(a)

točka 32. zamjenjuje se sljedećim:

(b)

dodaju se točke 32.a, 32.b i 32.c:

(a)

stavak 11. zamjenjuje se sljedećim:

(b)

briše se stavak 12.

(a)

stavak 4. mijenja se kako slijedi:

(b)

dodaje se stavak 7. koji glasi:

„1.2.12.

‚Emisije ispušnih plinova’ znači emisije plinovitih, krutih i tekućih spojeva iz ispušne cijevi.”

„1.2.18.

‚Broj emisijskih čestica (PN)’ ili ‚PN’ znači ukupni broj krutih čestica ispuhanih iz ispušne cijevi vozila kvantificiran metodama razrjeđivanja, uzorkovanja i mjerenja, kako je utvrđeno u Prilogu XXI.”

„1.2.25.

‚Rasponsko umjeravanje’ znači podesiti instrument tako da daje ispravan odgovor na umjerni standard koji je između 75 % i 100 % maksimalne vrijednosti mjernog raspona instrumenta ili očekivanog raspona upotrebe.”

„1.2.40.

‚Hibridno električno vozilo s punjenjem iz vanjskog izvora’ ili ‚OVC-HEV’ znači hibridno električno vozilo koje se može puniti iz vanjskog izvora.

1.2.41.

‚Hibridno električno vozilo bez punjenja iz vanjskog izvora’ ili ‚NOVC-HEV’ znači vozilo opremljeno s najmanje dva različita pretvarača energije i najmanje dva različita sustava za pohranu energije koji se upotrebljavaju za pogon vozila i koji se ne mogu puniti iz vanjskog izvora.”

„3.1.

„3.1.0.

„3.1.0.3.

„3.1.3.2.

3.1.3.2.1.

marki, tipu, varijanti, izvedbi, trgovačkom imenu i identifikacijskom broju vozila, kako su definirani u certifikatu o sukladnosti na temelju Priloga IX. Direktivi 2007/46/EZ.

Za sva vozila sljedeće informacije moraju biti raspoložive u pretraživanju:

„4.2.

4.3.

„4.5.

„5.2.1.

„5.2.4

„5.2.5

„5.2.6.

„5.4.2.

5.5.2.1.

5.5.2.2.

5.5.2.3

Ako se tijekom ispitivanja dogodi periodična regeneracija, provjerava se da rezultat, na koji se ne primjenjuje ni faktor Ki ni pomak Ki, ispunjava zahtjeve iz točke 3.1.0. Ako dobiveni rezultati emisija ne ispunjavaju zahtjeve, ispitivanje se poništava i jednom ponavlja na zahtjev proizvođača. Proizvođač se može pobrinuti za dovršetak regeneracije. Drugo se ispitivanje smatra valjanim čak i kad se tijekom njega dogodi regeneracija.

5.5.2.4.

„5.5.2.5.

5.5.2.6.

„6.2.

„6.4.

„6.5.

„6.8.

6.9.

Kad je riječ o vozilima kategorije M2 koja su, u skladu s Direktivom 92/6/EEZ, opremljena uređajima za ograničenje brzine na 100 km/h, raspon brzina na autocesti mora na primjeren način obuhvatiti raspon od 90 km/h do 100 km/h. Brzina vozila mora biti veća od 90 km/h najmanje 5 minuta.

Kad je riječ o vozilima kategorije N2 koja su, u skladu s Direktivom 92/6/EEZ, opremljena uređajima za ograničenje brzine na 90 km/h, raspon brzina na autocesti mora na primjeren način obuhvatiti raspon od 80 km/h do 90 km/h. Brzina vozila mora biti veća od 80 km/h najmanje 5 minuta.”

„6.11.

„6.13.

„7.6.

„9.4.

„9.6.

Ako se vozilo najmanje tri sata prije ispitivanja kondicioniralo na prosječnoj temperaturi koja je unutar proširenog raspona u skladu s točkom 5.2., na razdoblje hladnog pokretanja primjenjuju se odredbe iz točke 9.5. Priloga III.A, čak i ako radni uvjeti nisu unutar proširenog raspona temperature. Korekcijski faktor od 1,6 primjenjuje se samo jednom. Korekcijski faktor od 1,6 primjenjuje se na emisije onečišćujućih tvari, ali ne na CO2.”

