This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32016R1160
Commission Implementing Regulation (EU) 2016/1160 of 15 July 2016 imposing a definitive anti-dumping duty on imports of sodium cyclamate originating in the People's Republic of China and Indonesia following an expiry review pursuant to Article 11(2) of Council Regulation (EC) No 1225/2009
Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1160 оd 15. srpnja 2016. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz natrijeva ciklamata podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indonezije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009
Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/1160 оd 15. srpnja 2016. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz natrijeva ciklamata podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indonezije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009
C/2016/4466
SL L 192, 16.7.2016, p. 49–70
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
No longer in force, Date of end of validity: 11/10/2022
16.7.2016 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 192/49 |
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/1160
оd 15. srpnja 2016.
o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz natrijeva ciklamata podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indonezije nakon revizije zbog predstojećeg isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1225/2009
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Uredbu Vijeća (EZ) br. 1225/2009 od 30. studenoga 2009. o zaštiti od dampinškog uvoza iz zemalja koje nisu članice Europske zajednice (1) („Osnovna uredba”), a posebno njezin članak 11. stavak 2.,
budući da:
1. POSTUPAK
1.1. Prethodni ispitni postupci i mjere na snazi
(1) |
Nakon antidampinškog ispitnog postupka na temelju članka 5. Osnovne uredbe Vijeće je Uredbom (EZ) br. 435/2004 (2) uvelo konačnu antidampinšku pristojbu na uvoz natrijeva ciklamata podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK”) i Indonezije. Početne mjere kasnije su bile predmet različitih ispitnih postupaka revizije (3). Kao rezultat toga stopa pristojbe za pojedinačno navedenog indonezijskog proizvođača iznosi 0,24 EUR/kg uz stopu preostale pristojbe u iznosu od 0,27 EUR/kg uvedenu na uvoz dotičnog proizvoda koji proizvode drugi indonezijski proizvođači, dok stopa pristojbe za NRK ima raspon između 0 i 0,23 EUR/kg za pojedinačno navedene kineske proizvođače uz stopu preostale pristojbe u iznosu od 0,26 EUR/kg uvedenu za uvoz dotičnog proizvoda koji proizvode drugi kineski proizvođači („mjere na snazi”). |
(2) |
Mjere na snazi primjenjuju se na ukupan uvoz natrijeva ciklamata podrijetlom iz NRK-a i Indonezije, osim na uvoz natrijeva ciklamata koji proizvode kineski proizvođači izvoznici Fang Da Food Additive (Shen Zhen) Limited i Fang Da Food Additive (Yang Quan) Limited. Izvorno je za ta društva određena nulta stopa pristojbe jer nije utvrđen damping (4). |
(3) |
U skladu s izvješćem Žalbenog tijela WTO-a u predmetu Meksiko – konačne antidampinške mjere na govedinu i rižu („izvješće Žalbenog tijela WTO-a”) kineski proizvođači izvoznici Fang Da Food Additive (Shen Zhen) Limited i Fang Da Food Additive (Yang Quan) Limited nisu ispitani u naknadnim revizijama mjera koje su uvedene Uredbom (EZ) br. 435/2004 i ne podliježu mjerama na snazi. |
1.2. Pokretanje postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera
(4) |
Nakon objave Obavijesti o skorom isteku antidampinških mjera na snazi (5) Komisija je 6. ožujka 2015. primila zahtjev za pokretanje postupka revizije zbog predstojećeg isteka tih mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Zahtjev je podnijelo društvo Productos Aditivos S.A., jedini proizvođač natrijeva ciklamata u Uniji, koje stoga predstavlja 100 % ukupne proizvodnje u Uniji. |
(5) |
Zahtjev se temeljio na tome da bi posljedica isteka konačnih antidampinških mjera vjerojatno bili nastavak i ponavljanje dampinga te nastavak i ponavljanje štete industriji Unije. |
(6) |
Nakon savjetovanja sa Savjetodavnim odborom Komisija je utvrdila da postoji dovoljno dokaza za pokretanje postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera te je 6. lipnja 2015. u Službenom listu Europske unije (6) objavila obavijest o pokretanju postupka revizije zbog predstojećeg isteka mjera („Obavijest o pokretanju postupka”) u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. |
(7) |
Komisija je 12. kolovoza 2015. pokrenula i postupak na temelju članka 5. Osnovne uredbe u pogledu uvoza istog proizvoda koji društva Fang Da Food Additive (Shenzhen) Limited i Fang Da Food Additive (Yan Quan) Limited (oba se društva nazivaju i „Fang Da”) proizvode i izvoze u Uniju („usporedni ispitni postupak na temelju članka 5.”) (7). Uvoz društava Fang Da ne podliježe ovom ispitnom postupku revizije zbog predstojećeg isteka mjera. |
1.3. Zainteresirane strane
(8) |
Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se jave radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka posebno obavijestila podnositelja zahtjeva, poznate proizvođače izvoznike, nadležna tijela NRK-a i Indonezije, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce za koje se zna da se na njih odnosi pokretanje ispitnog postupka te ih pozvala na sudjelovanje. |
(9) |
Zainteresirane strane dobile su priliku dostaviti primjedbe na pokretanje ispitnog postupka i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanja u trgovinskim postupcima. |
1.3.1. Proizvođači u analognoj zemlji
(10) |
U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je, u pogledu uvoza iz NRK-a, obavijestila zainteresirane strane da je kao treću zemlju tržišnoga gospodarstva („analognu zemlju”) u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe predvidjela Indoneziju. |
(11) |
Međutim, s obzirom na dostupne statističke podatke (vidi uvodnu izjavu 32. u nastavku) Komisija je obavijestila i nadležna tijela Sjedinjenih Američkih Država („SAD”) o pokretanju ispitnog postupka te ih pozvala da dostave imena i identitete proizvođača natrijeva ciklamata u SAD-u, ako postoje. Nakon toga nije utvrđen nijedan proizvođač natrijeva ciklamata u SAD-u. U spisu nije bilo naznaka o mogućoj proizvodnji natrijeva ciklamata u ostalim trećim zemljama. |
1.3.2. Odabir uzorka
(12) |
U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. |
— Odabir uzorka proizvođača iz Unije
(13) |
U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da je Productos Aditivos S.A. jedini proizvođač natrijeva ciklamata iz Unije, koji stoga predstavlja 100 % ukupne proizvodnje u Uniji. Posljedično, odabir uzorka nije bio nužan. |
— Odabir uzorka uvoznika
(14) |
Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave podatke određene u Obavijesti o pokretanju postupka. |
(15) |
Budući da je samo jedan nepovezani uvoznik dostavio tražene informacije, nije bilo nužno uzorkovati nepovezane uvoznike. |
— Odabir uzorka proizvođača izvoznika iz NRK-a i Indonezije
(16) |
S obzirom na ograničen broj poznatih proizvođača izvoznika u dotičnim zemljama nije bilo predviđeno uzorkovanje proizvođača izvoznika. |
1.3.3. Odgovori na upitnik i posjeti radi provjere
(17) |
Komisija je poslala upitnike jedinom proizvođaču iz Unije, svim poznatim proizvođačima izvoznicima u NRK-u i Indoneziji, jednom nepovezanom uvozniku iz Unije te jednom korisniku iz Unije koji su iskazali interes za ispitni postupak. |
(18) |
Odgovor na upitnik primljen je od jedinog proizvođača u Uniji, a djelomičan odgovor primljen je od jednog korisnika iz Unije. Od nepovezanih uvoznika u Uniji i od proizvođača izvoznika iz NRK-a i Indonezije nisu primljeni odgovori na upitnik. |
(19) |
Komisija je zatražila i provjerila sve podatke koje je smatrala potrebnima za utvrđivanje vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga, nanesene štete te interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u poslovnim prostorima sljedećih društava:
|
1.4. Razdoblje ispitnog postupka revizije i razmatrano razdoblje
(20) |
Ispitnim postupkom o vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja dampinga obuhvaćeno je razdoblje od 1. travnja 2014. do 31. ožujka 2015. („razdoblje ispitnog postupka revizije”). Ispitivanjem kretanja važnih za procjenu vjerojatnosti nastavka ili ponavljanja štete obuhvaćeno je razdoblje od 1. siječnja 2011. do kraja razdoblja ispitnog postupka revizije („razmatrano razdoblje”). |
