This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32016R1718
Commission Regulation (EU) 2016/1718 of 20 September 2016 amending Regulation (EU) No 582/2011 with respect to emissions from heavy-duty vehicles as regards the provisions on testing by means of portable emission measurement systems (PEMS) and the procedure for the testing of the durability of replacement pollution control devices (Text with EEA relevance)
Uredba Komisije (EU) 2016/1718 оd 20. rujna 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 582/2011 s obzirom na emisije iz teških vozila u pogledu odredaba o ispitivanju prenosivim sustavima za mjerenje emisija (PEMS) i postupku za ispitivanje trajnosti zamjenskih uređaja za kontrolu onečišćenja (Tekst značajan za EGP)
Uredba Komisije (EU) 2016/1718 оd 20. rujna 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 582/2011 s obzirom na emisije iz teških vozila u pogledu odredaba o ispitivanju prenosivim sustavima za mjerenje emisija (PEMS) i postupku za ispitivanje trajnosti zamjenskih uređaja za kontrolu onečišćenja (Tekst značajan za EGP)
C/2016/5847
SL L 259, 27.9.2016, p. 1–41
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force
Relation | Act | Comment | Subdivision concerned | From | To |
---|---|---|---|---|---|
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog I APP 4 stavak 10 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog I APP 4 stavak 11 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog I APP 4 stavak 9 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog I APP 9 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog I točka 1.1.2 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog I točka 1.1.5 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog I točka 3.1 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Dodatak | prilog I točka 3.2.1.1 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Dodatak | prilog I točka 3.2.1.2 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Dodatak | prilog I točka 3.2.1.3 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Dodatak | prilog I točka 3.2.1.4 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Dodatak | prilog I točka 3.2.1.5 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Dodatak | prilog I točka 3.2.1.6 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog I točka 4.2 točka (b) | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II APP 1 točka 1 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II APP 1 točka 2.2 rečenica | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Dodatak | prilog II APP 1 točka 2.2.1 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II APP 1 točka 2.6.1 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II APP 1 točka 2.6.2 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II APP 1 točka 3.2.1 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II APP 1 točka 4.1 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II APP 1 točka 4.2.2 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II APP 1 točka 4.3.1 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II APP 2 točka 3.1 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II točka 2.1 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II točka 2.3 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II točka 4.1 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II točka 4.4.1 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II točka 4.4.2 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II točka 4.4.2.1 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II točka 4.4.3 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II točka 4.5 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II točka 4.5.1 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II točka 4.5.2 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II točka 4.5.3 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II točka 4.5.4 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II točka 4.5.5 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II točka 4.6.10 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II točka 4.6.5 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog II točka 5.1.2.2 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Dodatak | prilog VI APP 1 točka 2.3 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog VI APP 1 točka 3.1 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog VI točka 8 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog XI APP 3 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Dodatak | prilog XI APP 4 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Dodatak | prilog XI APP 5 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Dodatak | prilog XI APP 6 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Dodatak | prilog XI APP 7 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Dodatak | prilog XI APP 8 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog XI točka 4.3.2.4 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog XI točka 4.3.5 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Dodatak | prilog XI točka 4.6 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Dodatak | prilog XI točka 4.6.1 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Dodatak | prilog XI točka 4.6.2 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Dodatak | prilog XI točka 4.6.3 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Dodatak | prilog XI točka 4.6.4 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Dodatak | prilog XI točka 4.6.5 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog XIII točka 2.1.2.2.1 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog XIII točka 2.1.2.2.2 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog XIII točka 8 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog XIII točka 8.1 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog XIV točka 2.2.1 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Zamjena | prilog XIV točka 2.2.4 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | stavljanje izvan snage | članak 14 stavak 3 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | stavljanje izvan snage | članak 15 stavak 5 | 17/10/2016 | |
Modifies | 32011R0582 | Dodatak | članak 17a | 17/10/2016 |
Relation | Act | Comment | Subdivision concerned | From | To |
---|---|---|---|---|---|
Corrected by | 32016R1718R(01) | (SL) | |||
Corrected by | 32016R1718R(02) | (ES) | |||
Implicitly repealed by | 32024R1257 | 01/07/2031 |
27.9.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 259/1 |
UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1718
оd 20. rujna 2016.
o izmjeni Uredbe (EU) br. 582/2011 s obzirom na emisije iz teških vozila u pogledu odredaba o ispitivanju prenosivim sustavima za mjerenje emisija (PEMS) i postupku za ispitivanje trajnosti zamjenskih uređaja za kontrolu onečišćenja
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2009. o homologaciji motornih vozila i motora s obzirom na emisije iz teških vozila (Euro VI) i o pristupu informacijama za popravak i održavanje vozila i izmjenama Uredbe (EZ) br. 715/2007 i Direktive 2007/46/EZ i stavljanju izvan snage direktiva 80/1269/EEZ, 2005/55/EZ i 2005/78/EZ (1), a posebno njezin članak 4. stavak 3., članak 5. stavak 4. i članak 12.,
budući da:
(1) |