(a)

točka 3.2.: redci od 2. do 4. Tablice 1. izmjenjuju se kako slijedi:

(b)

točke 3.4.1., 3.4.2. i 3.4.3. zamjenjuju se sljedećim:

„3.4.1.   Općenito

PEMS se postavlja u skladu s uputama proizvođača te lokalnim zdravstvenim i sigurnosnim propisima. PEMS treba postaviti tako da su tijekom ispitivanja elektromagnetske smetnje i izloženost udarcima, vibracijama, prašini i promjenjivosti temperature svedeni na najmanju moguću mjeru. Postavljanje i rad PEMS-a moraju jamčiti hermetičku zatvorenost i najmanji mogući gubitak topline. Zbog postavljanja i rada PEMS-a ne smije se promijeniti priroda ispušnih plinova niti se nepotrebno produljiti duljina ispušne cijevi. Kako bi se izbjeglo stvaranje čestica, priključci moraju biti termički stabilni pri temperaturama ispušnih plinova koje se očekuju tijekom ispitivanja. Preporučuje se da se ne upotrebljavaju priključci od elastomera za spajanje ispušne cijevi vozila i priključne cijevi. Priključci od elastomera, ako se upotrebljavaju, ne smiju biti izloženi ispušnim plinovima kako bi se izbjegle mjerne pogreške pri velikom opterećenju motora.

3.4.2.   Dopušteni protutlak

Zbog postavljanja i rada PEMS-a ne smije se nepotrebno povećati pritisak na ispušnom otvoru tako da može utjecati na reprezentativnost mjerenja. Stoga se preporučuje da se u istoj ravnini postavi samo jedna sonda za uzorkovanje. Ako je tehnički izvedivo, poprečni presjek svakog produljenja radi lakšeg uzorkovanja ili povezivanja s mjeračem masenog protoka ispušnih plinova mora biti jednak poprečnom presjeku ispušne cijevi ili veći od njega. Ako sonda za uzorkovanje blokira znatan dio poprečnog presjeka ispušne cijevi, homologacijsko tijelo može zahtijevati mjerenje protutlaka.

3.4.3.   Mjerač masenog protoka ispuha

Mjerač masenog protoka ispušnih plinova pričvršćuje se pri svakoj upotrebi na ispušnu cijev vozila u skladu s preporukama proizvođača EFM-a. Raspon mjerenja EFM-a mora odgovarati rasponu masenog protoka ispušnih plinova koji se očekuje tijekom ispitivanja. Postavljanje EFM-a ili bilo kojeg adaptera i spoja za ispušnu cijev ne smije negativno utjecati na rad motora ili sustava za naknadnu obradu ispušnih plinova. Sa svake strane senzora protoka stavlja se ravna cijev duljine najmanje četiri promjera cijevi ili 150 mm, ovisno o tome što je dulje. Ako se ispituje višecilindarski motor s razgranatom ispušnom granom, preporučeno je postaviti mjerač masenog protoka ispušnih plinova iza točke na kojoj se grane spajaju i povećati poprečni presjek cijevi tako da se dobije jednaka ili veća površina presjeka za uzimanje uzoraka. Ako to nije moguće, uz odobrenje homologacijskih tijela mogu se upotrijebiti mjerenja protoka ispušnih plinova dobivena pomoću nekoliko mjerača masenog protoka ispušnih plinova. Zbog velikih razlika među konfiguracijama i dimenzijama ispušnih cijevi te masenim protocima ispušnih plinova moguće je da će biti nužni kompromisi u odabiru i postavljanju EFM-a, pri čemu se treba voditi stručnom procjenom. Dopušteno je postavljanje EFM-a čiji je promjer manji od promjera ispušnog otvora ili ukupnog poprečnog presjeka višestrukih otvora, pod uvjetom da se time poboljša točnost mjerenja i da to ne utječe negativno na rad ili na naknadnu obradu ispušnih plinova, kako je utvrđeno u točki 3.4.2. Preporučeno je fotografski dokumentirati kako je EFM postavljen.”;

(c)

točka 3.5. zamjenjuje se sljedećim:

„3.5.   Uzorkovanje emisija

Uzorkovanje emisija mora biti reprezentativno i mora se provoditi na mjestima s dobro izmiješanim ispušnim plinovima na kojima je utjecaj zraka iz okoline iza točke uzorkovanja minimalan. Ako je primjenjivo, emisije se uzorkuju iza mjerača masenog protoka ispušnih plinova, a udaljenost od senzora protoka mora biti najmanje 150 mm. Sonde za uzorkovanje postavljaju se najmanje 200 mm ili onoliko koliko iznosi trostruki unutarnji promjer ispušne cijevi, ovisno o tome što je veće, ispred točke na kojoj ispuh izlazi iz sustava PEMS-a za uzorkovanje u okoliš. Ako se protok iz PEMS-a vraća u ispušnu cijev, to mora biti iza sonde za uzorkovanje tako da se tijekom rada motora ne utječe na prirodu ispušnih plinova u točkama uzorkovanja. Ako se duljina voda za uzorkovanje bude mijenjala, mora se provjeriti vrijeme prijenosa u sustavu i prema potrebi korigirati.