1.5. Objava
(21) |
Sve su zainteresirane strane bile obaviještene o bitnim činjenicama i razmatranjima na temelju kojih se namjeravalo preporučiti zadržavanje konačnih antidampinških mjera na snazi. Zainteresiranim stranama jednako je tako dano razdoblje unutar kojeg su mogle uložiti prigovore nakon te objave. Nijedna strana nije dostavila primjedbe nakon objave. |
2. PREDMETNI PROIZVOD I ISTOVJETNI PROIZVOD
2.1. Predmetni proizvod
(22) |
Predmetni je proizvod natrijev ciklamat podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indonezije („predmetne zemlje”), trenutačno obuhvaćen oznakom KN ex 2929 90 00 (oznaka TARIC 2929900010) („predmetni proizvod”). |
(23) |
Natrijev ciklamat potrošni je proizvod koji se upotrebljava kao dodatak prehrani i koji se u velikoj mjeri primjenjuje kao sladilo u prehrambenoj industriji, a upotrebljavaju ga i proizvođači niskokaloričnih i dijetetskih stolnih sladila. Male se količine upotrebljavaju i u farmaceutskoj industriji. |
(24) |
Natrijev ciklamat kemijski je čista tvar. Međutim, kao i u slučaju bilo koje čiste kemijske tvari, može sadržavati mali udjel nečistoća izraženih u mg/kg proizvoda. Prema udjelu nečistoća, kako je određeno zakonodavstvom Unije, određuje se kvaliteta natrijeva ciklamata. Natrijev ciklamat može postojati u dva različita oblika: hidratirani (HC), s 15 % vlage, i anhidridni (AC), s udjelom od najviše 1 % vlage. Ta dva oblika natrijeva ciklamata imaju jednaka svojstva i namjene. Razlikuju se samo u stupnju slatkoće, pri čemu je HC manje sladak zbog udjela vode. Cijene se razlikuju zbog istog razloga. AC je skuplji od HC-a. Oba bi oblika stoga trebalo smatrati jednim proizvodom za potrebe ovog postupka. |
2.2. Istovjetni proizvod
(25) |
Ispitnim postupkom pokazalo se da sljedeći proizvodi imaju jednaka osnovna fizička i kemijska svojstva te iste osnovne namjene:
|
(26) |
Komisija je stoga zaključila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe. |
3. VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA DAMPINGA
3.1. NRK
3.1.1. Uvodne napomene
(27) |
U skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe ispitano je postoji li damping i je li vjerojatno da bi istek postojećih mjera doveo do nastavka ili ponavljanja dampinga. |
(28) |
Iako je tijekom ispitnog postupka revizije postojao znatan uvoz predmetnog proizvoda, nijedan od kineskih proizvođača izvoznika koji podliježe mjerama nije surađivao u ovom ispitnom postupku. Stoga su se nalazi povezani s vjerojatnošću nastavka ili ponavljanja dampinga opisani u nastavku temeljili na statističkim podacima kao i na podacima sadržanima u zahtjevu za pokretanje revizije zbog predstojećeg isteka mjera. |
3.1.2. Damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije
3.1.2.1. Analogna zemlja
(29) |
U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe odgovarajuća je pažnja posvećena određivanju treće zemlje tržišnoga gospodarstva radi utvrđivanja cijena ili izračunane vrijednosti kako bi se odredila uobičajena vrijednost. |
(30) |
U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je obavijestila zainteresirane strane da je predvidjela Indoneziju kao odgovarajuću analognu zemlju i pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe. Nisu primljene nikakve primjedbe. Komisija je zatražila suradnju od proizvođača iz Indonezije. Pisma i odgovarajući upitnici poslani su svim indonezijskim proizvođačima izvoznicima koji su joj bili poznati. |
(31) |
Jedan indonezijski proizvođač izvoznik javio se i dostavio vrlo nepotpun odgovor na upitnik. Komisija nije primila odgovor na dopis kojim je nastavno od tog društva zatražila upotpunjivanje odgovora. Svi su primljeni podaci bili toliko nepotpuni da ih se nije moglo upotrijebiti za određivanje uobičajene vrijednosti. Rezultat je taj da se za indonezijskog proizvođača izvoznika više nije moglo smatrati da surađuje. Posljedično, nije ostvarena suradnja s Indonezijom. |
(32) |
U skladu s informacijama dostupnima Komisiji proizvodnja predmetnog proizvoda postoji samo u Uniji i u dvjema predmetnim zemljama. Međutim, statistički podaci Eurostata upućuju na ograničene količine izvoza predmetnog proizvoda iz Sjedinjenih Američkih Država („SAD”) u Uniju tijekom razmatranog razdoblja. Budući da je upotreba natrijeva ciklamata zabranjena u SAD-u, vjerojatno je bila riječ o pogrešnom razvrstavanju, ali Komisija je ipak uspostavila kontakt s nadležnim tijelima SAD-a kako bi odredila moguće proizvođače predmetnog proizvoda u SAD-u, ako postoje. Kasnije nije bilo naznaka o postojanju takvih proizvođača. |
(33) |
Posljedično, nije ostvarena suradnja ni s jednim mogućim proizvođačem u analognoj zemlji. |
3.1.2.2. Uobičajena vrijednost
(34) |
U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe uobičajenu vrijednost moralo se utvrditi na temelju cijena u odgovarajućoj trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”), odnosno cijene po kojoj se roba iz te treće zemlje prodaje u drugim zemljama, uključujući Uniju, ili, ako to nije moguće, na nekoj drugoj razumnoj osnovi, uključujući stvarno plaćenu ili naplativu cijenu u Uniji za istovjetni proizvod, odgovarajuće prilagođenu, ako je potrebno, kako bi uključivala razumnu profitnu maržu. |
(35) |
Kako je objašnjeno u prethodnim uvodnim izjavama od 30. do 32., nije ostvarena suradnja ni s jednim proizvođačem iz analogne zemlje. Stoga se u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe uobičajena vrijednost trebala utvrditi na razumnoj osnovi. U tu je svrhu Komisija smatrala da je razumno uobičajenu vrijednost temeljiti na provjerenim podacima o cijenama i troškovima proizvođača iz Unije. |
(36) |
Industrija Unije prodavala je istovjetni proizvod u reprezentativnim količinama. Međutim, domaća prodaja industrije Unije bilježila je gubitke. Stoga je uobičajena vrijednost izračunana na temelju proizvodnih troškova industrije Unije uvećanih za razuman iznos za troškove prodaje, opće i administrativne troškove te dobit. Troškovi prodaje, opći i administrativni troškovi temeljili su se na stvarnim podacima proizvođača iz Unije. Dodana stopa dobiti temeljila se na procijenjenoj razumnoj profitnoj marži nedavnog antidampinškog ispitnog postupka u pogledu drugog sladila, aspartama. U ovom je ispitnom postupku Komisija u privremenoj fazi (8) utvrdila da dobit od 5 % – 10 % (iskazana u rasponu zbog razloga povjerljivosti) odgovara razumnoj dobiti. Stoga Komisija utvrđuje da je ta dobit razumna i da se može upotrijebiti i u ovom ispitnom postupku za izračun uobičajene vrijednosti. Upotrijebljeni su podaci o ponderiranom prosječnom trošku dviju vrsta proizvoda koje proizvodi i prodaje proizvođač iz Unije jer zbog nesuradnje nisu bile dostupne informacije o vrstama proizvoda koje prodaju kineski proizvođači izvoznici. |
3.1.2.3. Izvozna cijena
(37) |
S obzirom na to da nije surađivao nijedan kineski proizvođač izvoznik izvozna se cijena temeljila na statističkim podacima prikupljenima na temelju članka 14. stavka 6. (9) Osnovne uredbe („baza podataka iz članka 14. stavka 6.”) za sav kineski uvoz predmetnog proizvoda u Uniju (isključujući Fang Da) tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Budući da nije bilo dostupnih informacija o obliku (vrsti proizvoda) koji se prodavao, za izračun izvozne cijene upotrijebljen je jednostavan prosjek. |
3.1.2.4. Usporedba
(38) |
Komisija je usporedila izračunanu uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu kineskih izvoznika na temelju cijena franko tvornica. |
(39) |
U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba Komisija je, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe, prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu kako bi u obzir uzela razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena. |
(40) |
Odgovarajuće prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, utovara i popratne troškove te bankovne naknade napravljene su kad se smatralo da su razumne, točne i potkrijepljene dokazima. U nedostatku preciznijih informacija te su prilagodbe temeljene na stvarnim podacima povezanima s društvima Fang Da u usporednom ispitnom postupku na temelju članka 5. |
3.1.2.5. Dampinška marža
(41) |
