EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32017R1951

Uredba (EU) 2017/1951 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o izmjeni Uredbe (EU) br. 99/2013 o europskome statističkom programu od 2013. do 2017. njegovim produljenjem do 2020. (Tekst značajan za EGP i Švicarsku)

SL L 284, 31.10.2017, p. 1–11 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

Legal status of the document No longer in force, Date of end of validity: 31/12/2020; Implicitno stavljeno izvan snage 32021R0690

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2017/1951/oj

31.10.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 284/1


UREDBA (EU) 2017/1951 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 25. listopada 2017.

o izmjeni Uredbe (EU) br. 99/2013 o europskome statističkom programu od 2013. do 2017. njegovim produljenjem do 2020.

(Tekst značajan za EGP i Švicarsku)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 338. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (1),

nakon savjetovana s Odborom regija,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (2),

budući da:

(1)

Pouzdani, relevantni dokazi utemeljeni na pravovremenoj i javno dostupnoj europskoj statistici, koji mogu biti upotrijebljeni za donošenje politika, neophodni su za mjerenje napretka i ocjenjivanje učinkovitosti politika i programa Unije, a posebno u kontekstu strategije Europa 2020. utvrđene u Komunikaciji Komisije od 3. ožujka 2010. pod naslovom „Europa 2020.: Strategija za pametan, održiv i uključiv rast” i Programa Komisije za zapošljavanje, rast, pravednost i demokratske promjene.

(2)

Kad je riječ o europskoj statistici, širom Unije trebao bi postojati cjelovit pristup kojim se pružaju točni podaci radi doprinosa daljnjim procesima integracije u Uniji.

(3)

Dostupnost pouzdane i sveobuhvatne europske statistike važno je javno dobro koje je od koristi donositeljima odluka, istraživačima i javnosti.

(4)

Dobra ravnoteža između ekonomskih i socijalnih ciljeva u europskom semestru posebno je važna za održivost i legitimnost ekonomske i monetarne unije. Shodno tomu, socijalni ciljevi i ciljevi zapošljavanja postali su značajniji u europskom semestru, pri čemu se i u izvješćima zemalja i u preporukama po državama članicama procjenjuju socijalni izazovi i izazovi u pogledu zapošljavanja te promiču reforme politika na temelju najboljih praksi. U tu svrhu socijalna statistika ima posebnu važnost.

(5)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (3), Europskim statističkim programom („program”) predviđa se okvir za razvoj, izradu i diseminaciju visokokvalitetne europske statistike, te se utvrđuju glavna područja i ciljevi aktivnosti planiranih za razdoblje koje odgovara razdoblju višegodišnjeg financijskog okvira. Program bi se trebao provoditi pojedinačnim statističkim aktivnostima u skladu s člankom 14. Uredbe (EZ) br. 223/2009. Godišnji programi rada trebali bi se temeljiti na programu.

(6)

Uredbom (EU) br. 99/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (4) obuhvaćeno je samo razdoblje od 2013. do 2017., dok se postojeći višegodišnji financijski okvir proteže do 2020. Stoga bi tu Uredbu bez odgode trebalo izmijeniti s ciljem produljenja programa do 2020. i popunjavanja statističkih praznina gdje je to hitno potrebno.

(7)

U kontekstu plana Komisije za bolje donošenje propisa, politike Unije trebalo bi što više oblikovati i pratiti na temelju pouzdanih dokaza koji imaju čvrstu statističku osnovu. Europska statistika ima istaknutu ulogu u tom pogledu i može pružiti važan doprinos, posebno u područjima politika u kojima su analitička vrijednost utemeljena na pouzdanim podacima te odaziv od ključne važnosti za uspješnost politika.

(8)

Visokokvalitetna statistika stoga je od ključne važnosti za ostvarenje boljih rezultata i doprinosa boljoj Europi. Trebalo bi uložiti više napora u poticanje ulaganja u službenu statistiku na europskoj i nacionalnoj razini. Program bi isto tako trebao pružati smjernice o prioritetnim područjima politika, jačanju kapaciteta te aktualnom ponovnom određivanju prioriteta. Nadalje, kako bi se osigurao usklađen pristup u postizanju ciljeva ove Uredbe, trebalo bi intenzivirati suradnju s međunarodnim organizacijama.

(9)

Trebalo bi poduzeti aktivnosti za popunjavanje najhitnijih statističkih praznina, povećanje pravodobnosti i podupiranje političkih prioriteta te za koordinaciju ekonomske politike pomoću europskog semestra. Komisija (Eurostat) bi, u bliskoj suradnji s nacionalnim zavodima za statistiku, isto tako trebala osigurati nove projekcije stanovništva, uključujući u odnosu na migracijske tokove, s ciljem ažuriranja analize socijalnih, ekonomskih i proračunskih posljedica starenja stanovništva te ekonomskih nejednakosti.