Ispitivanje sukladnosti u uporabi jedan je od elemenata homologacije i omogućuje provjeru rada sustava kontrole emisije tijekom radnog vijeka vozila. U skladu s Uredbom Komisije (EU) br. 582/2011 (2), ispitivanja se provode prenosivim sustavima za mjerenje emisija (PEMS) koji mjere emisije u normalnim uvjetima upotrebe. Pristup s pomoću PEMS-a primjenjuje se i za provjeru emisija izvan ispitnih ciklusa tijekom homologacijske certifikacije. |
(2) |
U Uredbi (EU) br. 582/2011 navodi se da bi sve dodatne zahtjeve u pogledu postupka ispitivanja emisija u uporabi izvan ciklusa trebalo uvesti nakon ocjenjivanja ispitnog postupka određenog u toj Uredbi. |
(3) |
Komisija je stoga provela dubinsku analizu ispitnog postupka. Analizom su utvrđeni mnogobrojni nedostaci koji ugrožavaju učinkovitost europskih homologacijskih propisa i koje bi trebalo ukloniti kako bi se osigurala odgovarajuća razina zaštite okoliša. |
(4) |
Trenutačno se dokaznim homologacijskim ispitivanjem ili ispitivanjem sukladnosti u uporabi ne ocjenjuju emisijske performanse vozila tijekom zagrijavanja. Kako bi se odgovorilo na postojeći nedostatak znanja o tome i pripremio novi postupak za ispitivanje rada nakon pokretanja hladnog motora, trebalo bi pokrenuti fazu praćenja tijekom koje će se prikupiti podaci iz homologacijskih ispitivanja i ispitivanja sukladnosti u uporabi. |
(5) |
U skladu s Uredbom (EU) br. 582/2011, zamjenski uređaji za kontrolu onečišćenja homologirat će se u skladu s emisijskim zahtjevima iz norme Euro VI nakon što se u tu Uredbu unesu posebni zahtjevi u pogledu ispitivanja trajnosti. |
(6) |
Stoga je nužno utvrditi postupak kojim će se na prikladan način ocjenjivati trajnost tih zamjenskih dijelova koji ulaze na tržište Unije i osiguravati da ispunjavaju zahtjeve u pogledu zaštite okoliša koji su u skladu s onima utvrđenima za slične sustave koji su proizvedeni kao originalni dijelovi vozila. |
(7) |
Ispitnim postupkom na temelju ubrzanog starenja zamjenskih uređaja za kontrolu onečišćenja zbog toplinskih učinaka i učinaka potrošnje maziva ispunjava se cilj točnog i objektivnog procjenjivanja trajnosti zamjenskih uređaja za kontrolu onečišćenja, a industriju se pretjerano ne opterećuje. |
(8) |
Uredbom (EU) br. 582/2011 utvrđeni su zahtjevi u vezi s mjerama koje moraju uvesti proizvođači vozila radi sprečavanja neovlaštenih zahvata na sustavima kontrole emisije. Tim bi zahtjevima trebalo učinkovito obuhvatiti najčešće neovlaštene zahvate, a da se industriju pretjerano ne optereti. |
(9) |
Trebalo bi i ažurirati pozivanja na međunarodne norme u Uredbi (EU) br. 582/2011. |
(10) |
Kako bi se proizvođačima vozila dalo dovoljno vremena da preinače svoje proizvode u skladu s novim zahtjevom u pogledu granične vrijednosti snage, on bi trebao stupiti na snagu 1. rujna 2018. za nove tipove i 1. rujna 2019. za sva nova vozila. |
(11) |
Primjereno je da se novi zahtjevi za ispitivanje u uporabi ne primjenjuju retroaktivno na motore i vozila koji nisu bili homologirani u skladu s tim zahtjevima. Stoga se nove odredbe iz Priloga II. primjenjuju samo na ispitivanje sukladnosti u uporabi novih vrsta motora i vozila homologiranih u skladu s izmijenjenom verzijom Uredbe (EU) br. 582/2011. |
(12) |
Uredbu (EU) br. 582/2011 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti. |
(13) |
Mjere predviđene ovom Uredbom usklađene su s mišljenjem Tehničkog odbora za motorna vozila, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
Uredba (EU) br. 582/2011 mijenja se kako slijedi:
1. |
u članku 14. briše se stavak 3.; |
2. |
u članku 15. briše se stavak 5.; |
3. |
umeće se sljedeći članak 17.a: „Članak 17.a Prijelazne odredbe za određene homologacije tipa i potvrde o sukladnosti 1. Od 1. rujna 2018. nacionalna tijela odbijaju, zbog razloga koji se odnose na emisije, dodjeljivati EZ homologaciju ili nacionalne homologaciju za nove tipove vozila ili motora ispitanih postupcima koji nisu u skladu s točkama 4.2.2.2., 4.2.2.2.1., 4.2.2.2.2., 4.3.1.2., 4.3.1.2.1. i 4.3.1.2.2. Dodatka 1. Prilogu II. 2. U slučaju novih vozila koja nisu u skladu s točkama 4.2.2.2., 4.2.2.2.1., 4.2.2.2.2., 4.3.1.2., 4.3.1.2.1. i 4.3.1.2.2. Dodatka 1. Prilogu II., nacionalna tijela od 1. rujna 2019. smatraju da potvrde o sukladnosti koje se odnose na ta vozila više ne važe za potrebe članka 26. Direktive 2007/46/EZ te, zbog razloga koji se odnose na emisije, zabranjuju registraciju, prodaju i stavljanje u uporabu takvih vozila. Od 1. rujna 2019., osim u slučaju zamjenskih motora za vozila u uporabi, nacionalna tijela zabranjuju prodaju ili uporabu novih motora koji nisu u skladu s točkama 4.2.2.2., 4.2.2.2.1., 4.3.1.2. i 4.3.1.2.1. Dodatka 1. Prilogu II.” |
4. |
Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Uredbi; |
5. |
Prilog II. mijenja se u skladu s Prilogom II. ovoj Uredbi; |
6. |
Prilog VI. mijenja se u skladu s Prilogom III. ovoj Uredbi; |
7. |
Prilog XI. mijenja se u skladu s Prilogom IV. ovoj Uredbi; |
8. |
Prilog XIII. mijenja se u skladu s Prilogom V. ovoj Uredbi; |
9. |
Prilog XIV. mijenja se u skladu s Prilogom VI. ovoj Uredbi. |
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od objave u Službenom listu Europske unije.
Osim točke 8.(c) koja se primjenjuje na sva vozila od stupanja na snagu ove Uredbe, Prilog II. primjenjuje se od 1. siječnja 2017. za nove tipove vozila.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.
Sastavljeno u Bruxellesu 20. rujna 2016.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 188, 18.7.2009., str. 1.
(2) Uredba Komisije (EU) br. 582/2011 od 25. svibnja 2011. o provedbi i izmjeni Uredbe (EZ) br. 595/2009 Europskog parlamenta i Vijeća obzirom na emisiju iz teških vozila (Euro VI.) i izmjeni priloga I. i III. Direktivi 2007/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 167, 25.6.2011., str. 1.).
PRILOG I.
Prilog I. Uredbi Komisije (EU) br. 582/2011 mijenja se kako slijedi:
1. |
točka 1.1.2. zamjenjuje se sljedećim:
(*) Direktiva 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive Vijeća 93/12/EEZ (SL L 350, 28.12.1998., str. 58.).”;" |
2. |
točka 1.1.5. zamjenjuje se sljedećim:
|
3. |
točka 3.1. zamjenjuje se sljedećim:
|
4. |
dodaju se točke od 3.2.1.1. do 3.2.1.6.:
|
5. |
u stavku 4.2. točka (b) zamjenjuje se sljedećom:
|
6. |
u Dodatku 4. deveti, deseti i jedanaesti stavak zamjenjuju se sljedećim: „U slučaju zahtjeva za EZ homologaciju tipa motora ili porodice motorâ kao zasebne tehničke jedinice popunjavaju se opći dio i dijelovi 1. i 3. U slučaju zahtjeva za EZ homologaciju vozila s homologiranim motorom s obzirom na emisije i pristup informacijama o popravku i održavanju vozila popunjavaju se opći dio i dio 2. U slučaju zahtjeva za EZ homologaciju vozila s obzirom na emisije i pristup informacijama o popravku i održavanju vozila popunjavaju se opći dio i dijelovi 1., 2. i 3.”; |
7. |
Dodatak 9. zamjenjuje se sljedećim: „Dodatak 9. Sustav brojčanog označivanja certifikata o EZ homologaciji tipa Odjeljak 3. broja EZ homologacije koji je dodijeljen u skladu s člankom 6. stavkom 1., člankom 8. stavkom 1. i člankom 10. stavkom 1. sastoji se od broja provedbenog regulatornog akta ili zadnjeg izmijenjenog regulatornog akta koji se primjenjuje na EZ homologaciju. Iza tog broja slijedi slovni znak koji označuje zahtjeve sustava OBD i SCR u skladu s tablicom 1. Tablica 1.
|
(1) Zahtjevi u pogledu nadzora ‚graničnih vrijednosti OBD-a za NOx’ iz tablice 1. Priloga X. za motore i vozila s kompresijskim paljenjem te na dvojno gorivo te tablice 2. Priloga X. za motore i vozila s vanjskim izvorom paljenja.