Dampinška marža izračunana je kao iznos za koji je prosječna uobičajena vrijednost premašivala prosječnu izvoznu cijenu. Tako dobiveni rezultati upućuju na ukupnu dampinšku maržu višu od 100 %. Utvrđena dampinška marža znatno je viša od dampinške marže utvrđene u početnom ispitnom postupku. |
3.1.3. Razvoj uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage
(42) |
Komisija je analizirala postoji li vjerojatnost nastavka dampinga u slučaju isteka mjera. Analizirani su sljedeći elementi: proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u NRK-u, izvozne cijene za druga odredišta i kapacitet apsorpcije tržišta ostalih trećih zemalja. |
(43) |
Analiza se ponajprije temeljila na podacima dostavljenima u zahtjevu te podacima koji su bili javno dostupni i/ili su dostavljeni u okviru tog ispitnog postupka. Upotrijebljeni su i drugi izvori podataka, kao što su statistički podaci Eurostata o uvozu i statistički podaci o izvozu iz predmetne zemlje. |
3.1.3.1. Neiskorišteni kapacitet
(44) |
S obzirom na nedostatak suradnje upotrijebljeni su podaci iz zahtjeva za reviziju, baza podataka iz članka 14. stavka 6. i statistički podaci o kineskom izvozu. Za kineski kapacitet provedena je konzervativna procjena uz upotrebu javno dostupnih podataka o kapacitetu za samo jednog kineskog proizvođača izvoznika (10). Rezultat toga bio je kapacitet od najmanje 40 000 tona, ali podaci u spisu upućuju na to da postoje najmanje još dva kineska proizvođača (isključujući Fang Da) i da se tom konzervativnom brojkom stoga podcjenjuje stvaran kapacitet u NRK-u. |
(45) |
Uz upotrebu statističkih podataka o kineskom izvozu i statističkih podataka o uvozu u Uniju iz članka 14. stavka 6. (isključujući Fang Da) za predmetni proizvod, prethodna procjena upućuje na slobodan kapacitet od gotovo 17 000 tona za kinesko tržište i tržište Unije zajedno ili rezervni kapacitet, koji je gotovo triput veći od tržišta Unije. |
3.1.3.2. Izvozne cijene za treće zemlje
(46) |
Na temelju statističkih podataka o kineskom izvozu prosječne kineske cijene za njihova glavna ostala tržišta (kao što su Južna Afrika, Brazil, Argentina i Turska) na istoj su razini ili ponekad čak i niže od njihovih prodajnih cijena u Uniji. |
(47) |
Prethodno navedeno pokazuje da se nad predmetnim proizvodom vrši damping i na tržištima ostalih trećih zemalja te da bi Unija i dalje bila privlačno tržište za kineske proizvođače izvoznike u slučaju stavljanja mjera izvan snage. |
3.1.3.3. Apsorpcija tržišta trećih zemalja
(48) |
Upotreba natrijeva ciklamata zabranjena je u prehrani, pićima i farmaceutskim proizvodima na nekoliko velikih tržišta trećih zemalja, uključujući SAD. U spisu nije bilo navoda koji bi upućivali na očekivani rast tržišta natrijeva ciklamata u ostalim trećim zemljama niti je u spisu bilo navoda koji bi upućivali na veličinu domaćeg kineskog tržišta i njegov očekivani rast. |
(49) |
Stoga se procjenjuje da je kapacitet apsorpcije tržišta koja nisu tržište Unije prilično malen zbog čega bi Unija bila privlačno tržište u slučaju stavljanja mjera izvan snage. |
3.1.4. Zaključak o vjerojatnosti nastavka dampinga
(50) |
Ocjena prethodno navedenih čimbenika pokazala je da su izvoznici koji su predmet revizije nastavili izvoziti vrlo znatan obujam predmetnog proizvoda u Uniju po dampinškim cijenama. Kineski izvoz u ostale treće zemlje isto se tako odvija po dampinškim cijenama. S obzirom na velik slobodno dostupan kapacitet kineskih izvoznika, nedostatak drugih većih tržišta za takav kapacitet i privlačnost tržišta Unije postoji poticaj za kineske proizvođače izvoznike da na tržište Unije usmjere još veći obujam po dampinškim cijenama u slučaju stavljanja mjera izvan snage. |
(51) |
Nakon razmatranja prethodno navedenih podataka i informacija zaključuje se da će se damping iz NRK-a vjerojatno nastaviti ako se dopusti istek mjera. |
3.2. Indonezija
3.2.1. Uvodne napomene
(52) |
Nakon pokretanja postupka javio se jedan indonezijski proizvođač izvoznik. Dostavljen je nepotpun odgovor na upitnik nakon čega je Komisija od tog društva zatražila da ispuni upitnik kao dio postupka u pogledu nedostataka. Nije primljen odgovor na taj zahtjev i stoga se ni za jednog poznatog indonezijskog proizvođača izvoznika nije moglo smatrati da surađuje. |
(53) |
S obzirom na prethodno navedeno i u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe podaci o domaćim cijenama, izvoznim cijenama za druge zemlje, proizvodnji i kapacitetu u Indoneziji u pogledu indonezijskih proizvođača izvoznika koji ne surađuju temeljili su se na dostupnim činjenicama, uključujući zahtjev i javno dostupne podatke. |
3.2.2. Damping tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije
3.2.2.1. Uobičajena vrijednost
(54) |
S obzirom na to da Indonezija nije surađivala, uobičajena vrijednost za Indoneziju iskazana u zahtjevu upotrijebljena je kao da u spisu nisu bili dostupni drugi podaci. U zahtjevu je uobičajena vrijednost za Indoneziju izračunana s pomoću strukture troškova proizvođača iz Unije i prilagodbom svakog elementa troškova indonezijskim razinama. Elementi troškova bili su sirovine, zaposlenici, energija i voda, održavanje, amortizacija i režijski troškovi. Za prilagodbe u zahtjevu utvrđeno je da su razumne. S obzirom na nedostatak drugih dostupnih podataka podaci u zahtjevu smatrali su se najboljom procjenom uobičajene vrijednosti za Indoneziju. |
3.2.2.2. Izvozna cijena
(55) |
S obzirom na to da nijedan indonezijski proizvođač izvoznik nije surađivao, za utvrđivanje izvoznih cijena trebalo je upotrijebiti druge dostupne podatke. Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije gotovo je prestao uvoz iz Indonezije u Uniju. Uvoz utvrđen tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bio je zanemariv (oko 19 tona) i stoga se nisu mogli upotrijebiti statistički podaci o uvozu u Uniju iz članka 14. stavka 6. Umjesto toga su za utvrđivanje izvoznih cijena upotrijebljeni statistički podaci o indonezijskom izvozu. Utvrđeno je 12 izvoznih odredišta. Prosječna izvozna cijena za sve treće zemlje upotrijebljena je kao zamjena za izvoznu cijenu za Uniju u slučaju ukidanja mjera. |
3.2.2.3. Usporedba
(56) |
Komisija je usporedila izračunanu uobičajenu vrijednost i izvoznu cijenu indonezijskih izvoznika na temelju cijena franko tvornica. |
(57) |
U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba Komisija je, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe, prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu kako bi u obzir uzela razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena. |
(58) |
Izvršene su prilagodbe kako bi izvozne cijene FOB dosegle razinu franko tvornica. S obzirom na nedostatak preciznijih podataka te su prilagodbe temeljene na stvarnim podacima povezanima s društvima Fang Da u usporednom ispitnom postupku na temelju članka 5., koje Komisija smatra primjerenom referentnom vrijednošću za izračun prilagodbi. Odgovarajuće prilagodbe za troškove prijevoza, osiguranja, utovara i popratne troškove te bankovne naknade napravljene su kad se smatralo da su razumne, točne i potkrijepljene dokazima. |
3.2.2.4. Dampinška marža
(59) |
Dampinška marža izračunana je kao iznos za koji je uobičajena vrijednost izračunana u uvodnoj izjavi 54. premašivala izvoznu cijenu utvrđenu u uvodnoj izjavi 55. Rezultat toga bila je dampinška marža od 33,6 %, što je više od najviše dampinške marže utvrđene u početnom ispitnom postupku (18,1 %). To upućuje na činjenicu da se, iako je izvoz predmetnog proizvoda u Uniju gotovo zaustavljen, damping koji indonezijska društva vrše u trećim zemljama nastavio na razini koja je viša od one utvrđene u početnom ispitnom postupku. |
3.2.3. Razvoj uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage
(60) |
Komisija je analizirala postoji li vjerojatnost ponavljanja dampinga u slučaju isteka mjera. Analizirani su sljedeći elementi: izvozna cijena za druga odredišta, proizvodni kapacitet i rezervni kapacitet u Indoneziji te kapacitet apsorpcije tržišta ostalih trećih zemalja. |
3.2.3.1. Neiskorišteni kapacitet
(61) |