Ako je motor opremljen sustavom za naknadnu obradu ispušnih plinova, uzorak ispušnog plina uzima se iza sustava za naknadnu obradu ispušnih plinova. Ako se ispituje višecilindarski motor s razgranatom ispušnom granom, ulaz u sondu za uzorkovanje mora biti postavljen dovoljno daleko straga kako bi se osiguralo da je uzorak reprezentativan za prosječne ispušne emisija svih cilindara. U višecilindarskim se motorima s jasno odvojenim grupama ispušnih grana, na primjer u motorima s cilindrima u V konfiguraciji, sonda za uzorkovanje postavlja iza točke u kojoj se ispušne grane spajaju. Ako to tehnički nije izvedivo, uz odobrenje homologacijskog tijela može se upotrijebiti višestruko uzorkovanje na mjestima s dobro izmiješanim ispušnim plinovima. U tom slučaju broj i položaj sondi za uzorkovanje u najvećoj mogućoj mjeri moraju odgovarati broju i položaju mjerača masenog protoka ispušnih plinova. Ako protoci ispušnih plinova nisu jednaki, razmatra se proporcionalno uzorkovanje ili uzorkovanje s više analizatora.

Ako se mjere čestice, uzorak ispušnih plinova uzima se u središtu struje ispušnih plinova. Ako se za uzorkovanje emisija upotrebljava više sondi, sonda za uzorkovanje čestica postavlja se ispred drugih sondi za uzrokovanje. Sonda za uzorkovanje čestica ne smije ometati uzorkovanje plinovitih onečišćujućih tvari. Tip i specifikacija sonde i njezina držača moraju biti detaljno dokumentirani.

Ako se mjere ugljikovodici, vod za uzorkovanje mora biti zagrijan na temperaturu od 463 ± 10 K (190 ± 10 °C). Za mjerenje ostalih plinovitih komponenti s rashladnim sredstvom ili bez njega temperatura voda za uzorkovanje mora biti najmanje 333 K (60 °C) kako bi se izbjegla kondenzacija i osigurala odgovarajuća penetracijska učinkovitost različitih plinova. U sustavima uzorkovanja s niskim tlakom temperatura se može sniziti u skladu sa smanjenjem tlaka ako sustav za uzorkovanje jamči penetracijsku učinkovitost od 95 % za sve regulirane plinovite onečišćujuće tvari. Ako se čestice uzorkuju bez razrjeđivanja u ispušnoj cijevi, vod za uzorkovanje mora biti zagrijan na najmanje 373 K (100 °C) od točke uzorkovanja nerazrijeđenog ispušnog plina do točke razrjeđivanja ili detektora čestica. Vrijeme zadržavanja uzorka u vodu za uzorkovanje čestica prije prvog razrjeđivanja ili detektora čestica mora biti kraće od 3 sekunde.

Svi dijelovi sustava za uzorkovanje od ispušne cijevi do detektora čestica koji su u dodiru s nerazrijeđenim ili razrijeđenim ispušnim plinom moraju biti konstruirani tako da se u njima čestice talože u najmanjoj mogućoj mjeri. Svi dijelovi moraju biti izrađeni od antistatičkih materijala kako bi se spriječili elektrostatički učinci.”;

(d)

točke 4.2. i 4.3. zamjenjuju se sljedećim:

„4.2.   Pokretanje i stabiliziranje PEMS-a

Prije početka ispitivanja PEMS se uključuje, zagrijava i stabilizira u skladu sa specifikacijama proizvođača PEMS-a sve dok se ne dosegnu zadane radne vrijednosti ključnih funkcionalnih parametara, npr. tlaka, temperature i protoka. Kako bi se osiguralo ispravno funkcioniranje PEMS-a, PEMS se može uključiti ili zagrijavati i stabilizirati tijekom kondicioniranja vozila. Sustav ne smije imati nijednu pogrešku ni kritično upozorenje.