(10)

Radi podupiranja učinkovitog donošenja politika pokazatelje bi trebalo objavljivati pravodobno. U skladu s člankom 12. Uredbe (EZ) br. 223/2009 Komisija (Eurostat) bi trebala obavješćivati javnost o pravodobnosti kao aspektu kvalitete statistike, uključujući pružanje relevantnih informacija za svaku vrstu nedovoljne pravodobnosti do koje može doći.

(11)

Trebalo bi dalje razvijati eksperimentalne račune ekosustava i statistike klimatskih promjena, među ostalim one koje su relevantne za prilagodbu klimatskim promjenama i „otiske”, koristeći postojeće podatke. Za europsku energetsku uniju i okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030., kojim se nastoji povećati konkurentnost, učinkovitost, sigurnost i održivost gospodarstva i energetskog sustava Unije, bit će potrebne nove statistike o potrošnji energije, energetskoj učinkovitosti, obnovljivim izvorima energije, energetskoj ovisnosti i sigurnosti opskrbe, kao i nova statistika o kružnom gospodarstvu.

(12)

Visokokvalitetnom statistikom razvijenom, izrađenom i diseminiranom u okviru programa, posebno statistikom o inovacijama, statistikom o istraživanju i razvoju, socijalnom statistikom, statistikom o okolišu te statistikom o energetici i prometu, trebalo bi se omogućiti praćenje ciljeva Programa Ujedinjenih naroda za održivi razvoj do 2030. koje treba odrediti na razini Unije i država članica i na taj način doprinijeti ostvarenju tih ciljeva.

(13)

Trebalo bi postići napredak u poboljšanju kvalitativnih i kvantitativnih informacija kojima se doprinosi iscrpnosti nacionalnih računa, čime se omogućuju bolje procjene poreznog jaza i izbjegavanja plaćanja poreza.

(14)

Produljenje programa prilika je koju bi trebalo iskoristiti za prilagodbe i odražavanje novih usmjerenja, posebno u skladu s Vizijom Europskog statističkog sustava (ESS) 2020., za nadopunjavanje postojećih ciljeva, daljnje određivanje prioriteta te dostupnost podataka u kontekstu u kojem se Unija suočava s važnim izazovimau području ekonomskog razvoja i socijalne kohezije. Time bi se trebala zajamčiti stalna suradnja Komisije (Eurostata) i nacionalnih zavoda za statistiku te zajamčiti redovni dijalozi s Europskim statističkim savjetodavnim odborom osnovanim Odlukom br. 234/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (5). Također bi se time trebalo osigurati usklađivanje između ESS-a i Europskog sustava središnjih banaka. Komisija (Eurostat) bi trebala pratiti poštuju li države članice Kodeks prakse europske statistike (Kodeks prakse).

(15)

Posebno je važno mjeriti žarišta visoke nezaposlenosti, uključujući nezaposlenost mladih u prekograničnim regijama.

(16)

Izmjene programa i stalni rad ESS-a na učinkovitosti trebalo bi poduprijeti odgovarajućim povećanjem proračuna za statistiku na razini Unije, tako što će se ostvariti znatna dodana vrijednost i rezultati za poboljšanje kvalitete podataka pomoću velikih projekata, učinaka strukturne poluge i ekonomije razmjera koji mogu poboljšati statističke sustave u svim državama članicama.

(17)

Ovom Uredbom utvrđuje se financijska omotnica za produljenje programa na razdoblje od 2018. do 2020. što će biti osnovna referentna vrijednost, u smislu točke 17. Međuinstitucionalnog sporazuma od 2. prosinca 2013. između Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije o proračunskoj disciplini, o suradnji u vezi s proračunskim pitanjima i o dobrom financijskom upravljanju (6) za Europski parlament i Vijeće u okviru godišnjeg proračunskog postupka.

(18)

Pri produljenju programa Komisija (Eurostat) bi posebnu pozornost trebala posvetiti posljedicama istupanja države članice iz Unije.

(19)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, produljenje programa na razdoblje od 2018. do 2020. ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega i učinaka djelovanja može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(20)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009 nacrt prijedloga za produljenje programa na razdoblje od 2018. do 2020. podnesen je radi prethodnog ispitivanja Odboru Europskog statističkog sustava, Europskom statističkom savjetodavnom odboru i Odboru za monetarnu, financijsku i platnobilančnu statistiku osnovanom Odlukom Vijeća 2006/856/EZ (7).

(21)

Uredbu (EU) br. 99/2013 trebalo bi na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EU) br. 99/2013 mijenja se kako slijedi:

1.

U članku 1. dodaje se sljedeći stavak:

„Program se produljuje na razdoblje od 2018. do 2020.”.

2.

Članak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 3.

Područje primjene

Ovom se Uredbom pruža programski okvir za razvoj, izradu i diseminaciju europske statistike, glavna područja i ciljeve predviđenih aktivnosti u razdoblju od 2013. do 2020., u skladu s člankom 13. i člankom 14. Uredbe (EZ) br. 223/2009.”.