S obzirom na nedostatak suradnje Komisija se morala služiti podacima dostupnima u zahtjevu za reviziju, bazi podataka Eurostata i statističkim podacima o indonezijskom izvozu. Na temelju podataka dostupnih za jednog indonezijskog proizvođača izvoznika procjenjuje se da kapacitet Indonezije iznosi najmanje 10 000 tona. S pomoću statističkih podataka o indonezijskom izvozu moglo se utvrditi da je indonezijski izvoz u treće zemlje iznosio 4 700 tona tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Na temelju toga slobodan kapacitet Indonezije za njezino domaće tržište i tržište Unije može se konzervativno procijeniti na 5 300 tona. Potrebno je napomenuti da je u prethodnoj reviziji nakon isteka mjera (11) ukupan kapacitet Indonezije za 2008. procijenjen na 18 000 tona. |
(62) |
Budući da nisu dostupni podaci o domaćoj prodaji dvaju indonezijskih proizvođača, slobodan (dostupan) kapacitet koji se mogao usmjeriti na tržište Unije mogao se samo okvirno procijeniti. Međutim, na temelju podataka iz prethodne revizije zbog predstojećeg isteka mjera, domaća prodaja dvaju indonezijskih proizvođača iznosila je oko 2 000 tona, što znači da bi u trenutačnom procijenjenom kapacitetu preostao slobodan kapacitet od još 3 300 tona za tržište Unije. To bi predstavljalo više od 80 % tržišta Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. |
3.2.3.2. Izvozne cijene za treće zemlje
(63) |
Na temelju statističkih podataka o indonezijskom izvozu u ostale treće zemlje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije može se primijetiti da su prosječne prodajne cijene na dvama glavnim izvoznim tržištima, tj. Pakistanu i Filipinima (koji predstavljaju više od 50 % izvozne prodaje Indonezije u trećim zemljama), znatno niže od prosječne prodajne cijene u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 55. do 59., dampinška marža od 33,6 % utvrđena je kad se indonezijska izvozna cijena temeljila na svim cijenama izvozne prodaje za treće zemlje. Stoga bi Unija u slučaju isteka mjera bila privlačno tržište za indonezijske proizvođače izvoznike. |
3.2.3.3. Apsorpcija tržišta trećih zemalja
(64) |
Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama 48. i 49., kapacitet apsorpcije tržišta koja nisu tržište Unije smatra se niskim. Zbog nedostatka suradnje u spisu nema podataka o domaćoj potrošnji predmetnog proizvoda u Indoneziji, ali uz procijenjen slobodan kapacitet od 5 300 tona za indonezijsko tržište i tržište Unije i s obzirom na nizak kapacitet apsorpcije drugih tržišta jasno je da bi Indonezija imala dovoljno slobodnog kapaciteta za pokrivanje tržišta Unije. |
(65) |
Posljedično, ne može se očekivati da bi višak kapaciteta Indonezije u znatnoj mjeri bio usmjeren na druga tržišta osim tržišta Unije. |
3.2.4. Zaključak o vjerojatnosti ponavljanja dampinga
(66) |
Procjena prethodno navedenih čimbenika pokazala je da izvoz Indonezije na tržišta koja nisu tržište Unije izvršen po cijenama koje su daleko ispod prosječne razine cijena u Uniji. S obzirom na velik slobodno dostupan kapacitet indonezijskih izvoznika i nedostatak drugih velikih tržišta za takav kapacitet vjerojatno je da će indonezijski proizvođači izvoznici na tržište Unije usmjeriti velik obujam po dampinškim cijenama u slučaju stavljanja mjera izvan snage. |
(67) |
Nakon razmatranja navedenih podataka i informacija zaključuje se da će se damping iz Indonezije vjerojatno ponoviti ako se dopusti istek mjera. |
4. VJEROJATNOST NASTAVKA ILI PONAVLJANJA ŠTETE
4.1. Uvodna napomena
(68) |
Budući da se industrija Unije sastoji od samo jednog proizvođača i da se dampinški uvoz odnosi na ograničen broj kineskih i indonezijskih proizvođača izvoznika, pokazatelji štete i podaci o uvozu morali su se indeksirati kako bi se osigurala povjerljivost poslovno osjetljivih podataka. |
4.2. Definicija industrije Unije i proizvodnje u Uniji
(69) |
Tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije istovjetni proizvod proizvodio je samo jedan proizvođač iz Unije, koji stoga čini „industriju Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe. |
4.3. Potrošnja u Uniji
(70) |
Natrijev ciklamat proizvodi se samo u Uniji, NRK-u i Indoneziji. Komisija je potrošnju u Uniji utvrdila na temelju obujma prodaje industrije Unije na tržištu Unije, uvećanog za obujam uvoza natrijeva ciklamata iz NRK-a i Indonezije, utvrđen kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 73. |
(71) |
Potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi: Tablica 1. Potrošnja u Uniji
|
(72) |
Potrošnja natrijeva ciklamata u Uniji najprije se smanjila za 7 % od 2011. do 2013. te se povećala u sljedećem razdoblju. Potrošnja tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije dosegnula je manje-više istu razinu kao 2011. |
4.4. Uvoz iz predmetnih zemalja
(73) |
Za potrebe ovog ispitnog postupka uvoz iz NRK-a ukupan je uvoz iz NRK-a, isključujući uvoz društava Fang Da koji ne podliježe ovoj reviziji. Uvoz društava Fang Da uzet je u obzir samo za izračun ukupne potrošnje Unije. S obzirom na to da kineski i indonezijski proizvođači izvoznici nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, Komisija je upotrijebila statističke podatke dostupne u bazi podataka iz članka 14. stavka 6. kako bi utvrdila obujam i cijene uvoza iz tih dviju zemalja tijekom razmatranog razdoblja jer su sadržavali dostatno detaljne podatke na razini deseteroznamenkastih oznaka TARIC i dodatnih oznaka TARIC. |
(74) |
S obzirom na to da je obujam uvoza iz Indonezije zanemariv u smislu članka 3. stavka 4. Osnovne uredbe, uvoz iz predmetnih zemalja odvojeno se procjenjivao. |
4.4.1. NRK
4.4.1.1. Obujam i tržišni udjel
Tablica 2.
Obujam uvoza i tržišni udjel
Indeks (2011. = 100) |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
Razdoblje ispitnog postupka revizije |
Obujam uvoza |
100 |
114 |
73 |
71 |
77 |
Tržišni udjel |
100 |
110 |
79 |
73 |
77 |
Izvor: Baza podataka iz članka 14. stavka 6. |
(75) |
Obujam uvoza iz NRK-a smanjio se za 23 % tijekom razmatranog razdoblja. Najprije se povećao od 2011. do 2012., a zatim je znatno pao, posebno uz izrazito nagli pad od 41 indeksnog boda od 2012. do 2013. Od 2013. do 2014. došlo je do daljnjeg blagog smanjenja, nakon čega je uslijedilo povećanje za 6 indeksnih bodova od 2014. do razdoblja ispitnog postupka revizije. |
(76) |
Odgovarajući tržišni udjel tijekom razmatranog razdoblja slično se kretao te je isto tako zabilježio ukupno smanjenje od 23 %. |
4.4.1.2. Uvozne cijene
(77) |
Utvrđeno je kretanje kineskih uvoznih cijena te je odvojeno analizirano uz uključivanje antidampinških pristojbi i bez njih. U ovom je predmetu to učinjeno jer je razina tih pristojbi izmijenjena 2012., kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 1., a prikaz kretanja cijena uz uključene antidampinške pristojbe omogućio je bolju predodžbu učinka tih izmjena. Tablica 3. Indeks uvoznih cijena (EUR/kg)
|
(78) |
Tijekom razmatranog razdoblja prosječne cijene CIF na granici Unije (cijene bez antidampinških pristojbi) za uvoz iz NRK-a od proizvođača koji nisu Fang Da povećale su se za 4 %. |
(79) |
Kad se uzme u obzir učinak antidampinških pristojbi, uvozne cijene povećale su se za 11 % tijekom razmatranog razdoblja. Trebalo bi podsjetiti na to da su se u svibnju 2012. antidampinške pristojbe i više nego udvostručile za kineske proizvođače izvoznike koji pripadaju grupaciji Rainbow Rich, što se odražava u povećanju prosječnih uvoznih cijena (uključujući antidampinške pristojbe) od 2011. do 2012. |
4.4.1.3. Sniženje cijena
(80) |
S obzirom na to da nije surađivao nijedan kineski proizvođač izvoznik koji podliježe ovoj reviziji, Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrdila usporedbom ponderirane prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije koja je naplaćena nezavisnim kupcima na tržištu Unije, prilagođene razini franko tvornica, i prosječne kineske uvozne cijene na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6. Budući da nije bilo dostupnih podataka u pogledu oblika (vrste proizvoda) kineskog uvoza, za izračun prosječne kineske izvozne cijene upotrijebljen je jednostavan prosjek. |
(81) |
Usporedbom se pokazalo da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije prosječna marža sniženja cijena, izražena kao postotak prodajnih cijena industrije Unije, iznosila 22,8 %, uzimajući u obzir učinak antidampinških pristojbi primijenjenih na kineski uvoz. Ako bi se odbile antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na kineske proizvođače izvoznike koji podliježu mjerama, marža sniženja cijena iznosila bi 32,3 %. |
4.4.2. Indonezija
4.4.2.1. Obujam i tržišni udjel
Tablica 4.