4.3.   Priprema sustava za uzorkovanje

Sustav za uzorkovanje, koji se sastoji od sonde za uzorkovanje i vodova za uzorkovanje, priprema se za ispitivanje prema uputama proizvođača PEMS-a. Sustav za uzorkovanje mora biti čist i bez kondenzirane vlage.”;

(e)

točka 4.6. mijenja se kako slijedi:

„4.6.   Provjeravanje analizatora za mjerenje emisija čestica

Nulta razina analizatora bilježi se na temelju uzorkovanja zraka iz okoline filtriranog HEPA filtrom na odgovarajućoj točki uzorkovanja, obično na ulazu voda za uzorkovanje. Signal se mora bilježiti stalnom prosječnom frekvencijom od najmanje 1,0 Hz tijekom 2 minute, a konačna koncentracija mora biti unutar proizvođačevih specifikacija, ali ne smije prekoračiti 5 000 čestica po kubičnom centimetru.”;

(f)

u točki 4.8. zadnja se rečenica zamjenjuje sljedećim:

„Tijekom rada PEMS-a ne smije se pojaviti nijedna pogreška ni kritično upozorenje.”;

(g)

točke 5.1., 5.2. i 5.3. zamjenjuju se sljedećim:

„5.1.   Početak ispitivanja

Uzorkovanje, mjerenje i bilježenje parametara započinje prije pokretanja motora. Kako bi se olakšala sinkronizacija, preporučuje se da se parametri za koje je potrebna sinkronizacija bilježe jednim uređajem za bilježenje podataka ili uz primjenu sinkronizirane vremenske oznake. Prije i neposredno nakon pokretanja motora potvrđuje se da naprava za bilježenje podataka bilježi sve potrebne parametre.

5.2.   Ispitivanje

Uzorkovanje, mjerenje i bilježenje parametara provodi se tijekom cijelog cestovnog ispitivanja vozila. Motor se može zaustaviti i pokrenuti, ali se uzorkovanje emisija i bilježenje parametara ne prekidaju. Svi signali upozorenja koji upućuju na neispravan rad PEMS-a moraju se dokumentirati i provjeriti. Ako se tijekom ispitivanja pojavi bilo kakav signal pogreške, ispitivanje se poništava. Cjelovitost zabilježenih podataka o parametrima mora biti veća od 99 %. Mjerenje i bilježenje podataka smije se ukupno prekinuti kraće od 1 % ukupnog trajanja ispitne vožnje, ali kontinuirano najviše 30 sekundi isključivo u slučaju nenamjernog gubitka signala ili u svrhu održavanja PEMS-a. Prekidi se mogu bilježiti samim PEMS-om, ali nije dopušteno uvoditi prekide u zabilježene parametre putem prethodne obrade, razmjene ili naknadne obrade podataka. Ako se provodi automatsko nulto umjeravanje, provodi ga se u odnosu na sljedivi nulti standard sličan onomu upotrijebljenom za nulto umjeravanje analizatora. Izrazito se preporučuje pokrenuti održavanje prijenosnog sustava za mjerenje emisija tijekom razdoblja kad je brzina vozila nula.

5.3.   Kraj ispitivanja

Ispitivanje se završava u trenutku kad vozilo dovrši ispitnu vožnju i motor bude isključen. Mora se izbjeći pretjerano dug prazan hod motora nakon završetka ispitne vožnje. Bilježenje se podataka nastavlja dok ne istekne vrijeme odziva sustava za uzorkovanje.”;

(h)

u točki 6.1. tablica 2. zamjenjuje se sljedećim:

(i)

točka 6.2. zamjenjuje se sljedećim:

„6.2.   Provjeravanje analizatora za mjerenje emisija čestica

Nulta razina analizatora bilježi se u skladu s točkom 4.6.”