3.

U članku 7. stavku 1. dodaje se sljedeći podstavak:

„Financijska omotnica za provedbu programa za razdoblje od 2018. do 2020. iznosi 218,1 milijun EUR i obuhvaćena je programskim razdobljem od 2014. do 2020. godine.”.

4.

Članak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 9.

Godišnji programi rada

Radi provedbe programa, Komisija donosi godišnje programe rada kojima se ispunjavaju zahtjevi iz članka 17. Uredbe (EZ) br. 223/2009 i u kojima se određuju ciljevi koje treba provesti i očekivani rezultati, u skladu s općim i posebnim ciljevima iz članka 4. stavaka 1. i 2. ove Uredbe. Komisija jamči da se odgovarajući naglasak stavlja na aktivnosti kojima će se poticati usklađenost s Kodeksom prakse. Svaki godišnji program rada dostavlja se Europskom parlamentu u informativne svrhe.”.

5.

Članak 13. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 13.

Zaštita financijskih interesa Unije

1.   Komisija poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurala da se tijekom provedbe aktivnosti financiranih na temelju ove Uredbe štite financijski interesi Unije primjenom preventivnih mjera protiv prijevare, korupcije i ostalih nezakonitih djelovanja učinkovitim provjerama i, ako se uoče nepravilnosti, povratom pogrešno plaćenih iznosa te, ako je potrebno, djelotvornim, razmjernim i odvraćajućim administrativnim i financijskim sankcijama.

2.   Komisija ili njezini predstavnici i Revizorski sud ovlašteni su za provedbu revizije na temelju dokumenata te provedbu provjera na terenu svih korisnika bespovratnih sredstava, ugovaratelja i podugovaratelja koji su primili sredstva Unije u okviru programa.

3.   Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) može provoditi istrage, uključujući provjere i inspekcije na terenu u skladu s odredbama i postupcima utvrđenima u Uredbi (EZ, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (*1) i Uredbi Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 (*2) kako bi se utvrdilo je li došlo do prijevare, korupcije ili bilo koje druge nezakonite aktivnosti koja utječe na financijske interese Unije u vezi sa sporazumom o dodjeli bespovratnih sredstava ili odlukom o dodjeli bespovratnih sredstava ili ugovorom koji se financira u okviru programa.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., sporazumi o suradnji s trećim zemljama i s međunarodnim organizacijama, ugovori, sporazumi o dodjeli bespovratnih sredstava i odluke o dodjeli bespovratnih sredstava proizašli iz provedbe ove Uredbe sadrže odredbe kojima se Komisija, Revizorski sud i OLAF izričito ovlašćuju za provođenje tih revizija i istraga u skladu s njihovim nadležnostima.

5.   Ne dovodeći u pitanje stavke 1., 2. i 3., ako se provedba djelovanja izdvaja ili dalje delegira, u cijelosti ili djelomično, ili ako to zahtijeva sklapanje ugovora o javnoj nabavi ili dodjelu financijske potpore trećoj strani, u ugovoru, sporazumu ili odluci o dodjeli bespovratnih sredstava navodi se obveza ugovaratelja ili korisnika da od bilo koje uključene treće strane zahtijeva izričito prihvaćanje tih ovlasti Komisije, Revizorskog suda i OLAF-a.

(*1)  Uredba (EU, Euratom) br. 883/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. rujna 2013. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća te Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 (SL L 248, 18.9.2013., str. 1.)."

(*2)  Uredba Vijeća (Euratom, EZ) br. 2185/96 od 11. studenoga 1996. o provjerama i inspekcijama na terenu koje provodi Komisija s ciljem zaštite financijskih interesa Europskih zajednica od prijevara i ostalih nepravilnosti (SL L 292, 15.11.1996., str. 2.).”."

6.

Članak 15. mijenja se kako slijedi:

(a)

umeće se sljedeći stavak:

„2.a   Komisija (Eurostat) do 31. prosinca 2019. godine Odboru Europskog statističkog sustava podnosi izvješće o napretku u provedbi programa. U tom izvješću detaljno se opisuje stajalište Komisije (Eurostata) o budućnosti programa u sklopu višegodišnjeg financijskog okvira koji započinje 2021. To izvješće podnosi se i Europskom parlamentu i Vijeću.”;

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Komisija do 31. prosinca 2021., nakon savjetovanja s Odborom Europskog statističkog sustava i Europskim statističkim savjetodavnim odborom, podnosi Europskom parlamentu i Vijeću konačno izvješće o ocjeni provedbe programa. U izvješću se posebno ocjenjuju:

(a)

ishod ponovnog određivanja prioriteta i procjena troškova statističkih proizvoda;

(b)

aktivnosti poduzete u okviru ESS-a za smanjenje troškova provedbe i izrade za države članice i za ograničenje sveukupnog opterećenja koje proizlazi iz statističkih projekata i područja obuhvaćenih programom;

(c)

napredak u vezi s olakšanjem pristupa službenim statističkim podacima i njihovim poboljšanjem u pogledu prilagođenosti korisniku, uključujući pružanje podataka na internetskoj stranici Eurostata; i

(d)

napredak u poboljšanju dostupnosti podataka, uključujući one o aktivnostima socijalne ekonomije i pokazateljima strategije Europa 2020.”.