Obujam uvoza i tržišni udjel
Indeks (2011. = 100) |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
Razdoblje ispitnog postupka revizije |
Obujam uvoza |
100 |
225 |
31 |
18 |
9 |
Tržišni udjel |
100 |
218 |
34 |
19 |
9 |
Izvor: Baza podataka iz članka 14. stavka 6. |
(82) |
Tijekom razmatranog razdoblja obujam i tržišni udjel uvoza natrijeva ciklamata iz Indonezije u Uniju smanjili su se za 91 %. Trebalo bi napomenuti da je apsolutni obujam uvoza iz Indonezije bio na niskoj razini 2011. i 2012., na vrlo niskoj razini 2013. i neznatnoj razini tijekom 2014. i razdoblja ispitnog postupka. Iako se indonezijski uvoz znatno mijenjao tijekom razmatranog razdoblja, njegov se utjecaj na industriju Unije može smatrati vrlo ograničenim od 2011. do 2012., a od 2013. do razdoblja ispitnog postupka revizije čak i neznatnim. |
4.4.2.2. Uvozne cijene
Tablica 5.
Indeks uvoznih cijena (EUR/kg)
Indeks (2011. = 100) |
2011. |
2012. |
2013. |
2014. |
Razdoblje ispitnog postupka revizije |
Isključujući antidampinšku pristojbu |
100 |
104 |
107 |
105 |
106 |
Izvor: Baza podataka iz članka 14. stavka 6. |
(83) |
Tijekom razmatranog razdoblja prosječne indonezijske uvozne cijene CIF na granici Unije povećale su se za 6 %. |
4.4.2.3. Sniženje cijena
(84) |
S obzirom na to da nijedan indonezijski proizvođač izvoznik nije surađivao, Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije utvrdila usporedbom ponderirane prosječne prodajne cijene proizvođača iz Unije koja je naplaćena nezavisnim kupcima na tržištu Unije, prilagođene razini franko tvornica, i prosječne indonezijske uvozne cijene na temelju baze podataka iz članka 14. stavka 6. Budući da nije bilo dostupnih podataka u pogledu oblika (vrste proizvoda) indonezijskog uvoza, za izračun prosječne indonezijske izvozne cijene upotrijebljen je jednostavan prosjek. |
(85) |
Usporedbom se pokazalo da je tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije ponderirana prosječna marža sniženja cijena, izražena kao postotak prodajnih cijena industrije Unije, iznosila 24,1 %. Ako bi se odbile antidampinške pristojbe koje se primjenjuju na indonezijske proizvođače izvoznike koji podliježu mjerama, marža sniženja cijena iznosila bi 33,6 %. |
4.5. Gospodarsko stanje industrije Unije
4.5.1. Opće napomene
(86) |
Proizvodnja natrijeva ciklamata sastoji se od dviju glavnih faza proizvodnje. Tijekom prve faze, za koju je potrebna upotreba reaktora, sirovine se pretvaraju u sirovi (nečisti) natrijev ciklamat. Tijekom druge faze proizvodnje sirovi natrijev ciklamat mora se pročistiti prije nego što ga, s obzirom na relevantna regulatorna pravila, mogu upotrijebiti industrije hrane, pića ili farmaceutskih proizvoda na kraju proizvodnog lanca. |
(87) |
Zbog tehničkog incidenta iz srpnja 2011. (eksplozija u tvornici) industrija Unije od kolovoza 2011. do svibnja 2012. nije mogla obavljati prvu fazu proizvodnje, odnosno proces reakcije, i morala se privremeno oslanjati na uvezeni natrijev ciklamat koji je dodatno pročišćavala kako bi mogla nastaviti svoje komercijalne djelatnosti. |
(88) |
Budući da proizvođač iz Unije nije imao drugog izbora, nego se privremeno oslanjati na uvoz, i s obzirom na ograničeno trajanje i obujam uvoza tijekom razmatranog razdoblja, zbog tog incidenta i njegovih posljedica prethodni zaključci u pogledu definicije industrije Unije nisu nevaljani. Međutim, on je znatno utjecao na gospodarsko stanje industrije Unije u razdoblju 2011. – 2012., tj. na početku razmatranog razdoblja, posebno u pogledu kapaciteta, obujma proizvodnje i prodaje te pokazatelja profitabilnosti. Utjecao je, iako u manjoj mjeri, i na razvoj uvoza. Ti su elementi uzeti u obzir pri analizi razvoja pokazatelja štete. |
(89) |
U tom kontekstu i u skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je i ocjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja. Za potrebe utvrđivanja štete Komisija je gospodarske pokazatelje ocijenila na temelju podataka koji se odnose na jedinog proizvođača iz Unije koji čini industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe. |
(90) |
Gospodarski pokazatelji jedinog proizvođača iz Unije, koje je Komisija ocijenila, sljedeći su: proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, tržišni udjel, rast, zaposlenost, produktivnost, troškovi rada, visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga, prosječne jedinične cijene, jedinični troškovi, zalihe, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala. |
4.5.2. Pokazatelji štete
4.5.2.1. Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta
(91) |
Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi: Tablica 6. Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta
|
(92) |
Proizvodnja se tijekom razmatranog razdoblja općenito povećala za 57 %. Kako je objašnjeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 87. i uvodnoj izjavi 93. u nastavku razina proizvodnje industrije Unije bila je neuobičajeno niska u razdoblju 2011. – 2012. Od 2013. do razdoblja ispitnog postupka revizije razina proizvodnje naglo se smanjila za 32 indeksna boda. |
(93) |
Tijekom razmatranog razdoblja znatno se povećao i proizvodni kapacitet (za 71 %), no to se kretanje ponovno objašnjava neuobičajeno niskom razinom 2011. i 2012. koja je bila rezultat tehničkog incidenta u proizvodnim postrojenjima. Kapacitet je izračunan na temelju mjeseci tijekom kojih je industrija Unije mogla proizvesti vlastiti natrijev ciklamat, odnosno samo sedam mjeseci u 2011., osam mjeseci u 2012. i 12 mjeseci za ostala razdoblja. Od 2013. razina proizvodnog kapaciteta ostala je stabilna do razdoblja ispitnog postupka revizije. |
(94) |
Stopa iskorištenosti kapaciteta smanjila se za 8 % od 2011. do razdoblja ispitnog postupka revizije, ali je zabilježila znatno silazno kretanje od 2013., u skladu sa smanjenjem obujma proizvodnje. |
4.5.2.2. Obujam prodaje i tržišni udjel
(95) |
Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udjel tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi: Tablica 7. Obujam prodaje i tržišni udjel
|
(96) |
Obujam prodaje na tržištu Unije i odgovarajući tržišni udjel zabilježili su jednako kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Općenito su se povećali za 4 %. |
(97) |
Budući da se u oba podatka odražava samo prodaja natrijeva ciklamata koji je industrija Unije sama proizvela, razine za 2011. i 2012. bile su neuobičajeno niske zbog razloga navedenih u uvodnim izjavama 87. i 93. Od 2013., kad je proizvodnja vlastitog natrijeva ciklamata već bila trajno ponovno uspostavljena, prodaja industrije Unije smanjila se za 42 indeksna boda kao rezultat gubitka narudžbi. |
(98) |
Od 2013. do razdoblja ispitnog postupka revizije znatno se smanjio i tržišni udjel. To je u suprotnosti s razvojem potrošnje u Uniji, koja se povećala za 8 indeksnih bodova. |
4.5.2.3. Rast
(99) |
Stanje industrije Unije poboljšalo se od 2011. do 2013. kad je mogla povećati svoju proizvodnju, proizvodni kapacitet, prodaju i tržišni udjel. To je povećanje bilo rezultat dvaju čimbenika: i. povećanja antidampinških pristojbi za određene proizvođače izvoznike iz NRK-a, koje su udvostručene u svibnju 2012. i ii. činjenice da je industrija Unije ponovno mogla proizvoditi vlastiti natrijev ciklamat tijekom 12 mjeseci u 2013., za razliku od samo sedam mjeseci u 2011. i osam mjeseci u 2012. |
(100) |
Da nije došlo do eksplozije u srpnju 2011., podaci za proizvodnju, iskorištenost kapaciteta, prodaju i tržišne udjele bili bi znatno bolji u 2011. i 2012. jer bi industrija Unije mogla opskrbiti svoje kupce vlastitim natrijevim ciklamatom umjesto uvoznog koji je dodatno prerađivala (pročišćavala) od kolovoza 2011. do svibnja 2012. Kao rezultat toga, povećanje proizvodnje, prodaje i tržišnih udjela od 2011. do 2013. bilo bi znatno manje, dok bi proizvodni kapacitet čak ostao na svojoj razini iz 2013. tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Od 2013. do razdoblja ispitnog postupka revizije sva prethodno navedena kretanja povezana s obujmom, osim proizvodnog kapaciteta, potpuno su se preokrenula. De facto, iako je potrošnja u Uniji bilježila uzlazno kretanje od 2013., industrija Unije ušla je u fazu gospodarskog pada. Istovremeno je profitabilnost industrije Unije ostala izrazito negativna tijekom cijelog razmatranog razdoblja, čime su onemogućeni izgledi za rast. |