(a)

u točki 2. između EE i ECO2 dodaje se sljedeći parametar:

„E(dp)– učinkovitost PEMS-ova analizatora PN-a”;

(b)

u točki 3.1. prva se rečenica zamjenjuje sljedećim:

„Točnost i linearnost analizatora, instrumenata za mjerenje protoka, senzora i signala mora biti sljediva prema međunarodnim ili nacionalnim normama.”;

(c)

u točki 3.2. tablica 1. zamjenjuje se sljedećim:

(d)

točka 3.3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.3.   Učestalost verifikacije linearnosti

Zahtjevi za linearnost u skladu s točkom 3.2. verificiraju se:

Zahtjevi za linearnost u skladu s točkom 3.2. za senzore ili signale ECU-a koji nisu izravno sljedivi provjeravaju se sljedivo umjerenim mjernim uređajem na dinamometru s valjcima jednom za svako postavljanje PEMS-a na vozilo.”;

(e)

u točki 4.2.6. tablica 2. zamjenjuje se sljedećim:

(f)

točka 6. zamjenjuje se sljedećim:

(g)

umeću se sljedeće točke od 6.1. do 6.4.:

„6.1.   Općenito

Analizator PN-a sastoji se od jedinice za pretkondicioniranje i detektora čestica čija je učinkovitost brojanja 50 % počevši od veličine od oko 23 nm. Detektor čestica smije pretkondicionirati i aerosol. Osjetljivost analizatora na udarce, vibracije, starenje, promjenjivost temperature i tlaka zraka te elektromagnetske smetnje i druge utjecaje povezane s radom vozila i analizatora mora biti što manja, a proizvođač opreme mora je jasno navesti u materijalima priloženima uz opremu. Analizator PN-a mora se upotrebljavati isključivo unutar proizvođačevih deklariranih radnih parametara.

Slika 1.

Primjer postavljenog analizatora PN-a: isprekidane crte prikazuju opcionalne dijelove. EFM = mjerač masenog protoka ispušnih plinova, d = unutarnji promjer, PND = razrjeđivač broja čestica.

Analizator PN-a spaja se s točkom uzorkovanja sondom za uzorkovanje kojom se izdvaja uzorak iz središnjeg pravca ispušne cijevi. Kako je utvrđeno u točki 3.5. Dodatka 1., ako se čestice ne razrjeđuju u ispušnoj cijevi, vod za uzorkovanje mora biti zagrijan na temperaturu od najmanje 373 K (100 °C) do točke prvog razrjeđivanja u analizatoru PN-a ili detektoru čestica tog analizatora. Vrijeme zadržavanja uzorka u vodu za uzorkovanje mora biti kraće od 3 sekunde.

Svi dijelovi koji su u dodiru s uzorkovanim ispušnim plinom moraju stalno biti na temperaturi koja onemogućava da se bilo koji spoj kondenzira u uređaju. To se može postići na više načina, na primjer zagrijavanjem na višu temperaturu i razrjeđivanjem uzorka ili oksidiranjem (polu)hlapljivih vrsta.

Analizator PN-a mora imati zagrijani dio s temperaturom stijenke ≥ 573 K. Jedinica mora održavati zagrijane faze na stalnim nazivnim radnim temperaturama uz dopušteno odstupanje od ± 10 K te imati indikator koji prikazuje jesu li zagrijane faze na ispravnim radnim temperaturama. Ako učinkovitost odvajača hlapljivih čestica ispunjava zahtjeve iz točke 6.4., niže su temperature prihvatljive.

Senzori tlaka, senzori temperature i drugi senzori prate ispravnost rada instrumenta te u slučaju neispravnosti aktiviraju upozorenje ili poruku.

Kašnjenje analizatora PN-a mora biti ≤ 5 s.

Vrijeme porasta analizatora PN-a (i/ili detektora čestica) mora biti ≤ 3,5 s.

Mjerenja koncentracije čestica unose se normalizirana za 273 K i 101,3 kPa. Ako je potrebno radi normalizacije koncentracije čestica, mjeri se i unosi tlak i/ili temperaturu na ulazu u detektor.

Sustavi za brojanje čestica koji ispunjavaju zahtjeve za umjeravanje iz Pravilnika UNECE-a br. 83 ili 49 ili iz GTR-a br. 15 automatski ispunjavaju zahtjeve za umjeravanje iz ovog Priloga.

6.2.   Zahtjevi za učinkovitost

Cijeli sustav analizatora PN-a, uključujući vod za uzorkovanje, mora ispunjavati zahtjeve za učinkovitost iz tablice 3.a.

Tablica 3.a

Zahtjevi za učinkovitost sustava analizatora PN-a (uključujući vod za uzorkovanje)

Učinkovitost E(dp) je definirana kao omjer očitanja sustava analizatora PN-a i brojčane koncentracije iz referentnog kondenzacijskog brojača čestica (CPC) (d50 % = 10 nm ili manje, uz provjeru linearnosti i umjeravanje elektrometrom) ili elektrometra koji istodobno mjere monodisperzni aerosol čestica s promjerom mobilnosti dp, normaliziranih na iste uvjete temperature i tlaka.