(2) Zahtjevi u pogledu nadzora ‚graničnih vrijednosti OBD-a za čestice’ iz tablice 1. Priloga X. za motore i vozila s kompresijskim paljenjem te na dvojno gorivo.
(3) Zahtjevi u pogledu ‚nadzora učinkovitosti’ iz točke 2.1.1. Priloga X.
(4) Zahtjevi u pogledu ‚uvođenja’ kvalitete reagensa iz točke 7.1. Priloga XIII.
(5) ‚Opći’ zahtjevi u pogledu kvalitete reagensa iz točke 7.1.1. Priloga XIII.
(6) Zahtjevi u pogledu nadzora ‚graničnih vrijednosti OBD-a za ugljični monoksid’ iz tablice 2. Priloga X. za motore i vozila s vanjskim izvorom paljenja.
(7) Zahtjevi u pogledu ‚uvođenja’ koeficijenta radne učinkovitosti u uporabi (IUPR) iz odjeljka 6. Priloga X.
(8) ‚Opći’ zahtjevi u pogledu koeficijenta radne učinkovitosti u uporabi (IUPR) iz odjeljka 6. Priloga X.
(9) Za motore s vanjskim izvorom paljenja i vozila opremljena takvim motorima.
(10) Za motore s kompresijskim paljenjem i motore na dvojno gorivo te vozila opremljena takvim motorima.
(11) Primjenjuje se samo na motore s vanjskim izvorom paljenja i vozila opremljena takvim motorima.
(12) Dodatne odredbe o zahtjevima u pogledu nadzora kako su utvrđeni u stavku 2.3.1.2. Priloga 9.A Pravilniku UNECE-a br. 49.
(13) Specifikacije IUPR-a određene su u Prilogu X. Motori s vanjskim paljenjem i vozila opremljena takvim motorima ne podliježu IUPR-u.
(14) Zahtjev u pogledu ISC-a iz Dodatka 1. Prilogu II.”
PRILOG II.
Prilog II. Uredbi (EU) br. 582/2011 mijenja se kako slijedi:
1. |
točka 2.1. zamjenjuje se sljedećim:
|
2. |
točka 2.3. zamjenjuje se sljedećim:
|
3. |
točka 4.1. zamjenjuje se sljedećim: „4.1. Korisni teret vozila Normalni korisni teret iznosi između 10 i 100 % najvećeg korisnog tereta. Najveći korisni teret razlika je između najveće tehnički dopuštene ukupne mase vozila i mase vozila u voznom stanju kako je određeno u skladu s Prilogom I. Direktivi 2007/46/EZ. Za potrebe ispitivanja sukladnosti u uporabi korisni se teret može simulirati i umjesto njega upotrijebiti umjetno opterećenje. Tijela za homologaciju mogu zatražiti da ispitaju vozilo s korisnim teretom bilo koje veličine od 10 do 100 % najvećeg korisnog tereta vozila. Ako masa opreme PEMS-a koja je potrebna za rad prelazi 10 % najvećeg korisnog tereta vozila, ta se masa može smatrati minimalnim korisnim teretom. Vozila kategorije N3 ispituju se, prema potrebi, s poluprikolicom.”; |
4. |
točke od 4.4.1. do 4.5.5. zamjenjuju se sljedećim: 4.4.1. Ispitno ulje za podmazivanje mora biti komercijalno ulje i mora biti u skladu sa specifikacijama proizvođača motora. Moraju se uzeti uzorci ulja. 4.4.2. Gorivo Ispitno gorivo mora biti komercijalno gorivo koje je opisano u Direktivi 98/70/EZ i odgovarajućim CEN normama ili referentno gorivo određeno u Prilogu IX. ovoj Uredbi. Moraju se uzeti uzorci goriva. Proizvođač može zatražiti da se ne uzima uzorak goriva iz plinskog motora. 4.4.2.1. Ako je proizvođač, u skladu s odjeljkom 1. Priloga I. ovoj Uredbi, deklarirao sposobnost ispunjavanja zahtjeva iz ove Uredbe u pogledu komercijalnih goriva deklariranih u točki 3.2.2.2.1. opisnog dokumenta propisanog u Dodatku 4. Prilogu I. ovoj Uredbi, na svakom se deklariranom komercijalnom gorivu provodi najmanje jedno ispitivanje. 4.4.3. Kad je riječ o sustavima naknadne obrade ispušnih plinova u kojima se rabi reagens za smanjivanje emisija, taj reagens mora biti komercijalni reagens i u skladu sa specifikacijama proizvođača motora. Mora se uzeti uzorak reagensa. Reagens ne smije biti zamrznut. 4.5. Zahtjevi u vezi s vožnjom Dijelovi rada izražavaju se kao postotak ukupnog trajanja vožnje. Vožnja se sastoji od gradske vožnje, zatim izvangradske vožnje i vožnje autocestom u skladu s podjelom iz točaka od 4.5.1. do 4.5.4. Ako je zbog praktičnih razloga opravdano primijeniti drukčiji ispitni redoslijed, može ga se primijeniti u dogovoru s tijelom za homologaciju, no ispitivanje uvijek počinje gradskom vožnjom. U ovom odjeljku ‚približno’ znači ciljana vrijednost uz dopušteno odstupanje od ± 5 %. Dijelovi za gradsku i izvangradsku vožnju odnosno vožnju autocestom mogu se odrediti na temelju:
Ako se sastav vožnje određuje na temelju zemljopisnih koordinata, vozilo se ne smije kretati u ukupnom razdoblju duljem od 5 % ukupnog trajanja svakog dijela vožnje brže od:
Ako se sastav vožnje određuje na temelju metode prvog ubrzanja, prvo ubrzanje iznad 55 km/h (70 km/h ako su vozila kategorija M1 i N1) označava početak izvangradske vožnje, a prvo ubrzanje iznad 75 km/h (90 km/h ako su vozila kategorija M1 i N1) označava početak vožnje autocestom. Kriteriji za razlikovanje gradske vožnje, izvangradske vožnje i vožnje autocestom dogovaraju se s tijelom za homologaciju prije početka ispitivanja. Prosječna brzina u gradskom dijelu vožnje mora biti između 15 i 30 km/h. Prosječna brzina u izvangradskom dijelu mora biti između 45 i 70 km/h (60 i 90 km/h ako su vozila kategorija M1 i N1). Prosječna brzina na dijelu na autocesti mora biti iznad 70 km/h (90 km/h ako su vozila kategorija M1 i N1). 4.5.1. Za vozila kategorija M1 i N1 vožnja se sastoji od približno 34 % gradske vožnje, 33 % izvangradske vožnje i 33 % vožnje autocestom. 4.5.2. Za vozila kategorija N2, M2 i M3 vožnja se sastoji od približno 45 % gradske vožnje, 25 % izvangradske vožnje i 30 % vožnje autocestom. Vozila kategorija M2 i M3 razreda I., II. ili A kako je definirano u Pravilniku UNECE-a br. 107 ispituju se u približno 70 % gradske vožnje i 30 % izvangradske vožnje. 4.5.3. Za vozila kategorija N3 vožnja se sastoji od približno 20 % gradske vožnje, 25 % izvangradske vožnje i 55 % vožnje autocestom. 4.5.4. Za potrebe procjene sastava vožnje trajanje određenog dijela računa se od trenutka kada temperatura rashladne tekućine prvi put dosegne 343 K (70 °C) ili kada se stabilizira unutar ± 2 K u razdoblju od 5 minuta, ovisno što bude prije, ali najkasnije 15 minuta nakon pokretanja motora. U skladu sa stavkom 4.5. do postizanja temperature rashladne tekućine od 343 K (70 °C) vozi se u gradskim uvjetima vožnje. Zabranjeno je umjetno zagrijavanje sustava za kontrolu emisija uoči ispitivanja. 4.5.5. Sljedeća raspodjela karakterističnih vrijednosti vožnje iz baze podataka WHDC može služiti kao dodatna uputa za evaluaciju vožnje:
|
5. |
točka 4.6.5. zamjenjuje se sljedećim:
|
6. |
točka 4.6.10. zamjenjuje se sljedećim:
|
7. |
točka 5.1.2.2. zamjenjuje se sljedećim:
|
8. |
Dodatak 1. mijenja se kako slijedi:
|
9. |
u Dodatku 2. točka 3.1. zamjenjuje se sljedećim: „3.1 Priključenje mjerila protoka ispušnih plinova (EFM) na ispušnu cijev Zbog postavljanja EFM-a protutlak se ne smije povećati više od vrijednosti koju je preporučio proizvođač motora, a duljina ispušne cijevi ne smije se povećati za više od 2 m. U pogledu svih sastavnih dijelova opreme PEMS-a vrijedi da postavljanje EFM-a mora biti u skladu s važećim lokalnim propisima o sigurnosti na cestama i uvjetima osiguranja.” |
PRILOG III.
Prilog VI. Uredbi (EU) br. 582/2011 mijenja se kako slijedi:
1. |
točka 8. zamjenjuje se sljedećim: „8. DOKUMENTACIJA Stavak 11. Priloga 10. Pravilnika UNECE-a br. 49 tumači se kako slijedi:
|
2. |
Dodatak 1. mijenja se kako slijedi:
|
PRILOG IV.
Prilog XI. Uredbi (EU) br. 582/2011 mijenja se kako slijedi:
1. |
točka 4.3.2.4. zamjenjuje se sljedećim: „4.3.2.4. Trajnost radnih značajki u pogledu emisija Na sustav za naknadnu obradu ispušnih plinova ispitan u skladu s točkom 4.3.2.2. i s ugrađenim zamjenskim uređajem za kontrolu onečišćenja primjenjuju se postupci provjere trajnosti opisani u Dodatku 3.”; |
2. |
umeće se sljedeća točka 4.3.5.: „4.3.5. Goriva U slučaju iz točke 1.1.2. Priloga I. postupak ispitivanja iz točaka od 4.3.1. do 4.3.2.7. ovog Priloga provodi se s gorivima koja deklarira proizvođač originalnog sustava motora. Međutim, u dogovoru s tijelom za homologaciju, postupak provjere trajnosti utvrđen u Dodatku 3. i naveden u točki 4.3.2.4. smije se provoditi samo s gorivom koje je najnepovoljnije u pogledu starenja.”; |
3. |
dodaju se sljedeće točke od 4.6. do 4.6.5.: „4.6. Zahtjevi u pogledu kompatibilnosti s mjerama za kontrolu NOx (primjenjuju se samo na zamjenske uređaje za kontrolu onečišćenja za ugradnju na vozila opremljena osjetnicima za izravno mjerenje koncentracije NOx u ispuhu). 4.6.1. Dokazivanje kompatibilnosti mjera za kontrolu NOx potrebno je samo kada je izvorni uređaj za kontrolu onečišćenja bio nadziran u izvornoj izvedbi. 4.6.2. Kompatibilnost zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja s mjerama za kontrolu NOx dokazuje se postupcima opisanima u Prilogu XIII. ovoj Uredbi ako su to zamjenski uređaji za kontrolu onečišćenja namijenjeni za ugradnju na motore ili vozila što su homologirani u skladu s Uredbom (EZ) br. 595/2009 i ovom Uredbom. 4.6.3. Ne primjenjuju se odredbe iz Pravilnika UNECE-a br. 49 koje se primjenjuju za druge sastavne dijelove osim uređaja za kontrolu onečišćenja. 4.6.4. Proizvođač zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja može primijeniti iste postupke pretkondicioniranja i ispitivanja kao tijekom izvorne homologacije. U tom slučaju tijelo za homologaciju koje je dodijelilo izvornu homologaciju motora vozila dostavlja, na zahtjev i na nediskriminirajućoj osnovi, opisni dokument u obliku dodatka opisnom dokumentu iz Dodatka 4. Prilogu I. s brojem i tipom ciklusa pretkondicioniranja i tipom ispitnog ciklusa koji je primijenio proizvođač izvorne opreme za ispitivanje mjera za kontrolu NOx uređaja za kontrolu onečišćenja. 4.6.5. Točka 4.5.5. primjenjuje se na mjere za kontrolu NOx koje nadzire OBD sustav.”; |
4. |
Dodatak 3. zamjenjuje se sljedećim: „Dodatak 3. Postupak provjere trajnosti za ocjenjivanje značajki zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja u pogledu emisija 1. U ovom se dodatku utvrđuje postupak za provjeru trajnosti iz točke 4.3.2.4. Priloga XI. koji služi za ocjenjivanje značajki zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja u pogledu emisija. 2. Opis postupka 2.1. Postupak provjere trajnosti sastoji se od faze prikupljanja podataka i programa skupljanja sati rada. 2.2. Faza prikupljanja podataka 2.2.1. Izabrani motor opremljen potpunim sustavom za naknadnu obradu ispušnih plinova s ugrađenim zamjenskim uređajem za kontrolu onečišćenja ohladi se do sobne temperature i podvrgne ga se jednom ispitnom WHTC-u s pokretanjem hladnog motora u skladu sa stavcima 7.6.1. i 7.6.2. Priloga 4. Pravilniku UNECE-a br. 49. 2.2.2. Odmah nakon ispitnog WHTC-a s pokretanjem hladnog motora motor prolazi devet uzastopnih ispitnih WHTC-ova s pokretanjem zagrijanog motora u skladu sa stavkom 7.6.4. Priloga 4. Pravilniku UNECE-a br. 49. 2.2.3. Ispitni redoslijed iz točaka 2.2.1. i 2.2.2. provodi se u skladu s uputama u stavku 7.6.5. Priloga 4. Pravilniku UNECE-a br. 49. 2.2.4. Druga je mogućnost da se podaci prikupe vožnjom potpuno opterećenog vozila opremljenog odabranim sustavom za naknadnu obradu ispušnih plinova s ugrađenim zamjenskim uređajem za kontrolu onečišćenja. Ispitivanje se može obaviti na cesti u skladu sa zahtjevima u pogledu vožnje iz točaka od 4.5. do 4.5.5. Priloga II. ovoj Uredbi uz bilježenje svih voznih podataka ili na odgovarajućem dinamometru s valjcima. Ako se izabere ispitivanje na cesti, vozilo se mora voziti u ispitnom ciklusu s hladnim motorom, kako je utvrđeno u Dodatku 5. ovom Prilogu, za kojim slijedi devet ispitnih ciklusa sa zagrijanim motorom koji su jednaki ciklusu s hladnim motorom tako da je rad koji obavi motor jednak onom postignutom u skladu s točkama 2.2.1. i 2.2.2. Ako se izabere dinamometar s valjcima, simulirani nagib ceste ispitnog ciklusa u Dodatku 5. prilagođava se tako da odgovara radu koji obavi motor u WHTC-u. 2.2.5. Tijelo za homologaciju odbija podatke o temperaturi dobivene u okviru točke 2.2.4. ako smatra da su nerealni i zahtijeva ponavljanje ispitivanja ili provođenje ispitivanja u skladu s točkama 2.2.1., 2.2.2. i 2.2.3. 