4.5.2.4. Zaposlenost i produktivnost
(101) |
Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi: Tablica 8. Zaposlenost i produktivnost
|
(102) |
Iako od kolovoza 2011. do svibnja 2012. nije mogla proizvoditi vlastiti natrijev ciklamat, industrija Unije odlučila je zadržati razinu zaposlenosti jer se smatralo da je svako smanjenje preskupo i nepotrebno. Iako je jedan zaposlenik otpušten 2012., razina zaposlenosti nije se promijenila od 2011. do 2012. jer je industrija Unije zaposlila novog zaposlenika iste godine. Broj zaposlenika blago se povećao 2013., a zatim je ostao stabilan do razdoblja ispitnog postupka revizije. |
(103) |
Zbog eksplozije u tvornici produktivnost industrije Unije bila je pogođena na sličan način kao ostali prethodno prikazani gospodarski pokazatelji. Kao i proizvodnja, i produktivnosti je bila na iznimno niskoj razini 2011. i 2012., a zatim se naglo povećala za 80 indeksnih bodova 2013. Međutim, od tada se, zbog gubitka narudžbi, u 2014. smanjila za 30 indeksnih bodova i ostala na toj razini do razdoblja ispitnog postupka revizije. |
4.5.2.5. Visina dampinške marže i oporavak od prethodnog dampinga
(104) |
Antidampinške mjere u pogledu uvoza indonezijskih proizvođača izvoznika i svih kineskih proizvođača izvoznika osim društava Fang Da na snazi su od 2004. |
(105) |
Kako je prethodno navedeno, dampinške marže indonezijskih i kineskih proizvođača, osim društava Fang Da, tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bile su znatno više od razine de minimis. Učinak na gospodarsko stanje industrije Unije znatan je, s obzirom na neprekidan uvoz znatnog obujma natrijeva ciklamata po dampinškim cijenama od kineskih proizvođača. |
4.5.2.6. Cijene i čimbenici koji utječu na cijene
(106) |
Prosječne jedinične prodajne cijene jedinog proizvođača iz Unije nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi: Tablica 9. Prodajne cijene u Uniji
|
(107) |
Prosječna jedinična prodajna cijena industrije Unije povećala se za 6 % tijekom razmatranog razdoblja. Najprije se povećala za 5 indeksnih bodova od 2011. do 2012., a zatim je ostala stabilna do razdoblja ispitnog postupka revizije. |
(108) |
Prosječni jedinični trošak proizvodnje industrije Unije povećao se za 7 indeksnih bodova od 2011. do 2012., a zatim se smanjio za 10 indeksnih bodova u 2013. u usporedbi s 2011. Od 2013. ostao je stabilan do razdoblja ispitnog postupka revizije. Te su promjene uglavnom bile rezultat fluktuacije troškova sirovina. |
(109) |
U odnosu na prethodno navedeno trebalo bi napomenuti da industrija Unije nije mogla točno odijeliti troškove pročišćavanja od ukupnih troškova proizvodnje. Kao rezultat toga u indeksima za 2011. i 2012., za razliku od indeksa za 2013., 2014. i razdoblje ispitnog postupka revizije, odražavaju se i troškovi pročišćavanja natrijeva ciklamata koji je uvezla industrija Unije. |
(110) |
S obzirom na prethodno navedeno trebalo bi pažljivo tumačiti kretanja u razdoblju 2011. – 2012. i razdobljima nakon toga jer je njihov razvoj bio pod utjecajem drugih čimbenika, iako u manjoj mjeri, zbog činjenice da su se indeksi za razdoblje 2011. – 2012. temeljili na različitim skupovima podataka. |
(111) |
U svakom slučaju, tijekom cijelog razmatranog razdoblja prosječne jedinične prodajne cijene uvijek su bile niže od prosječnih jediničnih troškova proizvodnje industrije Unije iskazanih u prethodnoj tablici. |
4.5.2.7. Troškovi rada
(112) |
Prosječni troškovi rada jedinog proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi: Tablica 10. Prosječni troškovi rada po zaposleniku
|
(113) |
Prosječni troškovi rada smanjili su se tijekom razmatranog razdoblja za 5 %. Međutim, troškovi su se najprije povećali 2012. za 27 %, uglavnom zbog naknada isplaćenih otpuštenom zaposleniku, a zatim su se stalno smanjivali do razdoblja ispitnog postupka revizije kad su pali 5 % ispod svoje razine iz 2011. |
4.5.2.8. Zalihe
(114) |
Razine zaliha jedinog proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi: Tablica 11. Zalihe
|
(115) |
Završne zalihe izražene kao postotak proizvodnje znatno su se mijenjale tijekom razmatranog razdoblja. Najprije su se povećale od 2011. do 2012., zatim su se smanjile sljedeće godine i konačno su se znatno povećale do razdoblja ispitnog postupka revizije. Općenito su se tijekom razmatranog razdoblja povećale za 351 indeksni bod. To je povećanje djelomično bilo posljedica nemogućnosti proizvođača iz Unije da proda svoj proizvod zbog tržišnog natjecanja s jeftinim uvozom, ali i rezultat neuobičajeno niskih razina zaliha 2011. nakon tehničkog incidenta objašnjenog u prethodnoj uvodnoj izjavi 87. |
4.5.2.9. Profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja i sposobnost prikupljanja kapitala
(116) |
Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja jedinog proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi: Tablica 12. Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja
|
(117) |
Komisija je utvrdila profitabilnost industrije Unije iskazivanjem neto dobiti prije oporezivanja od prodaje natrijeva ciklamata nepovezanim kupcima u Uniji kao postotka prometa od te prodaje. Kako je navedeno u prethodnoj uvodnoj izjavi 109., trošak proizvodnje upotrijebljen za utvrđivanje razine dobiti/gubitaka za razdoblje 2011. – 2012. mogao se samo općenito utvrditi, tj. tako da uključuje i troškove povezane s uvezenim natrijevim ciklamatom. Na temelju toga analizom podataka o profitabilnosti pokazalo se da je industrija Unije tijekom cijelog razmatranog razdoblja bilježila znatne gubitke. Posebno su bili visoki u razdoblju 2011. – 2012., ali se stanje popravilo od 2013. |
(118) |
Neto novčani tok sposobnost je industrije Unije da samostalno financiraju svoje djelatnosti. Kretanje neto novčanog toka, utvrđenog u odnosu na ukupnu prodaju (12) natrijeva ciklamata, prešlo je iz pozitivnog 2011. u izrazito negativno od 2012. do razdoblja ispitnog postupka revizije. |
(119) |
Jedina znatna ulaganja ostvarena su u razdoblju 2011. – 2013. i isključivo se odnose na zamjenu proizvodnih alata oštećenih u eksploziji 2011. Ta su ulaganja u cijelosti pokrivena policom osiguranja. |
(120) |
Povrat ulaganja sastoji se od dobiti izražene kao postotak neto knjigovodstvene vrijednosti dugotrajne imovine. Tijekom cijelog razmatranog razdoblja bio je izrazito negativan. |
(121) |
Uzimajući u obzir razinu gubitaka koje je zabilježila industrija Unije, njezina sposobnost prikupljanja kapitala bila je ozbiljno narušena. |
4.5.3. Zaključak o šteti
(122) |
Iako su se neki gospodarski pokazatelji koji se odnose na stanje industrije Unije, kao što su proizvodnja, proizvodni kapacitet, prodaja, tržišni udjel i produktivnosti, poboljšali u razdoblju 2011. – 2012. te 2013., na ta su kretanja samo djelomično utjecale stvarne promjene na tržištu koje su bile rezultat uvođenja viših antidampinških pristojbi za određene proizvođače izvoznike iz NRK-a u svibnju 2012. |
(123) |
De facto, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 99., ta se poboljšanja u znatnoj mjeri mogu objasniti i sljedećim: i. eksplozijom u tvornici u srpnju 2011., ii. činjenicom da industrija Unije od kolovoza 2011. do svibnja 2012. nije mogla proizvoditi vlastiti natrijev ciklamat kao rezultat te eksplozije i iii. njezinim povratom na puni 12-mjesečni proizvodni proces 2013. nakon zamjene uništenih proizvodnih linija. Jasno je da bi povećanje tih pokazatelja do 2013. bilo znatno niže da nije bilo te eksplozije. |
(124) |
Pozitivan razvoj prethodno navedenih kretanja jasno se promijenio od 2013. jer su se proizvodnja, prodaja, produktivnost te tržišni udjel industrije Unije znatno pogoršali. |
(125) |
Osim toga, tijekom cijelog razmatranog razdoblja financijsko stanje industrije Unije stalno je bilo nestabilno. Točnije, pokazatelji industrije Unije, kao što su profitabilnost, novčani tok i povrat ulaganja, općenito su zabilježili vrlo negativne rezultate. |
(126) |
Na temelju svega navedenog Komisija je zaključila da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. |
4.6. Vjerojatnost nastavka štete
4.6.1. Uvodna napomena
(127) |