Trebat će prilagoditi zahtjeve za učinkovitost kako bi se osiguralo da učinkovitost analizatora PN-a ostane u skladu s tolerancijom za PN. Materijal bi trebao biti termički stabilan i nalik na čađu (na primjer grafit koji nastaje pri iskrenju ili čađa difuzijskog plamena s termičkom predobradom). Ako se krivulja učinkovitosti mjeri drugačijim aerosolom (na primjer NaCl), korelacija s krivuljom materijala nalik na čađu mora se dati na grafikonu na kojem se uspoređuju učinkovitosti dobivene s oba ispitna aerosola. Razlike u učinkovitosti brojanja moraju se uzeti u obzir prilagođavanjem izmjerenih učinkovitosti na temelju grafikona kako bi se dobile učinkovitosti za aerosol nalik na čađu. Trebalo bi primijeniti i dokumentirati korekciju za višestruko nabijene čestice, ali ona ne smije biti veća od 10 %. Ove se učinkovitosti odnose na analizatore PN-a s vodom za uzorkovanje. Analizator PN-a može se umjeravati i u dijelovima – što bi zapravo bilo umjeravanje jedinice za pretkondicioniranje odvojeno od detektora čestica – pod uvjetom da je dokazano da analizator PN-a i vod za uzorkovanje zajedno ispunjavaju zahtjeve iz tablice 3.a. Izmjereni signal iz detektora mora biti najmanje dvostruko veći od granične vrijednosti detekcije (ovdje definirane kao zbroj nulte razine i 3 standardne devijacije).

6.3.   Zahtjevi za linearnost

Analizator PN-a, uključujući vod za uzorkovanje, mora ispunjavati zahtjeve za linearnost iz točke 3.2. Dodatka 2. uz primjenu monodisperznih ili polidisperznih čestica nalik na čađu. Veličina čestica (promjer mobilnosti ili brojčani medijan promjera (CMD)) trebao bi biti veći od 45 nm. Referentni je instrument elektrometar ili kondenzacijski brojač čestica (CPC) s d50 = 10 nm ili manje, uz provjeru linearnosti. Alternativno, sustav za brojanje čestica u skladu s Pravilnikom UNECE-a br. 83.

Dodatno, razlike između analizatora PN-a i referentnog instrumenta moraju za sve provjerene točke (osim nulte točke) biti unutar 15 % njihove srednje vrijednosti. Mora se provjeriti najmanje 5 ravnomjerno distribuiranih točaka (i nulta točka). Maksimalna provjerena koncentracija je maksimalna dopuštena koncentracija analizatora PN-a.

Ako se analizator PN-a umjerava u dijelovima, linearnost se može provjeriti samo za detektor PN-a, ali učinkovitost ostalih dijelova i voda za uzorkovanje moraju se uzeti u obzir u izračunu nagiba.

6.4.   Učinkovitost odvajanja hlapljivih čestica

Sustav mora postići učinkovitost veću od 99 % u odvajanju čestica tetrakontana (CH3(CH2)38CH3) većih od 30 nm za ulaznu koncentraciju od najmanje 10 000 čestica po kubičnom centimetru pri minimalnom razrjeđenju.

Sustav također mora postići učinkovitost veću od 99 % u odvajanju polidisperznog alkana (dekana ili viših) ili emery oila s CMD-om većim od 50 nm i masom većom od 1 mg/m3.

Učinkovitost odvajanja tetrakontana i/ili polidisperznog alkana ili emery oila mora se dokazati samo jednom za porodicu instrumenata. Proizvođač instrumenta mora propisati razdoblje održavanja ili zamjene kojim se osigurava da učinkovitost odvajanja ne padne ispod tehničkih zahtjeva. Ako ta informacija nije raspoloživa, učinkovitost odvajanja hlapljivih čestica mora se provjeravati jednom godišnje za svaki instrument.”