7.

Prilog Uredbi (EU) br. 99/2013 mijenja se u skladu s Prilogom ovoj Uredbi.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Primjenjuje se od 1. siječnja 2018.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Strasbourgu 25. listopada 2017.

Za Europski parlament

Predsjednik

A. TAJANI

Za Vijeće

Predsjednik

M. MAASIKAS


(1)  SL C 75, 10.3.2017., str. 53.

(2)  Stajalište Europskog parlamenta od 14. rujna 2017. (još nije objavljeno Službenom listu) i odluka Vijeća od 9. listopada 2017.

(3)  Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ, Euratom) br. 1101/2008 Europskog parlamenta i Vijeća o dostavi povjerljivih statističkih podataka Statističkom uredu Europskih zajednica, Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice i Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom o osnivanju Odbora za statistički program Europskih zajednica (SL L 87, 31.3.2009., str. 164.).

(4)  Uredba (EU) br. 99/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2013. o europskome statističkom programu od 2013. do 2017.(SL L 39, 9.2.2013., str. 12.).

(5)  Odluka br. 234/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2008. o osnivanju Europskog statističkog savjetodavnog odbora i stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 91/116/EEZ (SL L 73, 15.3.2008., str. 13.)

(6)  SL C 373, 20.12.2013., str. 1.

(7)  Odluka Vijeća 2006/856/EZ od 13. studenoga 2006. o osnivanju Odbora za monetarnu, financijsku i platnobilančnu statistiku (SL L 332, 30.11.2006., str. 21.).


PRILOG

Prilog Uredbi (EU) br. 99/2013 mijenja se kako slijedi:

1.

Naslov Priloga zamjenjuje se sljedećim:

„Statistička infrastruktura i ciljevi Europskog statističkog programa za razdoblje 2013.–2020.”.

2.

„Uvod” se mijenja kako slijedi:

(a)

prvi i drugi stavak zamjenjuju se sljedećim:

„Za provedbu politika Unije potrebne su visokokvalitetne, usporedive i pouzdane statističke informacije o gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj situaciji te situaciji u pogledu okoliša u Uniji i njihovim sastavnicama na nacionalnoj i regionalnoj razini. Europska statistika također je neophodna za Uniju jer omogućava široj javnosti i europskim građanima razumijevanje i sudjelovanje u demokratskom procesu i raspravi o sadašnjosti i budućnosti Unije.

Programom se pruža zakonodavni okvir za razvoj, izradu i diseminaciju europske statistike u razdoblju od 2013. do 2020.”;

(b)

četvrti stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Statistika razvijena, izrađena i diseminirana u okviru programa pridonosi provedbi politika Unije u skladu s UFEU-om i strategijom Europa 2020. i njezinim glavnim inicijativama kao i ostalim politikama određenima u strateškim prioritetima Komisije.”.

3.

U „Ciljevima”, cilj 1. zamjenjuje se sljedećim:

„—

Cilj 1.: pravodobno pružanje statističkih informacija na isplativ način, bez nepotrebnog udvostručavanja napora, radi podupiranja razvoja, praćenja i ocjenjivanja politika Unije uz jasno odražavanje prioriteta i zadržavanje ravnoteže između gospodarskog, socijalnog i teritorijalnog područja te područja zaštite okoliša, kao i zadovoljavanje potreba širokog kruga korisnika europske statistike, uključujući ostale donositelje odluka, istraživače, poduzetnike i europske građane općenito,”.

4.

Dio I. „Statistički rezultati” mijenja se kako slijedi:

(a)

u točki 1.1. „Strategija Europa 2020.” prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Potvrđivanje strategije Europa 2020. u velikoj je mjeri odredilo strateški plan i program Unije i nacionalnih politika u narednim godinama. U okviru tog plana i programa za određeni broj područja dogovoreni su brojni ciljevi i inicijative za koje ESS treba isporučiti statističke pokazatelje kao što su unaprjeđenje uvjeta za inovacije; istraživanje i razvoj; promicanje dostojanstvenih radnih mjesta; promicanje rodne ravnopravnosti; ispunjavanje ciljeva Unije u pogledu klimatskih promjena i energetike; učinkovitost korištenja resursa; unaprjeđenje razine obrazovanja, uključujući smanjenje stope ranog prekida školovanja; povećanje stope cjeloživotnog strukovnog osposobljavanja i mobilnosti u učenju; aktivno i zdravo starenje te promicanje socijalne uključenosti i smanjenje siromaštva. Kad je to prikladno, statistički podaci razvrstani prema spolu potrebni su kako bi se razumjelo što obuhvaća diskriminacija na rodnoj osnovi, s naglaskom na rodno uvjetovanom nasilju.”;