Kako je zaključeno u prethodnim uvodnim izjavama od 122. do 126., industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. Iako je razina kineskog uvoza ostala znatna, uvoz iz Indonezije gotovo i nije postojao tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije. |
(128) |
Kako bi se procijenila vjerojatnost nastavka štete ako se dopusti istek mjera, stvaran i mogući utjecaj kineskog uvoza s jedne strane i indonezijskog uvoza s druge strane na industriju Unije analizirao se u skladu s člankom 11. stavkom 2. Osnovne uredbe. Mogući učinak uvoza na stanje industrije Unije utvrđen je na temelju i. raspoloživosti rezervnog kapaciteta izvoznikâ, ii. vjerojatnom razvoju obujma dampinškog izvoza i iii. razini cijena kineskog i indonezijskog uvoza. |
4.6.2. NRK
(129) |
Čak i ako se uvoz iz NRK-a smanjio tijekom razmatranog razdoblja (vidi prethodnu tablicu 2.), ostao je na znatnoj razini s tržišnim udjelom u rasponu od 40 % do 60 %. Kako je spomenuto u prethodnoj uvodnoj izjavi 81., odgovarajućim cijenama znatno se snižavaju cijene Unije, tj. za 23 % ako se uzme u obzir učinak antidampinških mjera koje su trenutačno na snazi. Nema sumnje da uz takav obujam uvoza po cijeni na toj razini kineski dampinški uvoz ima učinak smanjenja cijena na tržištu Unije, čime se pridonosi i šteti koju je pretrpjela industrija Unije. |
(130) |
U pogledu mogućeg učinka kineskog uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage najprije bi trebalo napomenuti da se prethodnom analizom raspoloživih kapaciteta u NRK-u (vidi prethodnu uvodnu izjavu 45.) pokazalo da je slobodno dostupan proizvodni kapacitet društava obuhvaćenih revizijom u PRK-u najmanje triput veći od tržišta Unije. Nadalje, zaključeno je da je Unija i dalje privlačno tržište za kineske izvoznike – što potvrđuje i trenutačna razina uvoza – i da bi se u slučaju stavljanja mjera izvan snage barem dio dodatnog viška kapaciteta izvozio u Uniju. |
(131) |
S obzirom na znatne razine dampinga i snižavanja cijena – posebno kad se odbije učinak antidampinških pristojbi koje su na snazi – prethodno spomenuti dodatni obujam izvoza u Uniju vršio bi se po dampinškim cijenama i bio bi znatno niži od cijena i troškova proizvođača iz Unije. |
(132) |
Zajedničkim učinkom tog obujma i cijena vjerojatno bi se nastavila, pa čak i povećala šteta industriji Unije, čije je stanje već nestabilno. |
4.6.3. Indonezija
(133) |
Indonezijski uvoz gotovo i nije postojao na tržištu Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije, zbog čega će analiza u nastavku biti usmjerena na vjerojatni razvoj uvoza u slučaju stavljanja mjera izvan snage. |
(134) |
Prethodnom analizom pokazalo se da bi Indonezija imala rezervni kapacitet koji odgovara gotovo cijelom tržištu Unije u pogledu natrijeva ciklamata. S obzirom na indonezijske izvozne cijene za tržišta trećih zemalja i činjenicu da je upotreba natrijeva ciklamata zabranjena u hrani, pićima i farmaceutskim proizvodima na brojnim tržištima trećih zemalja, vrlo je vjerojatno da bi u slučaju stavljanja mjera izvan snage Indonezija ponovno izvozila na tržište Unije. |
(135) |
U pogledu cijena ispitni je postupak pokazao da su indonezijske izvozne cijene za ostale treće zemlje tijekom razdoblja ispitnog postupka revizije bile dampinške te da su te cijene općenito bile niske i znatno niže od cijena i troškova proizvođača iz Unije. |
(136) |
Na temelju prethodno navedenoga može se zaključiti da je u slučaju stavljanja mjera izvan snage vrlo vjerojatno da bi Indonezija ponovno izvozila znatne količine natrijeva ciklamata u Uniju po dampinškim i niskim cijenama, čime bi se snizila cijena industrije Unije. Iz toga bi najvjerojatnije proizišao nastavak materijalne štete koju trenutačno trpi industrija Unije te bi se njezino stanje čak i pogoršalo. |
4.7. Zaključak
(137) |
Na temelju prethodno navedenoga zaključuje se da u slučaju stavljanja mjera izvan snage postoji vjerojatnost nastavka štete. |
5. INTERES UNIJE
(138) |
U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala bi li zadržavanje postojećih antidampinških mjera na uvoz iz NRK-a i Indonezije bilo protivno interesu Unije u cjelini. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika/trgovaca i korisnika. |
(139) |
Sve zainteresirane strane dobile su priliku iznijeti svoja stajališta u skladu s člankom 21. stavkom 2. Osnovne uredbe. |
(140) |
Na temelju navedenoga Komisija je ispitala postoje li unatoč navedenim zaključcima uvjerljivi razlozi koji bi doveli do zaključka da zadržavanje postojećih mjera nije u interesu Unije. |
5.1. Interes industrije Unije
(141) |
Ispitnim postupkom utvrđeno je da je tijekom cijelog razmatranog razdoblja unatoč postojećim mjerama protiv Indonezije i NRK-a (uz iznimku društava Fang Da) industrija Unije i dalje ostvarivala gubitke te gubila proizvodnju, obujam prodaje i tržišni udjel na tržištu Unije. Tijekom istog razdoblja uvoz iz NRK-a ostao je znatan i zbog njega su se snižavale cijene industrije Unije. Kako je prethodno objašnjeno, u slučaju stavljanja mjera izvan snage vrlo je vjerojatno da će se kineski uvoz, osim onog od društava Fang Da, povećavati, a indonezijski uvoz ponovno će se uspostaviti po dampinškim i niskim cijenama. Prethodno je utvrđeno da bi istek postojećih mjera vjerojatno doveo do daljnjeg pogoršanja već nestabilnog stanja industrije Unije, čime bi se možda konačno prisililo industriju Unije da prekine cjelokupnu proizvodnju natrijeva ciklamata, što bi dovelo do gubitka radnih mjesta i drugih izvora opskrbe u Uniji. |
(142) |
U slučaju zadržavanja mjera očekuje se da bi industrija Unije mogla povećati svoje cijene, proizvodnju i obujam te postupno ponovno početi ostvarivati dobit. |
(143) |
Komisija je stoga zaključila da bi zadržavanje mjera protiv NRK-a i Indonezije na snazi bilo u interesu industrije Unije. |
5.2. Interes uvoznika/trgovaca
(144) |
Nije uspostavljena suradnja s uvoznicima/trgovcima. S obzirom na taj nedostatak suradnje, razumno je pretpostaviti da predmetni proizvod ne predstavlja velik udio u prometu uvoznika/trgovca i da nema čimbenika koji bi upućivali na zaključak da bi uvoznici/trgovci bili nerazmjerno pogođeni u slučaju zadržavanja mjera. |
5.3. Interes korisnika
(145) |
Uspostavljena je samo djelomična suradnja s jednim korisnikom u ovom ispitnom postupku. |
(146) |
Glavni su krajnji korisnici predmetnog proizvoda u Uniji industrije hrane, pića i farmaceutskih proizvoda. U prethodnim ispitnim postupcima u pogledu uvoza natrijeva ciklamata utvrđeno je da je natrijev ciklamat imao toliko malen udio u troškovima proizvodnje da je učinak uvođenja antidampinških pristojbi bio neznatan. To je potvrđeno djelomičnim odgovorom na upitnik koji je Komisija primila od navedenog korisnika. Budući da u ovom ispitnom postupku nisu dobivene druge izjave industrija hrane, pića i farmaceutskih proizvoda, razumno je pretpostaviti da produljenje mjera ne bi imalo znatan učinak na korisnike. |
(147) |
S obzirom na prethodno opažanje da bi, ako mjere izostanu, industrija Unije možda bila prisiljena prekinuti proizvodnju natrijeva ciklamata te uzimajući u obzir da u svijetu postoji samo nekoliko proizvođača natrijeva ciklamata, mjere će čak vjerojatnije koristiti korisnicima jer se njima čuva proizvodnja natrijeva ciklamata u Uniji i mogućnost nabave ciklamata koji proizvode različiti konkurentni proizvođači. |
5.4. Zaključak o interesu Unije
(148) |
S obzirom na prethodno navedeno Komisija je zaključila da ne postoje uvjerljivi razlozi u interesu Unije protiv proširenja trenutačnih antidampinških mjera na uvoz iz NRK-a i Indonezije. |
6. ANTIDAMPINŠKE MJERE
(149) |
Iz prethodno navedenih razmatranja slijedi da bi, na temelju članka 11. stavka 2. Osnovne uredbe, trebalo zadržati antidampinške mjere primjenjive na uvoz natrijeva ciklamata podrijetlom iz NRK-a i Indonezije, uvedene Uredbom (EZ) br. 492/2010, kako je izmijenjena Uredbom (EU) br. 398/2012. Društva Fang Da Food Additive (Shen Zhen) Limited i Fang Da Food Additive (Yang Quan) Limited trebalo bi izuzeti iz tih mjera jer za te uvoznike u početnom ispitnom postupku nije utvrđen damping. |
(150) |
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1225/2009, |
DONIJELA JE OVU UREDBU:
Članak 1.