(a)

točka 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Hladno pokretanje

Hladno pokretanje je razdoblje od prvog pokretanja motora s unutarnjim izgaranjem do trenutka kad je motor kumulativno radio 5 min. Ako je temperatura rashladnog sredstva utvrđena, razdoblje hladnog pokretanja završava kad rashladno sredstvo prvi put dosegne temperaturu od 343 K (70 °C), ali najkasnije u trenutku kad je motor kumulativno radio 5 min. od početnog pokretanja motora.”;

(b)

točka 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Mjerenja emisija dok motor s unutarnjim izgaranjem nije aktivan

Bilježe se sva mjerenja trenutačnih emisija ili protoka ispušnih plinova uzeta dok je motor s unutarnjim izgaranjem deaktiviran. U zasebnom se koraku, tijekom naknadne obrade podataka, zabilježene vrijednosti postavljaju na nulu. Smatra se da je motor s unutarnjim izgaranjem deaktiviran ako su ispunjena dva od sljedećih kriterija: zabilježena brzina motora iznosi < 50 o/min.; izmjereni maseni protok ispušnih plinova iznosi < 3 kg/h; izmjereni maseni protok ispušnih plinova opao je na < 15 % uobičajenog stacionarnog masenog protoka ispušnih plinova dok je motor u praznom hodu.”;

(c)

točka 12. zamjenjuje se sljedećim:

„12.   Izračun trenutačnog broja emisijskih čestica

Trenutačni broj emisijskih čestica (čestica/s) određuje se množenjem trenutačne koncentracije razmatrane onečišćujuće tvari (čestica/cm3) s trenutačnim masenim protokom ispušnih plinova (kg/s), pri čemu se obje vrijednosti korigiraju prema vremenu transformacije i usklađuju s njim. Ako je primjenjivo, negativne vrijednosti trenutačnih emisija unose se u sva naknadna ocjenjivanja podataka. Sve značajne znamenke međurezultata ulaze u izračun trenutačnih emisija. Primjenjuje se sljedeća jednadžba:

pri čemu je:

(d)

u točki 1. nakon naslova „Verifikacija dinamičkih uvjeta vožnje i izračun konačnog rezultata RDE emisija metodom 1 (pomični prozor za izračun srednje vrijednosti)” riječi „Korak 1. Segmentacija podataka i isključivanje emisija tijekom hladnog pokretanja motora (odjeljak 4. u Dodatku 4.” zamjenjuju se riječima „Korak 1. Segmentacija podataka”;

(e)

u točki 3.1. nakon naslova „Verifikacija dinamičkih uvjeta vožnje i izračun konačnog rezultata RDE emisija metodom 1 (pomični prozor za izračun srednje vrijednosti)” zadnja rečenica prvog stavka zamjenjuje se sljedećim:

„Izračun opisan u ovoj točki provodi se od prve točke (prema naprijed).”;

(f)

u točki 3.1. nakon naslova „Verifikacija dinamičkih uvjeta vožnje i izračun konačnog rezultata RDE emisija metodom 1 (pomični prozor za izračun srednje vrijednosti)” u drugom se stavku brišu druga i četvrta alineja;

(g)

u točki 3.2. nakon naslova „Verifikacija dinamičkih uvjeta vožnje i izračun konačnog rezultata RDE emisija metodom 1 (pomični prozor za izračun srednje vrijednosti)” dodaje se sljedeći stavak:

„Ako se ispituje NOVC-HEV, izračun prozora počinje u trenutku pokretanja motora i obuhvaća sve događaje u vožnji tijekom kojih se emitira CO2.”;

(h)

u točki 5. nakon naslova „Verifikacija dinamičkih uvjeta vožnje i izračun konačnog rezultata RDE emisija metodom 1 (pomični prozor za izračun srednje vrijednosti)” dodaje se sljedeći stavak:

„Kad je riječ o vozilima kategorije N2 koja su, u skladu s Direktivom 92/6/EEZ, opremljena uređajima za ograničenje brzine na 90 km/h, udio prozora vožnje na autocesti u cijelom ispitivanju mora biti najmanje 5 %.”;

(i)

u točki 5.3. nakon naslova „Verifikacija dinamičkih uvjeta vožnje i izračun konačnog rezultata RDE emisija metodom 1 (pomični prozor za izračun srednje vrijednosti)” dodaje se sljedeći stavak:

„Ako se ispituje NOVC-HEV i isključivo ako utvrđeni minimalni zahtjev od 50 % nije ispunjen, gornje pozitivno dopušteno odstupanje tol 1 može se povećavati u koracima od 1 postotnog boda do postizanja vrijednosti od 50 % cilja normalnih prozora. Ako se primjenjuje ovaj pristup, tol1 ne smije prekoračiti 50 %.”;

(j)

u točki 6.1. nakon naslova „Verifikacija dinamičkih uvjeta vožnje i izračun konačnog rezultata RDE emisija metodom 1 (pomični prozor za izračun srednje vrijednosti)” dodaje se sljedeći stavak:

„Za sve se prozore za izračun srednje vrijednosti, uključujući podatke iz točaka hladnog pokretanja, kako je definirano u točki 4. Dodatka 4., funkcija ponderiranja postavlja se na 1.”