(b)

cilj 1.1.1. mijenja se kako slijedi:

i.

prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Pružanje visokokvalitetnih statističkih informacija koje će biti pravodobno dostupne za europski semestar, za praćenje provedbe strategije Europa 2020. U mjeri u kojoj je to moguće, novi pokazatelji temelje se na dostupnim statističkim podacima.”;

ii.

drugi stavak četvrta alineja zamjenjuje se sljedećim:

„—

pokazatelja zaposlenosti pomoću kojih se razlikuju rad s nepunim radnim vremenom i rad s punim radnim vremenom te ugovori o radu na određeno vrijeme i ugovori o radu na neodređeno vrijeme, kao i pokazatelja o nezaposlenosti kojima se uzimaju u obzir osobe koje sudjeluju u aktivacijskim politikama poput osposobljavanja. Ti bi pokazatelji trebali također uključivati podatke o nejednakostima među spolovima.”;

(c)

u cilju 1.2.1. drugi stavak druga alineja zamjenjuje se sljedećim:

„—

pružanjem statističkih podataka za poboljšani Pakt o stabilnosti i rastu koji su posebno usmjereni na izradu i pružanje visokokvalitetne statistike o državnom deficitu i javnom dugu,

pružanjem statističkih ulaznih podataka za učinkovito praćenje ekonomskih nejednakosti,”;

(d)

cilj 1.3.1. mijenja se kako slijedi:

i.

prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Unaprjeđenje dostupnih pokazatelja i statističkih informacija o gospodarskoj globalizaciji i globalnim vrijednosnim lancima za donositelje odluka u Uniji i za javnost. Tim bi se informacijama trebalo olakšati razumijevanje utjecaja koji globalizacija ima na gospodarstvo, društvo i okoliš.”;

ii.

drugi stavak treća alineja zamjenjuje se sljedećim:

„—

pružanjem podataka kojima se omogućava analiza pozitivnih i negativnih posljedica za tržište Unije, s naglaskom na tržištu rada Unije,

analizom globalnih vrijednosnih lanaca, po mogućnosti pomoću odgovarajućih input-output tablica, i statistike vanjske trgovine i poslovne statistike, uključujući povezivanje mikropodataka; i koordiniranjem rezultata tih analiza s međunarodnim inicijativama od interesa za Uniju, i”;

(e)

točka 2. „Računovodstveni okviri” zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Računovodstveni okviri

Priopćenje Komisije od 20. kolovoza 2009. pod nazivom ‚BDP i šire: Mjerenje napretka u svijetu koji se mijenja’ (‚BDP i šire’) i objavljivanje Stiglitz–Sen–Fitoussijevog izvještaja o mjerenju gospodarskih rezultata i socijalnog napretka dali su novi poticaj ključnom izazovu ESS-a, odnosno pitanju postizanja bolje statistike o međusektorskim pitanjima i snažnije integrirane statistike za opisivanje složenih socijalnih, okolišnih i gospodarskih pojava koje prelaze okvire tradicionalnih mjerila gospodarskih rezultata. Rad na BDP-u i šire u okviru ESS-a usmjeren je na tri prioritetna područja: statistiku sektora kućanstava i statistiku za mjerenje raspodjele dohotka, potrošnje i bogatstva, mjerenje kvalitete života na višedimenzionalan način i mjerenje održivosti okoliša. Novim globalnim ciljevima održivog razvoja koji su doneseni 2015. osigurava se dodatni poticaj. Europskim sustavom nacionalnih i regionalnih računa (ESA) pruža se integrirani i dosljedni okvir za svu gospodarsku statistiku koji treba dopuniti ostalim pokazateljima kako bi se osigurale opsežnije informacije za donošenje politika i odlučivanje. Potpuna provedba ESA-e 2010. poduprijet će se redovitim ocjenjivanjima kvalitete i usklađenosti, uzimajući u obzir postupan istek odstupanja do 2020., što će dovesti do dodatnih poboljšanja u pogledu pravodobnosti i dostupnosti pokazatelja.”;

(f)

točka 2.1. „Gospodarski rezultati i socijalna učinkovitost” zamjenjuje se sljedećim:

„2.1.   Gospodarski rezultati i socijalna učinkovitost

S gospodarskom krizom povećala se potreba za visokokvalitetnim makroekonomskim pokazateljima za bolje razumijevanje i analizu gospodarskih oscilacija, razvoja ekonomskih nejednakosti i njihovih učinaka na društvo, čime se olakšava postupak odlučivanja. Sve globaliziranija proizvodnja zahtijeva izradu dosljednog okvira kojim se olakšavaju tumačenje i povezivanje statistika iz različitih područja.”;

(g)

u cilju 2.1.1., drugi stavak mijenja se kako slijedi:

i.

druga alineja zamjenjuje se sljedećim:

„—

izradom pokazatelja o dohotku, potrošnje i bogatstva po kućanstvima i usklađivanjem agregata nacionalnih računa s podacima iz istraživanja o kućanstvima ili administrativnim podacima,”;

ii.