1. Ovime se uvodi konačna antidampinška pristojba na uvoz natrijeva ciklamata trenutačno obuhvaćenog oznakom KN ex 2929 90 00 (oznaka TARIC 2929900010) podrijetlom iz NRK-a i Indonezije.
2. Stopa konačne antidampinške pristojbe koja se primjenjuje na neto cijenu franko granica Unije, neocarinjeno, za proizvod opisan u stavku 1. koji proizvode društva navedena u nastavku, jest sljedeća:
Zemlja |
Društvo |
Stopa antidampinške pristojbe (EUR po kilogramu) |
Dodatna oznaka TARIC |
Narodna Republika Kina |
Golden Time Enterprise (Shenzhen) Co. Ltd, Shanglilang, Cha Shan Industrial Area, Buji Town, Shenzhen City, Guangdong Province, Narodna Republika Kina; Golden Time Chemical (Jiangsu) Co., Ltd, No 90-168, Fangshui Road, Chemical Industry Zone, Nanjing, Jiangsu Province, Narodna Republika Kina |
0,23 |
A473 |
Narodna Republika Kina |
Sva ostala društva (osim duštava Fang Da Food Additive (Shen Zhen) Limited – dodatna oznaka TARIC A471 i Fang Da Food Additive (Yang Quan) Limited – dodatna oznaka TARIC A472 ) |
0,26 |
A999 |
Indonezija |
PT. Golden Sari (Chemical Industry), Mitra Bahari Blok D1- D2, Jalan Pakin No 1, Sunda Kelapa, Jakarta 14440, Indonezija |
0,24 |
A502 |
Indonezija |
Sva ostala društva |
0,27 |
A999 |
3. Primjena pojedinačnih stopa pristojbi utvrđenih za društva navedena u stavku 2. uvjetovana je podnošenjem valjanog trgovačkog računa carinskim tijelima država članica, na kojem se nalazi datirana izjava koju je potpisao službenik tijela koje je izdalo račun, uz navođenje njegova imena i funkcije, formulirana kako slijedi: „Ja, niže potpisani, potvrđujem da je (obujam) natrijeva ciklamata prodan za izvoz u Europsku uniju i naveden na ovom računu proizvelo društvo (naziv društva i adresa) (dodatna oznaka TARIC) u (predmetna zemlja). Izjavljujem da su podaci na ovom računu potpuni i točni.” Ako se ne predoči takav račun, primjenjuje se stopa pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.
4. U slučajevima kad je roba oštećena prije puštanja u slobodni promet pa je, stoga, stvarno plaćena ili plativa cijena razdijeljena pri utvrđivanju carinske vrijednosti u skladu s člankom 131. Provedbene uredbe Komisije (EU) 2015/2447 (13) iznos antidampinške pristojbe, izračunan na temelju stavka 2. ovog članka, smanjuje se za postotak koji odgovara raspodjeli stvarno plaćene ili plative cijene.
5. Osim ako je navedeno drukčije, primjenjuju se relevantne odredbe koje su na snazi u pogledu carinskih pristojbi.
Članak 2.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 15. srpnja 2016.
Za Komisiju
Predsjednik
Jean-Claude JUNCKER
(1) SL L 343, 22.12.2009., str. 51.
(2) Uredba Vijeća (EZ) br. 435/2004 od 8. ožujka 2004. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe i o konačnoj naplati privremene pristojbe uvedene na uvoz natrij ciklamata podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indonezije (SL L 72, 11.3.2004., str. 1.)
(3) Provedbena Uredba Vijeća (EU) br. 492/2010 od 3. lipnja 2010. o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz natrijevog ciklamata podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indonezije nakon revizije nakon isteka mjera u skladu s člankom 11. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1225/2009 (SL L 140, 8.6.2010., str. 2.), Provedbena uredba Vijeća (EU) br. 398/2012 od 7. svibnja 2012. o izmjeni Provedbene uredbe (EU) br. 492/2010 o uvođenju konačne antidampinške pristojbe na uvoz natrijevog ciklamata podrijetlom, među ostalim, iz Narodne Republike Kine (SL L 124, 11.5.2012., str. 1.).
(4) Vidjeti bilješku 2.
(5) SL C 374, 22.10.2014., str. 4.
(6) Obavijest o pokretanju revizije zbog predstojećeg isteka antidampinških mjera koje se primjenjuju na natrijev ciklamat podrijetlom iz Narodne Republike Kine i Indonezije (SL C 189, 6.6.2015., str. 2.)
(7) Obavijest o pokretanju antidampinškog postupka koji se odnosi na uvoz natrijeva ciklamata podrijetlom iz Narodne Republike Kine i ograničen je na Fang Da Food Additive (Shen Zhen) Limited i Fang Da Food Additive (Yang Quan) Limited (SL C 264, 12.8.2015., str. 32.).
(8) Provedbena uredba Komisije (EU) 2016/262 оd 25. veljače 2016. o uvođenju privremene antidampinške pristojbe na uvoz aspartama podrijetlom iz Narodne Republike Kine (SL L 50, 26.2.2016., str. 4.).
(9) Baza podataka iz članka 14. stavka 6. sadržava podatke o uvozu proizvoda koji podliježu antidampinškim ili antisubvencijskim mjerama ili ispitnim postupcima ne samo iz zemalja i od proizvođača izvoznika na koje se odnosi postupak nego i iz ostalih trećih zemalja i od ostalih proizvođača izvoznika, na razini deseteroznamenkastih oznaka TARIC i dodatnih oznaka TARIC.
(10) http://www.rainbowrich.com/factory/index.html
(11) Vidjeti bilješku 3.
(12) Suprotno prodaji iskazanoj u tablici 7., ukupna prodaja iz ove uvodne izjave uključuje prodaju vlastitog natrijeva ciklamata industrije Unije i natrijeva ciklamata od materijala uvezenog 2011. i 2012. koja je ostvarena na tržištu Unije i na izvoznim tržištima.
(13) Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/2447 оd 24. studenoga 2015. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Uredbe (EU) br. 952/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju Carinskog zakonika Unije (SL L 343, 29.12.2015., str. 558.).