2.2.6. Temperature u zamjenskom uređaju za kontrolu onečišćenja bilježe se tijekom cijelog ispitnog slijeda na mjestu s najvišom temperaturom. 2.2.7. Ako se mjesto s najvišom temperaturom mijenja s vremenom ili ako ga je teško odrediti, treba zabilježiti više temperatura sloja na prikladnim mjestima. 2.2.8. Broj i mjesta mjerenja temperature bira proizvođač u dogovoru s tijelom za homologaciju na temelju najboljih inženjerskih prosudbi. 2.2.9. Uz suglasnost tijela za homologaciju može se uporabiti jedna temperatura sloja katalizatora ili ulaza katalizatora ako se dokaže da je neizvedivo ili preteško mjeriti više temperatura sloja. Slika 1. Primjer položaja osjetnika temperature u generičkom uređaju za naknadnu obradu Slika 2. Primjer položaja osjetnika temperature za DPF 2.2.10. Temperature se mjere i bilježe najmanje jedanput po sekundi (1 Hz) tijekom ispitnog slijeda. 2.2.11. Izmjerene temperature prikazuju se u histogramu s temperaturnim intervalima od najviše 10 °C. U slučaju navedenom u točki 2.2.7. najviša je temperatura svake sekunde ona zabilježena u histogramu. Svaki stupac histograma predstavlja ukupnu učestalost u sekundama izmjerenih temperatura u pojedinom intervalu. 2.2.12. Mora se odrediti vrijeme u satima koje odgovara svakom temperaturnom intervalu i zatim ekstrapolirati na radni vijek zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja u skladu s vrijednostima navedenima u tablici 1. Ekstrapolacija se temelji na pretpostavci da jedan WHTC odgovara 20 km vožnje. Tablica 1. Radni vijek zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja za svaku kategoriju vozila i jednakovrijedni ispitni ciklusi WHTC te sati rada
2.2.13. Fazu prikupljanja podataka smije se provoditi istodobno za različite uređaje. 2.2.14. Kada je riječ o sustavima koji rade uz aktivnu regeneraciju, bilježe se broj, duljina i temperature regeneracija tijekom ispitnog slijeda definiranog u točkama 2.2.1. i 2.2.2. Ako ne nastupi ni jedna aktivna regeneracija, slijed ciklusa nakon pokretanja zagrijanog motora proširuje se tako da obuhvati najmanje dvije aktivne regeneracije. 2.2.15. Ukupna količina potrošenog maziva tijekom razdoblja prikupljanja podataka u g/h evidentira se prikladnim metodama, primjerice postupkom ispuštanja i vaganja opisanom u Dodatku 6. U tu svrhu motor radi 24 sata tijekom kojih se provode uzastopni ispitni ciklusi WHTC. Ako nije moguće točno izmjeriti potrošnju ulja, proizvođač može, u dogovoru s tijelom za homologaciju, iskoristiti sljedeće mogućnosti za utvrđivanje potrošnje maziva:
2.3. Izračun jednakovrijednog vremena starenja koje odgovara referentnoj temperaturi 2.3.1. Temperature zabilježena na temelju točaka od 2.2. do 2.2.15. snižavaju se na referentnu temperaturu Tr koju zatraži proizvođač u dogovoru s tijelom za homologaciju unutar raspona temperatura zabilježenih u fazi prikupljanja podataka. 2.3.2. U slučaju iz točke 2.2.13. vrijednost Tr za pojedini uređaj može varirati. 2.3.3. Jednakovrijedno vrijeme starenja koje odgovara referentnoj temperaturi izračunava se za svaki interval iz točke 2.2.11. iz sljedeće jednadžbe: Jednadžba 1.:
pri čemu je: R = toplinska reaktivnost zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja. Rabe se sljedeće vrijednosti:
Tr = referentna temperatura u K. = srednja temperatura u K temperaturnog intervala i kojoj je izložen zamjenski uređaj za kontrolu onečišćenja tijekom faze prikupljanja podataka zabilježena u histogramu temperature. = vrijeme u satima koja odgovara temperaturi prilagođeno za cijeli životni vijek, npr. ako histogram predstavlja pet sati i ako je životni 4 000 sati prema tablici 1., svi bi se unosi u histogramu pomnožili s . = jednakovrijedno vrijeme starenja, u satima, potrebno za postizanje, izlaganjem zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja temperaturi Tr , starenja koje bi se dogodilo njegovim izlaganjem temperaturi tijekom vremena . i = broj intervala, pri čemu 1 znači interval s najnižom temperaturom, a n vrijednost za interval s najvišom temperaturom. 2.3.4. Ukupno jednakovrijedno vrijeme starenja izračunava se iz sljedeće jednadžbe: Jednadžba 2.:
pri čemu je: AT = ukupno jednakovrijedno vrijeme starenja, u satima, potrebno za postizanje, izlaganjem zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja temperaturi Tr , starenja koje bi nastalo njegovim izlaganjem, tijekom životnog vijeka, temperaturi u vremenu svakog intervala i u histogramu. = jednakovrijedno vrijeme starenja, u satima, potrebno za postizanje, izlaganjem zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja temperaturi Tr , starenja koje bi se dogodilo njegovim izlaganjem temperaturi tijekom vremena . i = broj intervala, pri čemu 1 znači interval s najnižom temperaturom, a n vrijednost za interval s najvišom temperaturom. n = ukupni broj temperaturnih intervala. 2.3.5. U slučaju iz točke 2.2.13. AT se izračunava se za svaki uređaj. 2.4. Program skupljanja sati rada 2.4.1. Opći zahtjevi 2.4.1.1. Programom skupljanja sati rada omogućuje se ubrzavanje starenja zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja s pomoću informacija prikupljenih u fazi prikupljanja podataka iz točke 2.2. 