četvrta alineja zamjenjuje se sljedećim:

„—

jačanjem povezanosti s nacionalnim računima u područjima socijalne zaštite, zdravlja i obrazovanja,

izradom okvira za mjerenje kvalitete života kojim će se ojačati aspekt kućanstava u nacionalnim računima,

izradom pokazatelja povezanih s inicijativom ‚BDP i šire’ kojima se mjere održivost okoliša i vanjski učinci iz perspektive nacionalnih računa,”;

iii.

nakon pete alineje umeću se sljedeće alineje:

„—

daljnjim razvojem pravodobnih socijalnih pokazatelja, među ostalim naprednih tehnika za kratkoročno prognoziranje (nowcasting) i brze procjene,

podupiranjem međunarodne razmjene makroekonomskih podataka s ciljem smanjenja opterećenja izrađivača podataka i poboljšanja dostupnosti usporedivih i usklađenih podataka korisnicima,

razvojem i usklađivanjem prikupljenih pokazatelja nejednakosti u dohotku i bogatstvu,

mjerenjem i analizom rodne nejednakosti, uključujući razlike u plaćama,”;

(h)

u cilju 2.1.2. drugi stavak zadnja alineja zamjenjuje se sljedećim:

„—

dostupnošću i proširenjem harmonizirane statistike o cijenama stambenih jedinica za sve države članice.”;

(i)

u cilju 2.2.1. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ovaj se cilj provodi:

daljnjim razvojem usklađenog sustava okolišnih računa u obliku ‚satelitskih računa’ u odnosu na glavne nacionalne račune kojim se pružaju informacije o emisijama u zrak, potrošnji energije, tokovima prirodnih resursa, trgovini sirovinama, porezima za zaštitu okoliša i izdatcima za zaštitu okoliša, po mogućnosti uključujući zeleni rast/nabavu,

daljnjim razvojem eksperimentalnih računa ekosustava, kojima bi se omogućila upotreba postojećih podataka, uključujući podatke koje su prikupile institucije, tijela, uredi i agencije Unije, kao dio dugoročne inicijative za integraciju podataka,

daljnjim razvojnim aktivnostima s ciljem bolje upotrebe postojećih zbirki podataka za izradu statističkih podataka o klimatskim promjenama, i

daljnjim razvojem pokazatelja kojima se mjeri okolišni ‚otisak’ na temelju postojećih podataka.”;

(j)

cilj 3.1.1. mijenja se kako slijedi:

i.

prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Povećanje učinkovitosti i uspješnosti postupaka izrade statistika. U skladu s planom za bolje donošenje propisa potrebno je pojednostavniti postojeće zakonodavstvo povezano sa stupom poslovne statistike. U tom kontekstu trebalo bi voditi računa o ograničenjima resursa koji su dostupni izrađivačima i o sveukupnom opterećenju ispitanika u skladu s Programom Komisije za prikladnost i učinkovitost propisa (REFIT). Pružanje visokokvalitetne statistike o ključnim područjima u kojima su poduzeća u središtu interesa, poput poslovne statistike, kratkoročnih pokazatelja, njihovih ulaganja u ljudski kapital i vještine, međunarodnih transakcija, globalizacije, praćenja unutarnjeg tržišta, istraživanja i razvoja i inovacija te turizma. Posebnu pozornost treba posvetiti dostupnosti podataka u industrijskom sektoru i sektoru usluga s velikom dodanom vrijednošću, a posebno u ‚zelenoj’, digitalnoj, zdravstvenoj, obrazovnoj i socijalnoj ekonomiji i ekonomiji suradnje.”;

ii.

drugi stavak prva alineja zamjenjuje se sljedećim:

„—

ponovnom upotrebom podataka dostupnih u statističkom sustavu ili u društvu, postavljanjem zajedničke pravne osnove za poslovnu statistiku i izradom zajedničke infrastrukture i zajedničkih alata,”;

(k)

cilj 3.2.1. mijenja se kako slijedi:

i.

prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Pružanje statistike o glavnim područjima socijalne politike u kojima je građanin u središtu interesa, poput: blagostanja; održivosti; socijalne kohezije; siromaštva; nejednakosti; demografskih izazova, posebno pitanje starenja stanovništva, depopulacije, disperzije stanovništva i migracije; tržišta rada; obrazovanja i osposobljavanja, uključujući obrazovanje djece, učenje odraslih, strukovno osposobljavanje i mobilnost mladih u svrhu učenja; kulture, fizičke aktivnosti; kvalitete života; sigurnosti; zdravlja; invaliditeta; potrošnje; slobodnog kretanja i unutarnjeg tržišta; mobilnosti mladih; tehnoloških inovacija i izbora novih životnih stilova. Prema potrebi, ti se statistički podaci razvrstavaju prema spolu za one skupine koje su od posebnog interesa za kreatore socijalne politike. Prioriteti se utvrđuju u skladu s člankom 6. U skladu s planom za bolje donošenje propisa potrebno je pojednostavniti postojeće zakonodavstvo povezano sa stupom socijalne statistike. U tom kontekstu trebalo bi voditi računa o ograničenim resursima koji su dostupni izrađivačima i o sveukupnom opterećenju ispitanika u skladu s REFIT-om.”;

ii.

drugi stavak četvrta alineja zamjenjuje se sljedećim:

„—

pružanjem statističkih podataka o nejednakosti dohotka, s pokazateljima kao što je Ginijev indeks i razvoj najviših decila raspodjele dohotka, kojima se pruža usporediv vodeći nacionalni pokazatelj, kao i podataka o nejednakosti pristupa osnovnoj robi i uslugama,”;

iii.

drugi stavak sedma alineja zamjenjuje se sljedećim:

„—

provedbom aktivnosti programa rada o uključivanju statistike o migracijama u glavne tokove uzimajući u obzir nove izazove, posebno međunarodna kretanja,

pružanjem projekcija stanovništva i njihovih godišnjih ažuriranja,

razvojem sveobuhvatnih pokazatelja o položaju migranata u Uniji,

daljnjom suradnjom sa specijaliziranim agencijama i organizacijama u vezi s položajem izbjeglica,

razvojem metodologije za dobrovoljne ankete o rodno uvjetovanom nasilju, u suradnji s europskim institucijama, tijelima, uredima i agencijama koje djeluju u tom području,

uspostavom zajedničke pravne osnove za socijalnu statistiku i izradom zajedničke infrastrukture i zajedničkih alata,”;

(l)

u točki 3.3. „Geoprostorna, okolišna, poljoprivredna i ostale sektorske statistike”, treći stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Poljoprivreda će ostati važno područje politika Unije. U Zajedničkoj poljoprivrednoj politici istaknute su potrebe za održivom proizvodnjom hrane, održivim upravljanjem prirodnim resursima i klimatskom politikom te uravnoteženim teritorijalnim razvojem, kao njezinim glavnim ciljevima. Težište će biti na pitanjima okoliša, bioraznolikosti/ekosustava, gospodarskim pitanjima, pitanjima zdravlja i sigurnosti ljudi te socijalnim pitanjima.”;

(m)

cilj 3.3.1. mijenja se kako slijedi:

i.

prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Pružanje podrške donošenju politike na temelju dokaza fleksibilnijom i većom upotrebom prostornih informacija u kombinaciji sa statističkim informacijama o socijalnim, teritorijalnim i gospodarskim pitanjima te pitanjima okoliša za regije, regionalne tipologije, gradove i stupanj urbanizacije.”;

ii.

u drugom stavku dodaju se sljedeće alineje:

„—

provedbom statistike o upotrebi zemljišta i pokrivenosti tla,

koordinacijom statističkih podataka za regije, gradove i teritorijalne tipologije.”;

(n)

cilj 3.3.3. mijenja se kako slijedi:

i.

sljedeći stavak umeće se nakon prvog stavka:

„U skladu s Komisijinim prioritetom europske energetske unije, i u najvećoj mogućoj mjeri na temelju postojećih podataka, posebna će se pozornost posvetiti statistici povezanoj s potrošnjom energije, energetskom učinkovitosti, energijom iz obnovljivih izvora, energetskom ovisnosti, aspektima energetskog siromaštva i sigurnosti opskrbe te kružnim gospodarstvom. Nadalje, energetskom statistikom morat će se poduprijeti okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. kojim se nastoji povećati konkurentnost, sigurnost i održivost gospodarskog i energetskog sustava Unije.”;

ii.

u drugom stavku dodaje se sljedeća alineja:

„—

energetskoj ovisnosti i sigurnosti opskrbe.”;

(o)

cilj 3.3.4. mijenja se kako slijedi:

i.

prvi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Pružanje statistika o poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu za razvoj i praćenje Zajedničke poljoprivredne politike i Zajedničke ribarstvene politike koje odražavaju ključne strateške ciljeve Unije vezane za održivost i ruralni razvoj provođenjem redovitih aktivnosti povezanih s razvojem, izradom i diseminacijom statistike. U skladu s planom za bolje donošenje propisa potrebno je pojednostavniti postojeće zakonodavstvo povezano s poljoprivrednom statistikom. U tom kontekstu treba voditi računa o ograničenim resursima koji su dostupni izrađivačima i o sveukupnom opterećenju ispitanika u skladu s REFIT-om.”;

ii.

u drugom stavku dodaju se sljedeće alineje:

„—

pripremom i provedbom popisa poljoprivrednih gospodarstava koji su zakazani za 2020.,

uspostavom zajedničke pravne osnove za poljoprivrednu statistiku i izradom zajedničke infrastrukture i zajedničkih alata.”.