(a)

u točki 3.1. dodaje se sljedeći stavak:

„Odredbe Dodatka 6. primjenjive su samo na NOVC-HEV-ove (kako su definirani u točki 1.2.40.) ako je snaga na kotačima utvrđena mjerenjima zakretnog momenta glavine kotača.”;

(b)

točka 3.2. zamjenjuje se sljedećim:

(c)

u točki 3.3., tablica 1-1. zamjenjuje se sljedećim:

„Tablica 1.-1.

Rasponi brzina za razvrstavanje ispitnih podataka po uvjetima vožnje u gradu, izvan grada i na autocesti u okviru metode grupiranja snage

(d)

u točki 3.4.2. jednadžbe nakon riječi „Odgovarajući rezultati (vidjeti tablicu 2. i tablicu 3.):” zamjenjuju se sljedećim:

„

Pdrive = 18,25 kW”;

(e)

u točki 3.5. briše se prvi stavak;

(f)

točka 3.6. zamjenjuje se sljedećim:

„3.6.   Provjera pokrivenosti razreda snage i normalnosti distribucije snage

Kako bi ispitivanje bilo valjano, dovoljan broj izmjerenih vrijednosti emisija mora se dodijeliti u odgovarajuće razrede snage. Taj se zahtjev provjerava na temelju broja trosekundnih prosječnih vrijednosti (instanca) dodijeljenih svakom razredu snage:

(g)

u točki 4. tekst nakon slike 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Stvarna snaga na kotačima izračunava se iz izmjerenog masenog protoka CO2 na sljedeći način:

pri čemu je CO2 u (g/h)

P W,j u (kW)

Prethodna jednadžba može se upotrijebiti za izračun vrijednosti PWi za razvrstavanje izmjerenih emisija kako je opisano u točki 3. uz sljedeće dodatne uvjete u izračunu:

(a)

točke od 3. do 3.1.2. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   FORMIRANJE PORODICE PO ISPITIVANJU PEMS-OM

Porodica po ispitivanju PEMS-om obuhvaća vozila sa sličnim karakteristikama emisija. Tipovi vozila po emisijama mogu se uvrstiti u porodicu po ispitivanju PEMS-om samo ako su dovršena vozila u porodici po ispitivanju PEMS-om identična s obzirom na karakteristike iz točaka 3.1. i 3.2.

3.1.   Administrativni kriteriji

(b)

točka 4.2.7. zamjenjuje se sljedećim:

(c)

umeće se točka 4.2.8.:

(a)

točka 3.1. mijenja se kako slijedi:

„3.1.   Općenito

Vrijednosti emisija i svi drugi relevantni parametri dostavljaju se i razmjenjuju u obliku datoteke s podacima formatiranima kao CSV. Vrijednosti parametara odvajaju se zarezom, ASCII oznaka #h2C. Vrijednosti parametara niže razine odvajaju se dvotočkom, ASCII oznaka #h3B. Decimalna oznaka numeričkih vrijednosti je točka, ASCII oznaka #h2E. Redci završavaju znakom za prijelaz u novi redak, ASCII oznaka #h0D. Ne upotrebljavaju se nikakvi znakovi za odvajanje tisućica.”;

(b)

u točki 3.3. prva rečenica drugog stavka mijenja se kako slijedi:

„Proizvođač vozila bilježi raspoložive rezultate dviju metoda ocjenjivanja podataka u zasebnim datotekama.”

„48.2.

Cijela ispitna vožnja za RDE: NOx: …, čestice (broj): …

Gradski dio ispitne vožnje za RDE: NOx: …, čestice (broj): …”;

„48.2.

Cijela ispitna vožnja za RDE: NOx: …, čestice (broj): …

Gradski dio ispitne vožnje za RDE: NOx: …, čestice (broj): …”;

„48.2.

Cijela ispitna vožnja za RDE: NOx: …, čestice (broj): …

Gradski dio ispitne vožnje za RDE: NOx: …, čestice (broj): …”;

„48.2.

Cijela ispitna vožnja za RDE: NOx: …, čestice (broj): …

Gradski dio ispitne vožnje za RDE: NOx: …, čestice (broj): …”.