2.4.1.2. Program skupljanja sati rada sastoji se od programa akumulacije toplinskog starenja i programa akumulacije potrošnje maziva u skladu s točkom 2.4.4.6. Ako su zamjenski uređaji za kontrolu onečišćenja postavljeni iza sastavnog dijela filtra za naknadnu obradu (npr. DPF-a), proizvođač, u dogovoru s tijelom za homologaciju, možda ne mora provesti program akumulacije potrošnje maziva. Program akumulacije toplinskog starenja i program akumulacije potrošnje maziva sastoje se od ponavljanja niza sljedova toplinskog starenja odnosno potrošnje maziva. 2.4.1.3. Ako zamjenski uređaji za kontrolu onečišćenja rade uz aktivnu regeneraciju, slijed toplinskog starenja dopunjuje se načinom rada za aktivnu regeneraciju. 2.4.1.4. Ako se program skupljanja sati rada sastoji od programa akumulacije toplinskog starenja i programa akumulacije potrošnje maziva, njihovi se sljedovi izmjenjuju tako da svaki slijed toplinskog starenja koji treba provesti prati slijed potrošnje maziva. 2.4.1.5. Program skupljanja sati rada smije se provoditi istodobno za različite uređaje. U tom se slučaju utvrđuje jedinstveni program skupljanja sati rada za sve uređaje. 2.4.2. Program akumulacije toplinskog starenja 2.4.2.1. Programom akumulacije toplinskog starenja simulira se učinak toplinskog starenja na rad zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja do kraja njegova životnog vijeka. 2.4.2.2. Motor koji se rabi za program skupljanja sati rada, opremljen sustavom za naknadnu obradu ispušnih plinova sa zamjenskim uređajem za kontrolu onečišćenja, radi tijekom najmanje triju uzastopnih sljedova toplinskog starenja utvrđenih u Dodatku 4. 2.4.2.3. Temperature se bilježe tijekom najmanje dva slijeda toplinskog starenja. Prvi slijed, koji se provodi radi zagrijavanja, ne uzima se u obzir za potrebe prikupljanja podataka o temperaturi. 2.4.2.4. Temperature se mjere se na prikladnim mjestima, odabranima u skladu s točkama od 2.2.6. do 2.2.9., najmanje jedanput u sekundi (1 Hz). 2.4.2.5. Stvarno vrijeme starenja koje odgovara sljedovima toplinskog starenja iz točke 2.4.2.3. izračunava se iz sljedećih jednadžbi:
pri čemu je: = stvarno vrijeme starenja, u satima, potrebno za postizanje, izlaganjem zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja temperaturi Tr , starenja koje bi se dogodilo njegovim izlaganjem temperaturi Ti tijekom drugog i. Ti = temperatura u K izmjerena u drugom i u svakom slijedu toplinskog starenja. R = toplinska reaktivnost zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja. Proizvođač se dogovara s tijelom za homologaciju o vrijednosti R koja će se rabiti. Druga će mogućnost biti uporaba sljedećih zadanih vrijednosti:
Tr = referentna temperatura u K jednaka vrijednosti u jednadžbi 1. AE = stvarno vrijeme starenja, u satima, potrebno za postizanje, izlaganjem zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja temperaturi Tr , starenja koje bi se dogodilo njegovim izlaganjem tijekom trajanja slijeda toplinskog starenja. AT = ukupno jednakovrijedno vrijeme starenja, u satima, potrebno za postizanje, izlaganjem zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja temperaturi Tr , starenja koje bi nastalo njegovim izlaganjem, tijekom životnog vijeka, temperaturi u vremenu svakog intervala i u histogramu. i = broj mjerenja temperature. p = ukupni broj mjerenja temperature. nc = redni broj slijeda toplinskog starenja među onima provedenima radi prikupljanja podataka o temperaturi, u skladu s točkom 2.4.2.3. C = ukupni broj sljedova toplinskog starenja provedenih radi prikupljanja podataka o temperaturi. 2.4.2.6. Ukupni broj sljedova toplinskog starenja koji se uvrštava u program skupljanja sati rada određuje se primjenom sljedeće jednadžbe: Jednadžba 5.: NTS = AT/AE pri čemu je: NTS = ukupni broj sljedova toplinskog starenja koji se provodi tijekom programa skupljanja sati rada. AT = ukupno jednakovrijedno vrijeme starenja, u satima, potrebno za postizanje, izlaganjem zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja temperaturi Tr , starenja koje bi nastalo njegovim izlaganjem, tijekom životnog vijeka, temperaturi u vremenu svakog intervala i u histogramu. AE = stvarno vrijeme starenja, u satima, potrebno za postizanje, izlaganjem zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja temperaturi Tr , starenja koje bi se dogodilo njegovim izlaganjem tijekom trajanja slijeda toplinskog starenja. 2.4.2.7. Dopušteno je smanjiti vrijednost NTS i time program skupljanja sati rada povećavanjem temperatura kojima je svaki uređaj izložen u svakom načinu rada u ciklusu starenja primjenom jedne od sljedećih mjera ili više njih:
2.4.2.8. Pri primjeni mjera iz točaka 2.4.4.6. i 2.4.4.7. ukupno vrijeme starenja izračunano iz vrijednosti NTS ne smije biti manje od 10 % životnog vijeka navedenoga u tablici 1., npr. uz pretpostavku da je svaki slijed dug 1 sat, vozilo kategorije N1 ne smije imati vrijednost NTS manju od 286. 2.4.2.9. Dopušteno je povećati vrijednost NTS i time trajanje programa skupljanja sati rada snižavanjem temperatura kojima je svaki uređaj izložen u svakom načinu rada u ciklusu starenja primjenom jedne od sljedećih mjera ili više njih:
2.4.2.10. U slučajevima iz stavka 2.4.1.5. primjenjuje se sljedeće:
2.4.2.11. Ako je riječ o sklopu zamjenskih uređaja za kontrolu onečišćenja koji čini sustav u smislu članka 3. stavka 25. Direktive 2007/46/EZ, za toplinsko starenje uređaja može se razmatrati jedna od sljedećih dviju mogućnosti:
2.4.3. Izmijenjeni program akumulacije toplinskog starenja za uređaje koji rade uz aktivnu regeneraciju 2.4.3.1. Izmijenjenim programom akumulacije toplinskog starenja za uređaje koji rade uz aktivnu regeneraciju simulira se utjecaj starenja zbog toplinskog opterećenja i aktivne regeneracije na zamjenski uređaj za kontrolu onečišćenja na kraju njegova životnog vijeka. 2.4.3.2. Motor koji se rabi za program skupljanja sati rada, opremljen sustavom za naknadnu obradu ispušnih plinova sa zamjenskim uređajem za kontrolu onečišćenja, radi tijekom najmanje triju uzastopnih sljedova toplinskog starenja, pri čemu se svaki slijed sastoji od slijeda toplinskog starenja kako je određen u Dodatku 4., tijekom kojeg najviša temperatura razvijena u sustavu za naknadnu obradu ne bi trebala biti niža od najviše temperature zabilježene u fazi prikupljanja podataka, i zatim potpune aktivne regeneracije. 2.4.3.3. Temperature se bilježe tijekom najmanje dva izmijenjena slijeda toplinskog starenja. Prvi slijed, koji se provodi radi zagrijavanja, ne uzima se u obzir za potrebe prikupljanja podataka o temperaturi. 2.4.3.4. Kako bi se skratilo vrijeme od slijeda toplinskog starenja kako je određen u Dodatku 4. do aktivne regeneracije nakon njega, proizvođač može umjetno pokrenuti aktivnu regeneraciju tako da motor nakon svakog slijeda toplinskog starenja kako je određen u Dodatku 4. radi u ustaljenom načinu rada kojim se omogućuje da motor proizvodi mnogo čađe. U tom se slučaju i taj ustaljeni način rada smatra dijelom izmijenjenog slijeda toplinskog starenja iz točke 2.4.3.2. 2.4.3.5. Stvarno vrijeme starenja koje odgovara svakom izmijenjenom slijedu toplinskog starenja izračunava se s pomoću jednadžba 3. i 4. 2.4.3.6. Ukupni broj izmijenjenih sljedova toplinskog starenja koji se provodi u programu skupljanja sati rada izračunava se iz jednadžbe 5. 2.4.3.7. Dopušteno je smanjiti vrijednost NTS i time trajanje programa skupljanja sati rada povećanjem temperatura kojima je svaki uređaj izložen u svakom načinu rada u izmijenjenom slijedu toplinskog starenja primjenom jedne od mjera ili više njih iz točke 2.4.2.7. 2.4.3.8. Uz mjere iz točke 2.4.3.7., vrijednost NTS može se smanjiti i povećanjem najviše temperature aktivne regeneracije u izmijenjenom slijedu toplinskog starenja, ali se pritom nipošto ne smije prijeći temperatura sloja od 800 °C. 2.4.3.9. Vrijednost NTS nikada ne smije biti manja od 50 % broja aktivnih regeneracija kojima je zamjenski uređaj za kontrolu onečišćenja izložen tijekom životnog vijeka i izračunanih u skladu sa sljedećom jednadžbom: Jednadžba 5.:
pri čemu je: NAR = broj sljedova aktivnih regeneracija tijekom životnog vijeka zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja. tWHTC = jednakovrijedni broj sati koji odgovara kategoriji vozila za koju je zamjenski uređaj za kontrolu onečišćenja namijenjen, dobiven iz tablice 1. tAR = trajanje aktivne regeneracije u satima. tBAR = vrijeme u satima između dviju uzastopnih aktivnih regeneracija. 2.4.3.10. Ako, zbog primjene najmanjeg broja izmijenjenih sljedova toplinskog starenja iz točke 2.4.3.9., vrijednost AE × NTS izračunana iz četvrte jednadžbe prelazi vrijednost AT izračunanu iz druge jednadžbe, trajanje svakog načina rada u slijedu toplinskog starenja utvrđeno u Dodatku 4. i uključeno u izmijenjeni slijed toplinskog starenja iz točke 2.4.3.2. može se razmjerno smanjiti tako da vrijedi AE × NTS = AT. 2.4.3.11. Dopušteno je povećati vrijednost NTS i time trajanje programa skupljanja sati rada snižavanjem temperatura kojima je svaki uređaj izložen u svakom načinu rada u toplinski aktivnom regeneracijskom slijedu primjenom jedne od mjera ili više njih iz točke 2.4.2.9. 2.4.3.12. U slučaju iz točke 2.4.1.5. primjenjuju se točke 2.4.2.10. i 2.4.2.11. 2.4.4. Program akumulacije potrošnje maziva 2.4.4.1. Programom akumulacije potrošnje maziva simulira se učinak starenja zbog kemijskog trovanja ili nastanka taloga prouzročenog potrošnjom maziva na rad zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja na kraju njegova životnog vijeka. 2.4.4.2. Potrošnja maziva u g/h utvrđuje se u najmanje 24 slijeda toplinskog starenja ili u odgovarajućem broju izmijenjenih sljedova toplinskog starenja bilo kojom prikladnom metodom, npr. postupkom ispuštanja i vaganja opisanom u Dodatku 6. Rabi se svježe mazivo. 2.4.4.3. Motor mora imati uljno korito stalnog obujma kako bi se izbjegla potreba za dolijevanjem jer razina ulja utječe na stopu potrošnje ulja. Dopuštena je svaka prikladna metoda, primjerice metoda opisana u normi ASTM D7156-09. 2.4.4.4. Teoretsko vrijeme, u satima, koliko bi trebalo provoditi program akumulacije toplinskog starenja ili izmijenjeni program toplinskog starenja da bi se postigla potrošnja maziva koja odgovara životnom vijeku zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja izračunava se primjenom sljedeće jednadžbe: Jednadžba 6.:
pri čemu je: tTAS = teoretsko trajanje, u satima, programa skupljanja sati rada da bi se postigla potrošnja maziva koja odgovara životnom vijeku zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja ako se program skupljanja sati rada sastoji samo od niza uzastopnih sljedova toplinskog starenja ili uzastopnih izmijenjenih sljedova toplinskog starenja. LCRWHTC = stopa potrošnje maziva, u g/h, određena kako je utvrđeno u točki 2.2.15. tWHTC = jednakovrijedni broj sati koji odgovara kategoriji vozila za koju je zamjenski uređaj za kontrolu onečišćenja namijenjen, dobiven iz tablice 1. LCRTAS = stopa potrošnje maziva, u g/h, određena kako je utvrđeno u točki 2.4.4.2. 2.4.4.5. Broj sljedova toplinskog starenja ili izmijenjenih sljedova toplinskog starenja koji odgovara vrijednosti tTAS izračunava se primjenom sljedećeg omjera: Jednadžba 7.:
pri čemu je: N = broj sljedova toplinskog starenja ili izmijenjenih sljedova toplinskog starenja koji odgovara vrijednosti tTAS . tTAS = teoretsko trajanje, u satima, programa skupljanja sati rada da bi se postigla potrošnja maziva koja odgovara životnom vijeku zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja ako se program skupljanja sati rada sastojao samo od niza uzastopnih sljedova toplinskog starenja ili uzastopnih izmijenjenih sljedova toplinskog starenja. tTS = trajanje, u satima, jednog slijeda toplinskog starenja ili izmijenjenog slijeda toplinskog starenja. 2.4.4.6. Vrijednost N uspoređuje se s vrijednošću NTS izračunanom u skladu s točkom 2.4.2.6. ili, ako je riječ o uređajima koji rade uz aktivnu regeneraciju, u skladu s točkom 2.4.3.5. Ako je N ≤ NTS , programu za akumulaciju toplinskog starenja ne treba dodavati program za akumulaciju potrošnje maziva. Ako je N > NTS , programu za akumulaciju toplinskog starenja dodaje se program za akumulaciju potrošnje maziva. 2.4.4.7. Program za akumulaciju potrošnje maziva možda ne treba dodati ako se, pri povećanju potrošnje maziva kako je opisano u točki 2.4.4.8.4., već postigla potrebna potrošnja maziva provođenjem odgovarajućeg programa za akumulaciju toplinskog starenja koji se sastoji od provedbe NTS sljedova toplinskog starenja ili izmijenjenih sljedova toplinskog starenja. 2.4.4.8. Sastavljanje programa akumulacije potrošnje maziva 2.4.4.8.1. Program akumulacije potrošnje maziva sastoji od nekoliko ponavljanja određenog broja sljedova potrošnje maziva, pri čemu se svaki slijed potrošnje maziva izmjenjuje sa svakim slijedom toplinskog starenja ili svakim izmijenjenim slijedom toplinskog starenja. 2.4.4.8.2. Svaki slijed potrošnje maziva sastoji se od ustaljenog načina rada sa stalnim opterećenjem i stalnom brzinom, pri čemu se opterećenje i brzina biraju tako da je potrošnja maziva najveća, a stvarno toplinsko starenje svedeno na najmanju mjeru. Način rada bira proizvođač u dogovoru s tijelom za homologaciju na temelju najboljih inženjerskih prosudbi. 2.4.4.8.3. Trajanje svakog slijeda potrošnje maziva određuje se kako slijedi:
2.4.4.8.4. Stopa potrošnje maziva uvijek mora biti niža od 0,5 % stope potrošnje goriva kako bi se izbjeglo prekomjerno nakupljanje pepela na prednjoj strani zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja. 2.4.4.8.5. Zbog izvođenja slijeda potrošnje maziva dopušteno je dodavanje toplinskog starenja vrijednosti AE izračunanoj iz četvrte jednadžbe. 2.4.5. Sastavljanje potpunog programa skupljanja sati rada 2.4.5.1. Program skupljanja sati rada sastavlja se tako da se izmjenično izvode slijed toplinskog starenja ili slijed izmijenjenog toplinskog starenja, prema potrebi, i slijed potrošnje maziva. Taj se uzorak ponavlja NTS puta, pri čemu se vrijednost NTS izračunava u skladu s odjeljkom 2.4.2. ili, prema potrebi, 2.4.3. Primjer potpunog programa skupljanja sati rada prikazan je u Dodatku 7. U Dodatku 8. prikazan je dijagram tijeka za sastavljanje potpunog programa skupljanja sati rada. 2.4.6. Izvođenje programa skupljanja sati rada 2.4.6.1. Program skupljanja sati rada utvrđen u točki 2.4.5.1. izvodi se na motoru opremljenom sustavom za naknadnu obradu ispušnih plinova sa zamjenskim uređajem za kontrolu onečišćenja. 2.4.6.2. Motor za izvođenje tog programa smije se razlikovati od motora rabljenog u fazi prikupljanja podataka, pri čemu je potonji uvijek motor za koji je konstruiran zamjenski uređaj za kontrolu onečišćenja koji se homologira i motor koji se ispituje s obzirom na emisije u skladu s točkom 2.4.3.2. 2.4.6.3. Ako motor za izvođenje programa skupljanja sati rada ima za najmanje 20 % veći obujam od motora iz faze prikupljanja podataka, njegov ispušni sustav mora biti opremljen mimovodom kako bi se što točnije postigao ispušni protok potonjeg u izabranim uvjetima starenja. 2.4.6.4. U slučaju iz točke 2.4.6.2. motor za provođenje programa skupljanja sati rada mora biti homologiran na temelju Uredbe (EZ) br. 595/2009. Uz to, ako su ispitivani uređaji namijenjeni za ugradnju u sustav motora s recirkulacijom ispušnih plinova (EGR), i sustav motora koji se rabi za program skupljanja sati rada mora biti opremljen EGR-om. Ako ispitivani uređaji nisu namijenjeni za ugradnju u sustav motora s recirkulacijom ispušnih plinova (EGR), ni sustav motora koji se rabi za program skupljanja sati rada nema EGR. 2.4.6.5. Mazivo i gorivo što se rabe u programu skupljanja sati rada moraju biti što sličniji onima iz faze prikupljanja podataka iz točke 2.2. Maziva moraju biti u skladu s preporukom proizvođača motora za koji je uređaj za kontrolu onečišćenja konstruiran. Goriva bi trebala biti komercijalna goriva koja ispunjavaju odgovarajuće zahtjeve iz Direktive 98/70/EZ. Na zahtjev proizvođača mogu se uporabiti i referentna goriva u skladu s ovom Uredbom. 2.4.6.6. Mazivo se mijenja u okviru održavanja i to u intervalima koje odredi proizvođač motora rabljenog u fazi prikupljanja podataka. 2.4.6.7. Ako postoji SCR, ubrizgavanje uree provodi se u skladu sa strategijom koju odredi proizvođač zamjenskog uređaja za kontrolu onečišćenja.”; |
5. |
Dodaju se sljedeći dodaci od 4. do 8.: „Dodatak 4. Slijed za toplinsko starenje
Dodatak 5. Ispitni ciklus za prikupljanje podataka na dinamometaru s valjcima ili na cesti
Dodatak 6. Postupak ispuštanja i vaganja
Dodatak 7. Primjer programa skupljanja sati rada uključujući sljedove toplinskog starenja, potrošnje maziva i regeneracije Dodatak 8. Dijagram tijeka izvođenja programa skupljanja sati rada |
PRILOG V.
Prilog XIII. Uredbi (EU) br. 582/2011 mijenja se kako slijedi:
1. |
točke 2.1.2.2.1. i 2.1.2.2.2. zamjenjuju se sljedećim:
|
2. |
točke 8. i 8.1. zamjenjuju se sljedećim: „8. POTROŠNJA I DOZIRANJE REAGENSA 8.1. Mjere o nadzoru potrošnje reagensa i doziranja određene su u stavku 8. Priloga 11. Pravilniku UNECE-a br. 49.”; |
PRILOG VI.
Prilog XIV. Uredbi (EU) br. 582/2011 mijenja se kako slijedi:
1. |
točka 2.2.1. zamjenjuje se sljedećim:
|
2. |
točka 2.2.4. zamjenjuje se sljedećim:
|