5.

Dio II. „Metode izrade europske statistike” mijenja se kako slijedi:

(a)

uvodni stavak zamjenjuje se sljedećim:

„ESS se trenutačno suočava s određenim brojem izazova. Povećavaju se očekivanja u pogledu opsega, kvalitete i usporedivosti europske statistike. Globalizacija je dovela do složene stvarnosti koja se mora zabilježiti službenom statistikom i zbog koje nastaju metodološki izazovi; sve većom dostupnošću podataka privatnih i javnih pružatelja nude se mogućnosti za poboljšanje pravodobnosti i relevantnosti službenih statistika te za smanjenje opterećenja izvještavanja. S ciljem suočavanja s tim izazovima i istovremenim ograničenjima resursa, ESS-om će se postupno provoditi strateški ciljevi definirani u okviru Vizije ESS-a 2020. na temelju holističkog pristupa s ciljem povećanja kvalitete i učinkovitosti:

proaktivno sudjelovanje u redovitim razgovorima s korisnicima s ciljem boljeg razumijevanja njihovih potreba, pri čemu treba prepoznati da različite skupine korisnika imaju različite potrebe koje treba ispravno riješiti,

pružanje visokokvalitetnih proizvoda i usluga i primjenjivanje kvalitetnog pristupa upravljanju ESS-om te njegovom ustrojstvu i vođenju,

temeljenje statističkih proizvoda i usluga na tradicionalnim istraživanjima i drugim izvorima, među ostalim na administrativnim i geoprostornim podacima te, ako je moguće, velikim podacima,

s ciljem ostvarivanja pristupa novim izvorima podataka, stvaranje metoda i pronalaženje odgovarajuće tehnologije za uporabu takvih izvora podataka za izradu europske statistike na pouzdan način,

poboljšanje učinkovitosti izrade statistike dodatnim jačanjem razmjene znanja, iskustava i metodologija, ali i, prema potrebi i kad je to opravdano, dijeljenjem alata, podataka, usluga i resursa. Suradnja će se temeljiti na dogovorenim standardima i zajedničkim elementima tehnološke i statističke infrastrukture,

provođenje strategije diseminacije i komunikacijske strategije za europsku statistiku koja je dovoljno fleksibilna za prilagodbu novim tehnologijama, daje smjernice u kontekstu revolucije podataka i služi kao pouzdan stup demokracije.”;

(b)

u cilju 1.1. treći stavak prva alineja zamjenjuje se sljedećim:

„—

uvođenjem novog, integriranog, djelotvornog i primjerenog mehanizma za osiguranje kvalitete utemeljenog na Kodeksu prakse i okviru ESS-a za osiguranje kvalitete,

ocjenjivanjem usklađenosti s Kodeksom prakse,”;

(c)

cilj 4.1. mijenja se kako slijedi:

i.

ispred prvog stavka umeće se sljedeći stavak:

„Europski građani trebali bi moći jednostavno i bez prepreka pristupati europskim statističkim podacima i služiti se njima za svrhe obrazovanja i odlučivanja. Taj će se cilj provoditi poboljšanjem prilagođenosti europske statistike korisniku i pojednostavljenjem pristupa podacima. Posebnu pozornost treba posvetiti jednostavnom preuzimanju i mogućnosti prilagodbe statističkih podataka za praktičnu uporabu, uključujući putem grafikona i karata. Više građana trebalo bi imati koristi od europske statistike doprinoseći time efektivno poboljšanju diseminacije statističkih informacija u društvu.”;

ii.

u petom stavku dodaje se slijedeća alineja:

„—

utvrđivanjem postojećih i budućih zahtjeva za podacima s ciljem pružanja višenamjenskih i prilagođenih proizvoda i usluga krajnjim korisnicima.”;

(d)

u cilju 5.1. nakon četvrtog stavka treće alineje umeće se sljedeća alineja:

„—

analizom potreba za novim vještinama povezanima sa znanošću o podacima i njihovom integracijom u programe osposobljavanja,”.

6.

U dijelu III. „Partnerstvo”, u cilju 1.4. nakon drugog stavka četvrte alineje umeću se sljedeće alineje:

„—

jačanjem svijesti europskih građana o važnosti službene statistike i njezina priopćavanja svim dionicima obilježavanjem Europskog dana statistike 20. listopada svake godine,

diseminacijom relevantnih statističkih podataka za podupiranje europske politike susjedstva i povezanih sporazuma o pridruživanju,

promicanjem europskih vrijednosti i inicijativa poput Kodeksa prakse, okvira ESS-a za osiguranje kvalitete i pristupa normizacije te usklađivanja prema trećim zemljama i regijama,”.


Top