prihod u smislu članka 21. stavka 4. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 za Europski fond za strateška ulaganja uspostavljen Uredbom (EU) 2015/1017.

(*5)  Uredba (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. lipnja 2015. o Europskom fondu za strateška ulaganja, Europskom savjetodavnom centru za ulaganja i Europskom portalu projekata ulaganja i o izmjeni uredaba (EU) br. 1291/2013 i (EU) br. 1316/2013 – Europski fond za strateška ulaganja (SL L 169, 1.7.2015., str. 1.).”."